Mali rječnik kajkavskoga govora stubičkoga kraja

skulaf krastav smrat smrad
skulavec čovjek koji ima smrdeti smrdjeti, zaudarati
kraste smrdljif, smrduči smrdljiv
skulaveti dobivati kraste smrdljifka, smrda
skup zajedno
skupati (se) okupati (se) smrdljivica, žena koja smrdi
skupe skupo smrdljivec smrdljivac
sku–pčsutpi ačtuippaetrij(eskguupskstii)gusku smrdoščina, smrdočile
skuren, skurjen izgoren,
spaljen smrad
skuriti zapaliti da izgori do sneha snaha
kraja, spaliti sneti izvaditi, skinuti
skušuvati (se) izljubiti (se) snieg, snežek snijeg
slatki, sladek sladak snimati vaditi
slatkouča slatkoća snočka, snočke sinoć
slečen svučen, gol snočkanji sinoćnji
sleči, slegnuti se slegnuti soldat vojnik
(se), spustiti se solenjka posuda za sol
sleči, slieči svući solika padalina od sitnog leda
sliep slijep solza suza
sliepec slijepac sos, v. zos umak, saft
sliepeti slijepiti, postajati sosed susjed
slijep spacati pokvariti što
sliva šljiva
slivaš zdrobljene i lagano (najčešće se koristi za loše i
prokuhane šljive nesavjesno liječenje)
slivof koji je poedkšmljievzao(dslišvlojifva) spackati zabrljati, loše
pekmez – napraviti
slivovica rakija šljivovica spale, spanje spavanje
slove slovo spameten pametan
služba posao, zaposlenje spametiti se opametiti se
smet 1. komad smeća; 2. bolest spati spavati
na klipu kukuruza ili klasu spavača spavaćica
žitarica, snijet speč spavajući
smeti smjeti speči (se) ispeći, opeći se
smetje smeće spelancije doskočice, dugački,
smetlar onaj koji skuplja i često duhoviti govori
odvozi smeće spelavati izvoditi nešto, držati
smieh smijeh dugačak govor
smiešen smiješan spitati 1. uhraniti, utoviti; 2.
smietati smetati ispitati
smraden prljav, onečišćen spitavati ispitivati, raspitivati
se, biti radoznao
spiti popiti, ispiti
splašen preplašen
splašiti (se) preplašiti (se)

49

splatiti 1. isplatiti; 2. srameč stideći se
pretrpjeti, ispaštati srameči, srameča stidljiv,
stidljiva, sramežljiv,
splatiti se isplatiti se sramežljiva
spod ispod srameti se sramiti se
spodoba kreatura (pogrdno) sramežljif sramežljiv
spodoben sličan sratek obavljati veliku nuždu
spominati se razgovarati (tepanje djeci)
spominek, spomenek, srati 1. obavljati veliku nuždu;
2. govoriti gluposti
spominanje razgovor srditi (se) ljutiti (se)
spoteknuti predbaciti srieda srijeda
spoteknuti se spotaknuti se sriedi, sried, sredi posred
spotikavati, spotikati sriednjak srednji prst
sriednji srednji
predbacivati srk gutljaj
spoved ispovijed srnjak srndać
spovedalnica ispovjedaonica srpenj srpanj
spovedati se ispovjediti se srsi žmarci
spraviti pospremiti starec starac
spraviti se spremiti se starešina starješina
spravljati (se) pripremati, stareti starjeti
stari star
spremati (se) stekli bijesan, ljut (stekli pes –
sprazniti isprazniti ljuti pas)
sprhnuti 1. istruliti; 2. steklovina staklovina, komadi
razbijenog stakla
odletjeti steklovinje, steklovje
sprhnjen truo predmeti od stakla, ali i
sprič izgovor, izlika razbijeni komadi stakla
spričati (se) ispričati (se)
sprobati isprobati stiena zid
spukati iščupati stihnuti se ohladiti se
spukljen pogrbljen stirati otjerati, istjerati
spukljiti, spukljaveti se stolček, stolčec mali stolac,

pogrbiti se stolčić
spuknuti izvući, iščupati stolec stolac, stolica
spuntati odgovoriti od čega stoprem tek, konačno,
spuntati (se) pobuniti (se)
srabljif svrabljiv napokon, najzad
srabljivec 1. vrč od neglazirane strašen strašan
strašile strašilo
keramike za vino ili vodu, strašiti plašiti
čuva piće hladnim, prva strašljif plašljiv
zagorska “termosica”; 2. koji
ima svrab
sračka proljev, dijareja
sraka svraka

