Mali rječnik kajkavskoga govora stubičkoga kraja

Mali
rječnik

kajkavskoga
govora

stubičkoga
kraja

2. izdanje dopunjeno
multimedijalnim rječnikom



Mali rječnik kajkavskoga govora stubičkoga kraja
DONJA STUBICA, 2018.

IMPRESSUM

IZDAVAČ
Osnovna škola Donja Stubica
Toplička 27, 49 240 Donja Stubica
ZA IZDAVAČA
Sonja Martinek, prof.
GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA
Danica Pelko, prof.
UREDNIŠTVO
Anamarija Grabušić, prof., Koraljka Parlaj, prof., Danica Pelko, prof., Magdalena
Blagec, Valentina Peštaj, Marta Kučko, Marta Hren, Paula Jozić, Jelena Bubanko,
Antonija Bubanko, Patrik Martinek, Sara Haramustek i Eva Pelko
LEKTURA I KOREKTURA
Anamarija Grabušić, prof. i Koraljka Parlaj, prof.
ILUSTRACIJE
Silvija Kraljić, Doroteja Kišur, Magdalena Blagec, Valentina Peštaj, Marta Kučko,
Marta Hren, Paula Jozić, Jelena Bubanko, Antonija Bubanko, Patrik Martinek,
Rajna Landripet, Eva Pelko i Ida Matilda Repar
GRAFIČKO OBLIKOVANJE
Studio za umjetnost i dizajn Nikola Sinković, www.nikolasinkovic.com
TISAK
Studio za dizajn i tisak Arkuš, Donja Stubica
GODINA IZDANJA
2018.
NAKLADA
200 primjeraka
ISBN 978-953-95797-2-0
CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice
u Zagrebu pod brojem 001006979.

Mali
rječnik

kajkavskoga
govora

stubičkoga
kraja

2. izdanje dopunjeno multimedijalnim rječnikom



PREDGOVOR

Uz brojne izvannastavne aktivnosti koje postoje u Osnovnoj školi
Donja Stubica, već niz godina djeluje i Mala Kajkaviana u kojoj
svoje znanje proširuju te iskazuju kreativnost učenici skloni
izražavanju na kajkavskom narječju, istraživanju i proučavanju
zavičajnoga govora.

S puno entuzijazma mentorice Danice Pelko, naše knjižničarke i
vrsne poznavateljice zavičajnoga kajkavskog govora, čitaju se
djela na kajkavskom narječju, pišu pjesme i prozni uradci, a
nerijetko se raspravlja i o značenju pojedinih kajkavskih riječi.
Pronađe loinnaetskeooibdjaosnneisiečnuovvauuršijkeočlskkoojuj rjieznsaiczinzaaovoičdajbnaokgea
ili djeda,
jezičnog blaga kako bi ju naši učenici usvojili, znali se njome
koristiti i tako ju sačuvali od zaborava.

Tijekom godina prikupljen je zavidan broj kajkavskih riječi te se
ukazala želja i potreba za oblikovanjem rječnika koji bi iskazao
sav njihov trud i zalaganje.

Tijekom školske godine 2015./16. prionulo se konačnom
oblikovanju školskoga rječnika koji sadrži najčešće korištene
pojmove i izraze stubičkoga kraja.

Izuzetno smo sretni i ponosni što je sav trud i istraživački rad
okrunjen objavljivanjem ovog Rječnika, a taj projekt ne bi
bilo moguće realizirati bez financijske potpore Ministarstva
znanosti, obrazovanja i sporta kojim se potiče rad s nadarenim
učenicima, stoga se zahvaljujemo na tome.

Sonja Martinek

5

NAPOMENA UZ 2. IZDANJE RJEČNIKA

Prvo izdanje Malog rječnika kajkavskoga govora stubičkoga kraja
svečano je predstavljeno u OŠ Donja Stubica 10. studenoga
2016. godine. Skromna naklada od 300 primjeraka je “planula”
već nakon tri mjeseca i pojavila se potreba za tiskanjem novog
izdanja. Drago mi je ustvrditi da je Rječnik zaživio, da se
koristi u školama i domovima. Također se mora naglasiti da je
Rječnik dobio 2. nagradu na Trijenalima zagorskog suvenira
u Muzejima Hrvatskog zagorja. OŠ Donja Stubica je za rad
Mali rječnik kajkavskoga govora stubičkoga kraja dobila
posebnu pohvalu Hrvatske radiotelevizije u okviru projekta
Zanemarena baština, a prezentacija o njemu je pokazana u
okviru emisije Školski sat.

Odmah je bilo jasno da Rječniku nedostaje akcentuacija pa smo
taj nedostatak nastojali otkloniti u drugom izdanju. U tijeku
školske godine 2017./2018. u OŠ Donja Stubica snimao se
zvučni zapis Rječnika. Snimanje je radila voditeljica projekta
Danica Pelko, a riječi su govorili ovi učenici, članovi Male
Kajkaviane: Antares Jaić, Paola Novak, Lovro Lacković,
Marta Drempetić-Hrčić, Ema Hren, Marta Drempetić, Marta
Hren, Marko Gorupec, Magdalena Blagec, Paula Jozić i Petra
Fišter. Treba naglasiti da je ovo snimanje bilo ujedno i vježba
za učenike, a nadamo se i da će korisnici uživati u ljepoti
dječjih glasova preslušavajući Rječnik. Pripremu i obradu
audiomaterijala te izradu samostalne web-stranice s bazom
audiorječnika radila je firma iz Zagreba. Multimedijalni rječnik
je nastao uz velikodušnu pomoć dragih ljudi iz IT zajednice.
Na kraju moramo ponovno zahvaliti Ministarstvu znanosti,
obrazovanja i sporta koje je poduprlo nastavak projekta
Kajkavski rječnik.

Bazu audiorječnika ćete pronaći na ovoj adresi:
www.kajkavskigovor.com
Lozinka je: Copernica
Uživajte u čaroliji kajkavske riječi!

Danica Pelko
6

Aa Bb a
b
afinger vješalica za odjeću baba 1. žena; 2. supruga; 3.
ajncug, ancuk odijelo baka; 4. dama u kartama
alto, alta automobil
ambriela, v. umbriela babica 1. baka; 2. primalja
bajati govoriti neistine ili
kišobran
anđel anđeo poluistine
apšisan izblijedio bajer jarak pun vode, jezero,
asparabus, sparabus
bara
asparagus, zelena ukrasna bajta, bajtica koliba, kolibica,
biljka uskih listova
avijon avion, zrakoplov baraka
baltica mala sjekira, sjekirica
bančiti dugo čuti, ne spavati,

ali znači i zabavljati se noću
banja, banjica posuda u

kojoj se drži mast ili meso
zalijano u masti ili ulju
barilec, barilček bačvica za
vino
baviti podnositi
baviti se obavljati neki posao
bažulina 1. kolac za
podupiranje graha; 2.
komušina od graha
bažduebljegliraghra(hb)ik bažulj –
beba 1. lutka; 2. djevojka ili
djevojčica
beciklin bicikl
bečati 1. blejati; 2. ružno
pjevati ili plakati
bedak glupan
bedast, bedasti glup
bedastoča glupost, ludost
bedenj velika drvena kaca za
grožđe
bedra batak, boca
bek, bekane zamazano,
prljavo, ovaj izraz se koristi
kad se govori djeci

7

bekanec, bekač izmet (kod boca, bocica batak, mali
djece) batak

beknuti 1. zablejati; 2. reći bogatuš bogataš
nešto, bilo što bogčija, bokčarija

belič, v. malar soboslikar, siromaštvo
ličilac bogec, bogica siromah,

berajt spreman jadnik, prosjak, prosjakinja
bertija gostionica, krčma bokibogme stvarno, zaista
beštek pribor za jelo boleti boljeti
beteg bolest boži volek bubamara
betežen bolestan brabonjek sitan okrugli izmet
betežnik bolesnik bracek, bratec brat (od milja)
betve stabljika kukuruza bram smeđe
bezvierec, v. nevierec brane drljača, vrsta

nevjernik, ateist poljodjelskog pomagala koje
biber 1. papar; 2. vrsta služi za usitnjavanje zemlje
branje berba grožđa
zaobljenog crijepa koji se brcati razbacivati nogama
nekad pretežno koristio u breg, brieg brijeg
Zagorju bregi 1. vinograd; 2. brjegovi
biele 1. bijelo; 2. s čuđenjem brenta posuda za nošenje
bieli luk češnjak grožđa na leđima
bieliti, v. malati 1. maljati, brenza, bremza kočnica
krečiti; 2. skidati koru, brf brv, brvno, mali mostić od
ljuštiti debla
biežati bježati brocak ranac, ruksak
biks pasta za cipele bruka sramota, loš glas
biksati 1. mazati pastom za bubati 1. tući, udarati; 2.
cipele, laštiti; 2. verbalno boljeti (u dječjem govoru)
nekoga sređivati buča 1. bundeva, tikva;
bistrica vrsta šljive, od koje se 2. kugla; 3. glava (s
radila rakija i pekao pekmez podsmijehom)
biškup 1. biskup; 2. komad bučkuriš loše vino
mesa peradi odsječen od bučnica savijača od sira
zatka pomiješanog s bučama
blage 1. stoka, goveda; 2. buhtati tući šakama
bogatstvo buhtlin buhtla
blajhati izbjeljivati kosu buncek sušena svinjska
blate blato natkoljenica
blaten blatan bušpan šimšir, od njega su
blazina pernata podloga za se nekad radili vijenci,
spavanje, perina ljekovita biljka
blesikati se sijevati
blont plavokos

8

bušpica 1. posuda u koju se u Cc c
crkvi ubire novac za vrijeme
mise; 2. ukras za božićnu
jelku

cajger, cajgar kazaljka ure
cajhati crtati, obilježavati
cajt, v. čas vrijeme
cajtunge novine
canjek stara poderana krpa
capa, capica šapa, šapica, ali

i noga
carta, cartica maza, mazica
cartati maziti
cedile, cedilka, cedič cjedilo
cedula cedulja, komadić

papira za bilježenje
cendraf, cendrav plačljiv,

cmizdrav
cendrati moljakati,

zanovijetati
ciclek komadić
cief cijev
cielec nepregažen snijeg
cifra ukras
cifrati ukrašavati, kititi
cigaretlin cigareta
cigel cigla, opeka
cimer okićena božićna jelka
cinfra ukras
cinfrati ukrašavati
cinkuš golgotsko zvono, zvoni

pri odvođenju na stratište ili
pri pokopu
cintor, cintar cinktor, ograđen
prostor oko crkve koji je
nekad služio kao groblje
cipelcug pješačenje
cmakati glasno ljubiti
cmizdraf plačljiv
cmizdravec, cmizdrec
plačljivac

