Mali rječnik kajkavskoga govora stubičkoga kraja

Dd dizani kolač od oraha d
orehnjača
daleko dalke
dalje, odavde proč dizati (se) sajati (se) – odnosi
dama, gospođa, gospođica djesčeankadteijčeestco
dječja igra skrivanja skrivač
frajla, frajlica dječji krevetić kinderbet
dan dien djed deda, ded
danas denes djedica, djed (od milja)
dan-danas dien-denes
davati vodu stoci napajati dedek
davanje vode stoci napajanje djetelina detelja
daviti gutiti djetešce detece
debeo debeli djevojčica, curica pucica
deran, mangup fakin djevojka, cura puca
derati se; široko otvarati djevojka; sluškinja dekla
dlaka glaka
usta; napadno gledati; dlakav glakaf, kosmat
buljiti zijati dno diene
derati se, vikati zderavati se ddoobbsuiavpreadrtloi. bknearrajb(soktloešmis)kpu. blaovleštii,
derutan, trošan, poderan dobrovoljno, s dobrom
podrt
daska deska namjerom zdobra,
daska (debela) foslin zdobruga
desno desne, zdesna dočekati dečakati
dići se (tijesto) zajti se dočekati se ščakati se
dijete diete doći dojti
dimiti se kadeti se doći do zaključka nadojti
dimiti, ispuniti parom doći u ženinu obitelj
damfati priženiti se
dimnjak rafung, rafnjak dogoditi se pripetiti se
dio del, diel dogoditi se, posložiti se
dio klipa kukuruza koji trofiti se
služi za loženje rucelj dokotrljati dekoturati
dio posteljine, navlaka za dolaziti prihajati
poplun šlifer domaćin gazda
dio tijela ispod ramena donji dio leđa križa, križe
pazuh doplaćivati nadoplačati
dirati pehati dopodne dopoldan
dirnuti, taknuti pehnuti dopola depuol
disati dihati doraditi nadelati, dodelati
doručak, zajutrak froštukelj

99

doručkovati froštukljuvati država orsag
doseći deseči dubok glibok, glibuoki
doskočice, dugački, često dućan, trgovina štacun
dud crni i bijeli, plod i drvo,
duhoviti govori spelancije
dosta dost ljekovita biljka murva
došljak, pridošlica dugme gump, gumb
dugo duge
dotepenec dugo čuti, ne spavati, ali
dotjeran, uređen zrihtan
dotjerati detirati znači i zabavljati se noću
dotjerati se zrihtati se bančiti
dotrajao podren duplo, dvostruko duplit
dovesti pripeljati, dopeljati dvorište dvorišče
dovoziti privažati
dovratak, okvir vrata štok
dovući decukati
doznati, ispitati zvedati
doživjeti deživeti
doživjeti starost i smrt

deživeti se
dražestan hercik
drijemati, kunjati driemati
drijemovac zvonček, zvončec
drljača, vrsta poljodjelskog

pomagala koje služi
za usitnjavanje zemlje
brane
drugačije drugač
drugi otkos trave otava
drvena greda na stropu
kuće tram
drvena posuda u kojoj se
na leđima nosi grožđe
puta
drvena posuda u koju se
bere grožđe škaf
drvo (građa), stablo drieve
držak štilj
držati plug kod oranja
plužiti
držati prodiku,
propovijedati predikuvati
držati se nekoga ili nečega
kao zalijepljen nakeliti se

100

ĐŽdž evo, eto na Ee

džem, pekmez pekmes dž
džep žep e
džepni nožić na

preklapanje; zločesta,
goropadna žena
(preneseno značenje)
kostura

101

Ff Gg
faliti, nedostajati menjkati gaće, gaćice; rašlje gače
fašnik, zamaskirana osoba, gad mrčnjak
f poklade fašunjek gad, hulja (čovjek ili

fijukati, zviždati fučkati životinja koja čini štetu);
fotografija kipec (deti na prljavština kumer
gadura kumrina
kipec – fotografirati) glačalo pegla, piegla
glačati peglati, pieglati
g

gladak gladek
gladan gladen, lačen
glazba mužika
glazbenik mužikaš
gledati gledeti
glibiti u blatu greznuti
glodati hrdati
glup bedast, bedasti
glupača mulja, bedača
glupan bedak, mulec
glupost, ludost bedastoča
gljiva gliva
gljiva koja raste na drvetu
guba

gmizati, polako hodati laziti
gnoj gnjoj
gnječiti, drobiti grožđe na
sitne komadiće greštati

gnjiliti gniti
gnjilo gnile
godina lete
godišnji odmor dopust
golo dijete golčec
golub golup
gorak žuhek, žufki
gorčina žuhkuoča
gore, iznad, povrh;
nadkonobar ober

gorjeti goreti

102

gorljivo govoriti protiv griješnik griešnik
nečega, jadikovati gristi, ogrizati glodati
lamentierati griz, krupica gries
gornji dio čizme sara grliti držati za vrat
gornji dio ženske narodne grlo grle
nošnje opleček grlo stoke živinče
gospodarske zgrade grobar gruobar
(obično pored nekog groblje gruoblje
dvorca) majur grobnica raka
gospodarski stroj za sijanje groznica zimica
kukuruza sejača grožđe gruozdje (vrste:
gospodin gospon
gospođa milostiva plemenka biela i črna,
gostionica, krčma bertija muškat, graševina, štajerska
gotovo fertik belina, kraljevina, lipuščina,
govedo, blašče marše crnina, noha, izabela...)
govoriti bez prestanka mleti gulaš guljaš
grablje zubače gumene čizme gumenjaki
grad, vrsta oborine tuča gurati (se) rievati (se)
grah bažulj (bik bažulj – debeli gurkati, bockati trkati
grah) lucen gurnuti (se) porinuti (se)
gusan (mužjak guske) žugec
grana loze guska, guskica žuga, žugica
grana sa zelenim lišćem gušiti dušiti
vejka, veja gušter jaščer
gušterica jaščerica
grana kita gutljaj cug, gut
grančica vejčica, kitica gužva, kad je tijesno
granje kitje tesnoba, tesnoča
grba puklja
grbav pukljaf
grbav, neravan, krivonog
hemljaf

grbavac pukljavec
grbiti se pukljiti se
greda na preši prešpan
grepsti, žuljati nagražati,

vražati
greška, nedostatak falinga
grijati topiti, greti
grijati da bude mlako
mlačiti

grijeh grieh
griješiti griešiti

103

Hh hrčak hrč
hrpa sijena ili otave koja

se radi pred kišu kako
bi sijeno manje pokislo
kopica
hrpa, gomila kup
haljina oprava, halja hrskati, krckati hrustati,
harmonika ramunika
hlače lače rustati
hlad lad hrskavo hrustave
hladan mrzel, zden hrušt hrušč
hladiti mrzliti htjeti šteti
hladnoća, studen mrzlina huškati u znak veselja,
hladnjak frižider
h hljeb štruca obično na svadbi juškati
hvala fala

hodati hoditi, iti
hodati ili voziti se na
biciklu bez ravnoteže
šemetati
hodati pješice klipsati
hodati po mokrom ili
blatnom, gacati tacati
hodnik, zatvoren ili
otvoren; otvoreni gajnk
više liči na balkon gajnk,
ganjk
hodočasnik romar, proščenjar
hrabar, odrješit kuražen
hrabrost, odrješitost,
smionost kuraž
hrana i piće koje se nosi na
njivu ili drugdje gdje se
radi strošek (biti ob svom
zstarohšrkaunu–)sam se pobrinuti
hrana za svinje; vrlo loša
hrana, splačine napoj
hrana za stoku (misli se na
sijeno i otavu) krma

hraniti, toviti (svinje) pitati
(pitana prasica)

hraniti; raniti raniti
hrbat, leđa hrtišče

104

Ii iskopati rupu ispod nečega i
potkopati
ići iti, greti
igra na livadi u kojoj iskoristiti skoristiti
iskoristiti do te mjere da
se mali komad drva
(prasica) štapom tjera u bude dotrajalo podrieti
rupu u zemlji prasičanje iskoristiti, potrošiti ponucati
igračka čačka iskorištavati skoriščavati
igralište igrališče iskrčiti skrčiti
ikada igda iskriti (se) kriesiti (se)
ikakav ikakef ispadati zrnje iz klasja
ikako ikak
ikamo, bilo kamo ikam trusiti se
imanje (zemlja) grunt ispaša, napasanje stoke
imati imeti
imati hunjavicu, šmrcati paša
šmrkati ispeći (se), opeći se speči (se)
imati nekoga kao predmet ispiliti napiliti
poruge zrende, zrenda ispirati (npr. suđe) plahkati,
imutak imietek
inatiti se trucierati se plafkati
inatljiva osoba, inatljivac ispitivati, raspitivati se, biti
trucljivec
indijanac indijanec radoznao spitavati
inozemstvo, tuđina frent isplatiti se splatiti se
instrument štrument isplatiti splatiti
injekcija inekcija isplesti naštrikati
ionako ionak ispleten naštrikan
ipak, unatoč vendar ispljuvak hraček
iscurjeti, isteći scureti ispod spod
isčekivati ščakavati, ščakievati ispovijed spoved
ishlapiti zlapeti ispovijediti se spovedati se
iskašljati (se) skašljati (se) ispovjedaonica spovedalnica
iskašljavati (se) skašljavati (se) ispovraćati (se) zbljuvati (se)
iskazati se skazati se isprati zoprati, zeprati,
iskljuvati nakljuvati
iskopan skopan splahnuti
iskopati skopati isprazniti sprazniti
iskopati rupu zdupsti isprekidati, izlomiti zlamati
ispričati (se) spričati (se)
ispričati nešto što nije

trebalo, izlanuti (se)
zlajati (se)
ispričati, reći povedati,
povesti
isprobati sprobati
ispržiti sfrigati
ispuhati nos vseknuti se

105

ispuhivati nos vsekavati se izdržavati zdržavati
isti, jako nalik, sličan; izdržljiv zdržljiv, zdržljif
izgoren, spaljen skuren,
izrezan zrezan
istočiti s vrha flaše ili čaše skurjen
izgorjeti zgoreti
otočiti izgovor, izlika sprič
istovarivati kola skladati izgrditi našpotati, zešpotati
istrijezniti se otriezniti se izgristi zgristi
istrošen, oštećen pohaban, izgrižen skosan
izgubiti (se) zgubiti (se)
sfucan izgužvan zgužvan
istrošiti pohabati izgužvati (se) zgužvati (se)
istrošiti se strošiti se izlanuti, obećati nešto
istrunut, truo struhnjen
istruliti; odletjeti sprhnuti nemoguće prereči se
istrunuti struhnuti izleći (se), okotiti (se),
istući nekoga namlatiti,
oteliti (se) zleči (se)
zmlatiti izležavati se zležavati se
Isus Kristuš, Jezuš izlijan, proliven zlejan
iščešljati ščesati izliječiti (se) zliečiti (se)
iščešljavati ščesavati izlijetati zlietati
iščupati spukati izlijevati zlievati
itekakav itekakef izliti, proliti (se) zlejati (se)
itekako itekak izlizan zlizan
Ivanovo, dan sv. Ivana (27. izlizati se zlizati se
izljubiti (se) skušuvati (se)
prosinca) Januševe izmaknuti se, spuznuti
iver, uski komadić drva
omeknuti se
trieska izmet (kod djece) bekanec,
izabirati zbirati
izabran zbran, zebran bekač
izbirljiv zbirljif izmet, govno drek
izbirljivac zbirljivec izmiješan; smotan, šašav
izbistriti se zbistriti se
izbjeći zbegnuti, zbeči (preneseno značenje)
izbjegavati posao zabušavati zmešan, zmiešan
izbjeljivati kosu blajhati izmjeriti zmeriti
izblijedio apšisan izmoliti zmoliti
izblijedjeti zbledeti, apšisati izmrviti zdrobiti
izbliza zbliza, zblizuga izmrvljen zdrobljen
izbrbljati zbrbljati izmučen zmučen
izbušiti zvrtati iznad, povrh ober, zverhu,
izderati, istrošiti shabati zvrh
izdržati zdržati iznemoći obnemoći
izdržati, pretrpjeti prebaviti, iznenada znenada