50

strašljivec strašljivac, Šš
plašljivac
strošek hrana i piće koje se šajba staklo
nosi na njivu ili drugdje šajbati premještati brzo tamo-
gdje se radi (biti pobobsrvionmuti
zstarohšrkaunu–)sam se ovamo
strošiti istrošiti, potrošiti šakrament sakrament
strošiti se 1. istrošiti se zbog šala 1. zabatak; 2. šala,
korištenja; 2. potrošiti
mnogo novca dosjetka
strožak grubi madrac od šalata salata
slame, kukuruzovine ili šarapoljke žaluzine, prozorski
perušine
strepa, v. trepa kolač od kapci
vučenog tijesta, sira i šareti (se) šareniti (se)
kukuruznog brašna (tzv. šari raznobojan, šaren
strptieentikaotgripbjaentii,cpao) dnijeti šašaf budalast, luckast
strpeti se strpjeti se šašavec budala, neozbiljan
strpljif strpljiv
struhnuti istrunuti čovjek
struhnjen istrunut, truo ščakati se dočekati
suhi 1. suh; 2. mršav ščakavati, ščakievati
sujen suđen, predodređen
suk komad drva za loženje isčekivati
sukalnik, sukamnik, ščap štap
sukamlek valjak za tijesto ščapiti zgrabiti š
ščarati pošarati
sukati valjati, razvlačiti tijesto ščera jučer
sused susjed ščerašnji, čeranji jučerašnji
susedni susjedni ščesati iščešljati
sviter vesta, džemper ščesavati iščešljavati
svitnjak uzica za vezanje gaća ščetina, četina čekinja
ščiehano 1. očišćeno perje; 2.
ili hlača
svora obli dio zaprežnih kola odlomljeno
ščipati štipati
koji spaja prvi i zadnji dio ščipnuti, ščeknuti uštipnuti
kola ščistiti 1. očistiti; 2. izgrditi
ščrba pokvareni zub
šeflja, šieflja zaimača, kutlača
šeft posao povezan s

trgovinom
šeftar vrsta trgovca, prekupac
šeftati trgovati, preprodavati
šefuvati šefovati, rukovoditi

51

šekaštrija sakristija škropilnica, škropelnica
šekriet zahod, nužnik škropionica
šemeriti remetiti škuola škola
šemetati hodati ili voziti se na škuolati (se) školovati (se)
škvorc, škvorec čvorak
biciklu bez ravnoteže šlaf 1. plastično ili gumeno
šenica pšenica crijevo; 2. zračni pojas za
šepesati pomalo šepati neplivače; 3. zračnica za
šepet šapat bicikl
šepnuti šapnuti šlafruk, šlafrug kućni ogrtač,
šeptati, šepetati šaputati plašt
šerajzlin žarač, željezna sprava šlajer 1. koprena, veo koji
mladenka nosi na glavi; 2.
za pomoć pri loženju vrsta sitnog bijelog cvijeća
šipraga šiba, batina šlampast, šlampaf nespretan
širem, širam širom šlampavec neuredna osoba
širočka, šeročka kratka šlamperaj nemar, neurednost
šlank vitak, tanak
široka sjekira šlapa cipela
široke široko šlif uglađenost, lijepo
škaf drvena posuda u koju se ponašanje
šlifer dio posteljine, navlaka za
bere grožđe poplun
škapular medaljon sa šlihtati redati (pošlihtati –
poredati)
svetačkim likom, obično šlinga čipka, ukrašeni obrub
Majkom Božjom šmajhlati se umiljavati se
škarje škare šmrdaknuti naglo baciti, brzo
škarpa poduprta kosina se nečega riješiti
škart otpad ili roba s grješkom šmrkaf, šmrkljif šmrkav,
škartierati odbaciti, svrstati u balav
otpad šmrkati imati hunjavicu,
škatulja, škatula kutija šmrcati
škoda šteta šmrkavec, šmrkljivec
škoditi, škuoditi, škoduvati šmrkavac, balavac
štetiti
škodljif štetan šmrkelj bala, iscjedak iz nosa
škorenj, škorljin čizma šmugnuti pobjeći, nestati
škrabati črčkati, šarati šnajder, šnajdar krojač
škrabica posuda za šnajderaj krojačka radionica
sakupljanje milodara u crkvi šnajderica krojačica
škrapati polagano padati šniclin odrezak, šnicla
(kiša) šnita kriška
škrljak, škeljak šešir
škrneclin papirnata vrećica
škropec malo tekućine; 1. čaša
vina s malo vode; 2. kišica

52

šnitati 1. rezati na kriške; 2. špricer bijelo vino s
faldati, praviti nabore mineralnom vodom