9

cmrkati srkati Čč
cof, cofek pompon,

pomponić, vunena kuglica
coka, v. zibitaljka,
č zibetaljka ljuljačka,
njihaljka
coklin podnožje, donji čača tata, otac
čačka igračka
temeljni dio kuće čakati čekati
coprati čarati čarati 1. šarati, ružno crtati; 2.
coprija čarolija
coprnica vještica čarati, izvoditi čarolije
cucek pas čariti tresti voće sa stabla uz
cug gutljaj
cujzek ždrijebe pomoć štapa
cuk vlak čas, v. cajt vrijeme
cukari bomboni čavelj čavao
cukati 1. vući, naglo povlačiti; čeber drvena posuda za

2. pišati, piškiti (tako se grožđe ili vodu, čabar, kaca
govori djeci) čeka lovačka promatračnica
cuker, cukor šećer čela, čelica pčela, pčelica
cule zavežljaj, pinklec čelaf ćelav
cundra 1. resa; 2. neuredna čeljene crveno
žena čepeti čučati
cunja krpa, iznošena odjeća čepiti čučnuti
cureti padati, curiti, teći, kišiti česati (se) 1. češljati (se); 2.
curik natrag, često se koristilo
kao naredba za stoku češkati se kad svrbi; 3. tući
cvajer, cvajerica meko (u prenesenom značenju)
brašno češelj češalj
cvesti cvasti četverič četveronoške
cvetje, cvietje cvijeće či kći
cvikati rezati, sjeći čiček čičak
cvikeri naočale čisle krunica
čistam potpuno
čkometi šutjeti
čoban pastir
čovek čovjek
črep, čriep crijep
črf crv
čriešnja trešnja
črlene, črljene, čeljene
crveno

črne crno
črnina 1. crna odjeća, korota;

2. crno grožđe

10

čuba usnica Dd d
čube usta
čubeti čekati nešto dalke daleko
čuča kokoš damfati 1. dimiti, ispuniti
čuček pilić, picek
čukljaf kljast, sakat, nespretan parom; 2. pušiti
debeli debeo
(u prenesenom značenju) decukati dovući
čukljavec, čuklavec čovjek dečakati dočekati
dečec dječak
koji je kljast deda, ded djed
čumbrav, čumbraf namršten dedek djedica, djed (od milja)
čumbravec namršten čovjek dekla 1. sluškinja; 2. djevojka
čuška pljuska, ćuška dekoturati dokotrljati
čuškati pljuskati, ćuškati del, diel dio
čušpajs varivo delati raditi
čvrček čvarak demižuon, demižuonka

veća boca za vino, obično
opletena šibljem
denes danas
depovedati objasniti,
rastumačiti
depuol dopola
depuoldan dopodne
deseči doseći
deska daska
desne desno
detece djetešce
detelja djetelina
detepenec došljak
deti staviti, položiti
detirati dotjerati
devenica, devenička
krvavica
dežđ, dešč kiša
deživeti doživjeti
deživeti se doživjeti starost i
smrt
diel dio

11

dielanec vino koje je duha 1. miris; 2. smrad, zadah
napravljeno dodavanjem dukati skakati
vode i šećera, a često i duplit duplo, dvostruko
kemijskih dodataka durati podnositi, trpjeti
duriti se sramotno se ponašati
dien dan dušiti se gušiti se
dien-denes dan-danas dvojček, dvojčec blizanac
diene dno dvorišče dvorište
diete dijete
dihati disati
dišati mirisati
dišeči, dišuči mirisan
dober (komp. bolši, superl.

najbolši) dobar
dodren iznošen, uništen
doj tko
dojiti musti
dojka krava koja daje mlijeko,

muzara
dojti doći
dopoldan dopodne
dopust godišnji odmor
dost dosta
dotepenec došljak, pridošlica
drač korov
drek 1. izmet, govno; 2.

beznačajna stvar, sitnica
dreta špaga
driem pospanost
driemati drijemati, kunjati
drieve drvo (građa), stablo
dripec mladić, nezreo čovjek
drmeti biti nepomičan bez

nekog razloga, besposličariti
droben sitan, malen
drobiti 1. mrviti; 2. razbijati
droptina mrvica
drot žica
drugač drugačije
družina članovi kućanstva,

ukućani, obitelj
držati (za vrat) grliti
duge dugo

12

Đđ Ee đ
e
đak učenik elektrika struja
đinđuve, v. rinčice naušnice enfok jednostruko
erodrom aerodrom, zračna

luka

13

Ff fijolica ljubičica
filja nadjev, krema u kolačima
finta podvala
finuoča 1. nešto što je ukusno;
2. uglađenost
fiškal odvjetnik, advokat
f fu fkaniti prevariti
fabrika tvornica fkrasti, fkradnuti ukrasti
fajda korist fkrepati uginuti
fajfa lula flaša boca
fajtati vlažiti flek mrlja
fakin deran, mangup fleten spretan, okretan
fala hvala fliska pljuska
falatec, falaček, falačec fliskati pljuskati
flundra prostitutka, bludnica,
komad, komadić
faleti manjkati, nedostajati žena sumnjivog morala
falinga mana, nedostatak, foringa zaprežni prijevoz
foslin debela daska
greška fparnuti uginuti, krepati
fanj zgodan, lijep fputiti se, v. hputiti se
farba boja
farof župni dvor, župnikova uputiti se, krenuti nekamo
fraj slobodno
kuća u kojoj je župni ured frajla, frajlica dama, gospođa,
fašunjek 1. fašnik, poklade; 2.
gospođica
zamaskirana osoba frent inozemstvo, tuđina
fcrknuti uginuti frfljati, fufljati nerazumljivo
fcrknjen uginuo
fčiniti napraviti govoriti, mucati
feder opruga friške svježe (hrana); svježe,
feler greška, nedostatak
felja 1. vrsta; 2. način; 3. hladno vrijeme
frižider hladnjak
odlika frkati kovrčati, uvijati
ferje školski praznici froštukelj doručak, zajutrak
fertik gotovo froštukljuvati doručkovati
fertun, fertunk, frtun frtalj četvrtina
frtaljka četvrtina kruha
pregača fsehnuti usahnuti
ferungi, fierungi zavjese fsipati usuti
fest, fejst jako, snažno ftajiti utajiti
feš zgodan, dotjeran ftegnuti stići
fgasiti ugasiti fteknuti umetnuti, staviti
fgristi ugristi ftič, ftiček, v. tič, tiček ptica,
fgriznuti ugristi
ficlek, ficljek, ficlin komadić ptičica
fierma krizma, firma

14

ftopiti (se) utopiti (se) Gg
ftrgnuti (se), v. htrgnuti (se) gače 1. gaće, gaćice; 2. rašlje
gačnica nogavica
otkinuti, slomiti gaden oduran, ružan
ftrgnjen, v. htrgnjen gaditi učiniti nešto gadnim,
prljati
otkinut, slomljen gajnk, ganjk hodnik, g
fučk 1. zvižduk; 2. zviždaljka zatvoren ili otvoren;
fučka modrica, masnica s otvoreni gajnk više liči na
balkon
oteklinom galender rukohvat
fučkati fijukati, zviždati galge 1. vješala; 2. naprava
fufljati mucati, nerazumljivo slična vješalima na koju se
stavlja svinja nakon klanja
govoriti
fundati ubiti, likvidirati
furek trupac
furiti polijevati kipućom

vodom
furiti se ljutiti se
furt stalno, uvijek
fušati loše raditi, griješiti

galženjak onaj koji je obješen
na galge
gartlin, gartlic vrt
gatra rešetka
gatruža ruža
gazda 1. domaćin; 2. vlasnik
nečega ili poslodavac
gda kad, kada
genuti (se) pokrenuti (se)
gepek prtljažnik
gepiti ukrasti, uzeti
getašlin novčanik
gibanica vrsta kolača (tenka
kggiivbbaaasnnciieccmaa )–– savijača, dtiijgeasntaas
kolač od

gibati (se) micati (se)
gizdaf 1. nadmen, pun sebe; 2.
nakićen
gladek gladak
gladen gladan
gladiti milovati, dragati
glaka dlaka
glakaf dlakav

15

glanc sjaj greti 1. grijati; 2. ići
glancati laštiti greznuti glibiti u blatu
glaž staklo grieh grijeh
glaži stakla na prozorima gries griz, krupica
gledeti gledati griešiti griješiti
gledeti v križ biti razrok griešnik griješnik
gli upravo grintaf slab, kržljav
glibok, glibuoki dubok grle grlo
gliva gljiva grunt imanje (zemlja)
glodati gristi, ogrizati gruntati razmišljati, misliti
gmanje, gmajne mjesto gdje gruobar grobar
gruoblje groblje
se nekad mlatilo žito, ali je gruozdje grožđe (vrste:
tamo i pasla stoka iz cijelog
sela pmleumškeantk, agrbaišeelaviinčar,nšata, jerska
gnile gnjilo gubcbreanlii1nn.aat,v,krnrdoaahljage,vljiiiznvaaab,keloilpajau...šr)čaisntae,
gniti gnjiliti
gnjida, gnida 1. ličinka uši; 2. na drvetu; 2. bolest lepra
ljigava osoba gubec, gobec njuška, gubica,
gnjile trulo
gnjileti truliti, gnjiliti usta (preneseno značenje)
gnjoj gnoj gujda, guda, gujcek,
golčec golo dijete
goloritec siromah, gologuz gujdek, gudek prase,
golovratec kokot golog vrata svinja
golup golub guljaš gulaš
gora planina gumbek 1. mali gumb; 2. vrsta
goreti gorjeti sitnog vrtnog cvijeta
gorice vinograd gumenjaki 1. gumene čizme;
gospon gospodin 2. kola s gumenim kotačima
gosti svadba gump, gumb dugme
gostiti se biti na svadbi, častiti gunj, gujn deka
se jelom i pićem gusak mužjak guske
governal upravljač (na guša vrsta bolesti uzrokovana
biciklu) nedostatkom joda
graba jama gušt slast, zadovoljstvo, užitak
grabar onaj koji kopa jame gut 1. grlo; 2. gornji uski dio
graber grab boce ili pehara; 3. gutljaj
grbača ramena, leđa gutiti daviti (i u prenesenom
grdi ružan značenju)
gredenc vitrina za suđe koja je gvierc medovina
obično u kuhinji
greštati gnječiti, drobiti
grožđe na sitne komadiće

