– Baš tako. Hotel je najednom bio prepun mladih devojaka koje nisu znale engleski, ali su neprestano bile strahovito uplašene. Svega mesec ili dva u kliniku stadoše dolaziti ljudi, čija pojava me je ispunila strahopoštovanjem. Bile su to ličnosti o kojima sam pre toga mogao čitati u novinama, ili ih gledati u izveštajima o džetsetu. Istovremeno, živci doktora Bernara su počeli popuštati i on mi je prvi put rekao nešto o užasima koji se dešavaju. Treba li da vam kažem da mu nisam ni reč poverovao? Tek kada je tri dana kasnije ustreljen u navodnom incidentu sa obezbeđenjem, počeo sam da shvatam ozbiljno njegove reči. Ponovo sam pregledao sve simulacije koje sam načinio da bih ostvario projekat nosferatusa i najzad sam shvatio da nema nijednog drugog objašnjenja za uspeh eksperimenta izuzev da subjekti piju krv iz vene drugog, potpuno svesnog ljudskog bića! – Dakle, i oni postaju vampiri – zaključi Lun. – Ne! Nijedna osobina vampirskoga prokletstva ne prelazi na njih, izuzev besmrtnosti. Istovremeno, nisu otporni ni na povrede. Za uzvrat, pod određenim uslovima njihova tela se regenerišu. Međutim, preduslov bilo kakvog uspeha je krv ispijena direktno iz ljudskog krvotoka. – Ta regeneracija... O kakvim uslovima vi u stvari govorite? – zapita ga Lun. – Nauka kakvu sam ne tako davno poznavao na to pitanje ne daje nikakav odgovor. Sve je to u području legendi i mistike. Pa ipak ću pokušati da vam odgovorim najegzaktnije što mogu. Ono što zovem nosferatusom nije nikakvo ispijanje vampirske krvi, čak ni prerađene. To je ekstrakt dobijen komplikovanim hemijskim procesom, koji može biti izveden na nekoliko načina. Kada mi je Glorija Ešton dala prvi opis dobijanja tog ekstrakta, ona je to učinila samo da bi ispitala moje sposobnosti. U to vreme ona ni u kom smislu nije verovala da ću u ispitivanjima stići toliko daleko, pa mi je ustupila najkomplikovaniju varijantu dobijanja ekstrakta, baš onu koja obezbeđuje podmlađivanje. Kao što se pokazalo, iako sam postupak izveo bez ijedne greške, subjekti su pomrli. Sramota me je što vam moram priznati da sam dobro znao šta je tome uzrok. U opisu postupka se detaljno opisuje i prvi obrok posle ubrizgavanja. Znate, nije tu u pitanju jednostavno ispijanje krvi. Krv mora ispunjavati određene uslove, one koje u
laboratorijskim uslovima nije moguće postići. Sestrinstvo je detaljno opisalo bogohulni ritual, kojim se predviđa da žrtva mora biti smrtno uplašena i seksualno uzbuđena pre konzumacije. Samo tako je uspeh izvestan. Eto, to je jeziva cena vraćanja mladosti. – Hoćete da kažete da postoje i drugi ekstrakti? – zapitkuje i dalje Lun. – U svakom slučaju opisao sam vam najzlokobniji postupak, onaj koji zahteva neprestano ispijanje ljudske krvi. Kod najjednostavnijeg, onog koji produžava vek, ali ne obezbeđuje besmrtnost, ljudska krv je potrebna svega oko nedelju dana, posle čega je moguć povratak normalnom životu, uz redovno ponavljanje terapije na nekom godišnjem nivou. – Vi ste ipak sve to znali od samog početka – zaključi Lun. – Tačno, ali verovao sam da to mogu promeniti – priznaje Štraus. – Još nešto ne razumem. Ako ne grešim alfa mužjak je bio smešten u onom vrhunski obezbeđenom prostoru pokraj same ambulante, nije li tako? – Da, to je tačno – Štraus ga iznenađeno pogleda. – Bio sam svedok odvođenja mladog čoveka u tu prostoriju. Odatle je izveden sa strašnom ranom na grudima. Imate li objašnjenje za to? – Naravno. U mome prvobitnom eksperimentu sam, osim postterapijskog postupka uneo još jednu nedoslednost. Da bi terapija bila uspešna vampir koji je izvor sirovine za serum mora uzimati prirodnu hranu. Jedina prirodna hrana u tom slučaju je ljudska krv – odgovori Štraus – Ali odakle ona rana na grudima? – Lun i dalje ne shvata. – Rekoh vam da gosti hotela nisu bili vampiri u pravom smislu te reči, pa njihov ujed na žrtvi nije ostavljao nikakve posledice izuzev ranice kroz koju su im isisavali krv. To ni u kom slučaju ne važi za iskonskog vampira, što je alfa mužjak bez daljnjega bio. Pibodijev ugriz prenosi zarazu. Njegovi obroci bi neumitno i sami postali iskonski vampiri, što se nije moglo dozvoliti. Zbog toga im je pre transformacije moralo biti probijeno srce glogovim kocem – odgovori Štraus umorno. Lun zausti da postavi sledeće