šos, šuos suknja šprickanta kanta za
šoštar postolar zalijevanje
šoštarija postolarstvo
špaga konop, uzica špricnuti štrcnuti, briznuti
špajza smočnica, ostava šraf vijak
špajzlin mala i neudobna šrafcinga mali škrip
šrafinceger, šrafincegar,
prostorija šrafciger odvijač, izvijač
špaler, špalier ljudi poredani šrafiti 1. zavrtati, pritezati
vijkom; 2. boljeti u trbuhu
u nizu šrakopis ružan i nečitak
španga 1. ukosnica; 2. rukopis
šrek koso, nagnuto (na šrek –
stezalica ukoso)
šparati štedjeti štacun dućan, trgovina
šparen štedljiv štala staja
špek slanina, salo štaglnnio,jš–tastlasjkski ostgajnsokjiiv(šot)alski
špekula pikula, staklena štekati ukopčavati, gurnuti
utikač u utičnicu
kuglica za igru štekelj peteljka
špica 1. vršak, šiljak; 2. dio šteker 1. prekidač, 2. utičnica
štenge, štienge stube
kotača na biciklu štentati, v. mutiti zadržavati,
špicange tanka, izdužena oduzimati nekome vrijeme
štep, štiep prošiv, šav
kliješta štepati prošivati
špice čipka šteti htjeti
špicnamet nadimak štienga stuba
špigelj, špigljin ogledalo, štihača vrsta lopate
štihati kopati zemlju sa
zrcalo štihačom (u vrtu)
špilhoze, špilhozice štilj držak
štof vunena tkanina
kratke hlače za igru s štofast koji je od štofa
naramenicama štok dovratak, okvir vrata
špilj špil, komplet karata štraja stelja, lišće ili slama koja
špinčiti se pokazivati se, se stavlja u staju ili svinjac
ponositi se štrajiti razbacivati stelju, nešto
špital bolnica rasipati ili posipavati
špleh, v. pleh lim štreka željeznička pruga
šplehnati, plehnati limen
šporet, šparet, šparhet,
šporhet štednjak
špric prskanje (vinograda)
šprica štrcaljka
špricar onaj koji prska
vinograd
špricati prskati

53

štrekar željezničar Tt
štrik uže, konop, smotan

čovjek (preneseno značenje)
štrikati plesti
štruca hljeb
štrudlin, štrudljin savijača
t štrukelj zagorski specijalitet taca 1. poslužavnik, pladanj;
2. šapa
od tijesta i sira, može se
kuhati i peći tacati hodati po mokrom ili
štrument instrument blatnom, gacati
štuknuti produžiti
štuknjen produžen tačkari jastučići od tijesta
šuder riječni, okrugao i sitni punjeni pekmezom, kuhaju
kamen za posipavanje se i zamaste svinjskom
putova i betoniranje mašću
šudrati posipati šudrom (put
ili dvorište) tačke ručna teretna kolica
šufljati mucati tak tako
šufljavec mucavac tak i tak svejedno, ionako
šupa prostorija za alat ili takaj također
spremište drva za loženje takef, takof takav
šupanec pljuska, šamar taki uskoro, odmah
šupati pljuskati, šamarati, tak-tak tako-tako
ćuškati tam tamo, ondje
šupierati otjerati, tjerati taman potpuno, baš
šupiti ošamariti, pljusnuti tamaniti uništavati (gamad)
šupli šupalj, prazan tanciger zvrk, dječja igračka
švic znoj tancuš plesač
švicati se znojiti se tanec, tanc ples
švicne znojno tanier, tenier tanjur
švielja švelja taška torba
švorc bez novaca tat lopov, kradljivac
švrleti viriti, stršati tatek otac
teca teta, tetka
teča, teček tetak
tečen tečan, ukusan
teglin tegla
tegliti vući, teško nositi
tegoben težak, mukotrpan
teguoba tegoba
tekati trčkarati
teleči teleći
telica, telička ženka teleta
telič, telek tele
teljege dvostruki jaram za
volove ili krave

54

tenek, tenki tanak trepa, v. strepa kolač od
tenier, tenierek tanjur, vučenog tijesta, sira i
kukuruznog brašna (tzv.
tanjurić
te noči noćas, ove noći tretpieansktaspgilbjoašnteicna)
tentati nagovarati trepati tapšati, tapkati
teri, tera, tere koji, koja, koje trepetati treptati
terice sjemenke koje se hvataju triem trijem
trieska iver, uski komadić
za odjeću
tesen tijesan drva
tesnoba, tesnoča gužva, kad trieti razbijati
triezen trijezan
je tijesno triezniti se trijezniti se
teški težak, naporan trkati gurkati, bockati
teškuoča teškoća trkem trkom, trčeći
teštament oporuka, testament trknuti udariti u prolazu
tetec tetak trknjen trknut, malo lud
tev taj trnac voćnjak
težak pomoćnik, unajmljeni trofiti pogoditi
trofiti se dogoditi se, posložiti
radnik za ratarske radove
težek težak se
tič, tiček, v. ftič, ftiček ptica, trpeči onaj koja trpi, podnosi
trpek trpak, opor
ptičica trpeti trpjeti, podnositi
tieka teka, bilježnica trs čokot, vinova loza
tiele tijelo trsiče vinograd (od milja)
tierjati utjerivati dug trsje, tersje vinograd
tierje trunje, otpaci sijena ttrruuccaprrkoonsa,jiknoajti(nf atrzuacb–avuaminaat)
tieste tijesto
tiger tigar nudi piće
tir staza u snijegu trucati nuditi
tirati 1. tjerati; 2. listati ili trucierati se inatiti se
trucljif prkosan, inatljiv
puštati korijenje, 3. baviti se trucljivec inatljiva osoba,
nečim
tiščeti, tiščati tištati, žuljati inatljivac
tišljar stolar truden umoran, iscrpljen
topel topao trupec trupac, balvan
topiti grijati truple mrtvo tijelo
totu tu, ovdje trusiti mnogo piti
tovaruš prijatelj, drug trusiti se osipati se, ispadati
tram drvena greda na stropu
kuće (zrnje s klasa)
trančierati komadati, secirati truska stari kolac
(životinju) truskati udarati, lupati
tranik livada, sjenokoša
trček panj