16

Hh hmime pokraj nečega, izraz se
hahar razbojnik, lopov koristi kad se nešto promaši
hajati, hajiti mariti
hajcati jako grijati, isijavati hnuk, v. vnuk unuk
hnuoči u noći
toplinu, jako naložiti hnuogi mnogi
hajčiti spavati hoditi hodati
hajklik, hakljik, haklik hputiti se, v. fputiti se
osjetljiv, uvredljiv
hakelj klin koji je na kraju uputiti se h
hraček ispljuvak
zavrnut kako bi se nešto hračkati pljuvati
moglo objesiti hrč hrčak
hakljati vjesiti, kopčati hrčati režati
halat alat, oruđe, sprava za rad hrdati glodati
halatast nespretan, neskladan hreči ureći
halja široka haljina hrga 1. kvrga; 2. veliki komad
hamper kanta
handrast luckast (mesa)
hasen korist (za hasen – u hrtgnuti se, v. ftrgnuti se
korist)
hasniti 1. koristiti, 2. raditi otkinuti se, slomiti se
hcrknuti uginuti hrtišče hrbat, leđa
hduol nizbrdo hrustati, v. rustati hrskati,
hduš uzduž
hec šala krckati
hecati se šaliti se hrustave hrskavo
hemljaf grbav, neravan, hrustiti se junačiti se
krivonog hrušč hrušt
herc 1. srce; 2. boja u kartama hruška, v. ruška kruška
hercik dražestan
hgasiti ugasiti (tradicijske vrste:
hincati se šaliti se, smijati se, czmcštuvouarbkčgreokglnrieanik,crietei…,ei,ktčji)vercečiecšm,nem,ejenbafkogkeesd,a,atnleikpeenk,eč,ice,
igrati se hruškovača, v. ruškovača
hitati bacati rakija od krušaka
hiter brz hrzati rzati
hititi baciti hrž raž
hiža 1. kuća; 2. soba hrženi raženi
hjaviti (se) javiti (se) hrženjak raženi kruh
hjutre ujutro htrgnjen, v. ftrgnjen
otkinut, slomljen
htruc u inat
hud, hudi ljut
hudič vrag, đavo

17

huncut zabavljač, vragolan Ii
hura žurba
husta šuma
hvečer navečer
hžiti se, v. vžiti se nauživati
se čega
hživati uživati igda ikada
igde bilo gdje
iglica broš
igrališče igralište
igranje 1. igra; 2. sviranje
igrati svirati
ikak ikako
ikakef ikakav
i ikam ikamo, bilo kamo

imenjak osoba s istim
imenom
imeti imati
imeti rad voljeti
imietek imetak
Indijanec Indijanac
inekcija injekcija
ionak ionako
iskati tražiti, zahtijevati
itekak itekako
itekakef itekakav
iteri bilo koji
iti 1. hodati; 2. glasati se

18

Jj ječmen ječam j
jedanest jadanaest
jabuka, jabukica (tradicijske jeden, jen jedan
jafkmgcrvkeioaragnassntatpišiaeenau,:tdinjoacbaakča,o,hiab…žcc,okaiičptb),arneosotšiivnicčreaenkjcan,ai,dcrk,taeiaaskp,r,poilčeicivcadkaa,aat,r,i,ica, jednak jednako
jednak tak jednako tako
jaukati jednaki jednak
jafki jak jeftine jeftino
jagoda, jaguda 1. boba jeftinoča kad je nešto jeftino
jekati udarati
grožđa; 2. biljka i plod jeknuti udariti
jagode jele jelo
jahk jak jemati uzimati
jaj jao (uzvik) jemput jedanput
jajce 1. jaje; 2.dio spolnog jen jedan
organa kod muškarca ješ jež
jake jako jezek 1. organ; 2. dio cipele; 3.
jaklin jakna
jal zavist govor
jalen zavidan jezičec ljekovita biljka
jaliti ne htjeti pomoći
jambrati žaliti se, kukati stolisnik
jambrijela kišobran jogenj, v. ogenj oganj, vatra
Januševe dan sv. Ivana (27. jopec, jopica 1. majmun,
prosinca)
janjec, janjček janje, janješce majmunica; 2. osoba koja
japa, japek tata, tatek izvodi nepodopštine
jarec jarac Jožafove dan sv. Josipa (19.
jarek 1. jarak; 2. nizina, kosina ožujka)
terena juškati huškati u znak veselja,
jarem, jaren jaram obično na svadbi
jasli jasle jutre jutro
jaščer gušter južina 1. užina; 2. toplo
jaščerica gušterica vrijeme
jate jato
jazbec jazavac

19

Kk katekizem katekizam,
vjeronauk

katnica kuća na kat
kazati pokazivati
kazati se pokazivati se,
pojavljivati se
k kača zmija keba, kebica curica,
kadeti se 1. dimiti se; 2.
djevojčica
prašiti se kečkati čupati za kosu
kahla, kahlica noćna posuda kefa četka
kak kako kefica četkica za zube, četkica
kak da kao da kehljati se smijati se glasno i
kak got bilo kako
kak ne kako da ne bez obzira
kakef kakav kej, kaj, koj što
kakef got bilo kakav kelje, keljile ljepilo
kakti kao keljiti lijepiti
kalen mutan, blatan kerempuh zabavljač (po
kaliti mutiti
kaljužati se, kaljižati se Petrici Kerempuhu)
kerf, kerv krv
valjati se u blatu kervavi krvav
kam kamo kesen, v. kiesni kasan
kamijuon kamion kesniti kasniti
kaniti namjeravati kiečkati čupati za kosu
kanta posuda s ručkom za kiefati četkati
kiesiti se smijati se na zloban
nošenje
kapčiti 1. kopčati (dugmad); način, podsmjehivati se
kiesni, v. kesen kasan
2. shvaćati kiflin kifla
kapla, kaplica kaplja, kapljica kiklja suknja, haljina
kara boja igraćih karata kila kilogram
karabit vrsta eksploziva kilaf koji je slab, kržljav
kilavec slabić, kržljavac
(kalcijev karbid) kimlin kim, kumin
karanje svađanje kinč 1. blago; 2. nakit za
karati se svađati se
karieran, karast kariran, koji božićnu jelku
kinderbet dječji krevetić
ima kvadratni uzorak kinđati ukrašavati, kititi
karnister plastična ili metalna kipec 1. mala nabožna sličica

posuda za tekućinu koja se čuva u novčaniku; 2.
kaslin ormarić ffoottooggrraaffiijraat(id)eti na kipec –
kašelj kašalj kipeti kipjeti
kaštiga kazna
kaštigati kazniti

20

kipuči vreo, vrlo vruć kljakaf sakat, kljast
kisel kiseo kljuvati 1. kljucati; 2. verbalno
kiseliš loše, kiselo vino
kita 1. grana; 2. pletenica, napadati
kmica mrak
ispletena kosa kmičen mračan
kitica 1. grančica; 2. mala kmičiti se mračiti se
knap tijesno
pletenica; 3. ukras koji knedlin, kniedlin okruglica
imaju mladenci i svatovi na kocen korijen, ali gornji dio
reveru
kitje granje prema vrhu stabljike (kod
kladivec čekić kukuruza, kupusa...)
klafrati brbljati kočak, kotec svinjac ili
klafravec brbljavac kokošinjac
klanžiti, klanjžiti skitati se kojn, kojnj, kojnek, kojnjek
klaruž, klaruš ogrlica konj, konjić
klecale crkvena klupa za kokot, kokotek, kokotiček
klečanje i molitvu pijetao, pjetlić
kleknuti spustiti se na koljena kol kolac za podupiranje
klempaf klempav, kojemu su vinove loze
uši velike i zavrnute kolce, kolca kolica
klepati tući čekićem oštricu kole 1. zaprežna kola; 2. kotač
kose ili srpa kako bi se na kolima; 3. narodni ples
istanjila kolec kolac
klepetati brbljati koliti stavljati kolce
klepnuti lagano udariti dijete kolovožnjak kolovoz
za opomenu kolovrat naprava za predenje
kleti psovati komaček, komačec komadić
kliešče, kliešča kliješta komaj, v. kome jedva, teško
kliet klijet komanda zapovijed
klinčenica, klinčanica komat komad
vješalica komeden smiješan
klipsati hodati pješice komorka kućica ili dozidana
kliti klijati sobica za mladi bračni par
klobas kobasica komoten komotan, dosta
klobuk šešir širok
klop krpelj komuora mala soba, sobica
klopotec 1. vrsta strašila za konec 1. konac; 2. kraj
ptice koje se stavljala u kopača alat sličan motici, ali
vinograde, 2. osoba koja mnogo jači za kopanje tvrde
mnogo govori zemlje
klup klupa kopica hrpa sijena ili otave
klupke klupko koja se radi pred kišu kako
bi sijeno manje pokislo

21

kopič složeni veliki stog sijena koturati se kotrljati se
ili slame kovrta omotnica, koverta
kozlek, kozljič kozlić, muško
kopitati se bacati se, koprcati
se, prevrtati se jare
kozliti skakati po čemu kao
koprta, koperta prekrivač za
krevet koza
kožulec, kožuh topli prsluk,
koput kaput
koračiti 1. učiniti korak, obično od krzna
kraflin krafna, pokladnica,
zakoračiti; 2. svratiti
koren 1. korijen; 2. mrkva uštipak
korite korito kraglin ovratnik, kragna
korizma korizma, razdoblje kraj 1. kraj, 2. početak
krajcar, krajcer novčić
preduskrsnog posta krajcati se mimoilaziti se
korustiti se kostriješiti se, kraluš, kraljuš ogrlica
kramp alat za krčenje
pripremati se za napad krampati teško raditi
koruza kukuruz krastaf 1. prljav; 2. koji ima
koruzni kukuruzni
koruznica kukuruzovina kraste
koružnjak, v. kuružnjak krastavec koji ima kraste
krejda kreda
1. kukuruzni kruh; 2. krepan 1. koji je uginuo; 2.
spremnik za kukuruz
kosati 1. sitno sjeckati; 2. iscrpljen, umoran
žvakati; 3. ljutiti se krepati 1. uginuti, 2. umrijeti
kosec, kosič kosac
kosmat dlakav (pogrdno)
kostanj, kostajn kesten krf krv
kostura džepni nožić na krhati lomiti dijelove nečega
preklapanje; zločesta,
goropadna žena (preneseno (stakla, crijepa ili sl.)
značenje) krič vika, vriska
koš, košek pletena košara kričati vikati
koja se stavlja na leđa kries velika vatra koja se pali
košče kosti
koščica koštica za Uskrs, Jurjevo i Ivanje
koščička mala kost kriesiti (se) iskriti (se)
koštati stajati, koštati kriesnica krijesnica
koštula kutija krieštati kriještati
kotač 1. kotač, točak; 2. bicikl krif kriv
kotaček kotačić kriglin, kriglec krigla, vrč
kotel kotao, kazan krile 1. majčino krilo; 2. ptičje
kotucati kotrljati nešto
kotuc-kotuc kotrljanje krilo
(onomatopeja) kriliti mahati rukama
Kristuš, v. Jezuš Isus
kriš križ