zbaviti

106

iznenaditi znenaditi Jj j
iznošen, pohaban znošen
iznošen, uništen dodren jabuka jabuka, jabukica
iznova odnova, odnovič r(terpaidciac,ijksakneavdrast,ec:ibtroožničknai,ca,
izoran zoran srčika, renieta, bobovec,
izoravati zoravati tapica, mašanka, peščenka,
izostaviti nekoga prilikom gospuočica, sirnica,
ledarica, ciganica...)
diobe zdeliti
izrezati zrezati jadikovati, jaukati jafkati,
izroniti zroniti jahkati
izrovan zrovan
izruniti, skinuti zrnje s jaje jajce
jak jahk, jahki, jafki
klipa kukuruza zružđiti jakna jaklin
izuven zut jako grijati, isijavati
izvaditi, skinuti sneti
izvažati zvažati toplinu, jako naložiti
izvesti našiti hajcati
izvirati zvirati jako grijati, žariti (sunce)
izviti, saviti zviti pripekati
izvještavati zvieščati jako jake
izvlačiti (se) zvlačiti (se) jako pečeno rieš, reš
izvoditi nešto, držati jako se najesti ili napiti;
izgnjaviti nekoga nažrieti
dugačak govor spelavati se
izvor zviranjek, zvirek jako, snažno fest, fejst
izvrijeđati zvrieđati jama graba
izvršiti zvršiti janje, janješce janjec, janjček
izvršiti nuždu; osramotiti jao jaj
jarac jarec
(se) posrati (se) jarak pun vode, jezero,
izvući (se) zvleči, zvlieči (se) bara bajer
izvući, iščupati spuknuti jarak, nizina, kosina terena
jarek
jaram jarem, jaren
jaram dvostruki teljege
jasle jasli
jastučići od tijesta
napunjeni pekmezom,
kuhaju se i zamaste
svinjskom mašću tačkari

107

jastučnica vanjkušnica, Kk
vajnkušnica

jastuk vanjkuš, vajnkuš
jato jate
javiti (se) hjaviti (se)
jazavac jazbec
k ječam ječmen kaca (drvena) u kojoj se
ječati, stenjati mrčati parilo rublje; sudski
jedan jeden, jen proces parnica
jedanput jemput
jednak jednaki kaca za grožđe bedenj
jednako jednak kad, kada gda
jednako tako jednak tak kadica (nekad limena),
jednostruko enfok
jedva, teško komaj, kome služila za pranje rublja
jeftino jeftine i kupanje djece vanglin,
jelo jele vanglec
jelo u pogrdnom smislu kakav kakef
kakav, koji, neki zeni
žderile, žderača kako kak
jesenko dubinsko oranje kako da ne kak ne
kalan, mutan, blatan kalen
praha kamen na prstenu oke
jesti grožđe; jesti kljunom kamion kamijuon
kamo kam
zobati kandža, kopito, papak
jesti travu na livadi pasti se parkelj
jezik jezek kanta hamper
jež ješ kanta za zalijevanje
Josipovo, dan sv. Josipa šprickanta
kao kakti
(19. ožujka) Jožafove kao da kak da
još, ponovno repete kapija, dvorišna vrata lesa
jučer ščera kaplja, kapljica kapla, kaplica
jučerašnji ščerašnji, čeranji kaput koput
junačiti (se) hrustiti (se) kaputić, kratki kaput reklec,
jutarnja zvijezda (Danica) reglec
kariran, koji ima kvadratni
Zornjača uzorak karieran, karast
jutro jutre
jutro, zemljišna mjera ral

kasan kesen, kiesni, pozni
kasniti kesniti, muditi
kašalj kašelj
katekizam, vjeronauk
katekizem

kauč otoman

108

kazaljka ure cajger, cajgar koji ima kraste krastavec
kazna kaštiga koji ima uši, ušljiv vušif
kazna koja se nekad koji je od štofa štofast
koji je pomokren poscanec
primjenjivala u školi: koji je slab, kržljav kilaf
šibom po dlanovima koji je uginuo; iscrpljen,
packa umoran krepan
kazniti kaštigati koji nije dobio svoj udio
kći či zdeljen
kćerin muž zet
kenjati; prljati kumriti koji nije zavezan prost,
kesten kostanj, kostajn proust (prosta krava –
kifla kiflin zslaovbeozdannaa)krava, koja nije
kilogram kila koji se uneredio posranec
kim, kumin kimlin koji voli slastice obležnjen
kipjeti kipeti koji, koja teri, tera
kipjeti; fermentirati vreti kokoš čuča
kipuća voda krop kokoš koja sjedi na jajima
kiseo kisel i brine o pilićima;
kisnuti, biti na kiši moknuti naporna žena (pogrdno)
kist penzlin kvočka
kiša dežđ, dešč kokot golog vrata golovratec
kišobran ambriela, umbriela, kola kuola
jambriela kola natovarena sijenom
klempav, koji ima velike i voz, vojz
zavrnute uši klempaf kola s gumenim kotačima
kliješta kliešče, kliešča gumenjaki
klijati kliti
klijet kliet kola zaprežna kole
klin koji je na kraju zavrnut kolac kolec
kako bi se nešto moglo kolac za podupiranje graha
objesiti hakelj ili komušina od graha
klupa klup bažulina
klupko klupke kolac za podupiranje
kljast, sakat, nespretan (u vinove loze kol
prenesenom značenju) kolač od kukuruznog
čukljaf brašna koji se
kljucati kljuvati jednostavno izlije u lim
knedla knedlin, kniedlin zliefka, zlefka, zlievanka
kobasica klobas koliba, kolibica, baraka
kočnica brenza, bremza bajta, bajtica
kofer kufer
kojekako sekojkak kolica kolce, kolca
kolijevka zipka, zibača

109

koliko kulike, kulko korijen koren
koliko-toliko, bar nešto korijen, ali gornji dio
prema vrhu stabljike
kulike-tulike (kod kukuruza,
kolinje mesara kupusa...) kocen
kolovoz kolovožnjak korist fajda, vajda, hasen (za
komad drva za loženje suk hasen – na korist)
komad koji je ostao od koristiti neki posjed,
zemlju ili slično uživati
rezanja, obično krojenja
zrezek koristiti hasniti
komad smeća smet koristiti, rabiti nucati
komad, komadić falatec, korišten, rabljen nucan
falaček, falačec korištenje, vlasništvo
komadi razbijenog stakla uživanje
steklovina, steklovinje
komadić ficlek, ficljek, ficlin, korito korite
komaček, komačec, ciclek, korizma, razdoblje
cicljek uskrsnog posta kvater,
komadić papira paperček, kvatri
paperek, poperek
komotan, dosta širok korizmeni kvaterni
komoten kornjača želva
komušina kukuruza korov drač
perušina korov bodljikavih listova
komušine kukuruza osjak
perušinje kosac kosec, kosič
konac konec koso, nagnuto šrek (na šrek
konobar kelner – ukkuoossot)
konop, uzica špaga kost
konj, konjić kojn, kojnj, kost mala koščička
kojnek, kojnjek kosti košče
kopati pod nečim kostriješiti se, pripremati
(u doslovnom i se za napad korustiti se
prenesenom značenju) okrugla košara bez ručki
potkopavati kuorpa
kopati zemlju sa štihačom
(u vrtu) štihati košnja, kosidba kuošnja
kopati nakapati koštica koščica
kopčati (gumbe) kapčiti kotač, točak; bicikl kotač
koprena, veo koji nosi kotač na drvenim kolima
mladenka na glavi; vrsta kole
sitnoga bijelog cvijeća
šlajer kotačić kotaček
kotao, kazan kotel
kotiti se leči se
kotlet krmenadlin

110

kotrljanje (onomatopeja) krilo ptice perut
kotuc-kotuc kriomice skrivečki,

kotrljati nešto kotucati, poskrivečki, skriveč
koturati kriška šnita
kriv krif
kotrljati se koturati se krizantema sesvečka
koverta kovrta krizma, firma fierma
kovrča velna križ kriš
kovrčati, uvijati frkati, krmelj krmeželj
krmeljiv krmežljif
rudati, velnati krojač šnajder, šnajdar
kovrčav, rudlav rudast, krojačka radionica šnajderaj
krov krof
rudljav, velnast krovište vez
kozlić kozlek, kozljič krpa prnja, prnjek
koža kuoža, leder krpa koja se obuva u čizme,
kradom poskrivečki
krafna, pokladnica, uštipak obojak, stara krpa,
dronjak nuča
kraflin krpa, iznošena odjeća cunja,
kragna kraglin cunjek
kraj njive obrš krpe; odjeća krplje
kraj, početak kraj krpelj klop
krasta skula kršten krščen
krastav skulaf krštenik krščenik
krastavac vugerek, vugorek krštenje krstitki
kratka široka sjekira krtica krt
krtičnjak krtovinec
širočka, šeročka kruh, kruščić kruh, kruhek,
kratke hlače za igru s kruvek
krumpir kumper, kumpier,
naramenicama špilhoze, krampier
špilhozice krunica čisle
krava mujca (od milja) kruvcšurksktaeo:rrziucošabk,eajne, čhkmaru,ečšnkrkeašan(,tjtreeafpdkkiaca,i,jske
krava koja daje mlijeko, štučka, tikvica, bosanka,
muzara dojka margarietica, magdalienčica,
kreatura spodoba (često cvrglin...)
szenakčoernisjtui)u pogrdnom kružnica kruglja
krečiti, maljati; skidati krv kerf, kerv, krf
koru, ljuštiti malati, bieliti krvav kervavi
kreda krejda krvavica devenica, devenička
kreketati regetati
krevet postelja
krevetnina posteljina
krigla kriglin, kriglec
krijesnica kriesnica
kriještati krieštati

111

kucati, lupati kučiti Ll
kuća hiža
kuća na jedan kat katnica
kućni ogrtač, plašt šlafruk,

šlafrug
kuglof, kolač ; keramički
kalup za pečenje labav labaf
kuglofa kugljaf, kugljof lagan, jednostavan lehek,
liehki
kuhana hrana, varivo kuhile lagani liehki, komp. ležeši, sup.
kuhinja kuhnja, kujna najležeši
kuja, kujica kusa, kusica prsluk lajbek, lajbec
kukuruz koruza lakat laket
kukuruzni koruzni lako lahke, lafke
kukuruzni kruh koružnjak, lakom lakoten, lakomen
lakomac, lakom čovjek
kuružnjak lakotnjak
kukuruzovina koruznica
kutija koštula, škatulja, škatula lakomiti se lakotiti se
kvrga hrga lanac lanc, lanec

l laštiti glancati
lav; zavodnik (preneseno
značenje); prostran laf

lavor levur
laž laš
lažljiv lažljif
lažljivac lažljivec
leći (si) legnuti (si)
leći bez obzira kamo lempiti
leći ždrijebe žrebiti se
led let
leden, studen ledven, ledveni
leđa pleče, pleča
leđni koš plečnjak
leptir metafulj, pilipar
ležaljka (napravljena od
drva i domaćeg platna)
ligeštul
ležeći naležečki
lice obraz
ličenje, krečenje malarija
ličinka uši; ljigava osoba
gnjida, gnida

liječiti vračiti

112

lijek vračtve loš, neugledan, pohaban
lijenost; lijen lien lagoden, lagodni
lijenčina mrha
lijep liepi loše napraviti neki posao
lijepiti keljiti sfušati, sfušariti
lliijjeedvpjaoecril)uiekpaekleje(vparčiaobraćanju
lijevo lieve loše napravljeno sfušane
liker likier loše raditi fušati
liker od krušaka ruškovec, loše vino bučkuriš
loše, kiselo vino kiseliš
kruškovec lov luof
lim špleh, pleh lovac lovec
limen šplehnati, plehnati lovačka promatračnica čeka
limena glazba plehmužika, ložiti vatru kuriti
luckast handrast
šplehmužika ludo noro
limun limuna ludost, ludorija norija
lipanj lipenj ludovati, glupirati se noriti,
list biljke pere
list na nozi listanjek noreti
lista, popis, spisak lištra luđak, budala norec, norc
lišce ličeke lukav, pronicav, prepreden
lišće listje
litra liter prefrigan
livada, sjenokoša tranik lula fajfa, ljulja
livadni cvijet žute boje lupati, praviti buku ružiti
luster, stropna svjetiljka
žabnjak
liznuti poleznuti ljuster
loj luoj lutka beba
lomiti dijelove nečega lužina, sapunica za pranje

