okovratnik za kraljicu Elizabetu, i na kraju kapa sa perjanicom vojvode od Veligntona. A za krompir mora da se postara negde oko pola sedam, pomisli. A tu je i „podsetnik“, koji mora do sutra da završi. Sutra je četvrtak — ne sme da zaboravi da navije sat na pola šest. Uze parče papira i poče da piše „podsetnik“: 7 ujutru HC Beba gospođe J. sledećeg meseca, obići DORUČAK slanina Zastade da razmisli o novim stvarima. Gospođa J. bila je Jovet, kovačeva žena; ponekad bi dolazila u crkvu na pričešće posle rođenja deteta, ali samo ako bi je taktički ubedila. Mora da odnese staroj gospođi Fraj analgetike, Doroti pomisli, a onda mora da priča sa Džordžijem ne bi li pokušala da ga ubedi da ne jede biskvite tokom mise. Dodala je gospođu Fraj na listu. A šta ćemo za ručak i večeru sutra? MORAMO da platimo barem deo Kargilu, pomisli. A sutra je bila i čajanka u Uniji majki, a one su završile sa pričom koju im je čitala mis Fut. Pitanje je bilo šta sledeće da im čita? Sve knjige Džin Straton Porter, njoj omiljene, već im je odnela. Možda Vorvik Diping? Previše teško, možda? I mora da kaže Prodžetu da zasadi karfiol, pomisli na kraju. Lepak se otopio. Doroti uze dva parčeta papira, iseče ih u tanke trake, i sa dosta muke, jer je teško bilo da oklop ne počne da se krivi, zalepi ih napred i pozadi. Polako je ceo oklop očvršćavao u njenim rukama. Kada je sve završila, sela je i pogledala, i nije bio toliko loš! Još jedan sloj papira i biće kao pravi. Ta priredba MORA da uspe, pomisli. Šteta je što ni od koga ne može da pozajmi konja i da Bodičea bude u svojim kočijama! Možda bi zaradili i pet funti da imaju dobre kočije sa oštricama na točkovima. A šta će za Hengista i Horsu? Odlikovanja i šlemovi sa krilima. Doroti iseče još dva lista papira u trake, i zalepi ih za grudni oklop. Problem vere i nevere je ispario iz njenog uma zauvek. Smrkavalo se, ali ona je bila previše zauzeta da bi upalila lampu, nastavila je da radi, lepeći traku po traku papira, zaneta u posao do krajnjih granica, radila je, dok je miris lepka ispunjavao prostoriju. KRAJ
O autoru Džordž Orvel, rođen je pod imenom Erik Artur Bler 25. juna 1903. u selu Motihari blizu indijsko-nepalske granice. Otac mu je bio vojno lice, a majka ćerka neuspešnog trgovca. Sa godinu dana sa majkom se seli u London i oca viđa tek 1907. Erik je bio srednje i jedino muško dete u porodici. Sa šest godina krenuo je u anglikansku parohijsku školu. Kao odličan učenik dobio je stipendiju za dve najprestižnije škole u Engleskoj, Velington i Iton. Prvi semestar proveo je u Velingtonu, a posle se prebacio na Iton koji je završio 1921. Pošto ga je književnost interesovala mnogo više od nauke, morao je da prekine dalje obrazovanje jer nije dobio stipendiju za univerzitet. Stupa u imperijalnu policiju i služi u Burmi pet godina. Svoje razočaranje imperijalnim sistemom opisuje u romanu „Burmanski dani” i dve priče „Ubijanje slona” i „Vešanje”. Godine 1927. vraća se u Englesku i posvećuje se pisanju. U to vreme sebe proglašava anarhistom i levičarem. U proleće 1928. seli se u Pariz gde pokušava da radi kao honorarni pisac. Međutim, ne uspeva u tome i izdržava se radeći kao perač sudova u hotelima i restoranima. Bolestan i bez para, vraća se u London i ta iskustva prikazuje u delu „Niko i ništa u Parizu i Londonu” i delimično u romanu „Samo nek aspidistre lete”. U to vreme uzima pseudonim Džordž Orvel, i nikada ne objašnjava razlog ovog koraka. Tokom 1932. postaje učitelj u privatnoj školi, a 1936. otvara seosku prodavnicu u Velingtonu i ženi Elion O’Šonesi. Od izdavačke kuće Left book club dobija zadatak da istraži kako živi engleska sirotinja i on to opisuje u eseju „Put za dok Vigan”. Krajem 1936. odlazi u Španiju da piše o građanskom ratu. Pridružio se komunističkoj miliciji, borio se na frontovima u Aragonu i Teruelu i tamo dobio čin potporučnika. U borbama je ranjen u grkljan i to je trajno uticalo na njegov glas. Pošto se razočarao u špansku revoluciju upada u sukob sa režimom i beži iz Španije 1938. u Maroko, gde oboleva od tuberkuloze. Na početku Drugog svetskog rata Orvel se dobrovoljno prijavljuje, ali ga odbijaju kao nesposobnog. Umesto toga postaje novinar, i kasnije šef indijskog servisa BBC-ja. Izveštavao je do kraja rata sa raznih krajeva sveta. Godine 1944. usvaja sina Ričarda, a u to vreme završava roman „Životinjska farma” kojim po prvi put u karijeri stiče svetsku popularnost. Kako je sam izjavio: ,,U Životinjskoj farmi sam po prvi put spojio literarni i politički cilj”. Godine 1946. umire mu supruga tokom