22

kriš-kraš uzduž i poprijeko kumer 1. prljavština; 2. gad,
križa, križe donji dio leđa hulja (čovjek ili životinja
križanje 1. raskrižje; 2. koja čini štetu)

stavljanje znaka križa kumper, kumpier, krampier
križati precrtavati krumpir
krma hrana za stoku (suha
kumraf prljav, zamazan
trava) kumrina gadura
krmaniti upravljati (biciklom), kumriti 1. prljati; 2. kenjati
kuola kola (najstarija kola
kormilariti
krmenadlin kotlet bila su drvena s drvenim
krmeželj krmelj kotačima)
krmežljif krmeljiv kuorpa okrugla košara bez
krof krov ručki
krop kipuća voda kuosmati mrsiti ili kuštrati
krplje 1. krpe; 2. odjeća kosu
krstitki krštenje kuost kost
krščen kršten kuošnja košnja, kosidba
krščenik krštenik, onaj koji je kuoža koža
kup hrpa, gomila
kršten kupica čaša
krt krtica kuraž hrabrost, odrješitost,
krtovinec krtičnjak smionost
kruglja kružnica kuražen hrabar, odrješit
kruhek, kruvek kruh (od kuriti 1. ložiti vatru; 2.
podmetati svađu; 3. imati
milja), kruščić temperaturu
kruškovec, v. ruškovec liker kuružnjak, v. koružnjak
1. kukuruzni kruh; 2.
od krušaka spremnik za kukuruz
kubik prostorni metar kusa, kusica kuja, kujica
kucati se 1. štucati se; 2. kušlek, kušlec poljubac
kušnuti poljubiti
nazdravljati kušuvati ljubiti, cjelivati
kucavica štucavica kvar šteta
kučiti kucati, lupati kvater, kvatri korizma
kufer kofer kvaterni korizmeni
kugljaf, kugljof 1. kolač, kvečeru pred večer
kvočka 1. kokoš koja sjedi na
kuglof; 2. keramički kalup jajima i brine o pilićima; 2.
za pečenje kuglofa naporna žena (pogrdno)
kuhile kuhana hrana, varivo
kuhnja, kujna kuhinja
kukovača ptica kukavica
kulak bogati seljak
kulike, kulko koliko
kulike-tulike koliko-toliko,
bar nešto

23

Ll larma vika, galama, buka
las, lasi 1. vlas kose, kosa; 2.

vlasi na klipu kukuruza
laš laž
latje vlati, dio klasa žita
lazar bogalj
l labaf, v. los labav laziti gmizati, polako hodati
labrnja njuška, gubica lažljif lažljiv
lače hlače lažljivec lažljivac
lačen gladan leči se kotiti se
lad hlad leder koža
laf 1. lav, zavodnik (preneseno ledina trava, neobrađena

značenje); 2. prostran zemlja
lafati, laufati skitati, biti ledinka travnjak
ledven, ledveni leden, studen
stalno negdje legnuti (si) leći (si)
lagef, lagev bačva lehek, liehki lagan,
lagoden, lagodni loš,
jednostavan
neugledan, pohaban lemati tući, mlatiti
lagvič mala bačva, bačvica lempiti leći bez obzira kamo
lahke, lafke lako lepica noćni leptir
lajbek, lajbec 1. prsluk; 2. lesa kapija, dvorišna vrata
lestina suho lišće za stelju
naivac, neznalica lestinje suho lišće ispod
laket 1. lakat; 2. stara mjera za
drveća
dužinu let led
lakoten, lakomen lakom lete 1. godina; 2. ljeto
lakotiti se lakomiti se letes ove godine
lakotnjak lakomac, lakom letešnji ovogodišnji
letina ljetina
čovjek letrika automobil
lamatati mahati rukama levur lavor
lamati savijati, lomiti, slamati licitar ukrašeno pecivo koje se
lamentierati gorljivo govoriti
prodaje na sajmu i proštenju
protiv čega, jadikovati ličeke lišce
lampa svjetiljka liehki (komp. ležeši, sup.
lampuš 1. petrolejka; 2.
najležeši) lagan, lakši,
dozreli maslačak; 3. usta najlakši
(pogrdno) lien 1. lijenost; 2. lijen
lanc, lanec lanac liepeke lijepo (pri obraćanju
landrati skitati se djeci)
landravec skitnica liepi lijep
lani prošle godine
larfa maska, krinka, obrazina
larfati (se) prerušavati (se) ili
šminkati

24

lietni ljetni luoše nemasno (meso)
lieve lijevo luotra 1. ljestve; 2. stranica
liga patka, patkica
ligeštul ležaljka (napravljena drvenih kola (voziti se na
lsoktroaji)h; 3j.edljeusktvreavizen; 4a.dvjiassolkaa
od drva i domaćeg platna) žena (preneseno značenje)
lika slavlje u čast završetka lupiti ljuštiti (kukuruz ili grah)
lupitva organizirano ljuštenje
posla kukuruza, nekad je to bio
likier liker pravi društveni događaj u
liljan ljiljan selu
limuna limun lušen, v. ljušen brz, okretan,
linjer, linier, linijer ravnalo hitar
lipenj lipanj
list pismo
listanjek list na nozi
listje lišće
lištra lista, popis, spisak
litanija 1. dugačka molitva; 2.

dugačak govor
liter litra
literni od jedne litre, litreni
logožar ceker, pletena

ručna košarica od rogoza,
komušine ili lika
lokati piti neumjereno
lomar ormar
lončarija lončarstvo
lonček lončić
lonec lonac
los, v. labaf labav
lovec lovac
lucen grana loze
lucki tuđi
lug lužina, sapunica za pranje
rublja
lukati viriti, gledati kriomice
luknja, luknjica, v. ljuknja
rupa, rupica
luknjast rupičast
luknjati praviti rupe
lumpati bančiti, zabavljati se
luof lov
luoj loj

25

LJlj Mm
ljevača lijeva ruka macati 1. oživljavati nekoga
ljevak ljevoruk čovjek kad padne u nesvijest; 2.
ljubaf ljubav natapati kruh u umak
ljuft, ljuht zrak, slobodan maček 1. mačak; 2. mucica
prostor plijesni
ljuftati prozračivati mačkar, mačkur zamaskirana
ljuknja, v. luknja rupa osoba za Fašnik, ali i za
ljulja lula svadbu
ljuster luster, stropna svjetiljka mačuha pomajka, maćeha
ljušen, v. lušen brz, okretan, magarec magarac
hitar maher znalac, stručnjak
majur gospodarske zgrade
(obično oko dvorca)
lj makovnjača makov kolač od
m tijesta s kvascem
Mala meša Mala Gospa (8.
rujna)
malar, v. belič soboslikar,
ličilac
malarija ličenje, krečenje
malati, v. bieliti 1. ličiti,
krečiti; 2. slikati
male malo
mali malen, nizak
malički malen
malke malko
mam odmah, smjesta, ubrzo,
uskoro, začas
mamec mamac
mamek mamica
maren brižan, marljiv
marha stoka
mariti brinuti, hajati
marše govedo
maršlin, mašlin mašna
masle maslo, prepečeni maslac

26

masne 1. masno; 2. obilno, meša misa
mnogo met med
metafulj, metefulj, v.
mašča mast
mater majka pilipar leptir
materinski materinji metati stavljati
mati majka meter metar
matuori odrastao, velik micek mačić
mazati 1. prljati; 2. premazivati; micice-macice cvjetovi na

3. podmićivati; 4. tući granama vrbe ive, cica-maca
maznuti 1. udariti, tresnuti; 2. miđgati micati se, migoljiti
miga trepavica
ukrasti migati treptati očima
meblin namještaj migljati migoljiti, micati se
Medar sv. Medardo (8. lipnja) miguljiti migoljiti, previjati se
medenica keramička okrugla mile milo, drago, ljupko
milicajec milicionar, policajac
plitka posuda za pečenje militi (se) sažalijevati koga
meddiigcaanemgeibdaonviicnea milostiva važna gospođa
megla 1. magla; 2. oblak minuti proći, nestati
mehenj mahovina minuti se mimoići se
mehke, mefke mekano minjavati se mimoilaziti se
mehur mjehur miren miran
meja međa miruvati mirovati
mejaš prolaz između imanja misel misao
miščaflin lopatica za smeće
dvaju vlasnika mišelofka mišolovka
mejašnik vlasnik susjednog mite mito
mititi (se) mititi, podmićivati
zemljišta mlačen, mlahki mlak
mejukati mijaukati mlačiti grijati da bude mlako
mejuknuti mijauknuti mladenec, mladenič
mekla metla
melin mlin, vodenica mladoženja
melja brašno mladeniči mladoženja i mlada
menjkati faliti, nedostajati mladienka mlada
mera mjera mladina perad
merica mjerica mladinče komad peradi
meriti mjeriti
meriti se mjeriti se, (kokoš, patka, guska ili sl.)
mlađarija mladež
uspoređivati se mlaka bara, lokva
mesara kolinje mlečec, v. pecilek mladi
mese meso
Mesec Mjesec kukuruz za pečenje i
mesec mjesec kuhanje
meste 1. mjesto kao prostor ili

kao gradić, 2. umjesto

27

mleti 1. mljeti; 2. govoriti bez mudrijaš mudrac
prestanka mudriti se smiješiti se
mudruvati mudrovati
mliečne mliječni proizvodi mujca krava (od milja)
mlieke, mliekece, mlekeke mujcek tele
mukte besplatno
mlijeko mulast priglup, smušen
mlinec 1. tanko razvaljano mulec glupan
mulja glupača
tijesto; 2. mlinac za kavu ili murva dud crni i bijeli, plod i
sl. drvo, ljekovita biljka
mojtika, muojtika motika musa ljuta ili nervozna žena
moker mokar mustači brkovi, brci
moknuti kisnuti muš 1. muškarac; 2. muž,
mokrina vlaga suprug; 3. seljak
morje more mutaf mutav, šutljiv
mort tekući beton kojim se mutavec mutavac
rade zidarski poslovi, žbuka muten mutan
morti možda mutiti 1. čuvati dijete; 2. v.
mošt, moštek sok od grožđa š3t.eknatalittii,, zadržavati nekoga;
prije nego je postao vino zamućivati
mrcina veliko stvorenje, mužika glazba
životinja ili čovjek mužikaš glazbenik
mrčati ječati, stenjati
mrčnjak gad
mrgljati mrmljati, gunđati
mrha lijenčina
mršaf mršav
mrtef mrtav
mrtvec, mrtvik mrtvac
mrtviečki koji je tamne,
mrtvačke boje
mrzel hladan
mrzeti mrziti
mrzlina hladnoća, studen
mrzliti hladiti
mučati šutjeti
mučeč, mučečki šutke
muden spor
muder mudar
muditi kasniti
muditi se žuriti
mudrija 1. pametna misao,
mudra zamisao; 2. nešto
banalno ili glupo (preneseno
značenje)