(stakla, crijepa ili sl.) rublja lug
krhati
lonac lonec
lonac niski rajnglek
lonac za mlijeko rajnica
lončarstvo lončarija
lopatica za brašno ili veća
takva za žito vejača
lopatica vejačica
lopatica za smeće miščaflin
lopov, kradljivac tat
lopov, provalnik raubar
loš doktor pacer

113

LJlj Mm
ljekovita biljka stolisnik mačak; mucica plijesni
jezičec maček

ljenčariti planduvati mačić micek
ljepilo kelje, keljile mačka mica
ljestve; stranica drvenih mačkica micica
kola (voziti se na lotra); madrac od slame,
ljestve iznad jasala kukuruzovine ili
s kojih jedu krave; perušinja strožak
visoka žena (preneseno magarac magarec, osel
značenje) luotra magla megla
ljetina letina mahati rukama kriliti,
ljetni lietni lamatati
ljeto lete mahovina mehenj
ljetos, ove godine letes majčino krilo krile
lj ljevoruk čovjek ljevak majka mater, mati
m ljigav, mlohav žlundraf majmun, majmunica,
ljigava osoba gnjida, gnida
ljigavo masno tkivo žlundra, osoba koja izvodi
nepodopštine jopec,
žljundra jopica
ljubav ljubaf majstor za peći pečar
ljubičica fijolica maknuti (se) vugnuti (se)
ljubiti se kušuvati se maknuti nešto ili sebe s
ljubiti, cjelivati kušuvati puta pristrančiti (se)
ljubiti (glasno) cmakati makov dizani kolač
ljudi poredani u nizu špaler, makovnjača
špalier Mala Gospa (8. rujna) Mala
ljuljačka coka, zibetaljka meša
ljuštenje kukuruza (nekad malen malički
je to bio pravi društveni malen, nizak mali
događaj u selu) lupitva malko malke
ljuštiti (kukuruz ili grah) malo male
lupiti maljati, krečiti bieliti, malati
lljjuuttpaahsui)ldi ,nheurdvio(zhnuadižpeensa–mošutsaar mamac mamec
ljutiti (se) srditi, furiti (se) mamica mamek
mamiti vabiti
mana, nedostatak, greška
falinga

114

manjkati, nedostajati faleti migoljiti, previjati se
marama rubec (rubec miguljiti
masprprturlaaeebmvčkelnojciajcda–apkor,on–enrjkeuaoogjpnldkačeiođijjćjeakilor,asujkeilpressiđtčežaeanvk)ilja
mariti hajati, hajiti mijauknuti mejuknuti
maska, krinka, obrazina miješati se u nešto pačati se
mijukati mejukati
larfa, lafra milicionar, policajac
maslac puter
maslačak regmet, rietkozuba milicajec
maslačak kad dozrije milina, dragost milina
milo, drago, ljupko mile
lampuš milovati, dragati gladiti
maslo, prepečeni maslac mimoići se minuti se
mimoilaziti se krajcati se,
masle
masnica fučka minjavati se
masno masne miran miren
mast mašča miris duha
maskirana osoba, za Fašnik mirisan dišeči, dišuči
mirisati dišati
ali i za svadbu mačkar, mirovati miruvati
mačkur, fašunjek mirovina penzija
mašna maršlin, mašlin misa meša
materinji materinski misao misel
maza, mazica carta, cartica mišolovka mišelofka
mazati pastom za cipele, mititi, podmićivati mititi (se)
ulaštiti biksati mito mite
maziti cartati mjehur mehur
med met mjera mera
medaljon sa svetačkim mjerica merica
likom, obično Majkom mjeriti meriti
Božjom škapular mjeriti se, uspoređivati se
Medardo (8. lipnja) Medar
medovina gvierc meriti se
međa meja Mjesec Mesec
mekano mehke, mefke mjesec mesec
meso mese mjesto gdje se nekad
mesti pometati
metar meter mlatilo žito, ali je tamo
metla mekla pasla stoka iz cijelog
micati (se) gibati (se) sela gmanje, gmajne
micati se, migoljiti miđgati, mjesto kao prostor ili kao
migljati gradić meste
mlada mladienka
mlada kokica piščenka,
piščenjka
mladi kukuruz za pečenje i
kuhanje mlečec, pecilek

115

mladić, nedozreo čovjek mrvica droptina
dripec mrviti drobiti
mrziti mrzeti
mladoženja mladenec, mucati, nerazumljivo
mladenič
govoriti frfljati, fufljati,
mladoženja i mlada šufljati
mladeniči mucavac šufljavec
mudar muder
mlak mlačen, mlahki mudrac mudrijaš
mliječni proizvodi mliečne mudrovati mudruvati
mlijeko mlieke, mlekece, musti dojiti
muška košulja i dio ženske
mlekeke narodne nošnje rubača
mlin, vodenica melin muškarac muš
mljeti mleti mutan muten
mnogi nogi, nuogi, hnougi mutav, šutljiv mutaf
mnogo puta nogi put, hnogi mutavac mutavec
mutiti kaliti
put muž, suprug muš
mnogo, puno pune, vrle mužjak guske gusak
močiti odmakati mužjak žabe žabec
mokar moker
moliti prositi
molitva koja dugo traje

litanija
moljakati, zanovijetati

cendrati
more morje
motati se plesti se
motika mojtika, muojtika
možda morti
mračan kmičen
mračiti se kmičiti se
mrak kmica
mrkva koren
mrlja flek
mrlja kod pisanja packa
mrljati, neuredno pisati

packati
mrmljati, gunđati mrgljati
mrsiti ili kuštrati kosu

kuosmati
mršav mršaf, suhi
mrtav mrtef
mrtvac mrtvec, mrtvik
mrtvo tijelo truple

116

Nn nadimak špicnamet n
nadjev nadef
na brzinu navrat-nanos nadjev, krema u kolačima
na podu nakle
na prazan želudac, natašte filja
nadmen, napuhan
natešče
na sebe nase napuhnjen
na tanko natienke nadmen, pun sebe, nakićen
na umoru na hmrielu
na vrh (napunjeno iznad gizdaf
nadolijevati nadolievati
ruba) zvrhem, zvrham nadoliti nadolejati
nabacan blatom ili nečim nadometati nadomietati
nadomještati nadomieščati
žitkim poflikan nagađati, pričati o nečem
nabacati nahitati
nabacati stelju ili smeće bez dokaza naklapati
nagao, neobuzdan nagel,
naštrajiti
nabacivati (se) pohitavati, nagli
naginjati se, kriviti se
nahitavati (se)
nabaviti zmoći nagibati se
nabaviti, doći do nečega naglo nagle
naglo baciti, brzo se nečega
zmoči, zmognuti
nabavljati, smagati zmagati riješiti šmrdaknuti
nabosti, ubosti se napiknuti, naglo i jako udariti žvajznuti
naglo povući, trznuti
napičiti (se)
nabožna sličica koja se pocuknuti
nagnut, nakrivljen nagnjen
čuva u novčaniku kipec nagovarati nagovarjati,
nabran, naboran nabran
nabrati nacigati tentati
naceriti se nakiesiti se nagovoriti nekoga na
nacijepati nakalati
nacrtan narisan svađu napumpati
nacrtati narisati nagrabljati nazubljati
načekati se načubeti se nagristi nagriznuti
načimati načinjati nagrižen obieden
načiniti nabore nafaldati nagurati narievati
načupati napukati nahodati se nahoditi se
naći najti nahraniti na silu, nakljukati
nadaren, talentiran
našuopati
navudren nahvaliti (se) nafaliti (se)
najaukati se najafkati se
najaviti, navjestiti

nagovestiti
najavljivati vjenčanje u

crkvi ozavati

117

najesti se grožđa nazobati se namršten čumbrav, čumbraf
najprije najpredi namršten čovjek čumbravec
najprije, prvo najprve, namučiti (se) zmučiti (se)
namusti nadojiti
najprvič, najprie nanervirati (se) nasekierati (se)
najradije najrajši nanovo, iznova znova, znovič
nakaniti nameriti nanjušiti, namirisati
nakićen, ukrašen nakinđan
nakit za bor kinč našnjofati
nakititi, ukrasiti (se) naočale očalji, cvikeri
naopačke, naopako naopak,
nakinđati (se)
nakljucati se (kod peradi) nanopak
naopaki naopačni
nazobati se napadati (kiša) scureti se
nakon, iza po (po obedu iza napadno se smijati regetati se
napasati stoku pasti
objeda) napeto napete
nakopati krampom napipati napetati
napiti se nacugati se, nalejati
nakrampati
nakovrčan nafrkan se, nalokati se, zopiti se,
nakovrčati nafrkati nakresati se
nakriviti naheriti napiti se (malo) pripiti se
nakriviti se, nagnuti se napola, popola napuol
naprava za mljevenje žita
nagnuti se na ručni pogon, žrvanj
nakrivo nahere žrvi
naletjeti naleteti naprava za predenje
nalijan nalejan kolovrat
nalijepiti nakeliti naprava za zaključavanje
naliti nalejati lokot
naložiti, potpaliti vatru napraviti fčiniti
napraviti putar od vrhnja
zakuriti, potkuriti zrediti
naložiti, rasplamsati vatru napraviti zagovor zagovoriti se
napričati napovedati
nahajcati, reshajcati napričati se naspominati se
namamiti navabiti napričati svašta namleti
namjeriti se, naići, sresti naprtnjača, ruksak brocak
napući napuči, napučiti
nameriti se napuniti nafiljati
namignuti namegnuti napuniti rastresenim
namirisati (se) parfemom teretom nagrnuti
napuniti zrakom napumpati
parfinati (se)
namjeravati kaniti
namjestiti porihtati (porihtati

vuru namjestiti sat)
namještaj meblin
namrgoditi se načumbriti se
namrgođen načumbren