55

tržiti prodavati Uu
tuja čempres
tujec, tujc tuđinac umbriela, v. ambriela
tuk pernica kišobran
ture 1. stražnjica; 2. dio hlača
turem, turen, turenj toranj, umšlag oblog
upraf upravo
zvonik uživanje korištenje, vlasništvo
turobne žalosno uživati koristiti neki posjed,

zemlju ili slično

u
56

Vv velnast kovrčav
velnati kovrčati kosu
vu ven onaj
vabiti mamiti venak onako
vaden naviknut venakef onakav
vaditi (se) navikavati (se) venam onamo
vajda korist venčanje vjenčanje
vanglin, vanglec kadica venčec, venček vjenčić
vendar ipak, unatoč
(nekad limena), služila za vene ono, tamo, ondje
pranje rublja i kupanje djece veruvati vjerovati
vanjkuš, vajnkuš jastuk vete nedavno
vanjkušnica, vajnkušnica veter 1. vjetar; 2. stroj na ručni
jastučnica pogon za pročišćavanje žita
vapne vapno, kreč vez krovište
važen važan vezati privezivati mladice
vbosti ubosti vinove loze
vbrieg uzbrdo vezda, ve sada
vcrknuti uginuti vezdašnji sadašnji
včiniti učiniti videle vidljivost, danje svjetlo
vdeliti udijeliti viden uočljiv, koji se dobro
ve sad, upravo vidi
več više, već videti vidjeti
večeres večeras Vidove blagdan sv. Vida (15.
večerka predvečerje lipnja)
večerna, večernica večernja vieđati se ne se dati, kad
misa se nekome nešto ne radi
večerni večernji kažemo da mu se vieđa
večernica 1. večernja zvijezda vieje zeleno granje
Danica, Venera; 2. večernja vikler, vikljer uvijač
misa vile poljoprivredni alat
vehnuti venuti, sušiti se vine, vineke, vinčeke vino
vejača drvena lopatica za vinski brati prijatelji koji
brašno ili veća takva za žito zajedno piju v
vejačica lopatica
vejčica grančica vinterica zimska jakna
vejka, veja grana sa zelenim viseti visjeti
lišćem visoke visoko
vekerica budilica viš vidi (uzvik)
velna kovrča višek višak
vlejati ulijati
vleniti se ulijeniti se
vleteti uletjeti

57

vloviti uloviti vrst vrsta
vmeste umjesto vršek vrh
vmirati, v. hmirati umirati vrtanj vrsta slanoga kolača
vmiti (se) umiti (se)
vništiti poništiti, uništiti koji se peče za Uskrs, a u
vnučica unučica njega se stavlja voda u kojoj
vnuk, v. hnuk unuk se kuhala šunka
vojak vojnik vrtati 1. bušiti; 2. pokušavati
vojka, vojčica uzica kojom pronaći izlaz iz zatvorenog
kočijaš upravlja konjem, prostora ili bezizlazne
uzde situacije
vojuvati ratovati vrtec, vrčak mali vrt
vol 1. vol; 2. tvrdoglav čovjek vrteti (se) vrtjeti (se)
(pogrdno) vsehnuti usahnuti, posušiti se
vola, vuola, vuolja volja vsekavati se ispuhivati nos
voz, vojz kola natovarena vseknuti se ispuhati nos
sijenom vsigde svugdje
vputiti (se) uputiti (se) vučitaljica, vučitalica
vrabec vrabac učiteljica
vrace mala vrata vučiti (se) učiti (se)
vračiti liječiti vudriti udariti
vračtve lijek vugel, vuglec ugao, uglić
vrate vrata vugerek, vugorek krastavac
vražati kad nešto smeta, vugibati (se) micati (se)
grebe, žulja vuglen, vugljen ugljen
vražek mali vrag, vražić vugleni ugljeni, odnosi se na
vrajžaikovrmažnjio(gvoratžoigsav)iet toga – ugljen
vre već vuglič ugao kuće
vreča vreća vugnuti (se) maknuti (se)
vreči, vreknuti ureći, baciti vuhe, vuha uho, uši
uroke vujc, vujec, vujča, vujček
vreti 1. kipjeti; 2. fermentirati ujak
vrezati 1. urezati; 2. naglo vujna, vujnja ujna
početi s čpiomče(lvarpezaadlajtei dkeiššač)– vujti pobjeći, otići
naglo je vune vani, napolju
vrgajn vrganj vuneke vani (dječje tepanje)
vritnjak udarac nogom u vupati se usuditi se, imati
stražnjicu smjelosti
vrle mnogo vura sat, ura
vrnuti (se) vratiti (se) vurok urok
vroditi uroditi vuske usko
vusnica usna
vuš uš