28

Nn nafaliti (se) nahvaliti (se) n
nafarbati obojiti
na evo, eto nafčen naučen
na hmrielu na umoru nafčiti (se) naučiti
nabadati oprezno hodati u nafiljati napuniti
nafrkan nakovrčan
potpeticama nafrkati nakovrčati
nabran naboran naganjati (se) natjeravati
nabrati 1. skupiti, prikupiti; 2. nagel, nagli nagao,

naborati neobuzdan
nabuhnuti nateći nagibati se kriviti se
nabuhtati natući nagizdati se jako se urediti
nacifrati ukrasiti naglancan ulašten
nacifrati se dotjerati se naglancati ulaštiti
nacigati nabrati nagle naglo
nacinfran, nacifran ukrašen nagledati se viriti,
nacugati se napiti se
načeti početi nešto trošiti pogledavati
načiehati očistiti perje za nagliti (se) žuriti
nagnuti se nakriviti se
posteljinu nagnjen nagnut, nakrivljen
načinjati načimati nagovarjati nagovarati
načrčkati nažvrljati, ružno nagovestiti najaviti,

napisati navijestiti
načubeti se načekati se nagrajsati nastradati
načumbren namrgođen nagražati 1. činiti nekome
načumbriti se namrgoditi se
nadef nadjev štetu iz zlobe; 2. grepsti
nadelati doraditi nagriznuti nagristi
nadelati se naraditi se nagrnuti 1. navaliti, nahrupiti;
nadojiti namusti
nadojti doći do zaključka 2. napuniti rasutim teretom
nadolejati nadoliti nahajcati naložiti, rasplamsati
nadolievati nadolijevati
nadomieščati nadomještati vatru
nadomietati dodavati na nahere nakrivo
naheriti nakriviti
hrpu nahitati nabacati
nadoplačati doplaćivati nahitavati se nabacivati se
nadre njedra, grudi, prsa nahitrem uskoro, skoro
nafajtati, nafajhtati navlažiti nahkriš unakrsno; križno
nafaldati naborati nahladeti se prehladiti se
nahlajen prehlađen
nahoditi se nahodati se
naigrati se 1. naigrati se; 2.

nasvirati se

29

naiskati se natražiti se nakuriti 1. naložiti vatru; 2.
naj 1. nemoj; 2. neka podmetnuti svađu
najafkati se najaukati se
najemput odjednom, nalejan 1. nalijan; 2. pijan
nalejati naliti
najednom nalejati se napiti se
najpredi najprije naleteti naletjeti
najprve, najprvič, najprie naležečki ležeći
nalokan pijan
najprije, prvo nalokati se napiti se
najprveši prvi nalukavati se viriti, kriomice
najrajši najradije
najti naći pogledavati
najže tavan naluknuti se naviriti se
nakalati nacijepati namegnuti namignuti
nakaniti odlučiti nameriti nakaniti
nakaniti se uputiti se nameriti se namjeriti se, naići,
nakapati 1. kopati; 2. nakapati
sresti
(kapljicama) nameste umjesto
nakeliti nalijepiti namlatiti 1. istući nekoga; 2.
nakeliti se držati se nekoga ili
izmlatiti (žito); 3. zaraditi
nečega kao slijepljen novce
nakiesiti se naceriti se namleti 1. samljeti; 2.
nakinđan nakićen, ukrašen napričati svašta
nakinđati (se) nakititi, naopačni naopaki
naopak, nanopak naopačke,
ukrasiti (se) naopako
nakladati natovarivati kola, napacati staviti u salamuru
napajanje davanje vode stoci
krcati napajati davati vodu stoci
naklapati nagađati, govoriti o napetati napipati
napete napeto
nečem bez dokaza napiknuti, napičiti (se)
nakle na podu nabosti, ubosti se
naklečati se mnogo i dugo napiliti ispiliti
napirati navaljivati
klečati napoj 1. hrana za svinje; 2.
nakljuvati iskljuvati vrlo loša hrana, splačine
nakoliti postaviti kolje uz naposlušati se naslušati se
napovedati napričati
trsove, grah... naprčen ohol, razmetljiv
nakopati usitniti zemlju napre sprijeda, naprijed
nakosati nasjeckati naprtiti natovariti na leđa
nakrampati nakopati napuči, napučiti napući

krampom
nakrampati se umoriti se

kopanjem
nakrasti se mnogo pokrasti
nakresati se napiti se

30

napuditi natjerati, najuriti našpricati poprskati
nekoga ili nešto našrek ukoso, poprijeko
naštelati, našteljati podesiti
napuhavati se praviti se naštrajiti 1. nabacati stelju; 2.
važan
nabacati smeće; 3. obilježiti
napuhnjen nadmen, napuhan kuću u kojoj se upravo
napukati načupati rodilo dijete
napumpati 1. napuniti naštrikan ispleten
naštrikati isplesti
zrakom; 2. nagovoriti našudran posut šljunkom
nekoga na svađu našuopati nahraniti na silu
napuntati pobuniti našvasati navariti
napuol napola, popola našvavati, našivavati vesti
naputiti 1. uputiti; 2. nate 1. zatim; 2. evo, uzmite
nagovoriti, usmjeriti natečeni natečen
narajtati (se) razmnožiti (se) nateči oteći
narajzati se naskitati, natek oteklina
naputovati se natepina trun
naretkem narijetko natepinje trunje
narievati nagurati natešče na prazan želudac,
nariezan narezan natašte
narisan nacrtan natienke na tanko
narisati nacrtati natirati natjerati
narisati se pojaviti se natkaslin noćni ormarić
na rit natraške navabiti namamiti
na ruku 1. usput; 2. spretno navada navika, običaj
nase na sebe navaditi (se) naviknuti (se)
naseči nasjeći, nasjeckati navdol nizbrdo, naniže
nasedečki sjedećki navek, naviek uvijek
nasedeti se nasjediti se navelike naveliko
nasekierati (se) nanervirati (se) navieke uvijek (npr. nakon
naspati se naspavati se navopidoezgšdočrvaaatvriaanFsaeavlNjjeeašntvaIitesiukes!Isus!)
naspeč spavajući navoditi udjenuti (konac u
naspominati se narazgovarati iglu), nanizati
se navračati se svraćati
našiti izvesti navrat–nanos na brzinu
našiv vez navrnuti (se) navratiti
našnjuofati nanjušiti, navučiti, navčiti naučiti
namirisati navudren nadaren, talentiran
našpanan 1. zategnut, napet; nazimeti se ozepsti
2. uzbuđen
našpanati zategnuti, napeti
našparati (se) naštedjeti (se)
našpotati izgrditi

31

nazmagati smoći, nabaviti niske nisko
nazobati 1. nakljucati (kod niš ništa
nišče, nišči nitko
peradi); 2. najesti se grožđa niškoristi ništarija
nazubljati nagrabljati ništiti uništavati
nažlepati se, v. nažviegljati nizek nizak
noft, nofti, v. novet nokat,
se mnogo popiti, napiti se
nažrieti se 1. jako se najesti ili nokti
nogi mnogi
napiti; 2. izgnjaviti nekoga nogi put mnogo puta
nažviegljati se, v. nažlepati norec, norc luđak, budala
norija ludost, ludorija
se mnogo popiti, napiti se noriti, noreti ludovati,
nedelja, nedela nedjelja
nedielni nedjeljni glupirati se
negda, negdar nekad, noro ludo
novet, noket, v. noft nokat
ponekad nucan korišten, rabljen
negdašnji nekadašnji nucati koristiti, rabiti
negde negdje nuča 1. krpa koja se obuva u
nekam nekamo
neke nešto čizme, obojak; 2. stara krpa,
nekteri neki, nekoji dronjak
nem ne budem nulerica, nuler oštro brašno
neret nered nuof, novi nov
nesreča nesreća nuogi mnogi
nesrečen nesretan nuori lud
nesti 1. nositi; 2. nesti jaja nuos nos
nešči, nešče netko nuošnja nošnja (narodna)
nevesta šogorica, bratova

žena
nevierec, v. bezvierec

nevjernik
ničif ničiji
nieft, nieftanec zakovica
nieftati zakivati
nigdar, nigda nikad
nigde nigdje
nijemput nijednom,

nijedanput
nijen, nijeden niti jedan,

nijedan
nikak nikako
nikakef nikakav
nikam nikamo
nikej ništa

32

NJnj Oo

njegef njegov obdelavati obrađivati
njeguvati njegovati (zemlju)
njegve njegovo
njejnji, nejnji njezin obdielan obrađen (komad
njihef, njihof njihov zemlje)
njiva oranica, obradiva
obdržati održati
površina obed ručak, objed
obedasteti postati nerazuman
obeduvati objedovati, ručati nj
ober 1. gore, iznad, povrh; 2. o

natkonobar
oberač, obirač pomagalo za

branje voća
oblieka, obleka odjeća
obesiti (se) objesiti (se)
obgoreti obgorjeti, nagorjeti
obgristi ogristi, naglodati
obiedati nagrizati
obieden nagrižen
obiedna doba vrijeme ručka
obieduvati objedovati, ručati
oblečen obučen
obleči (se) obući (se)
obleznuti (se) obliznuti (se)
obležnjen koji voli slastice
obležnjenec sladokusac
oblieči (se) obući (se)
oblieka odjeća
oblizek, oblizniek poslastica
obloček, obločec mali prozor
obluk, oblok prozor
obnemoći iznemoći
obnoreti poludjeti, izludjeti
obogateti se obogatiti se
obračati (se) okretati (se)
obran skupljen obiranjem