118

naraditi se nadelati se naveliko navelike
narezan nariezan navika, običaj navada
naribati zribati navikavati (se) vaditi (se)
narijetko naretkem naviknut vaden
narodni pučki naviknuti (se) navaditi (se)
nasjeckati nakosati naviriti se naluknuti se
nasjeći, nasjeckati naseči navještati navieščati
nasjediti se nasedeti se navlažiti nafajtati, nafajhtati
naskitati, naputovati se navratiti (se) navrnuti (se)
naučiti (se) navučiti, navčiti (se)
narajzati se Nazdravlje! Živeli!
naslušati se naposlušati se nažvrljati, ružno napisati
naspavati (se) naspati, načrčkati
ne budem nem
prespati (se) ne htjeti pomoći jaliti
nastradati nagrajsati ne se dati vieđati se (kad
nasuti šljunkom našudrati se nekome nešto ne radi,
nasvirati se naigrati se kažemo da mu se vieđa)
naštedjeti (se) našparati (se) nedavno vete
natečen natečeni, oteknjen, nedjelja nedelja, nedela
nedjeljni nedielni
podbuhli, podbuhnjen negdje negde
nateći nabuhnuti nekad, ponekad negda,
natepinje trunje negdar
naticati otekati nekadašnji negdašnji
natjerati, najuriti nekoga ili nekamo nekam
neka naj
nešto natirati, napuditi neki, nekoji nekteri
natjeravati (se) naganjati (se) nemar, neurednost
natovariti na leđa naprtiti šlamperaj
natovarivati kola, krcati
nemasni, loš luoši
nakladati nemiran čovjek zvrk, zverk
natrag, često se koristilo nemiran, neozbiljan zvrkast,

kao naredba za stoku zverkast
curik nemoj naj
natraške narit neposlušan, nestašan
natražiti se naiskati se zločest
natući nabuhtati
naučen nafčen nepregažen snijeg cielec
naučiti (se) nafčiti (se) nered neret
naušnice đinđuve, rinčice nervozan, živčan čovjek
naužiti (se) hžiti, vžiti (se) žifčenjak
navaliti, nahrupiti nagrnuti
navaljivati napirati nespretan prkljaf, pakljaf
navariti našvasati
navečer hvečer

119

nespretan šlampast, šlampaf nošnja (narodna) nuošnja
nespretan, neskladan nov nuof, novi
novci penazi, penezi
halatast novčanik getašlin
nespretnjaković prkljavec novčić krajcar, krajcer
nesreća nesreča novine cajtunge
nesretan nesrečen nuditi trucati
nestati, odmagliti otkuriti
nestati, zagubiti se zginuti
nešto neke
netko nešči, nešče
netko ili nešto što je

zakržljalo, slabo zahirek
neuredna osoba šlampavec
nevjernik nevierec
ničiji ničif
nigdje nigde
nijedan nijen, nijeden
nijednom, nijedanput

nijemput
nikad nigdar, nigda
nikakav nikakef
nikako nikak
nikamo nikam
nisko niske
ništa nikej, niš
ništarija niškoristi
nitko nišče, nišči
nizak nizek, mali
nizbrdo hduol, navdol
niži dio ograde preko kojeg

se moglo prekoračiti,
a životinje nisu mogle
proći prielaz
noćas, ove noći tenoči
noćna posuda kahla, kahlica
noćni leptir lepica
noćni ormarić natkaslin
nogavica gačnica
nokat novet, noket, noft
nori nuori
nos nuos
nositi nesti

120

NJnj Oo
njedra, grudi, prsa nadre obariti, preliti kipućom
njegov njegef tekućinom, opeći (se)
njegovati njeguvati pofuriti (se)
njegovo njegve
njezin njejnji, nejnji obavezan prepoviedan
njihaljka, ljuljačka zibitaljka, (prepoviedani post –
obavezan post)
zibetaljka, coka
njihov njihef obaviti veliku nuždu
njuška, gubica labrnja pokumriti se
njuška, gubica, usta
obaviti zbaviti
(preneseno značenje) obavljati zbavljati
gubec, gobec obavljati neki posao baviti se
obavljati veliku nuždu
nj
sratek (tepanje djeci) o
obavljati veliku nuždu;

govoriti gluposti srati
obgorjeti, nagorjeti obgoreti
obgrizati obiedati
obilježiti obrnesti
objasniti, rastumačiti

depovedati
objedovati, ručati obeduvati,

obieduvati
objesiti (se) obesiti (se)
oblak megla
obli dio zaprežnih kola koji

spaja prvi i zadnji dio
kola svora
obliznuti (se) obleznuti (se)
oblog umšlag
obluci, riječni, okrugao
i sitni kamen za
posipavanje putova i za
betoniranje šuder
obluk, oblok prozor
obogatiti se obogateti se
obojan pofarban
obojiti nafarbati, pofarbati

121

oboljeti zbetežati odakle odogde
okretati (se) obračati (se) odati tajnu, otkriti namjere
obrađen (komad zemlje)
prepovedati (se)
obdielan odavno odnavieke-vekova
obrađivati (zemlju) odbacati, očistiti (snijeg)

obdelavati odmetati
obran skupljen obiranjem odbaciti kao otpad
pobm(orlbaijrteaiknvoe)omćeliseakes–taobblraanoobrati
obrijan podbriven, podbrit škartierati
obrijati obriti odbiti nekoga, pokazati da
obrijati (se) podbriti (se)
obrok porcija; posuda za jelo s nekim ne želimo imati
obrub obrup posla otkantati
obučen oblečen odgovarati odvračati
obuća obutel, obutev odgovoriti od nečega
obući (se) oblieči (se) spuntati
odjenuti se toplo, utopliti odijeliti se odeliti se
odijelo ajncug, ancug
se zabundati se odjeća oblieka, obleka,
obući, odjenuti (se) opraviti (se) opravile
obuti (se) obujti (se) odjeća i pokrivači odevale
obuven obut odjednom, najednom
ocat ocet najemput
ocijediti ocediti, ožmeknuti odjenuti se, obući se
ocijediti rukama ožmikati odenuti, odeti se
ocjeđivati rukama odjeven odenjen
odletjeti odleteti
ožmikavati odlijati odlejati
očistiti metlom pomesti odlomiti se od čega,
očistiti perje za posteljinu konačno krenuti
(preneseno značenje)
načiehati otreči se
očistiti ščistiti odlomiti dio nečega, npr.
očišćen metlom, izmeten stakla otkrhnuti
odlomiti, otkinuti otrgnuti,
pometen otreči
očišćeno perje ščiehano odlomljen, oštećen
od jedne litre literni otkrhnjen
od početka od kraja odlučiti nakaniti
od šljiva slivof (slivof pekmez odlijepiti otkeljiti
oda–bpreaktmi ezzbroadtiš,lzjievbar)ati odmah, smjesta, ubrzo,
odahnuti, kratko se uskoro, začas mam, odma
odmalena odmala
odmoriti predehnuti, odmoći odmognuti
odehnuti odmor, počinak počinek

122

odmoriti (se) počinuti (si) odvjetnik, advokat fiškal
odmrzavati otapljati odvući odvlieči, odlieči,
odnaprijed odnapre
odnekad odnegda odvleči, otsmicati
odnekuda odnekut, odvući se otsmicati se
oganj, vatra jogenj, ogenj
odnekudek oglavlje za žensku frizuru
odnijeti odnesti
odnikuda odnikut poculica
odnositi (se) odnašati (se) ogledalo, zrcalo špigelj,
ododzada odozat, odzada
odojak odojek špigljin
odonud, odande odonut oglodati, pojesti meso s
odostraga odotraga
odovuda odovut kostiju oglobati
odozdola odozdol, odzdol, oglušiti ogluheti
ognojiti se zagnojiti se
ozdol ognjište ognjišče, jognjišče
odozgo, odozgora zgora, ogovarati ogovarjati
ograda plot, pluot
odozgor, odzgor, zvrha ograđen ograjen
odraditi odelati ograđivati ograjati
odrastao, velik matuori ogristi, oglodati obgristi,
odrezak, šnicla šniclin
odrezane grane vinove loze obglodati
ogrizak skosek, zgrizek
rožđe, ruožđe ogrlica kraljuš, kraluš, klaruž
odrijemati podriemati ogrnuti zemljom zagrnuti
odrpanac podrapanec oguliti olupiti
odrvenjeti, ukočiti se ohladiti se stihnuti se
ohol, razmetljiv naprčen
odrveneti okićena božićna jelka cimer
održati obdržati oko kod djeteta okeke
odsjeći odseči oko; kamen na prstenu oke
odspavati otspati okopavati okapati
odspavati malo pospati, okrajak, okrajčić skrajec,

podriemati skrajček
odstajati otstati okrečen, obijeljen pobieljen,
odstranjivati odmetavati
odškrinuti otvrznuti pomalan
odučiti (se) odvučiti se okrečiti, obijeliti pobieliti,
oduran, ružan gaden
oduvijek odnaviek pomalati
odveden ili odvezen otpeljan okrenut obrnjen
odvesti (se) otpeljati (se) okrenuti (se), osvrnuti se
odvijač, izvijač šrafinceger,
obrnuti (se)
šrafincegar, šrafciger okupati (se) skupati (se)
odvikavati se odvučati se okus, tek žmah
okvir za sliku riem, rama
olovka olofka

123

olupina, razvalina, oranje oratva
ruševina podrtina oraspoložiti orespoložiti
orgulje orgulji
oljuštiti zlupiti ormar lomar
omladina mlađarija ormarić kaslin
onaj ven orunjen, skinuto zrnje s
onaj koji trpi, podnosi
klipa kukuruza zružđen
trpeči osam osem
onaj koji je obješen na osjećati jaku želju za snom

galge galženjak prispati (se)
onaj koji kopa jame grabar osjetiti hladnoću zamrzliti
onaj koji na zabavama nudi osjetljiv osetljif
osjetljiv, uvredljiv hajklik,
piće trucar
onaj koji nosi putu putar hakljik, haklik
onaj koji prska vinograd oskoruša skoruš, škoruš
oslobođen, odpetljan ofnjan
špricar osoba koja ljenčari, ne radi
onaj koji skuplja i odvozi
ništa, danguba zgubidan
smeće smetlar osoba s istim imenom
onakav onakef, venakef
onako onak, venak imenjak
onamo venam osramotiti (se) obrukati (se)
onesvijestiti se, kad se ostaci nečije hrane zbrčki
ostarjeti ostareti, ostarneti
čovjeku zamagli pred ostatak jela ostanjek
očima omegleti, omeglevati ostavština, nasljedstvo,
ono što je upropašteno,
rasipanje potep ostavinska rasprava
ono što paše, odgovara, ostavina
usklađeno je pasent osvrnuti se ogledati se
ono, tamo, ondje vene ošamariti, pljusnuti šupiti
opametiti se spametiti se oštar ošter
opasno opasne oštro brašno nulerica, nuler
opeći se vrelom tekućinom otac oča, otec, jotec
ofuriti (se) oteći nateči, oteči
opet, ponovno pak oteklina natek, buhta
opletena boca za vino otežavati, suprotno od
pletenjka pomagati odmagati
oporuka, testament otići otiti, prejti
teštament otjecati otecati
oprati rublje požuljiti otjerati, istjerati potirati,
opruga feder stirati, otirati
orač, onaj koji ore orataj, otkada od gda
oratej otkinut, slomljen ftrgnjen,
orah oreh htrgnjen
oranica njiva

124

otkinuti, slomiti (se) Pp p
ftrgnuti, htrgnuti (se)
padalina od sitnog leda
otkopavati otkapati solika
otkopčati otkapčiti
otpad ili roba s grješkom padati opadati
padati, curiti, teći, kišiti
škart
otpasti, izgubiti odviseti cureti
otprilike odoka pakao pekel
otputovati odrajzati pakirati (se) pakierati (se)
otrčati oteči paklenski peklenski
otrgnut otrgnjen paket pakiet
otrgnuti otreči palac palec
otrov otrof palčić, mali palac palčec,
otrpjeti, podnijeti nešto
palček
strpeti palenta, pura žganci
otuda otud paliti, potpaljivati zažigati
otupjeti otupeti pamet pomet
otvarač otpirač pametan spameten
otvarati, otvoriti otpirati, pametna misao, mudra

otpreti zamisao; ili nešto
otvor među daskama reška banalno ili glupo
otvoren otprt (preneseno značenje)
otvrdnuti otrdeti mudrija
ovaj of panj penj, trček
ovakav ovakef papak papek
ovako ovak papar biber, prper
ovamo sim papir papier, popier
ovca ofca papirnata vrećica škrneclin
ovčar, onaj koji čuva ovce paprat preprut
papriti prpriti
ofčar para koja se puši iz nozdrva
ovdje ovde ili nosnica sapa
ovogodišnji letešnji parati poriti
ozdraviti ozdraveti parfem parfin
ozepsti nazimeti se pas cucek, pes
oznojiti se ošvicati se pasji pesji, piesji
oždrijebiti ožrebiti pasta za cipele biks
oživjeti ožiti pasti opasti
oživljavati nekog kad pastir čoban
patak racak, racek
padne u nesvjest macati
ožujak ožujek