58

vuščiti riskirati, priuštiti (si) Zz
vušif koji ima uši, ušljiv
vuzek uzak zabašuriti zataškati, zatajiti
vuzel čvor, uzao zabludeti, zabluditi zalutati
Vuzem Uskrs zabrenzati zakočiti
vuziti uziti, sužavati zabundati se utopliti se
vuzlati vezati čvor zabušavati izbjegavati posao
vužgan zapaljen, upaljen zabušiti se zaletjeti se
vužgati pripaliti, zapaliti, zacieleti, zacieljeti zacijeljeti,

upaliti ozdraviti
vžiti se, v. hžiti se naužiti se zacopran začaran
zacoprati začarati
zacvikati ukliještiti, uglaviti z
zacvileti zacviliti
zadel zabat
zadelati početi graditi
zadeti zadjenuti
zadeti se zapeti za što
zadišati zamirisati
zadušiti (se) ugušiti (se)
zadušljif zagušljiv
zafajfati zapušiti (lulu)
zafaliti se zahvaliti
zagoreti zagorjeti, prepeći se
zagovarjati zagovarati,

opravdavati koga
zagovor zavjet, obećanje koje

se daje Bogu da se zauzme
za dušu molitelja
zagovoriti se napraviti
zagovor, zavjetovati se
zagriznuti zagristi
zagriženec zadrt čovjek
zagriženi zadrt, tvrdoglav
zagrmeti zagrmjeti
zagrnuti ogrnuti zemljom
zagutiti zadaviti
zahirek netko ili nešto što je
zakržljalo, slabo

59

zaiskati zatražiti zamusan prljav
zaistinu, zazbilja uistinu, zamusanec prljav čovjek
zapirati (se) zatvarati (se)
zbilja zapovet zapovijed
zajahkati zajaukati zapoviedati zapovijedati
zajček, zajčec 1. zečić, 2. zapraf zapravo
zaprieti zatvoriti
cvijet zijevalica zapripoviedati se zapričati se
zajec zec zaprositi zamoliti
zajti 1. zaći (Sunce); 2. ući zaprt zatvoren
zaradi, zarad radi, zbog
nekamo zaruki zaruke, vjeridba
zajti se dići se (tijesto) zaružiti 1. zaštropotati,
zajuškati početi jujukati
zakadeti zadimiti pokucati na vrata; 2.
zakajen zadimljen lumpovati
zake, zakej zašto zaspominati se zapričati se
zakeljiti, zakeliti zalijepiti zasukati, zasuknuti zavrnuti
zakesniti zakasniti (rukave)
zaklenuti zaključati zasukavati zavrtati
zaklenjen zaključan zašparati uštedjeti
zakleti 1. zaklet, uklet, zašpičiti zašiljiti, naoštriti
zašpricati poprskati
proklet; 2. opsovati, prokleti zašrafiti 1. učvrstiti vijkom;
nekoga 2. zaboljeti (preneseno
zakleti se priseći značenje)
zakričati (se) zavikati, zatancati zaplesati
uzviknuti zataškati prikriti, sakriti
zakuriti naložiti, potpaliti zataškavati prikrivati
vatru zate zato
zakvačiti prikopčati zateči zateći
založiti malo pojesti, prigristi zateknuti 1. udjenuti; 2.
zalumpati 1. potratiti, začepiti
potrošiti uludo; 2. zadržati zatren uništen do kraja
se na nekoj pijanci ili zatreskan jako zaljubljen
proslavi zatreskati se jako se zaljubiti
zameriti se zamjeriti se, zatrieti zatrti, uništiti,
ostaviti loš utisak iskorijeniti
zametan u neredu, zatrpan zavzeti zauzeti (što) ili zauzeti
zametati zatrpati se za nešto
zamisel zamisao zavzimati zauzimati
zamišljati si umišljati zazabiti se zaboraviti
zamrzeti zamrziti zazvati pozvati
zamrzliti osjetiti hladnoću
zamučati zašutjeti
zamuditi 1. zakasniti; 2.
zadržati se, izgubiti vrijeme

60

zažaren zapečen zdiči, zdignuti (se) podići,
zažariti (se) zapeći tako da dignuti (se)

bude rumeno zdobra, zdobruga
zažgati zapaliti, upaliti dobrovoljno, s dobrom
zažigati paliti, potpaljivati namjerom
zažlajfati zakočiti
zažmati zažmiriti zdrmati prodrmati
zbaviti 1. obaviti; 2. izdržati zdrobiti 1. izmrviti; 2. razbiti
zbavljati obavljati zdrobljen 1. izmrvljen; 2.
zbeči, zbegnuti izbjeći
zbetežati oboljeti razbijen
zbiljam zbilja zdroncati se protresti se,
zbirati birati
zbirljif izbirljiv iznenada se stresti
zbirljivec koji je izbirljiv zdržati izdržati
zbistriti se izbistriti se zdržavati izdržavati
zbit zbijen zdržljiv, zdržljif izdržljiv
zbliza, zblizuga izbliza zdupsti iskopati rupu
zbljedeti izblijedjeti zemleni zemljani, keramički
zbljuvati (se) ispovraćati (se) zemljina zemlja za cvijeće
zbran, zebran izabran zeni kakav, koji, neki
zbrati se, zebrati se sastati se zestanek sastanak
zbrati, zebrati odabrati zestati (se) sastati (se)
zbrbljati izbrbljati zestrugati sastrugati
zbrcati čeprkati nogama zešiti sašiti
zbrčkavati se biti izbirljiv pri zešpotati izgrditi
zet kćerin muž
jelu zginuti nestati, zagubiti se
zbrčki ostatci nečije hrane zgniti, zegniti sagnjiti
zbuditi (se) probuditi (se) zgodovina povijest
zbušiti probušiti zgon žurba, brza akcija
zdej sada zgora odozgo
zdela zdjela zgoreti izgorjeti
zdeliti izostaviti nekoga zgrinjati skupljati u hrpe,