(npr. mlijeko)

33

obrati 1. pobrati voće sa odleteti odletjeti
stabla; 2. pokupiti vrhnje s odležati provesti u zatvoru
kiselog mlijeka odlieči odvući
odma odmah
obraz lice odmagati otežavati, suprotno
obriti obrijati
obrnesti obilježiti od pomagati
obrnuti (se) okrenuti (se), odmakati močiti
odmala odmalena
osvrnuti se odmetati odbaciti, očistiti
obrnjen okrenut
obroditi uroditi, dati plod (snijeg)
obrš kraj njive odmetavati odbacivati, čistiti
obrtača vrsta drvene klupe čiji
(snijeg)
se naslon mogao okrenuti odmognuti odmoći
tako da je preko dana služila odnapre odnaprijed
za sjedenje, a noću je služila odnašati se odnositi se
kao proširenje kreveta na odnaviek oduvijek
kojem su spavala djeca odnavieke-vekova odavno
obrukati (se) osramotiti (se) odnegda odnekad
obrup obrub odnekut, odnekudek
obujti obuti
obut obuven odnekud(a)
obutel, obutev obuća odnesti odnijeti
ocediti ocijediti odnikut odnikud(a)
ocet ocat odnova iznova
ocopran začaran odogda otkada
ocoprati začarati odogde odakle
oča, otec, jotec otac odojek odojak
očalji naočale odoka otprilike
od kraja zapravo znači od odonut odonud(a), odande
početka odotraga odostraga
odehnuti odahnuti, malo odovut odovud(a)
odmoriti odozat, odzada iza
odelati odraditi odozdol, odzdol odozdo
odeliti se odijeliti se odozgor, odzgor odozgo
odenuti, odeti se odjenuti se, odrajzati otputovati
obući se odrveneti odrvenjeti, ukočiti
odenjen odjeven
odevale odjeća i pokrivači se
odeven pokriven odseči odsjeći
odjužiti zatopliti odvleči odvući
odkeljiti odlijepiti odvračati odgovarati
odlejati odlijati odvučati se odvikavati se
odvučiti se odučiti (se)
of ovaj

34

ofca ovca opasne opasno
ofčar ovčar, onaj koji čuva opasti pasti
opče uopće
ovce opičen strm
oficier časnik opičiti udariti
ofnjan oslobođen, otpetljan opitati se raspitati se
ofnjati raspetljati nešto što je opitavati se raspitivati se
opkuhavati prokuhavati (npr.
zapelo, osloboditi nešto
ofuriti (se) opeći se vrelom kuhinjske krpe)
oplahnuti 1. isprati; 2. udariti
tekućinom opleček gornji dio ženske
ogenj, v. jogenj vatra
ogledati se osvrnuti se narodne nošnje
ogledavati se osvrtati se oprava haljina
ogloban oglodan opravile odjeća
oglobati oglodati, pojesti opraviti (se) obući, odjenuti

meso s kostiju (se)
ogluheti oglušiti opšiti ukrasiti obrub
ognjen vatren (striela ognjena) opšvavati ukrašavati obrube
ognjišče, v. jognjišče orataj, oratej orač, onaj koji

ognjište ore
ogovarjati ogovarati oratva oranje
ograjati ograđivati oreh orah
ograjen ograđen orehnjača kolač od tijesta s
okapač, okopač plug za
kvascem i oraha
okopavanje orespoložiti oraspoložiti
okapati okopavati orgulji orgulje
oke 1. oko; 2. ukras na prstenu orsag država
okeke 1. malo oko; 2. ukras na osel magarac
osem osam
prstenu osetljif osjetljiv
olofka olovka osjak korov bodljikavih listova
olupiti oguliti osje izbojci na žitnom klasu,
omegleti, omeglevati
posebno raži i ječmu
onesvijestiti se; zamagliti se ostanjek ostatak jela
kome pred očima ostareti, ostarneti ostarjeti
omeknuti 1. mnogo pojesti; 2. ostavina 1. ostavština,
smekšati se
omeknuti se 1. izmaknuti se, nasljedstvo; 2. ostavinska
spuznuti; 2. smekšati se rasprava
omiesiti zamijesiti osvedočiti se uvjeriti se
onak onako ošter oštar
onakef onakav oštucati skratiti, potkresati
opadati padati ošvicati oznojiti se
opasač remen

35

otapljati odmrzavati otsmucati (se) odvući (se)
otava drugi otkos trave otspati odspavati
otavič treći otkos trave otstati odstajati
otec, oča otac otstupiti prepustiti
otecati 1. otjecati; 2. naticati otud otuda
otečen natečen otupeti otupjeti
oteči 1. oteći; 2. otrčati otvrznuti odškrinuti
otirati otjerati ovak ovako
otiti otići ovakef ovakav
otkantati odbiti nekoga, ovde ovdje
ovehnuti se malo se posušiti,
pokazati da s nekim ne
želimo imati posla koristi se za zemlju koja
otkapati otkopavati se tek toliko posušila da se
otkapčiti otkopčati može obrađivati
otkrhnuti odlomiti dio ozavati najavljivati vjenčanje
nečega, npr. stakla u crkvi
otkrhnjen odlomljen, oštećen ozdol, odozdol odozdo
otkuriti nestati, odmagliti ozdraveti ozdraviti
otočiti istočiti s vrha flaše ili ozgor, ozgora odozgo
čaše ožiti oživjeti
otoman manji krevet za ožmeknuti istisnuti, ocijediti
dnevni odmor vodu iz nečega
otpeljan odveden ili odvezen ožmikati ocijediti rukama
otpeljati (se) odvesti (se) ožmikavati ocjeđivati rukama
otpirač otvarač ožrebiti oždrijebiti
otpirati, otpreti otvarati, ožujek ožujak
otvoriti
otpiti piti s do vrha napunjene
čaše
otpraviti se uputiti se
otprt otvoren
otraga straga
otrdeti otvrdnuti
otreči se odlomiti se od čega;
konačno krenuti (preneseno
značenje)
otrgnuti, otreči odlomiti,
otkinuti
otrgnjen odlomljen
otriezniti se istrijezniti se
otrof otrov
otsmicati odvući

36

Pp papek papak p
paperček, paperek,
pac salamura, rasol
pacati (se) biti u pacu ili se poperek komadić papira
papier, popier papir
namakati parfin parfem
pacer loš doktor parfinati (se) namirisati (se)
packa 1. kazna koja se nekad
parfemom
primjenjivala u školi: šibom parkelj kandža, kopito, papak
po dlanovima; 2. mrlja kod parnica 1. drvena kaca u kojoj
pisanja
packati mrljati, neuredno se parilo rublje; 2. sudski
pisati proces
pačati se miješati se u nešto pas 1. struk; 2. pojas
pajca, pajcica svinja, svinjica pasati pristajati, prijati
pajcek prase, odojak pasati se stavljati pojas
pajdaš prijatelj, drug pasent ono što paše,
pajdašica prijateljica, odgovara, usklađeno je
drugarica pasti 1. jesti travu; 2. napasati
pajdašija prijateljstvo, stoku
drugarstvo pastorek, pastorka posinak,
pajdašiti, pajdašuvati pokćerka
prijateljevati paša ispaša, napasanje stoke
pajnklek, pajnklin ukrasna pazuh dio tijela ispod ramena
vrpca, traka peč peć
pak opet, ponovno pečar majstor za peći
pakierati (se) pakirati (se) pečeni pečen
pakiet paket pečenica vrsta bundeve koja
pakljaf nespretnih ruku se peče
palamuditi govoriti bez pečenjka pečenka
temelja, svašta pričati peči peći
palandra žena sumnjivog pedenj pedalj
morala pegla, piegla glačalo
palčec, palček palčić peglati, pieglati glačati
palec 1. palac; 2. mjera za pehar, peharček vrč, vrčić
dužinu (2,54 cm), col pehati dirati
panklek, panklin, panklec pehnuti dirnuti, taknuti
vrpca pek pekar
pant metalna naprava koja pekel pakao
drži prozore ili vrata peklenski pakleno
pekmes džem, pekmez
pekmezast razmažen, osjetljiv
(preneseno značenje)
pelnica podrum

37

peljati (se) voziti (se), voditi pink-ponk ping-pong, stolni
penazi, penezi novci tenis
pendrek policijska palica
penezar čovjek koji ima pipa slavina
pisk zviždaljka
mnogo novaca piskati 1. zviždati pomoću
penzija mirovina
penzionier umirovljenik zviždaljke; 2. pijukati
penzlin kist (glasanje pilića)
penj panj piskutljif piskutljiv
penja pjena pisnuti progovoriti
pepel pepeo pišč prišt, akna
pere 1. pero; 2. list biljke; 3. piščalja, piščaljka zviždaljka,
ali i svirala
pisaljka piščanec pilić
perušina komušina kukuruza piščati pištati, piskutati
perušinje komušine kukuruza piščelja svirala, drvena frulica
perut 1. ptičje krilo; 2. piščenka, piščenjka mlada
kokica
odrezano krilo guske, pištola, pištuola pištolj
purana ili patke kojim se pitanec prase koje je posebno
može pomesti brašno; 3. dobro hranjeno za klanje
prhut pitati hraniti, toviti (svinje)
pes pas plača plaća
pesek pijesak plačati plaćati
pesji, piesji pasji plačile ono što se mora platiti,
pesma pjesma računi
pesnica stisnuta šaka plačljivec plačljivac
petati pipati plahkati, plafkati ispirati
petek petak (npr. suđe)
picek 1. pilić; 2. tratinčica planduvati ljenčariti
piesek pijesak planta veliko stopalo
pijača piće plantaf koji ima velika
pijanec pijanac, alkoholičar stopala, trapav, nezgrapan
piknuti ubosti plantavec čovjek koji ima
piknja točka veliko stopalo, nezgrapan,
piknjast točkast trapav čovjek
piknjica točkica pleče, pleča leđa, pleća
pilipar, v. metafulj leptir plečnjak leđni koš ili leđni
piljak velika pila kojom pili rubac
dvoje ljudi, a uglavnom pleh, v. špleh lim
služi za rušenje stabala plehmužika, šplehmužika
piljana pilana limena glazba
pinkala kemijska olovka plesnuti pljesnuti
pinklec, pinkljec ruksak,
zavežljaj