125

patka, patkica liga, ligica, pilić spreman za pohanje ili
raca, racica komad pohanog mesa
pohanec
pčela, pčelica čela, čelica
pečen pečeni ping-pong, stolni tenis
pečenka pečenjka pink-ponk
peć peč
peći peči pipati petati
pećnica rola, rolin, rol, tulec piskutljiv piskutljif
pedalj pedenj pismo list
pekar pek pišati scati
penkala, kemijska olovka pištati, piskutati piščati
pištolj pištola, pištuola
pinkala piti neumjereno lokati
penjati se plizati piti s do vrha napunjene
pepeo pepel
perad mladina (mladinče – čaše otpiti
pjena penja
komad peradi) pjesma pesma
perina, pernata podloga za pješice cipelcug
pjevati popievati
spavanje blazina plačljiv cmizdraf, cendraf,
pernica tuk
pero pere cendrav
petak petek plačljivac cmizdravec,
peteljka štekelj
petrolejka; dozreli cmizdrec, plačljivec
plaća plača
maslačak; usta plaćati plačati
(pogrdno) lampuš plahta rušica
piće pijača planina gora
pijan nalokan, nalejan, opit, plastična ili metalna
zopit
pijan, ali ne u potpunosti posuda za tekućinu
pripit karnister
pijanac, alkoholičar pijanec plastično ili gumeno crijevo
pijesak pesek, piesek šlaf
pijetao, pjetlić kokot, plašiti strašiti
kokotek, kokotiček plašljiv strašljif
pijuk kramp platnena vreća ili vrećica
pijukati piskati za brašno ili žito žakelj,
pikula, staklena kuglica za žakljec, žaklin
igru špekula plavokos, blond blont
pila kojom pili dvoje ljudi, ples tanec, tanc
a uglavnom služi za plesač tancuš
rušenje stabala piljak plesti štrikati
pilana piljana pletena košara koja se
pilić piščanec, čuček, picek stavlja na leđa koš, košek
pletenica od kose kita

126

plug pluk podići, dignuti (se) zdiči,
plug za okapanje okapač, zdignuti (se)
podleći podlegnuti
okopač podlijevati podlievati
pljačkati, orobiti raubati podmetnuti podvrgnuti,
pljesnuti plesnuti podvrči
pljuska čuška, fliska podmetnuti svađu potkuriti
pljuska, šamar šupanec podne poldan
pljuskati, šamarati, ćuškati podnevni poldanjski,
poldanji, poldašnji
šupati, čuškati, fliskati (poldašnja meša – poldanja
pljuštati (kiša) zlievati (se) misa)
pljuvati hračkati podnijeti podnesti
pobacati pohitati, shitati podnositi, trpjeti baviti,
pobijeliti, postati bijel durati, podnašati
podnožje, donji, temeljni
pobieleti dio kuće coklin
pobijesniti pobiesneti
pobjeći, nestati šmugnuti podrezati prištucati, poštucati
pobjeći, uteći vujti, pobeči, podrugivati (se) podrugavati

pobegnuti (se)
pobrinuti se pobriguvati se podrum pelnica
pobuniti napuntati poduprt nasip škarpa
pobuniti (se) spuntati (se) podvala finta
pobunjenik puntar podvrnuti (rukave ili
pocrniti počrneti hlačnice) podsuknuti,
pocrveniti počrljeneti zasukati, zasuknuti
počeprkati nogama zbrcati,
podvrtati zasukavati
pobrcati pogledati skrivećke,
počešljati, pogrebati (se) poviriti poluknuti

počesati (se) pogledavati polukavati
početak početek pognojiti ognojiti
početi graditi zadelati pognječiti, zgnječiti
početi jujukati zajuškati podrucgati
početi nešto trošiti načeti
počupan, mucav scufan pogoditi potrefiti, trofiti
počupati, učiniti mucavim pograbljati pozubljati
pogrbiti se spukljiti se,
scufati
poći pojti spukljaveti se
podbriti (se) obrijati (se) pogrbljen spukljen
poderan podrapan pohvaliti (se) pofaliti (se)
poderati, razderati (se) pojas pas
pojaviti se narisati se
podrapati (se) pojesti glodanjem pohrdati,
podesiti naštelati, našteljati
podgrijati podgreti oglobati
podgrizati podgrizavati

127

pokazivati kazati polomljen, presavijen
pokazivati se, ponositi se zlaman

špinčiti se polovičan polovični
pokazivati se, pojavljivati poludjeti ponoreti, obnoreti
poludjeti, poblesaviti
se kazati se
pokisnut zmoknjen, zmoknut pobedasteti
pokisnuti zmoknuti poljevati polievati
pokora pokuora poljevati kipućom vodom
pokositi skositi
pokraj nečega, izraz se furiti
poljubac kušlek, kušlec
koristi kad se nešto poljubiti kušnuti
promaši hmime pomagalo za pobiranje
pokrenuti (se) genuti (se)
pokriti nešto preokrenutom jabuka oberač, obirač
zdjelom ili korpom pomajka, maćeha mačuha
podveznuti pomalo šepati šepesati
pokriven odeven pomaziti se pošmajhlati se
pokriven preokrenutom pomesti zmesti
posudom podvežnjen pomilovati podragati
pokrpati koncem poštuopati pomirisati pošnjuofati,
pokucati pokučiti
pokućstvo pohištve podišati, podehnuti
pokupiti vrhnje s kiselog pomoć pomoč
mlijeka obrati pomoći pomoči, pomognuti
pokušati saznati, pomoćnik, unajmljeni
raspitivati se zvedavati,
zvedati radnik na zemlji težak
pokvareni zub ščrba pompon, pomponić,
pokvariti što (najčešće
se koristi za loše i vunena kuglica cof, cofek
nesavjesno liječenje) ponestati pomenjkati
spacati poništiti, uništiti vništiti
polagano padati (kiša) ponuditi jelom i pićem
škrapati
polako polefke, polehke, potrucati
polahku pomokren poscan
poleći polegnuti, poleči pomokriti (se) poscati (se)
policijska palica pendrek popiti, ispiti spiti
polijan kipućom vodom poplaviti poplaveti
pofuren popodne popoldan
polijati polejati popodnevni popoldašnji
polka poljka popola popol
popričati, porazgovarati se

pospominati (se)
poprijeko, ukoso pošrek
poprskan pošprican
poprskati pošpricati,

zašpricati, našpricati

128

pored, pokraj polek postolarstvo šoštarija
poredati pošlihtati posuda s ručkom za
porubiti podrubiti
posao posel nošenje u jednoj ruci,
posao povezan s trgovinom hamper kanta
posuda u kojoj se drži mast
šeft ili meso zalijano u masti
posao, zaposljenje služba ili ulju banja, banjica
posebno izrađena drvena posuda u koju se doji
mlijeko žatrka
palica koja služi posuda u koju se u crkvi
kod predenja, često ubire novac za vrijeme
ukrašena preslica mise; ukras za božićnu
posegnuti poseči jelku bušpica
posijati posejati posuda za grožđe ili za
posije poseje vodu, čabar, kaca čeber
posinak, pokćerka pastorek, posuda za jelo porcija
pastorka posuda za nošenje grožđa
posipati šljunkom (put ili na leđima brenta, puta
dvorište) šudrati posuda za pečenje dizane
posjeći (se) poseči (se) gibanice, napravljena
posjed posed, posied od keramike, okruglog
posjesti posesti oblika medenica
poskupjeti poskupeti posuda za sakupljanje
poslastica oblizek, oblizniek milodara u crkvi škrabica
posložiti se potrefiti se posuda za sol solenjka
posluga, usluga podvorba posušiti se malo, koristi se za
poslušati posluhnuti zemlju koja se tek toliko
poslužavnik, pladanj taca posušila da se može
poslužiti jelom i pićem obrađivati ovehnuti se
(ljude ili životinje) posut šljunkom našudran
podvoriti posvađati se, međusobno
pospanac pospanec razmijeniti oštre riječi
pospanost driem porečkati se
pospremiti pospraviti, pošarati počarati, ščarati
spraviti poškakljati požugljati
posred sriedi, sried, sredi poštovan preštiman
postajati težak žmeknuti poštovanje rešpekt
postati nerazuman poštovati poštivati, preštimati
obedasteti potajno, skrivajući se
postaviti kolje uz trsove, skrivečki
grah... nakoliti potapšati potrepati
postavljati pod poditi potiho postiha
postići postiči potiho potihe, potihem
postolar šoštar

129

potočić potuočec prase, odojak pajcek
potpaliti, pripaliti prižgati, prasica; nepoštena žena

potkuriti prasica, prasička
potpaljen prižgan prašiti se kadeti se
potpaljivati potkurjavati, prati rublje trljanjem žuliti,

prižigati žuljiti
potplat đon pravda pravica
potpuno čistam praviti buku rondati
potpuno, baš taman praviti rupe luknjati
potratiti, potrošiti uludo praviti se važan napuhavati
zalumpati
potražiti poiskati (pri se, prčiti se
poiskanju – nešto što treba pravo, baš tako praf
potražiti) prazno prazne
potrošiti puno novaca praznovjeran praznoveren
strošiti se prebojati prefarbati
precrtati križati, skrižati
potrošiti uludo resprčkati prečuti u smislu slabo čuti,
potrošiti, uništiti sfruštati
poubijati, pobiti potuči ne htjeti čuti prečujti
povećati povekšati pred večer kvečeru
povenuti, posušiti (se) predbaciti spoteknuti
povehnuti, posehnuti (se) predbacivati spotikavati,

povijest zgodovina spotikati
povraćati rigati, bljuvati predio, pretinac predel
povratiti, ispovraćati se predlani preklani
porigati se, pobljuvati se predmeti od stakla, ali i

povrh zvrh razbijeni komadi stakla
povući pocukati, pocuknuti steklovinje, steklovje
poziv pozif predomisliti se, promijeniti
pozvati zazvati odluku premisliti si
požderati požrieti predvečer zvečer, zvečera
požuriti (se) požureti (se) predvečerje večerka
požutjeti požuteti pređa od konoplje preja
pradjed praded, pradeda pregača fertun, fertunk, frtun
prag prak prehladiti se nahladeti se
pranje prale prehlađen nahlajen
prase gujda, guda, gujcek, prekasno prekesne
prekidač, utičnica šteker
gujdek, gudek prekjučer prekščera
prase koje je posebno prekojučerašnji
dobro hranjeno za prekščerašnji, prekščeranji
klanje pitanec prekoriti pošpotati,
prase, svinja; neuredna pošpuotati
osoba prasec