pitanje, ali u tome ga prekida buka dizel motora vojnih vozila koja histerično uleću u naselje. Iz vozila izleću specijalci i sva trojica podižu ruke pred uperenim oružjem i mrgodnim pogledima. Objašnjenja ne vrede mnogo. Spakovani su zajedno sa Štrausom i svezanim mafiozima u jedno od vozila, da bi tu zakatančeni iščekali da se završi rutinski pregled naselja. Dvadesetak ljudi pokupljenih posle toga čini priličnu gužvu i Sem sve vreme puta ka vojnoj bazi u Montenegru sedi kao na iglama, stiskajući se uz jednu od prelepih hotelskih devojaka. XII – Šahšehšuh – odjeknu zadovoljni Semov uzvik propraćen žestokim udarcem skakača po šahovskoj ploči. Od događaja u „Iskušenju” prošlo je godinu dana i dva prijatelja su pod budnom paskom Brende i Džejn. – Mat ! – Pozicija crnog lovca je očito promakla krupnome starcu, što Lun spretno koristi. Pomeri naočare sa vrha nosa i ispravi se u pletenoj stolici postavljenoj u udobnoj bašti povelikog dvorišta. Po zadahu Temze zna da je proleće u zenitu, i bogato rastinje prijatno miriše. – Ma... ma... to je... podlo... sto mu pokvarenih jamajčanskih pirata! – Lun zamišljeno posmatra starog prijatelja. Otkad ga Džejn ljubomorno nadgleda ne usuđuje se da govori o nedavnim strašnim događajima. – Znaš li, Seme, od koga sam juče dobio razglednicu? – zapita Lun odsutno. – Ma... otkud taj lovac? – Sem se nikako ne miri sa porazom. – Od doktora Vilhelma Štrausa. – ignoriše Lun njegovo negodovanje. – Opa! Baš si ga inspirisao, sto mu barakuda! – zabezeknu se Sem. – Izgleda da me zbog nečega poštuje. Javio se iz Hjustona. Tamo sada za Nasu vodi neka medicinska istraživanja – zaključi Lun.
– Hmm. Vojska nije sklona da u javnim suđenjima otkriva stvari – reče Sem. – Nije samo to, Seme. Upadljivo izbegava da govori o onome što tamo radi. Uostalom, znaš li koji je danas datum – naglo se upilji Semu u oči. – Datum? Pa... Hiljadu mu sirena! Trideseti april! – povezuje Sem. – Da. Noćas je godišnjica onog užasa. Nikada nije razjašnjeno šta se desilo sa helikopterom u kome su se nalazili Braun, Majnard i Falkon, a što je još važnije u kome se nalazio i alfa mužjak. Zar iko normalan može da poveruje da helikopter može promaći u vazdušnom prostoru koji je pod kontrolom američkih nosača aviona? – zapita se Lun. – Misliš da su ih oborili? – zapita ga Sem. – Ne. Leteli su u pravcu Montenegra, a oni imaju profesionalnu civilnu kontrolu leta. Pad helikoptera bi bio primećen – u to je siguran. – Na šta ciljaš, sto mu obešenih gusara? – dvoumi se Sem. – Mislim da su ih prinudili na spuštanje. Siguran sam da je alfa mužjak opet u rukama Pentagona, ali sada bez posrednika. Eto šta mislim! – zaključi on – Mračne misli... Ne planiraš valjda novu misiju? Brenda... – strese se Sem. – Ne brini. Džejn je još gora. Najzad, postoje i drugi koji bi trebalo da se zabrinu oko tajnih eksperimenata. Šta je sa nevladinim organizacijama? – Pa, Donalde, novi vek od koga se tako mnogo očekivalo ispade mnogo mračniji nego što smo mislili, hiljadu mu okeanskih tajfuna. – Uostalom, lično sam uveren da su ona tri gangstera likvidirana. Zašto bi ih Pentagon zadržao? Moram da te podsetim da sam se u stvari zbog njih upleo u sve te jezive stvari – mobilni telefon na stolu zapiskuta i Lun diže spravu. Sem posmatra kako mu se izraz lica menja i postaje sve napetiji.