38

plesti se motati se podbuhli, podbuhnjen
pletenjka opletena boca za natečen

vino podehnuti pomirisati
plizati penjati se podgreti podgrijati
plot, pluot ograda podgrizavati podgrizati
pluk plug podišati pomirisati
plužiti 1. držati plug kod poditi postavljati pod
podlegnuti podleći
oranja; 2. ići teško i sporo podleteti naći se pod čim
pljuza bluza
ppoobo1be. ečpdio,u;p–2o.ibnzaaekgoobnnjue, dtiziaa)p(opbojeći, (npr. autom i sl.)
podlievati podlijevati
uteći podnašati podnositi, trpjeti
pobedasteti poludjeti, podnesti podnijeti
podragati pomilovati
poblesaviti podrapan poderan
pobieleti pobijeliti, postati podrapanec odrpanac
podrapati (se) poderati,
bijel
pobieliti okrečiti, obijeliti razderati (se)
pobieljen okrečen, obijeljen podren dotrajao
pobiesneti pobijesniti podriemati malo odrijemati
pobrati se naglo se spremiti podrieti iskoristiti do kraja,

i otići istrošiti
pobrcati počeprkati podrt derutan, trošan,
pobriguvati se pobrinuti se
pocukati povući poderan
pocuknuti naglo povući, podrtina olupina, razvalina,

trznuti ruševina
poculica malo oglavlje za podrubiti porubiti
podrucgati pognječiti,
žensku frizuru
ppooččpaaorkčaaakttiainppjorušiča–erkasttaritpi l(jpivroi ) zgnječiti
počesati (se) počešljati, podrugavati (se) rugati (se)
podsuknuti zavrnuti (rukave
pogrebati (se)
početek početak ili hlačnice)
počinek odmor, počinak podveznuti pokriti nešto
počinuti (si) odmoriti
počrljeneti pocrveniti preokrenutom zdjelom ili
počrneti pocrniti košarom
podbriti (se) obrijati (se) podvežnjen pokriven
podbrivati (se) brijati (se) preokrenutom posudom
podbriven, podbrit obrijan podvorba posluga, usluga
podvoriti poslužiti jelom i
pićem (ljude ili životinje)
podvrgnuti, podvrči
podmetnuti

39

pofaliti (se) pohvaliti (se) polejati polijati
pofarban obojen polek pored, pokraj
pofarbati obojiti poleznuti liznuti
poflekan zamrljan, umrljan polievati polijevati
poflekati zamrljati, umrljati polovični polovičan
poflikan nabacan blatom ili polukati pogledati, poviriti
polukavati pogledavati
nečim žitkim poluknuti pogledati skrivećke
pofuren polijan kipućom poljka polka
pomalan okrečen
tekućinom pomalati okrečiti
pofuriti (se) 1. obariti, preliti pomale, pomalem pomalo
pomalu sporo, polako
kipućom tekućinom; 2. pomenjkati ponestati
opeći se; 3. oštetiti mrazom pomesti očistiti metlom
pogajati se cjenkati se, pomet pamet
dogovarati cijenu pometati 1. mesti; 2. posložiti
pogasnuti utrnuti (vatru) pometen očišćen metlom,
pogutnuti progutati
pohaban istrošen, uništen izmeten
pohabati istrošiti pomoč pomoć
pohanec 1. pile spremno za pomoči, pomognuti pomoći
pohanje; 2. komad pohanog ponoreti poludjeti
mesa ponucan upotrijebljen
pohištve pokućstvo ponucati iskoristiti, potrošiti
pohitati pobacati pop svećenik, župnik
pohitavati (se) nabacivati (se) popievati pjevati
pohrdati pojesti glodanjem popikavati se spoticati se,
pohusiti pretražiti
poiskati potražiti posrtati
poiskavati pretraživati popiknuti se spotaći se
pojma, pojmica tava, tavica poplašiti malo uplašiti
pojti poći poplaveti poplaviti
pokučiti pokucati popol popola, na dva dijela
pokumriti se obaviti veliku popoldan popodne
nuždu popoldašnji popodnevni
pokuora pokora porcija 1. jedan obrok; 2.
poldan podne
poldanjski, poldanji, posuda za jelo
poldašnji podnevni poreči se posvađati se,
m(pioslad)ašnja meša – podnevna
polefke, polehke, polahku porječkati se
polako porečkati se posvađati se,
polegnuti, poleči poleći
međusobno razmijeniti
oštre riječi
porigati se povratiti,
ispovraćati se

40

ppoorrviiuhhrttuaa–ttii,nnpaamomrjjieefsstttaiitttiiis(uaptro)erdihittia, ti pošpotati, pošpuotati
uskladiti prekoriti

porinuti (se) gurnuti (se) pošprican poprskan
poriti parati pošpricati poprskati
porta vratarnica, ulaz (npr. u pošrek poprijeko, ukoso
poštivati poštovati
tvornicu) poštrajiti 1. staviti stelju; 2.
portier vratar
poscan pomokren posuti smećem
poscanec koji je pomokren poštucati podrezati
poscati (se) pomokriti (se) poštuopati pokrpati koncem
poseči posegnuti potep ono što je upropašteno,
poseči (se) posjeći (se)
posed, posied posjed rasipanje
posehnuti (se), v. potepanje upropaštavanje
potepati upropaštavati,
povehnuti (se) 1.
povenuti; 2. posušiti se rasipati
posejati posijati potepati se skitati se
poseje posije potepsti upropastiti, uludo
posel posao
posesti posjesti potrošiti
poskrivečki kradom potihe, potihem potiho
poskupeti poskupjeti potirati 1. otjerati; 2. razbijati
posluhnuti poslušati potkolenčiti zavezati stoci
poslušati slušati, odslušati
pospanec pospanac glavu za nogu da ne može
pospati malo odspavati trčati
pospominati (se) potkopati iskopati rupu ispod
porazgovarati čega
pospraviti pospremiti potkopavati kopati pod
posran 1. uneređen; 2. nečim; podrivati (preneseno
osramoćen značenje)
posranec koji se uneredio potkuriti 1. naložiti vatru; 2.
posrati (se) 1. izvršiti nuždu; podmetnuti svađu
2. osramotiti (se) potkurjavati 1. potpaljivati; 2.
postelja krevet podjarivati
postiči postići potrefiti pogoditi
postiha potiho potrefiti se podudarati se,
pošiljati slati složiti se
pošmajhlati (se) pomaziti (se) potren, potrt 1. razbijen; 2.
pošnjuofati pomirisati umoran
potrepati potapšati
potreti (se) 1. razbiti (se); 2.
popustiti
potrucati ponuditi jelom i
pićem

41

potuči poubijati, pobiti, prasec 1. prase, svinja; 2.
uništiti neuredna osoba

potulen snužden prasica, prasička 1. prasica;
potuliti se pognuti glavu, 2. nepoštena žena

snužditi se, pokunjiti se prasičanje igra na livadi u
potuočec potočić kojoj se mali komad drva,
povduž uzduž, uzdužno, prasica, štapom tjera u rupu
povploeonpdgraiiteupkdr–iičnuaa,zlddnuoožg(oipdopovovdpšurtžiijneiako) u zemlji
povedati, povesti ispričati,
pravica 1. pravda; 2. privilegija
reći prazne prazno
povehnuti (se), v. praznoveren praznovjeran
prčiti se praviti se važan
posehnuti (se) povenuti, prebaviti izdržati, pretrpjeti
posušiti (se) prebavljati preživljavati
povekšati povećati prebežati, prebiežati
poviedati govoriti, razgovarati
pozabiti, zabiti 1. zaboraviti; pretrčati
2. pozabijati, zabiti prebijati probijati
pozabljati zaboravljati prebirati probirati, izabirati
pozabljen zaboravljen prebiti probiti
pozabljif zaboravan prebliedeti problijedjeti
pozif poziv prebosti probosti
pozijati prisvojiti prebran probran
pozni kasni prebrati probrati
pozoj zmaj, aždaja prec prilično mnogo
pozubljati pograbljati precediti procijediti
požderuh, v. požrljivec precvesti procvasti,
proždrljivac
požrieti požderati procvjetati
požrljif proždrljiv precvikati prerezati, presjeći
požrljivec, v. požderuh– prečitati pročitati
proždrljivac prečujti 1. prečuti, slabo čuti;
požugljati poškakljati
požuljiti oprati rublje 2. ne htjeti čuti; 3. probdjeti
požureti (se) požuriti noć
požuteti požutjeti predehnuti 1. odahnuti; 2.
praded, pradeda pradjed kratko se odmoriti
praf pravo, baš tako predel 1. predio; 2. pretinac
praha jesensko dubinsko predi prije, nekad
oranje predika prodika, propovijed
prak prag predikalnica propovjedaonica
prale pranje predikuvati držati prodiku,
propovijedati
predrieti 1. probušiti; 2.
prodrijeti
prefarbati prebojati

42

prefrigan lukav, pronicav, prepovedati (se) odati tajnu,
prepreden otkriti namjere

prefriganec prepredenac prepoviedan obavezan
prefrigati prepeći o(pbraevpeozvainedpaonsitp) ost –
pregruntati promisliti
pregruntavati promišljati preprati proprati
prehititi (se) 1. prevrnuti (se), prepriedati prepričavati
preprut paprat
2. pokvariti se prerane prerano
preiskati pretražiti preraščati preraštati
preiskavati pretraživati prereči se izlanuti, obećati
preja pređa od konoplje
prejahati projahati nešto nemoguće
prejedati preživati preslačiti (se) presvlačiti (se)
prejti otići preslaka presvlaka
prekesne prekasno preslica posebno izrađena
preklani predlani
prekščera prekjučer drvena palica koja služi za
prekščerašnji, prekščeranji predenje, često ukrašena
preslieči (se) presvući (se)
prekojučerašnji prespati prespavati
prekuhati 1. prokuhati; 2. prespati se naspavati se
presrečen presretan
previše skuhati prestati 1. prestajati (na
prelejati prelijati nogama); 2. prestati
preleteti preletjeti prestiči, prestignuti prestići
preluftati, preljuftati prestirati prostirati (rublje,
stol)
prozračiti prešecija procesija, povorka
premakati 1. prokišnjavati; 2. oko crkve
prešnica prostorija u kojoj se
propuštati vodu preša grožđe ili jabuke
premalati premaljati prešnjofati pronjuškati
premale premalo prešpan debela greda na preši
premisliti si predomisliti se, prešpancierati (se) prošetati
(se)
promijeniti odluku preštiman poštovan
premišljati razmišljati preštimati poštovati
premočiti promočiti prešuteti prešutjeti
premoknuti prokisnuti prešvercati prokrijumčariti
prenajesti se previše se prešvicati (se) preznojiti (se)
pretulet, pretuletje proljeće
najesti pretuletni proljetni
prenajti pronaći prevažati prevoziti
prenašati prenositi prevdobiti pridobiti
prepeljati (se) prevesti,