130

prekrivač za krevet koprta, prevoziti prevažati
koperta prevrnuti (se) prehititi (se)
prezivati se prezavati se
prekupac, vrsta trgovca preznojiti (se) prešvicati (se)
šeftar, mešetar preživati prejedati
preživjeti preživeti
preletjeti preleteti preživljavati prebavljati
prelijati prelejati prhak prhkek
premalo premale prhati, mahati krilima
premaljati premalati
premještati brzo tamo- prhtati
pribor za jelo beštek
ovamo šajbati priča, pripovijetka poveda
prenositi prenašati pričati i govoriti bez
prepeći prefrigati
preplašen splašen temelja, svašta
preplašiti (se) splašiti (se) palamuditi
prepredenac prefriganec pričati i govoriti neistine ili
prepričavati prepriedati poluistine bajati
prepustiti otstupiti pričati, govoriti, reći
prerano prerane poviedati
preraštati preraščati pričekati počakati (pri
prerezati, presjeći precvikati priptćrioepbčaraikjbtaiintijust–rpnljeivšt)o za što
prerušavati (se) ili se pridobiti prevdobiti
pridoći pridojti
šminkati larfati (se) pridonijeti pridonesti
prespavati prespati pridonositi pridonašati
presretan presrečen priglup, smušen mulast
prestići prestiči, prestignuti prijatelj ili drug pajdaš,
presvlačiti se preslačiti se tovaruš
presvlaka preslaka prijateljevati pajdašiti,
presvući (se) preslieči (se) pajdašuvati
prešutjeti prešuteti prijatelji koji zajedno piju
pretežak prežmehek vinski brati
pretražiti preiskati prijateljica, drugarica
pretražiti, pronjušiti pajdašica
prijateljstvo, drugarstvo
poiskati, pohusiti pajdašija
pretraživati poiskavati, prije, nekad, ranije predi,
prie
preiskavati prijepodne prijepoldan
pretrčati prebežati, prebiežati prikaza, priviđenje skaza
pretrpjeti pretrpeti, splatiti prikipjeti prikipeti
prevariti fkaniti
prevesti, provozati (se)

prepeljati (se)
previše preveč
previše se najesti prenajesti se
previše, suviše zviška

131

prikopčati prikapčiti prljavo, ovaj izraz se koristi
prikriti, sakriti zataškati kad se govori djeci bek,
prikrivati zataškavati bekane
prileći prilegnuti, prileči
prilično prilične prljavština zmazanoča
prilično puno prec probati pruobati
prilijepiti prikeljiti probdijeti prečujti (prečujti
priljevati prilievati
primati, hvatati prijemati nuoč prečuti noć)
primaziti (se), uspjeti probijati prebijati
probirati, izabirati prebirati
utjecati na nekoga probiti prebiti
prišmehljati (se) problijedjeti prebliedeti
primiti, uhvatiti (se) prijeti (se) proboden prepičen,
pripaliti prižgati, vužgati
pripeka, vrućina pripekica prepiknjen
pripremati, spremati (se) probosti prebosti
spravljati (se) probran prebran
priseći zakleti se probrati prebrati
prisličiti, usporediti probuditi (se) zbuditi (se)
prispodobiti probušiti zbušiti
pristajati uz nešto priložiti se probušiti, prodrijeti
pristajati, prijati pasati
prisvojiti pozijati predrieti
prišapnuti prišepnuti procesija, povorka koja
prišt, akna pišč
prištediti prišparati na blagdane ide oko
pritvarati vrata pripirati crkve; povorka prošecija,
priučiti (se), priviknuti (se) prošencija, prešecija
privaditi (se) procijediti precediti
priuštiti (si) privuščiti (si) procvasti, procvjetati
privezivati mladice vinove precvesti
loze vezati procvasti, rascvasti (se)
prizdraviti prizdraveti rescvesti (se)
pprrkkooss,ainn,aitntarutclj(ivf ttrruucc–ljiuf inat) pročitati prečitati
prljati mazati, kumriti proći, nestati minuti
prljav zmazan, zamazan, prodavati tržiti
kumraf, smraden prodika, propovijed predika
prljav, neprovidan zamusan prodrmati zdrmati
prljav, koji ima kraste produžen prištuknjen,
krastaf štuknjen
prljavac zmazanec produžiti štuknuti
produžiti, nadodati
prištuknuti
progovoriti pisnuti
progutati pogutnuti
projahati prejahati

132

prokisnuti premoknuti prostorni metar kubik
prokišnjavati; propuštati prošetati (se) prešpancierati (se)
prošiv, šav štep, štiep
vodu premakati prošivati štepati
prokrijumčariti prešvercati prošle godine lani
prokuhati, previše skuhati proštenje, svetkovina

prekuhati proščenje
prokuhavati opkuhavati (npr. protresti se, iznenada se

kuhinjske krpe) stresti zdroncati se
prolaz između imanja prozepsti prezepsti
prozivati koga prezavati
dvaju vlasnika mejaš prozor oblok
proljeće pretulet, pretuletje prozračiti preluftati, preljuftati
proljetni pretuletni prozračivati ljuftati
proljev, dijareja sračka proždrljiv požrljif
promisliti pregruntati proždrljivac požderuh,
promišljati pregruntavati
promočiti premočiti požrljivec
promoćuran, lukav, prskanje špric
prskati špricati
prepreden, pronicav prsluk lajbec, lajbek
prefrigan prsluk, obično od krzna
pronaći prenajti
pronjuškati prešnjofati kožulec, kožuh
propipati prepetati prtljažnik gepek
propovijed prodika, predika, prvi najprveši
propovet psovati kleti
propovjedaonica pšenica šenica
prodikalnica, predikalnica ptica kukavica kukovača
proprati preprati ptica sjenica senica, seničica
prorijediti zriediti ptica, ptičica tič, ftič, tiček,
prost, neotesan pruost
prostirati (rublje, stol) ftiček
prestirati pult puljt
prostitutka, bludnica, puno i dugo klečati naklečati se
žena sumnjivog morala puno piti trusiti
flundra puno pojesti omeknuti
prosto, nepristojno; puno popiti, napiti se
jednostavno, obično
proste nažlepati se, nažviegljati se
prostorija u kojoj se preša pureće meso puranina
grožđe ili jabuke prešnica purica pura
prostorija za alat ili puštati korijenje, tjerati
spremište za drva za
loženje šupa tirati
puž puš

133

Rr raspuštati respuščati
raspušten respuščen
rastjerati restirati
rastjerivati restiravati
rastresati rahliti
rastrgnuti restrgnuti
r računi, ono što se mora raščupan skomojsan,
platiti plačile
skosman
radi, zbog zaradi, zarad raščupati skosmati
radije rajši, rajše raščupati kosu reskosmati
raditi delati, hasniti, štuliti ratovati vojuvati
raditi nešto, ali nespretno ravnalo linjer, linier, linijer
ravnati ramnati
prkljati ravnica ramnica
raditi rub rubiti ravno ramne, ravne
rado rad, rada razbacivati nogama brcati
rahao, rastresit rahli razbacivati stelju, nešto
raketa raketlin
rakija od krušaka ruškovača, rasipati ili posipavati
štrajiti
hruškovača razbijati trieti, drobiti
rakija od meda medica razbijen potren, potrt,
rakija šljivovica slivovica zdrobljen
ramena, leđa grbača razbiti (se) potreti, zdrobiti (se)
rana jutarnja misa (oko 6 razbojnik, lupež hahar
razderati, istrošiti rezdrieti
sati) zornica razgovarati se spominati se
ranac, ruksak brocak razgovor spominek,
rano rane spomenek, spominanje
rascvjetan rescveten razletjeti, raspasti (se)
raskliman resklecan rezleteti (se)
rasklimati (se) resklecati (se) razlijati se rezlejati se
rasklopiti resklopiti razljutiti (se) resrditi (se)
raskopati reskopati razmaziti rescartati
raskrižje; stavljanje znaka razmažen rescartan
razmišljati premišljati
križa križanje razmišljati, misliti gruntati
rasparati resparati razmnožiti (se) narajtati (se)
raspariti respariti razmočiti (se) rezmočiti (se)
raspasti se respasti se raznijeti reznesti
raspetljati nešto što je raznobojan, šaren šari
raznositi reznašati
zapelo, osloboditi nešto razumijeti razmeti
ofnjati razvedriti se zvedriti se
raspitati se opitati se
raspitivati se opitavati se
raspričati, razglasiti rezlajati
raspustiti respustiti

134

razvući, rastrgati na rupa, rupica luknja, luknjica,
komadiće rescumikati ljuknja, ljuknjica
raž hrž
ražanj raženj rupičast luknjast
raženi hrženi ruža gartruža, gatruža
raženi kruh hrženjak ružan grdi
rebro rebre ružan i nečitak rukopis
red rep (stati v repu – stajati u
redu) šrakopis
red, redak rzati hrzati

ret
redati šlihtati
remen opasač
remetiti šemeriti
resa cundra
rese na žitu, posebno raži i
ječmu osje

rešetka gatra
rez ries, riez
rezati na šnite; faldati,
praviti nabore šnitati

rezati, sjeći cvikati
režati hrčati
riječ rieč
rijedak rietki
rijediti riediti
riješiti riešiti
riješiti, otarasiti se riešiti se
rijetko retke
riskirati, priuštiti (si) vuščiti
rodan roden
rosan rosen, rosnat
rub rup
rublje, ruho rubenina
ručak, objed obed
ručati obeduvati
ručka ruča
ručna teretna kolica tačke
rudo rude
ruka roka
rukohvat galender
ruksak, zavežljaj pinklec,

pinkljec

135

Ss saviti, uviti sfrknuti
saznati zoznati, zeznati
sažalijevati militi (se)
sedam sedem
selo sele
seljak muš
s s one strane zonkraj seoski selski
sad, upravo ve shvaćati kopčati
sada vezda, ve, zdej sigurno ziher
sadašnji vezdašnji, zdenji sigurnosna igla ziherica
sagnuti glavu, snužditi se, sijač sejač
sijati sejati
pokunjiti se potuliti se siječanj siečenj
sagnuti se segnuti se sijed sied
sagnjiti zgniti, zegniti sijediti, dobivati sijede
sahnuti sehnuti
sajam semen vlasi siedeti
sakat, kljast kljakaf sijevati, sjajiti blesikati se
sakrament šakrament sinoć snočka, snočke
sakristija šekaštrija sinoćnji snočkanji
sakriti se skriti (se) sipak sipek, sipki
salamura, rasol pac sipiti, kišiti sipeti
salata šalata siromah siromak
san senja, sen siromah, gologuz goloritec
sanjati, sanjariti senjati siromah, jadnik, prosjak,
sanjke, saonice sani
saonik, utrti put za prosjakinja bogec, bogica
siromaštvo siromaštve,
sanjkanje saninec
sapeti, vezati pripeti bogčija, bokčarija
sastanak zestanek sirotinjski siromaški
sastati (se) zestati (se) sirov sirof
sastati se zbrati se, zebrati se sitan izmet okruglastog
sastrugati zestrugati
sašiti zešiti oblika brabonjek
sat, ura vura sitan, malen droben
savijača od sira sitna žena žejnčica, žejnščica
sjaj glanc
pomiješanog s bučama sjeckati na sitno, žvakati u
bučnica
savijača, vrsta kolača ustima kosati
gibanica, tenka gibanica, sjedalo zic
štrudlin, štrudljin sjedećki nasedečki
savijati, lomiti, slamati sjediti sedeti
lamati sjekira sekira
savinuti, uviti sfrkati sjekira mala baltica
sjeme, sjemenka seme
sjena sence