prilikom diobe zgrtati
zdeljen koji nije dobio svoj zgristi izgristi
zgrizek ogrizak
udio zgubidan osoba koja ljenčari,
zden hladan
zdenčna voda voda iz bunara ne radi ništa, danguba
zdenec bunar, zdenac zgubiti (se) izgubiti (se)
zdenji sadašnji zgužvan izgužvan
zderavati se derati se, vikati zgužvati (se) izgužvati (se)
zdesna desno zibača, v. zipka kolijevka
zibitaljka, zibetaljka, v.

coka njihaljka, ljuljačka

61

zic sjedalo zmešan, zmiešan 1.
zidanica zidana zgrada izmiješan; 2. smotan, šašav
ziher sigurno (preneseno značenje)
ziherica sigurnosna igla
zijati 1. široko otvarati usta; zmlačen koji je mlak
zmlačiti zagrijati da bude
2. derati se; 3. napadno
gledati, buljiti mlako
zimeti zepsti zmlatiti 1. završiti mlaćenje; 2.
zimica groznica
zipka, v. zibača kolijevka jako istući; 3. sve pojesti
zlajati (se) reći nešto što nije zmoči, zmognuti nabaviti,
trebalo, izlanuti (se)
zlaman polomljen, presavijen doći do nečega
zlamati isprekidati, izlomiti zmočiti smočiti
zlapeti ishlapiti zmoknuti pokisnuti
zleči (se) izleći (se), okotiti zmoknjen, zmoknut
(se), oteliti (se)
zlegnuti se slegnuti se pokisnut
zlegnjen slegnut zmoliti izmoliti
zlejan izlijan, proliven zmotan smotan, zbunjen,
zlejati (se) izliti, proliti (se)
zležavati se izležavati se rastresen (preneseno
zliečiti (se) izliječiti (se) značenje)
zliefka, zlefka, zlievanka zmotanec smušenjak,
jednostavan starinski kolač smotanac
od kukuruznog brašna koji zmotati 1. zamrsiti što; 2.
se samo izlije u lim smotati, zbuniti koga
zlietati izlijetati zmotati se zbuniti se
zlieva slijeva, s lijeve strane zmračiti se smračiti se
zlievati izlijevati zmrzavati (se) smrzavati (se)
zlievati (se) pljuštati (kiša) zmrznuti (se) smrznuti (se)
zlizan izlizan zmržljif, zmržljivi
zlizati se izlizati se zimogrozan
zločestuoča zločestoća, zloća zmržnjen zamrznut
zlupiti oljuštiti zmržnjenec čovjek koji je
zmagati nabavljati, smagati zimogrozan
zmazan, zamazan prljav zmučen izmučen
zmazanec prljavac zmučiti (se) namučiti (se)
zmazanoča prljavština znenada iznenada
zmeriti izmjeriti znenaditi iznenaditi
zmesta smjesta, odmah znošen iznošen, pohaban
zmesti pomesti znova, znovič nanovo, iznova
zobati 1. jesti kljunom; 2. jesti
grožđe
zonkraj s one strane
zop zob
zopit pijan

62

zopiti se napiti se zružiti zalupati
zoprati, zeprati isprati zubača angelika, vrsta
zoran izoran
zorati uzorati, izorati ljekovitog bilja
zoravati izoravati zubače grablje
zorja, zorija zora zup zub, zubac
zornica rana jutarnja misa zut izuven
zutra sutra
(oko 6 sati) zutreka sutra
Zornjača jutarnja zvijezda zutrešnji sutrašnji
zvažati razvoziti
Danica zvečer, zvečera predvečer
zos, v. sos umak zvedati doznati, ispitati
zoznati, zeznati saznati zvedavati pokušavati saznati,
zrediti napraviti putar od
raspitivati se
vrhnja zvedriti se razvedriti se
zrel, zrieli zreo zverhu, zvrh iznad, povrh
zrende, zrenda smatrati koga zverina zvjerad, divljač
zverinče zvijer
predmetom poruge zverinjak zvjerinjak
zrepiti se spetljati se, povezati zvier, zverina zvijer, divlja

se, slizati se životinja
zrezan 1. izrezan; 2. isti, jako zvieščati izvještavati
zvinuti svinuti
nalik, sličan zvirati izvirati
zrezati izrezati zvirek, zviranjek izvor
zrezek komad ostao od zvišen uzvišen
zviška previše, suviše
rezanja, obično krojenja zvišuga suvišno, nepotrebno
zribati 1. naribati; 2. izgrditi zviti izviti, saviti
zriediti prorijediti zviznuti jako udariti
zrieli, zrel zreo zvlačiti (se) izvlačiti (se)
zrigati (se) ispovraćati (se) zvleči, zvlieči (se) izvući (se)
zrihtan dotjeran, uređen zvon, zvuon zvonjava
zrihtati (se) urediti (se), zvonček, zvončec 1. malo