provozati (se)
prepetati propipati
prepičen, prepiknjen

proboden

43

preveč previše priroditi uroditi
prez bez priskrbeti steći, privrijediti
prezavati prozivati koga prispati (se) osjećati jaku
prezavati se prezivati se
prezepsti prozepsti želju za snom
preživeti preživjeti prispodoba usporedba
prežmehek pretežak prispodobiti usporediti
prežmeknjen zategnut, pristrančiti (se) maknuti (se)

stisnut s puta
prhkek prhak prišepnuti prišapnuti
prhlovina 1. trulo drvo; 2. prišmehljati (se) pomaziti

ono što je staro i loše (se), uspjeti utjecati na
prhtati prhati, mahati krilima nekoga
pridojti prići prišparati uštedjeti
pridonašati pridonositi prišrafiti učvrstiti vijkom
pridonesti pridonijeti prištucati podrezati
pridriemati zadrijemati prištuknuti produžiti,
prie prije, ranije nadodati
prielaz niži dio ograde preko prištuknjen produžen
privaditi (se) priviknuti (se)
kojeg se moglo prekoračiti, privažati dovoziti
a životinje nisu mogle proći privuščiti (si) priuštiti (si)
priema tkalački stan prizdraveti prizdraviti
prihajati dolaziti priženiti se ženidbom doći u
prijemati primati, hvatati ženinu kuću
prijepoldan prijepodne priženjak čovjek koji se
prijeti (se) primiti, uhvatiti priženio, živi na ženinom
(se) imanju
prijti prići prižgan potpaljen
prikapčiti prikopčati prižgati potpaliti, pripaliti
prikeljiti prilijepiti prkljaf nespretan
prikipeti dojaditi prkljati raditi nešto, ali
prilegnuti, prileči prileći nespretno
prilične prilično prkljavec nespretnjaković
prilievati dolijevati prnja, prnjek krpa
priložiti se pristajati proč dalje, odavde
pripekati jako grijati, žariti prodika, predika propovijed
pripekica pripeka, vrućina prodikalnica, predikalnica
pripeljati dovesti propovjedaonica
pripeti sapeti, vezati prositi moliti
pripetiti (se) dogoditi se prost, v. pruost 1. koji nije
slučajno zslaovbeozadnna(pkrroasvtaa,kkroajvaan–ije
pripirati pritvarati vrata zavezana); 2. prost, neotesan
pripiti se malo se napiti

44

proste 1. prosto, nepristojno; Rr
2. jednostavno, obično raca, racica patka, patkica
racak, racek patak
prostec zašiljen drveni stup rad imeti voljeti
proščenjar hodočasnik rad, rada rado
proščenje 1. proštenje, rafung, rafnjak dimnjak
rahli rahao, rastresit
svetkovina; 2. oprost rahliti rastresati
prošecija, prošencija, rajnglek niski lonac
rajnica lonac za mlijeko
prešecija procesija, rajši, rajše radije
povorka oko crkve raka grobnica
prpriti papriti raketlin raketa
pruobati probati ral jutro, zemljišna mjera
pruost, v. prost 1. prost, ramnati ravnati
neotesan; 2. koji nije ramne ravno
zavezan ramnica ravnica
puca djevojka, cura rampa branik, pregrada
pucica djevojčica, curica ramunika harmonika
pučki narodni rane rano
puditi tjerati raniti 1. hraniti; 2. raniti
puklja grba raubar lopov, provalnik
pukljaf grbav raubati pljačkati, orobljavati r
pukljavec grbavac
pukljiti se grbiti se ravne ravno
puljt pult razmeti razumjeti
pumpa crpka raženj ražanj
pune mnogo, puno rebre rebro
puntar pobunjenik regetati kreketati
puntati (se) buniti (se) regetati se napadno se smijati
puranina pureće meso regmet maslačak
purič, purek mali puran reklec, reglec kaputić, kratki
puš puž kaput
pušelj buket rep 1. rep; 2. red (stati v repu –
pušlek, pušljek buketić, stajati u redu)
stručak
puta drvena posuda u kojoj se
na leđima nosi grožđe
putar onaj koji nosi putu
putec staza
puter maslac

repača zvijezda repatica
repete još, ponovno
repica vrsta jabuke, zove se
jsotašvbljoažipčondicajeljkeruse za Božić

45

rescartan razmažen reznašati raznositi
rescartati razmaziti reznesti raznijeti
rescumikati razvući, rastrgati rezvažati (se) vozikati (se)
rieč riječ
na komadiće riediti rijediti
rescvesti se rascvjetati se, riem, rama okvir za sliku
ries, riez rez
rascvasti se rieš, v. reš jako pečeno
rescveten rascvjetan riešiti riješiti
resklecan raskliman riešiti se riješiti se koga,
resklecati (se) rasklimati (se)
resklopiti rasklopiti otarasiti se
reskopati raskopati rietki rijedak
reskosmati raščupati kosu rietkozuba maslačak
resparati rasparati rievati (se) gurati (se)
respariti raspariti riglja zapor, zasun
respasti se 1. raspasti se; 2. rigljati zatvarati zasun
rinčice, v. đinđuve naušnice
raštrkati se ringišpilj vrtuljak
respraviti se svući se risanje crtanje
resprčkati potrošiti uludo risati crtati
respustiti raspustiti risec crtač
respuščati raspuštati roden rodan
respuščen raspušten Rodušave blagdan Nevine
resrditi (se) razljutiti (se)
restirati rastjerati Dječice (28. prosinca)
restiravati rastjerivati roka ruka
restrgnuti rastrgnuti rola, rolin, rol, v. tulec
reš, v. rieš jako pečeno
rešete vrsta velikog sita za pećnica
romar hodočasnik
čišćenje pšenice od pljeve rondati stvarati buku
reška otvor među daskama ropati stvarati buku
rešpekt poštovanje rosen, rosnat rosan
rešt zatvor roža, ruoža, rožica, ruožica
reštant zatvorenik
ret red, redak 1. cvijet, cvjetić; 2. krijesta;
retke rijetko 3. dio kante za zalijevanje
retkoseja veliko sito za koji služi za raspršivanje
vode
odvajanje pljeve od žita rožđe, ruožđe odrezane grane
rezdrieti razderati, istrošiti vinove loze
rezlajati razbrbljati, razglasiti rubača 1. muška košulja; 2.
rezlejati se razlijati se dio ženske narodne nošnje
rezleteti se razletjeti se, rub–eocnmajakraomji ase(rsutabvelcjapplerčenkjoak

raspasti se
rezmočiti razmočiti

46

lkeođjai ,skersitžanviljraupbreeck–oodnoanjjeg Ss
dijela leđa)
rubenina rublje, ruho sadje, sad voće
rubiti raditi rub sadne uprljano voćem
rucelj dio klipa kukuruza koji saft sos, umak
služi za loženje saftne sočno
ruča ručka sajati (se) dizati (se) (tijesto)
rudast, rudljav kovrčav, saje čađa, gar
rudlav saki svaki
rudati kovrčati sani sanjke, saonice
rude rudo saninec saonik, utrti put za
ruliti trljati
rup rub sanjkanje
rupček maramica, rupčić sapa topla para pri izdisanju
rus žuti žohar sara gornji dio čizme
rustati, v. hrustati hrskati scati mokriti
rušica plahta scifran ukrašen
ruška, v. hruška kruška scifrati ukrasiti
ruškovača, v. hruškovača scufan počupan, mucast
rakija od krušaka scufati počupati, učiniti
ruškovec, v. kruškovec liker
od krušaka mucastim
ružđiti skidati zrnje s klipa scureti iscuriti, isteći
kukuruza, runiti scureti se napadati (kiša)
ružica zvečka sedem sedam
ružiti lupati, stvarati buku sedeti sjediti
segnuti se sagnuti se
segreti, sogreti se zagrijati se s
sehnuti sahnuti
sejač sijač
sejača gospodarski stroj za

sijanje kukuruza
sejati sijati
sejene svejedno
sekojkak kojekako
sekojkakef svakojaki
sekojkoj svašta
sekrva svekrva
sele selo
selski seoski
seme sjeme, sjemenka

47

semen sajam skaza prikaza, priviđenje
sence sjena skazati se iskazati se
sene, senek svejedno, skeliti, skeljiti zalijepiti
skeljen zalijepljen
svakako skladati istovarivati kola
senica, seničica ptica sjenica skladišče skladište
senja, sen san skleknuti uganuti, iščašiti
senjak sjenik, gospodarska skleknjen uganut, iščašen
skočiti se stisnuti se (u
zgrada u kojoj se čuva sijeno pranju), skupiti se
senjati sanjati, sanjariti skokam skokom (sega skoka –
sesvečka krizantema brže bolje)
sever sjever skomojsan raščupan
sever, severnjak, severec skopan iskopan
skopati iskopati
sjeverni vjetar skoristiti iskoristiti
sfrigati ispržiti skoriščavati iskorištavati
sfrkati savinuti, uviti skoruš, škoruš oskoruša
sfrknuti saviti, uviti skosan izgrižen
sfruštati potrošiti, uništiti skosati usitniti zubima ili
sfucan istrošen, pohaban nekim oštrim predmetom
sfušane loše napravljeno skosek ogrizak
sfušati, sfušariti loše skositi pokositi
skosman raščupan
napraviti neki posao skosmati raščupati
shabati izderati, istrošiti skrajec, skrajček okrajak,
shitati pobacati okrajčić
siečenj siječanj skrben brižan, marljiv i
sied sijed štedljiv
siedeti sijediti, dobivati sijede skrbeti (se) brinuti (se),
starati se
vlasi skrbnik staratelj
sikak svakako skrčen zgrčen, skvrčen
sikakef svakakav skrčiti 1. iskrčiti; 2. skvrčiti
sikam svukud, svuda, svugdje skrčiti se skvrčiti, skratiti se,
sikut posvuda zgrčiti se
sim ovamo skriti (se) sakriti (se)
sipek, sipki sipak skrivač dječja igra skrivanja
sipeti sipiti, kišiti skrivečki, poskrivečki,
sirof sirov skriveč kriomice, potajno,
siromak siromah skrivajući se
siromaški sirotinjski
siromaštve siromaštvo skriveti skriviti
skalati usitniti cijepanjem skula krasta

(drva)
skaliti (se) zamutiti (se)
skašljati (se) iskašljati (se)
skašljavati (se) iskašljavati

48