136

sjenik, gospodarska zgrada slegnut zlegnjen
u kojoj se čuva sijeno slegnuti se zlegnuti se, zleči se
senjak sličan spodoben
sjever, strana svijeta sever slijep sliep
sjeverni vjetar sever, slijepac sliepec
severnjak, severec slijepiti, postajati slijep
skakati dukati, đipati
skakati po nečemu kao sliepeti
koza kozliti slijeva, s lijeve strane zlieva
skidati zrnje sa klipa slizati se zrepiti se
kukuruza, runiti ružđiti slobodno fraj
slovo slove
skitati se klanžiti, klanjžiti, složeni veliki kup sijena ili
landrati, potepati se
skitati, biti stalno negdje slame kopič
lafati, laufati slušati, odslušati poslušati
sluškinja; djevojka dekla
skitnica landravec smeće smetje
skladište skladišče smeđe bram
skočiti pred auto ili neko smekšati se omeknuti se
drugo prijevozno smetati smietati
sredstvo podleteti smijati se glasno i bez
skokom skokam (sega skoka –
brže bolje) obzira kehljati se
skratiti, potkresati oštucati smijati se na zloban način,
skvrčiti skrčiti
skriviti skriveti podsmjehivati se kiesiti
skupiti, prikupiti nabrati se
skupljati u hrpe, zgrtati smijeh smieh
zgrinjati smiješan komeden, smiešen
smiješiti se mudriti se
skupo skupe smjesta, odmah zmesta
skvrčiti, skratiti se skrčiti se smjeti smeti
slab, kržljav grintaf smočiti zmočiti
slabić, kržljavac kilavec, smočnica, ostava špajza
smoći, nabaviti zmoči,
grintavec nazmagati
sladak slatki, sladek smotan, zbunjen, rastresen
sladokusac obležnjenec zmotan
slanina, salo špek smračiti se zmračiti se
slast, zadovoljstvo, užitak smrad smrdoščina, smrdočile
gušt smrdjeti, zaudarati smrdeti
smrdljiv smrdljif, smrduči
slati pošiljati smrdljivac smrdljivec
slatkoća slatkuoča smrdljivica, žena koja
slavina pipa smrdi smrdljifka, smrda
slavlje u čast završetka smrzavati (se) zmrzavati (se)
posla lika

137

smrznuti (se) zmrznuti (se) sramotno se ponašati duriti se
smušenjak zvuzlanec, srce herc
srednji sriednji
zmotanec srednji prst sriednjak
snaha sneha srijeda srieda
snijeg snieg, snežek srkati cmrkati
snužden potulen srndać srnjak
soba hiža, komuora srpanj srpenj, jakopovčak
soba mala komuorka, srušen zrušen
srušiti (se) zrondati (se)
komuorica srušiti (se), oboriti zrušiti (se)
soboslikar, ličilac malar, belič stabljika kukuruza betve
sočno saftne staja štala
sok grožđa prije nego je stajski štalni, štalski (štalski
stagknloojg–lasžta, šjsakjboagnojivo)
postalo vino mošt, moštek stakla na prozorima glaži
sos, umak saft stalno, uvijek furt
spaliti skuriti stanovnik sela seljan
spavaćica spavača star stari
spavajući naspeč, speč stara, poderana krpa canjek,
spavanje spale, spanje
spavati spati cunjek
spavati hajčiti, ajčiti (od milja) starac starec
spetljati se, povezati se staratelj skrbnik
stari kolac truska
zrepiti se starješina starešina
spilja, pećina špilja starjeti stareti
spljošten trepast staviti deti
spor muden staviti stelju, posuti
sporo, polako pomale,
smećem poštrajiti
pomalem, pomalu staviti u salamuru napacati
spotaknuti se spoteknuti se, stavljati metati
stavljati kolje koliti
popiknuti se stavljati pojas pasati se
spoticati se, posrtati staza putec
staza u snijegu tir
popikavati se steći, privrijediti priskrbeti
spreman berajt stelja, lišće ili slama koja se
spremiti se spraviti se
spremiti se naglo i otići stavlja u staju ili svinjac
štraja
pobrati se stepenica, stuba štienga
spretan, okretan fleten stepenice štenge, štienge
spretno, usput spretne, na ruku stići ftegnuti
sprijeda, naprijed napre
spustiti se na koljena

kleknuti
sramežljiv sramežljif
sramiti se srameti se
sramota, loš glas bruka

138

stid sram sutrašnji zutrešnji
stideći se srameč suvišno, nepotrebno zvišuga
stidljiv srameči suza solza
stisnuta šaka pesnica svadba gosti
stisnuti se (u pranju), svađa karanje
svađati se karati se
skupiti se skočiti se svakakav sikakef
stoka, blage marha svakako sikak
stoka, goveda; bogatstvo svakamo, svugdje sikam
svaki saki
blage svakojaki sekojkakef
stolac, stolica stolec svakud, posvuda sikut
stolar tišljar svašta sekojkoj
stopalo koje je veliko i svećenik, župnik pop
svejedno sejene, tak i tak
nespretno planta svejedno, svakako sene,
straga otraga
strašen strašan senek
strašilo strašile svekrva sekrva
strašilo za ptice koja se svijetliti ili pogledavati na

stavljala u vinograde mahove, treperiti žmigati
klopotec svinuti zvinuti
strašljivac strašljivec svinja, svinjica pajca, pajcica
stražnjica; dio hlača ture svinjac ili kokošinjac kočak,
strm opičen
strpjeti se strpeti se kotec
strpljiv strpljif svirala, drvena frulica
struja elektrika
struk pas piščelja
stvarati buku ropati svirati igrati
stvarno, zaista bokibogme svjetiljka lampa
suđen, predodređen sujen svjetina rulja
suh suhi svježe u smislu svježe
suho lišće ispod drveća
koje služi za stelju hrane, ali i svježeg,
lestinje, lestina hladnog vremena friške
suknja šos, šuos svrabljiv srabljif
suknja, haljina kiklja svraćati navračati se
susjed sosed, sused svraka sraka
susjed, vlasnik susjednog svratiti koračiti
zemljišta mejašnik svučen, gol slečen
susjedni susedni svući sleči, slieči
sušena svinjska svući se respraviti se
natkoljenica buncek svugdje vsigde
sutra zutra, zutreka (tepanje
djeci)

139

Šš šnajderica krojačica
šogorica, bratova žena

nevesta
špaga dreta
špil, komplet karata špilj
štap ščap
šala hec štediti, štedjeti šparati
šaliti se hecati se štedljiv šparen
šaliti, smijati, igrati (se) štednjak šporet, šparet,

hincati (se) šparhet, šporhet
šaluzina, prozorski kapak šteta kvar, škoda
štetan škodljif
šarapoljka štetiti škoditi, škouditi,
šapa, šapica, ali i noga capa,
škoduvati
capica, taca, tacica štipati ščipati
šapat šepet što kej, kaj, koj
šapnuti šepnuti štrcaljka šprica
šaputati šeptati, šepetati štrcnuti, briznuti špricnuti
šarati, ružno crtati čarati štucati se kucati se
šareniti (se) šareti (se) štucavica kucavica
šarka pant šuma husta
šećer cuker, cukor šupalj, prazan iznutra šupli
šefovati, rukovoditi šefuvati šutjeti čkometi, mučati
šešir škrljak, klobuk, škeljak šutke mučeč, mučečki
šiba šipraga, batina švelja švielja
šimšir, od njega su se

nekad radili vijenci,
ljekovita biljka bušpan
široko široke
široko otvarati usta zijati
širom širem, širam
škare škarje
š škola škuola

školovati (se) škuolati (se)
školski praznici ferje
škropionica škropilnica,
škropelnica
šljiva sliva
šljiva od koje se radila
rakija i pekao pekmez
bistrica
šmrkav, balav šmrkaf,
šmrkljif
šmrkavac, balavac šmrkavec,
šmrkljivec

140

Tt tigar tiger t
tijelo tiele
taj tev, tiej tijesan tesen
takav takef, takof tijesno knap
tako tak tijesto tieste
također takaj tisuća hiljada
tako-tako tak-tak tištati, žuljati tiščeti, tiščati
tamne, mrtvačke boje tjerati puditi, tirati
tkalački stan priema
mrtviečki tko doj
tamo, ondje tam točka piknja
tanak tenek, tenki, tienki točkast piknjast
tanki kolač od tijesta, sira točkica piknjica
topao topel
i kukuruznog brašna toranj, zvonik turem, turen,
trepa, strepa
tanka, izdužena kliješta turenj
špicange torba taška
tanko razvaljano tijesto trančirati, komadati,
mlinec
tanjur, tanjurić tanier, tenier, secirati (životinju)
tenerek trančerati, trančierati
tapšati, tapkati trepati trapav, nezgrapan čovjek
tata, otac čača, oča, japa koji ima veliko stopalo
tava, tavica pojma, pojmica plantavec
tavan najže trapav, nezgrapan čovjek
tečan, ukusan tečen, žmahen plantaf
tegla teglin tratinčica picek
tegoba teguoba trava, neobrađena zemlja
tek, konačno, napokon, ledina
najzad stoprem travnjak ledinka
teka, bilježnica tieka tražiti, zahtijevati iskati
tele mujcek, telič, telek trčkarati tiekati, tekati
teleći teleči treći otkos trave otavič
teško žmefke trepavica miga
teškoća teškuoča trepnuti žmignuti, mignuti
teta, tetka teca treptati trepetati
tetak teča, teček, tetec treptati očima migati
težak težek, žmehkek, žmehek tresti nešto (sa sebe) otresati
težak, mukotrpan tegoben (se)
težak, naporan teški tresti voće sa stabla uz
pomoć štapa čariti
trešnja čriešnja
trgovati, preprodavati
šeftati

141

trijem triem Uu
trijezan triezen
trijezniti se triezniti se u v, f
trknut, malo lud trknjen u inat htruc
trkom, trčeći trkem u noći hnuoči
trljati ruliti ubiti, likvidirati fundati
trpak, opor trpek ubosti piknuti, vbosti
trpjeti, podnositi trpeti učenik đak
truliti, gniliti gnjileti učiniti včiniti
trulo gnjile učiniti nešto gadnim,
trulo drvo, nešto što je
prljati gaditi
staro i loše prhlovina učiteljica vučitaljica,
trun natepina
trunje, otpaci od sijena vučitalica
učiti (se) vučiti (se)
tierje učvrstiti vijkom prišrafiti,
truo sprhnjen
trupac, balvan furek, trupec zašrafiti
tu, ovdje totu ući nekamo zajti
tući čekićem oštricu kose ili udarac nogom u guzicu

srpa kako bi se istanjila vritnjak
klepati udarati jekati
tući šakama buhtati udarati, lupati truskati
tući, mlatiti lemati udariti jeknuti
tući, udarati bubati udariti klepnuti, vudriti, opičiti
tuđi lucki udariti bičem plahnuti
tuđinac tujec, tujc udariti u prolazu trknuti
tvornica fabrika udariti, tresnuti maznuti
udijeliti vdeliti
udjenuti (konac u iglu);
nanizati navoditi

u udjenuti zateknuti
uganut, iščašen (zglob)
skleknjen

uganuti, iščašiti skleknuti
ugao kuće vuglič
ugao, uglić vugel, vuglec
ugasiti fgasiti, hgasiti
uginuo fcrknjen, krepan
uginuti fcrknuti, fkrepati,

hkrepati, hcrknuti, vcrknuti,
fparnuti, hparnuti

142

uglađenost finuoča ulaštiti naglancati
uglađenost, lijepo uletjeti vleteti
ulijati vlejati
ponašanje šlif uloviti vloviti
ugljen vuglen, vugljen uljeniti se vleniti se
ugljeni vugleni umak saft, zos
ugrijan tako da je mlak umetnuti, staviti fteknuti
umiljavati se šmajhlati se
zmlačen umirati vmirati, hmirati
ugristi, ugrizati fgristi, umirovljenik penzionier
umišljati si zamišljati si
fgriznuti umiti (se) vmiti (se)
ugušiti (se) zadušiti (se) umjesto nameste, meste
uho, uši vuhe, vuha umoran, iscrpljen truden
uhraniti, utoviti spitati umoriti se kopanjem
uistinu, zbilja zaistinu,
nakrampati se
zazbilja unakrsno, u križ nahkriš
ujak vujc, vujec, vujča, vujček uneređen; osramoćen
ujna vujna, vujnja
ujutro hjutre posran
ukliještiti, uglaviti zacvikati uništavati ništiti, tamaniti
ukopčavati, utikati utikač u
(gamad)
utičnicu štekati uništen do kraja zatren
ukosnica španga uništiti, pobiti potuči
ukoso, poprijeko našrek unučica vnučica
ukras cifra, cinfra unuk hnuk, vnuk
ukras koji imaju mladenci i uočljiv, koji se dobro vidi

svatovi na reveru kitica viden
ukrasiti nacifrati, scifrati uokviriti (sliku) uramiti
ukrasiti obrub opšiti uopće opče
ukrasna vrpca, traka uplašiti poplašiti
upotrebljavati, koristiti
pajnklek, pajnklin
ukrasni rub, obično na rabiti
upotrijebljen ponucan
tkanini bordura upravljač (na biciklu)
ukrasti fkrasti, fkradnuti
ukrasti, uzeti gepiti governal
ukrašavati, kititi cinfrati, upravljati (biciklom);

cifrati, kinđati kormilariti krmaniti
ukrašavati obrube opšvavati upravo upraf, gli
ukrašen nacinfran, nacifran, uprljano voćem sadne
upropastiti, uludo potrošiti
scifran, nakinđan
ukrašeno pecivo koje se potepsti
upropaštavanje potepanje
prodaje na sajmu i
proštenju licitar
ulašten naglancan