operacije. Piše nekoliko eseja od kojih je najznačajniji „Politika i engleski jezik”. Seli se na ostrvo Juru na škotskoj obali i tamo piše roman „1984” koji mnogi smatraju jednim od najvećih dela antiutopije. Klima na ostrvu šteti trajno njegovom zdravlju. Ponovo se ženi, ovoga puta Sonjom Bromvel, međutim ne uživa u braku dovoljno dugo. Džordž Orvel umire 21. januara 1950. Sahranjen je u crkvi Svih svetih u Satou u Oksfordširu. Orvela smatraju jednim od najvećih engleskih pisaca i esejista dvadesetog veka. Niko i ništa u Parizu i Londonu (1933) Burmanski dani (1934) Sveštenikova kći (1935) Samo nek aspidistre lete (1936) Put za dok Vigan (1937) Kataloniji u čast (1938) U borbi za vazduh (1939) Životinjska farma (1945) 1984 (1949)
Džordž Orvel SVEŠTENIKOVA KĆI Izdavač OTVORENA KNJIGA Za izdavača Petar Nikolić Prevod Ivan Branković Lektura i korektura Branislav Bugarčić Likovna obrada korica Dejan Nikolić Plasman 060/3298-113 Štampa OTVORENA KNJIGA Beograd Tiraž 1000 primeraka
CIP Каталогизација у публикацији Народна Библиотека Србије, Београд 821.111-31 Oрвел, Џорџ, 1903-1950 Sveštenikova kći / Džordž Orvel ; [prevod Ivan Branković]. Beograd : Otvorena knjiga, 2012 (Beograd : Otvorena knjiga). 253 str. ; 21 cm Prevod dela: A Clergyman's Doughter / George Orwell. Pravo ime autora: Eric Arthur Blair. Tiraž 1.000. O autoru: str. 249-250. ISBN 978-86-7674-166-3 COBISS.SR-ID 193031948
Napomene [1] Sprudnik — vrsta ptice (prim. prev.) [2] partibus infidelum — u zemlji nevernika (prim. prev.) [3] pluralista — osoba koja veruje da ne postoji jedinstveno objašnjenje pojava u prirodi (prim. prev.) [4] Autor u originalu pravi razliku između obroka koje Englezi nazivaju luncheon (lunch), dinner i supper. U prevodu sam nazive dinner i supper prevodio nazivom večera. (prim. prev.) [5] Britanija vlada — patriotska pesma iz tog vremena (prim. prev.) [6] Vilkins Micavber je lik iz romana Dejvid Koperfild, inače u Engleskoj je simbol čoveka koji veruje da će se nešto dobro dogoditi (prim. prev.) [7] Pedestrijanci — pokret koji smatra da je sve volja božja i da ne postoji čovekova slobodna volja. [8] Vojska spasa — neprofitna i humanitarna organizacija anglikanske crkve. [9] Ajvor Novelo — velški kompozitor, jedan od najvećih zabavljača s početka dvadesetog veka. [10] resurgam — rečenica ohrabrenja (prim. prev) [11] in terrorem (lat) — da bi zaplašili (prim. prev.) [12] Auld Lang Syne — pesma škotskog pesnika Roberta Brnsa iz 1788. (prim. prev.) [13] Non sum qualis eram boni sub regno Edwardi — parafraziranje Horacijeve izreke „nisam toliko dobar koliko sam bio u doba Cinare“, samo što je Cinara zamenjen Edwardom, a misli se na Edvarda VII, koji je vladao do 1910. (prim. prev.) [14] Dojčland iber ales — nemačka himna (prim. prev.) [15] Absumet haeres Caecuba dignior — ponovo citiranje Horacija (prim. prev.) [16] Per aquam sacratam quam nune spargo, signumque crucis quod
nune facio... — svetom vodom kojom te polivam, i znak krsta koji sada pravim (prim. prev.) [17] devedesetih — misli se na poslednju deceniju devetnaestog veka (prim. prev.) [18] Licida — pesma Džona Miltona (prim. prev.) [19] polunaslonjena — način građenja kuća u Engleskoj, gde dve kuće (dva stana) dele isti noseći zid (prim. prev.) [20] Passez-moi le beurre, s’il vous plait— dodajte mi margarin, molim vas (prim. prev.) [21] Le fils du jardinier a perdu son chapeau — vrtlarev sin je izgubio šešir (prim. prev.) [22] Fid. Def. — branilac vere, titula koju je Henri VIII dobio od pape (prim. prev.) [23] Tvidldum i Tvidldi — likovi iz Alise iz zemlje čuda (prim. prev.) [24] Organizacija hrišćanskih devojaka, humanitarna organizacija (prim. prev.) [25] Seti se smrti i seti se života (latinski) (prim. prev.) [26] Gradić u blizini Knajp Hila (prim. prev.) [27] Hipertrofija — uvećanje ćelija u medicini, suprotan pojam od atrofije (prim. prev.) [28] Nepoznata zemlja lat. (prim. prev.) [29] Misteriozna rasa kanibala koju je opisao Herodot (prim. prev.) [30] Kaliga je vrsta vojnih čizama koje su korišćene u vreme Rima, po njima je imperator Kaligula dobio ime (prim. prev.) [31] Oklop načinjen od čeličnog prstenja (prim. prev.)