dotjerati (se) zvono; 2. drijemovac,
zrok uzrok zvončić
zrondati (se) srušiti (se) zvonec zvono
zroniti izroniti zvrh povrh
zrovan izrovan zvrha odozgora
zrovati izrovati zvrhem napunjeno do ruba
zrušen srušen zvrieđati izvrijeđati
zrušiti (se) srušiti (se), oboriti zvrk, zverk nemiran čovjek
zružđen orunjen, skinutog (preneseno značenje)

zrnja s klipa kukuruza
zružđiti izruniti, skinuti zrnje

s klipa kukuruza

63

zvrkast, zverkast 1. nemiran; Žž
2. neozbiljan (preneseno
značenje)

zvršavati završavati,
dovršavati
zvršiti 1. izvršiti; 2. završiti
zvrtati izbušiti žabec mužjak žabe
zvrteti se imati vrtoglavicu žabnjak livadni cvijet žute
zvuzlan zapetljan, zamršen
zvuzlanec smušenjak boje
žabokrečina ustajala voda
(preneseno značenje) žakelj, žakljec, žaklin
zvuzlati zavezati čvor,
platnena vreća ili vrećica za
zapetljati, zamrsiti brašno ili žito
žal žaljenje
žalec žalac
žatrka posuda u koju se izdaja
mlijeko
žderile, žderača jelo
(pogrdno)
ždrieti žderati
žeja žeđ
žejati žeđati
žejen žedan
žejnčica sitna žena
žejnska, ženjska, žejnjska
žena
žejnski ženski
želudec želudac
želva kornjača
željen željan
žemlja, žemla žemička, vrsta
peciva
ženiti se vjenčati se
ženitva ženidba
žep džep
žerafka, žerahka žeravica
ž žganci palenta, pura

žif živ, nemiran
žifcierati (se) živcirati,
sekirati, nervirati (se)
žifčan živčan
žifčenjak nervozan, živčan
čovjek

64

žilaf žilav žrvi naprava za ručno
živec živac mljevenje žita, žrvanj
živel živio (uzvik)
živeli živjeli (uzvik) žuga, žugica guska, guskica
živeti živjeti žugec gusan, mužjak guske
živinče grlo stoke žuhek, žufki gorak
življenje, živlejne život žuhkuoča gorčina
žlieb žlijeb, oluk žuliti, žuljiti prati rublje
žlundra, žljundra ljigavo
trljanjem
masno tkivo žuljaf žuljevit
žlundraf ljigav, mlohav žuohar žohar
žmah okus, tek žuren brz, hitar
žmahen, v. tečen ukusan žureti se žuriti
žmati žmiriti žurne brzo, hitro
žmefke teško žvajznuti naglo i jako udariti
žmehkek, žmehek težak žvaliti žvakati, sliniti
žmeknuti postajati sve teži
žmigati svijetliti ili

pogledavati na mahove,
treptati
žmigavec 1. žmigavac;
2. jaglac, visoki jeglič,
jagorčika, proljetnica i
ljekovita biljka
žmigavi onaj koji žmiga,
trepće
žmignuti trepnuti
žmikati cijediti, ožimati
žmireč, žmirečki žmireći
ž(nmairžemćii)reč, na žmirečki –
žmireti žmiriti
žnalja žena koja žanje žito
žnieranec vezica
žnierati vezati vezice
žnora, žnuora uže
žrebica, žrebička ždrebica
žrebiti se ždrijebiti, leći
ždrijebe
žreti, žrieti žderati, ali i
mnogo piti
žriebe, žrebe, žriebec
ždrijebe

65

AFINGER Aa

66

Bb BEDENJ

67

CcCAPA

68

Čč ČUČEK

69

DRIEVE Dd

70

Đđ ĐINĐUVA

71

EROPLAN Ee

72

Ff FERTUN

73

GLIVA Gg

74

Hh HIŽA

75

IGLICA Ii

76

Jj JAJCE

77

KIKLJA Kk

78

Ll LAJBEK

79

LJUKNJA LJlj

80

Mm MUJCEK

81

NUČA Nn

82

NJnj NJIVE

83

OoOKNE

84

Pp PILIPAR

85

RrROŽA

86

Ss SUKAMNIK

87

ŠTUMF Šš

88

Tt TUK

89

UMBRIELA Uu

90

Vv VURA

91

ZIBETALJKA Zz

92

Žž ŽAKELJ

93

94

Aa Bb a
b
aerodrom, zračna luka
erodrom bacati hitati
bacati se, koprcati se,
alat sličan motici, ali prevrtati se kopitati se
mnogo jači za kopanje
tvrde zemlje kopača baciti hititi
bačva lagef, lagev
alat, oruđe, sprave za rad bačva manje veličine,
halat bačvica lagvič