143

upropaštavati, rasipati uštipnuti ščipnuti, ščeknuti
potepati utajiti ftajiti
utičnica, prekidač šteker
uputiti se vputiti se, hputiti utjerivati dug tierjati
se, fputiti se, nakaniti se, utopiti (se) ftopiti (se)
otpraviti se utrnuti (vatru) pogasnuti
uvijač vikler, vikljer
uputiti, nagovoriti, uvijek navek, naviek
usmjeriti naputiti uvjeriti se osvedočiti se
uzak vuzek
ureći hreči uzbrdo vbrieg
ureći, baciti uroke vreči, uzduž hduš
uzduž i poprijeko hduš i na
vreknuti
urediti se, napirlitati se popriek, kriš-kraš
uzduž, uzdužno,
nagizdati se
urediti, dotjerati (se) zrihtati longitudinalno povduž
uzica kojom kočijaš
(se)
urediti, uskladiti porihtati, upravlja konjem, uzde
vojka, vojčica
poriftati uzica za vezanje gaća ili
urezati, naglo početi s hlača svitnjak
uzimati jemati
nečim vrezati uziti, sužavati vuziti
uroditi obroditi, priroditi, uzorati, izorati zorati
uzrok zrok
vroditi uzvišen zvišen
urok vurok uže, konop, smotan čovjek
usahnuti fsehnuti, vsehnuti (preneseno značenje)
usitniti cijepanjem (drva) štrik
uže, malo uže žnora, žnuora
skalati užina južina
usitniti zemlju nakopati uživati hživati
usitniti zubima ili nekim

oštrim predmetom
skosati
usko vuske
uskoro, odmah taki
uskoro, skoro nahitrem
Uskrs Vuzem
usna, usnica vusnica, čuba
usporedba prispodoba
usporediti prispodobiti
usput naruku
usta čube
usuditi (se), imati smjelosti
vupati (se)
usuti fsipati
uš vuš
uštedjeti zašparati

144

Vv vidjeti videti
vidljivost, danje svjetlo
vaditi snimati videle
valjak za valjanje tijesta
vijak šraf
sukalnik, sukamnik, vika, galama, buka larma
sukamlek vika, vriska krič
valjati se u blatu kaljužati, vikati kričati
kaljižati se vile (poljoprivredni alat)
valjati tijesto sukati vile
vvaannii,vnuanpekoelj(udjveučjneetepanje)
vapno, kreč vapne vino vine, vineke, vinčeke
varivo čušpajs vino koje je napravljeno s
vatra ogenj, jogenj dodatkom vode i šećera,
vatren ognjen (striela a često i kemijskih
ognjena) dodataka dielanec
važan važen vinograd; brjegovi bregi
večeras večeres vinograd trsje, tersje, trsiče
večernja misa večerna, (od milja)
večernica viriti, gledati kriomice lukati
večernja zvijezda Danica, viriti, kriomice pogledavati
Venera večernica nalukavati se, nagledati se
večernji večerni
već vre viriti, stršati švrleti
velika vatra koja se pali visjeti viseti
za Uskrs ili za Jurjevo i visoko visoke
Ivanje kries višak višek
veliko sito za odvajanje više, već več
pljeve od žita retkoseja vitak, tanak šlank
veliko stvorenje, životinja vitrina za suđe koja je
ili čovjek mrcina obično u kuhinji gredenc
venuti, sušiti se vehnuti
vesta, džemper sviter vjenčanje venčanje
vesti našvavati, našivavati vjenčati se ženiti se
vez našiv vjenčić venčec, venček
vezati čvor vuzlati vjerovati veruvati
vezati vezice žnierati vjesiti, kopčati hakljati
vezica, žniranac žnieranec vješala, naprava slična
vidi (uzvik) viš vješalima na koju se v

stavlja svinja nakon
klanja galge
vješalica klinčenica,
klinčanica
vješalica za odjeću afinger
vještica coprnica
vjetar veter
vlaga mokrina

145

vlak cuk vrpca panklek, panklin,
vlas kose, kosa las, lasi panklec
vlasnik ili poslodavac gazda
vlati, dio klasa žita latje vrsta vrst, felja
vlažiti fajtati vrsta biljke čije se
voće sadje, sad
voćnjak trnac sjemenke love na odjeću
voda iz bunara zdenčna voda terice
voda u kojoj su žablja jaja vrsta bundeve koja se peče
pečenica
žabokrečina vrsta djeteline sa sitnim
voditi nekoga peljati listovima lucerna
vojnik soldat, vojak vrsta drvene klupe čiji se
volja vola, vuola, vuolja naslon mogao okrenuti,
voljeti imeti rad tako da je preko dana
voljeti poslastice, biti služila za sjedenje,
a noću je služila kao
sladokusac obležnjen (biti proširenje kreveta na
obležnjen) kojem su spavala djeca
vozikati (se) rezvažati (se) obrtača
voziti (se) peljati (se) vrsta eksploziva (kalcijev
vrabac vrabec karbid) karabit
vrag, đavo vrak, hudič vrsta jabuke, zove se još
vrata vrate božičnica jer se za Božić
vrata (mala) vrace stavlja pod jelku repica
vratar portier vrsta lopate štihača
vratarnica, ulaz (npr. u vrsta slanog kolača koji se
tvornicu) porta peče za Uskrs, a u njega
vratiti (se) vrnuti (se) se stavlja voda u kojoj se
vražji vraži (vraži sviet toga – kuhala šunka vrtanj
jako mnogo toga) vrsta strašila za ptice koje
vrč od neglazirane se stavljala u vinograde
keramike za vino klopotec
ili vodu, čuva piće vrsta velikog sita za čistiti
hladnim, prva zagorska pšenicu od pljeve rešete
“termosica”; koji ima vršak, šiljak špica
svrab srabljivec vrt gartlin, gartlic
vrč, vrčić pehar, peharček vrtjeti (se) vrteti (se)
vreća vreča vrtuljak ringišpilj
vreo, vrlo vruć kipuči vući, naglo povlačiti; pišati,
vrganj vrgajn piškiti (tako se govori
vrh vršek djeci) cukati
vrijeme cajt, čas vući, teško nositi tegliti
vrijeme ručka obiedna doba vunena tkanina štof

146

Zz zagrijati da bude mlako z
zmlačiti
zabat zadel
zabatak šala zagrijati se segreti, sogreti se
zabavljač, vragolan huncut zagristi zagriznuti
zabPaevtrlijcai čKkeerermemppuuhuh)(po zagrmjeti zagrmeti
zablejati; reći nešto, bilo zagušljiv zadušljif
zahod, nužnik šekriet
što beknuti zahvaliti (se) zafaliti (se)
zaboraviti se zazabiti se zaimača, kutlača šeflja, šieflja
zaboraviti pozabiti, zabiti zajašiti zajahati
zaboravljati pozabljati zajaukati zajahkati
zaboravljen pozabljen zajedno, skupa skup
zaboravljiv pozabljif zakasniti zakesniti
zabrljati, loše napraviti zakasniti, zadržati se,

spackati izgubiti vrijeme zamuditi
zacijeljeti, ozdraviti zakivati nieftati
zaklet, uklet, proklet zakleti
zacieleti, zacieljeti zaključan zaklenjen
zacviljeti zacvileti zaključati zaklenuti
začaran ocopran, zacopran zakočiti zabrenzati, zažlajfati
začarati ocoprati, zacoprati zakoračiti koračiti
začepiti zateknuti zakovica nieft, nieftanec
zaći (Sunce) zajti zaletjeti se zabušiti se
zadaviti zagutiti zalijepiti skeliti, skeljiti,
zadimiti zakadeti
zadimljen zakajen zakeljiti, zakeliti
zadjenuti zadeti zalijepljen skeljen
zadrijemati pridriemati zalupati zružiti, zaružiti
zadrt čovjek zagriženec zalutati zabludeti, zabluditi
zadrt, tvrdoglav zagriženi zaljubiti se jako zatreskati se
zadržavati, oduzimati zamaskirana osoba za

nekome vrijeme štentati, Fašnik ili za svadbu
mutiti mačkar, mačkur, fašunjek
zagorjeti, prepeći se zagoreti zamijesiti omiesiti
zagorski specijalitet od zamirisati zadišati
tijesta i sira, može se zamisao zamisel
kuhati i peći štrukelj zamjeriti se, imati loš
zagovarati, opravdavati utisak zameriti se
nekoga zagovarjati zamoliti zaprositi
zamrljan, umrljan poflekan
zamrljati, umrljati poflekati
zamrsiti nešto, smotati,
zbuniti nekoga zmotati

147

zamrziti zamrzeti zatražiti zaiskati
zamrznut zmržnjen zatrpan, u neredu zametan
zamusan, prljav čovjek zatrpavati zametati
zatrti, uništiti, iskorijeniti
zamusanec
zamutiti (se) skaliti (se) zatrieti
zapaliti da izgori do kraja zatvarati (se) zapirati (se)
zatvarati zasun rigljati
skuriti zatvor rešt
zapaliti, upaliti zažgati zatvorenik reštant
zapaljen, upaljen vužgan zatvoriti zaprieti
zapečen zažaren zauzeti (nešto) ili zauzeti se
zapeći se tako da bude
za nešto zavzeti
lijepa boja zažariti (se) zauzimati zavzimati
zapeti za nešto zadeti se zavezati čvor, zapetljati,
zapetljan, zamršen zvuzlan
zaplesati zatancati zamrsiti zvuzlati
zapor, zasun riglja zavezati stoci glavu za
zapovijed komanda, zapovet
zapovijedati zapoviedati nogu da ne može trčati
zapravo zapraf potkoljenčiti
zaprežni prijevoz foringa zavežljaj, pinklec cule
zapričati se zapripoviedati se, zavidan jalen
zavikati, uzviknuti zakričati
zaspominati se (se)
zaprt zatvoren zavist jal
zapušiti (lulu) zafajfati zavjese ferungi, fierungi
zaruke, vjeridba zaruki zavjet, obećanje koje se
zastava barjak daje Bogu na neku
zašiljen drveni stup prostec nakanu zagovor
zašiljiti, zaoštriti zašpičiti zavjetovati se zagovoriti se,
zašto zake, zakej zavetuvati se
zaštropotati, pokucati na završavati, dovršavati
zvršavati, zgotavljati
vrata zaružiti završiti zvršiti, zgotoviti
zašutjeti zamučati završiti mlaćenje; jako
zataškati, zatajiti zabašuriti istući; sve pojesti zmlatiti
zateći zateči zavrtati, pritezati vijkom;
zategnut, napet, uzbuđen boljeti u trbuhu šrafiti
zavrtjeti se u glavi zvrteti se
našpanan zažmiriti zažmati
zategnut, stisnut zbijen zbit
zbilja zbiljam
prežmeknjen zbuniti se zmotati se
zategnuti, napeti našpanati zdjela zdela
zatim nate
zato zate
zatopliti odjužiti

148