Kad je spustio aparat, njegova odsutnost postaje neizdrživa. Najzad Sem prasnu. – Aaa... nećeš, ne bez mene! – Lun podiže pogled i osmehuje se omatorelom morskom vuku. Da, možda njih dvojica neće još dugo poživeti, ali prepustiti sudbinu sveta amaterima... E, to ne može da dozvoli! O KNJIZI Knjiga priča „Dolazak tame“, Stevana Šarčevića je soba ogledala autorove, vaše i tuđe duše, pa prije nego li stupite u nju tri puta pokucajte na vrata. Ne zato da biste otjerali zle duhove, već dobili pristanak samoga sebe da pred svakim ogledalom vidite uistinu ono što predstavlja; „El Dorado“ svjetskih mora, zvan Strah, izazvan ljubavlju i drugim emocijama prikrivenim tajnovitošću duše... stare, nove, vučje, bratske, ratničke, sramotne... demonima dolazećim iz vlastite opsjednutosti. U ogledalima se jako i brzo smijenjuju snažni prizori, tama se vrti oko vas privlačeći adrenalin silama koje teku u nepredviđenim smjerovima puneći tjelesne stanice uzbuđenjem, sve dok na kraju spirale pripovjedačke vještine ne spoznate da u tim mrtvim, fizički ili duhovno, tijelima ispod kore okrutnosti ima veoma, veoma mnogo života. Nakon sedimentacije utisaka i dovođenja čitatelja u prividnu normalnost svijesti, može se reći da je Stevan Šarčević... čovjek, koji jede strah. Dozvolom da stupimo u njegovu tamu i vidimo događaje kroz samosvojstveni odraz prateći ga na putu otkrovenja mora, čudovišnih ljudi i neljudi, shvatit ćemo da je sve to bitno kako bismo saznali gdje smo, kamo idemo i tko ili što nas čeka na povratku u realnost. No, „Dolazak tame“ ne služi za dobru zabavu u dokonosti, već podstiče
čula na razmišljanje o djelima koja ljude čine ljudima ili čudovištima. Ako uspije dotaknuti čitatelja da dopre do dna svakoga ogledala i zagrebe po njemu tražeći smisao na mikrorazini, prikazat će se prava vrijednost ove knjige priča u kojoj nema heroja ni heroina, već samo bura emocija na korak do eksplozije. N. S. Grubešić BIOGRAFIJA Rođen u Subotici 1962. Završio srednju tehničku školu, započeo elektrotehnički fakultet, potom radio u nekoliko društvenih preduzeća, te je zbog nestalne prirode sve to napustio. Pisanjem se bavi od najranijih dana. Još kao osnovnoškolac dobijao neke nevažne nagrade za pisanije objavljene u školskom časopisu. Prva mu je ljubav poezija, ali je sticajem okolnosti svoje prve priče devedesetih godina prošlog veka objavio u fanzinu "Meteor". Kako se "Meteor" bavio fantastikom, to je odredilo Stevanov kasniji spisateljski put. Knjige: Zbirka poezije „Na tragu svetlosti", „ Argus", 2013 Roman “Sam, ispod šljive” sa Lazarom Janićem, Nova Poetika, 2013 Roman „Kaurinova kletva", Nova Poetika, 2014 Zbirka priča „Dolazak tame", Nera, 2014 Roman „Kolevkine hronike" sa Darkom Savićem, „ Argus", 2016 Zbirka poezije „Mehanika žrtvenog obreda", „ Amazon", 2016 Zastupljen:
U zbirkama priča: „Jedan život u manje od devetsto znakova“, "Baton", „Nešto diše u mojoj torti“, „Kako sam ubio ljubav“,„Vetar po ocu“, „Suze za Velosa“, „Slavin poj“, „Antologija jugoslovenske kratke proze“, "Bosna srebrena" "Reči u vremenu", „Treći Nušić - kako smo se satirali“, „Hilandar“, "Majski susreti 2013", "Anomalija 2",„Prijedorski književni karavan",„Prsten s one strane sna", „Zbornik savremenih ljubavnih priča", „Volim da letim", „Ljubav i Smisao“, „HAARP i druge priče o teorijama zavere“, „Preobražaji“, „Kajmakčalanska 11“, "Regia fantastica",„Đavolji prst“, „Fosilni zapis“, te u Alminim zbornicima „Najkraće priče“ za 2010- tu, 2011-tu, 2012-tu, 2014-tu i 2015-tu godinu. Zbornicima poezije: „Između dva sveta“ , „Osmeh život krasi" „Izvan dometa", „Zbornik savremene ljubavne poezije", „ Ljubavi, čežnjom te zovem", „ Kapija sna ", „Vršačko pero 15 “, „Pesmodari mira “, „Garavi sokak 2015 “ U fanzinima: “Meteor”, “Terra”, “Eridan”,“Librarion” i “Raketla”, U časopisima: „Znak Sagite“,"UBIQ", „Avangrad”,„Ilustrovana politika“ „Titelteka“, „Afirmator“, „Avlija“, „Sizif“, i „Marsonikon“ U E-časopisima: „Libartes“, „Arteist“, „Škrip“, „Zvezdani kolodvor“ i „Argus Magazin“ Na Web portalima: „Art Anima“ , ,ProzaOnLine“, „Književnost.org“ i „Beleg“ U Webzinima: „HellyCherry“ i „Trablmejker“ Sarađivao sa Milivojem Anđelkovićem na projektu „Naseljavanje Vizantije“ Nagrade: Treće mesto na konkursu „SCI&FI“ 2010 Treće mesto na konkursu webzina HellyCherry za aforizam, 2011. Prvo mesto na konkursu „Beleg“ 2013
Drugo mesto na konkursu "Jahači Apokalipse", SF Serbia, 2013 Drugo mesto na konkursu „Osmeh život krasi 2013" Treće mesto na "24.Srb-Yu poet festu", 2013 Treće mesto na konkursu „Nušićijada 2013“ Pohvala za najosećajniju ljubavnu pesmu, Mrkonjić Grad, 2014 Treće mesto na konkursu ,,Crne Ovce“ 2015-te za priču „Viva la revolución“ "Subotički Oskar popularnosti" 2014-te za najpopularnijeg književnika grada Subotice OBJAVLJENE RECENZIJE Zoran Užarević, „Žica", Vedran Furtula, „Iskrenja“, Slobodan Anić „Osluškivač snova", Angelina Dimitrijević „Priča o lala Lazi i njegovom salašu", Lazar Janić „Misli očešljane vetrom", „Kuća obrasla bršljanom" i „Veštičje ludilo", Slobodan Anić „Zlatna jabuka" SADRŽAJ UVODNA REČ, DOLAZAK TAME, TAMARA LUJAK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5 ISTO POPODNE, ISTI DAN . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7 SRCE VATRE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11 VUČJA NEVESTA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15 ČUVAR . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32 OBALE DUNAVSKE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38
TAMO KRAJ VODE, PODNO VRBE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45 NEOBIČNI DOGAĐAJI U GRADIŠTANSKOM MANASTIRU . . . . . . . . . . . . . . . 53 KOSOVKA DEVOJKA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64 MRAČNIJE OD MRAKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 68 DAŽD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 72 OSVAJAČI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 76 ZIDOVI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81 KAD GRADOVA NESTANE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 85 ZAUVEK MLAD. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 88 VILINSKA KRV . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 91 DOBA SABLJOZUBA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 100 DOLAZAK TAME . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 104 BABA MARA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 120 LEPA JELENA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 124 PONOĆNA ZVONA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 141 IZA PANSIONA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 150 LEJLA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 153 POSLEDNJA LUNOVA AVANTURA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 166 O KNJIZI, N.S. GRUBEŠIĆ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 227 BIOGRAFIJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . 229 DOLAZAK TAME –priče Stevan Šarčević Izdavač: Udruženje IK Nera Za izdavača: Milica Joksimović Glavni i odgovorni urednik: Jelena Gavrilović Korektura: Milica Joksimović Tehnički urednik: Aleksandar Joksimović Fotografija na naslovnoj strani: N. S. Grubešić Tiraž: 500 Štampa: Naučna KMD Recenzija: N. S. Grubešić Predgovor: Tamara Lujak ISBN 978868999503-9 ISBN13: 9788689995039
ISBN10: 868999503X ISBN: 9781310873515 Title: Dolazak Tame Author: Stevan Šarčević Publisher: Smashwords, Inc.