anđeo anđel bačvica za vino barilec,
asparagus, zelena ukrasna barilček

biljka uskih listova besplatno mukte
asparabus, sparabus baka, primalja babica
automobil alto, alta bala, iscjedak iz nosa
avion, zrakoplov avijon šmrkelj
bančiti, zabavljati se
lumpati

bara, lokva mlaka
batak, boca bedro
batak, mali batak boca,

bocica
berba grožđa branje
bez prez
bez novaca švorc
bicikl beciklin, kotač
bijelo vino s mineralnom
vodom gemišt
bijelo biele
bijesan, ljut stekli (stekli pes
– gljudtjiepiagsd)e
bilo
bilo kakav kakef got
bilo kako kak got
bilo koji iteri
bilježnica, teka tieka
biskup; komad mesa peradi
odsječen od zatka biškup
biti izbirljiv pri jelu
zbrčkavati se

95

biti na svadbi, častiti se brašno (meko) cvajer,
jelom i pićem gostiti se cvajerica

biti nepomičan bez nekog brat od milja bracek, bratec
razloga, besposličariti brbljati klafrati, klepetati
drmeti brbljavac klafravec, klopotec
brijeg breg, brieg
biti razrok gledeti v križ brinuti (se), starati se
biti u pacu ili se namakati
skrbeti (se)
pacati (se) brižan, marljiv, štedljiv
bježati biežati
blagdan Nevine Dječice (28. skrben
brižan, marljiv maren
prosinca) Rodušave brkovi, brci mustači
blagdan sv. Vida (15. lipnja) broš iglica
brv, brvno, mali mostić od
Vidove
blatan blaten debla brf
blato blate brz, hitar žuren, hiter
blejati; ružno pjevati; brz, okretan, hitar lušen,

plakati bečati ljušen
blizanac dvojček, dvojčec brzo, hitro žurne, lušne,
bluza pljuza
boba grožđa; biljka i plod ljušne
bubamara boži volek
jagode jagoda, jaguda budala, neozbiljan čovjek
boca flaša
boca za vino (veća), obično šašavec
budalast, luckast šašaf
opletena šibljem budilica vekerica
demižuon, demižuonka buhtla buhtlin
bogalj lazar buket pušelj
bogataš bogatuš buketić, stručak pušlek,
bogati seljak kulak
boja farba pušljek
bolesnik betežnik bunar, zdenac zdenec
bolest beteg bundeva, tikva buča
bolest na klipu kukuruza buniti (se) puntati (se)
ili klasu žitarica, snijet; bušiti; pokušavati pronaći
komad smeća smet
bolest uzrokovana izlaz iz zavorenoga
nedostatkom joda guša prostora ili bezizlazne
bolestan betežen situacije vrtati
bolnica špital
boljeti boleti
bomboni cukari
branik, pregrada rampa
brašno melja

96

Cc Čč c
č

cedulja, komadić papira za čađa, gar saje
bilježenje cedula čarati coprati
čarolija coprija
ceker, pletena ručna časna sestra opatica
košarica od rogoza, časnik oficier
komušine ili lika logožar čaša kupica
čavao čavelj
cigareta cigaretlin čekati čakati
cigla, opeka cigel čekati nešto čubeti
cijediti, ožimati žmikati čekić kladivec
cijev cief čekinja ščetina, četina
cipela šlapa čempres tuja
cinktor, ograđeni prostor češalj češelj
češljati (se); českati se
oko crkve koji je nekad
služio kao groblje cintor, kad svrbi; tući (u
cintar prenesenom značenju)
cjedilo cedile, cedilka, cedič česati (se)
cjenkati se, dogovarati češnjak bieli luk
cijenu pogajati se četka kefa
crijep črep, čriep četkati kiefati
crkvena klupa za klečanje i četkica za zube, mala
molitvu klecale četkica kefica
crna odjeća, korota, crno četveronoške, po sve četiri
grožđe črnina četverič
crno črne četvrtina frtalj
crpka pumpa četvrtina kruha frtaljka
crtač risec čičak čiček
crtanje risanje činiti nekome štetu iz zlobe
crtati risati nagražati
crtati, obilježavati cajhati čipka špice
crv črf čipka kao ukras na obrubu
crveno črlene, črljene, čeljene šlinga
curica, djevojčica keba, kebica čizma škorenj, škorljin
cvasti cvesti članovi kućanstva, ukućani,
cvijeće cvetje, cvietje obitelj družina
cvijet, cvjetić roža, ruoža, čokot, vinova loza trs
rožica, ruožica čovjek čovek
cvjetovi na granama vrbe
ive, cica-maca micice-
macice

97

čovjek koji ima kraste Ćć
skulavec
čovjek koji ima puno
novaca penezar
čovjek koji je kljast
čukljavec, čuklavec
ć čovjek koji je zimogrozan ćelav čelaf

zmržnjenec
čovjek koji se priženio,
živi na ženinom imanju
priženjak
črčkati, šarati škrabati
čučati čepeti
čučnuti čepiti
čupati skupsti (skupsti gusku
– čupati perje kgeučskkia)ti,
čupati za kosu
kiečkati
čuvati dijete mutiti
čvarak čvrček
čvor, uzao vuzel
čvorak škvorc, škvorec

98