Prostorni plan opcine Capljina 2010-2020

HERCEGOVAČKO NERETVANSKA ŽUPANIJA

OPĆINA ČAPLJINA

PROSTORNI PLAN OPĆINE
ČAPLJINA

za period od 2010. do 2020. godine

veljača/februar, 2012.

PROSTORNI PLAN OPĆINE ČAPLJINA
za period od 2010. do 2020. godine

Nosioc pripreme izrade PPO ČAPLJINA: Borislav Puljić, dipl.ing.arh.
OPĆINA ČAPLJINA Borislav Puljić, dipl.ing.arh.
Nosioc izrade PPO ČAPLJINA: Nada Komadina, ing.arh.
Konzorcij: Mirjana Laganin, dipl.ecc.
ecoplan d.o.o. Mostar Danijela Krišto,dipl.ing.građ
88 000 Mostar. Dr Ante Starčevića, bb Marko Trogrlić,dipl.ing.građ
Tel/fax: +387 36 397-400; 397-410 Mirko Kožulj, ing.građ.
e-mail: [email protected] Mirela Šetka Prlić,dipl.ing.građ
www: eco-plan.ba Anđelka Mikulić, dipl.ing.građ
ALFATHERM Mostar Martina Penava, dipl.ing.arh.
88 000 Mostar. Bleiburških žrtava 27c
www: alfatherm.com mr.sc.Ivan Antunović, dipl. ing.geol.
mr.sc. Fahro Belko, dipl.ing.agr.
Stručni planerski tim: Mijo Terkeš, dipl.ing.el.
Odgovorni planer: Anela Lovrić, dipl.ing.el.
Prostorni planeri i suradnici: Mario Primorac, dipl.ing.stroj.

Broj projekta: 01-09/199
Direktor ecoplan d.o.o.:
Borislav Puljić, dipl.ing.arh.

Mostar, veljača/februar 2012.

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

SADRŽAJ:

Knjiga I –Tekst Prostornog plana

UVOD

1. OPĆI I POSEBNI CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA

1.1. Opći ciljevi prostornog razvoja
1.2. Posebni ciljevi prostornog razvoja

2. PROJEKCIJA PROSTORNOG RAZVOJA

2.1. Demografski razvoj

2.1.1. Djelovanje na demografska kretanja
2.1.2. Projekcija broja stanovnika do 2020. godine

2.2. Projekcija prostornog razvoja naselja
(organizacija, osnovna namjena i korištenje prostora)

2.2.1. Naseobinska strukturna mreža i hijerarhija naselja
2.2.2. Osnovna namjena i korištenje prostora
2.2.3. Izgradnja marine

2.3. Sektorske prostorne projekcije

2.3.1. Korištenje poljoprivrednog zemljišta
2.3.2.Korištenje šumskog zemljišta
2.3.3.Korištenje, zaštita i tretman voda

2.4. Projekcija razvitka gospodarstva

2.4.1. Razvoj gospodarstva i osnovni nositelji razvitka
2.4.2. 2.4.1.1. Proizvodno prerađivačke i uslužne djelatnosti
2.4.3. 2.4.1.2. Djelatnosti marine
2.4.4. 2.4.1.3. Turizam

Prostorni razmještaj gospodarskih aktivnosti
Ocjena gospodarske aktivnosti sa stanovišta utjecaja na okoliš
Razvoj poslovnih zona

2.5. Projekcija razvitka društvene infrastrukture

2.5.1.Bilansi potreba po društvenim djelatnostima
2.5.1.1.Predškolski odgoj
2.5.1.2.Školstvo
2.5.1.2.1.Osnovno obrazovanje
2.5.1.2.2.Srednje obrazovanje

-1-

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

2.5.1.2.3.Visoko obrazovanje
2.5.1.3.Zdravstvena i socijalna zaštita
2.5.1.4.Sport i rekreacija
2.5.1.5.Kultura
2.5.1.6.Javna uprava
2.5.2.Prostorni razmještaj sadržaja društvenih djelatnosti u 2020. godini

2.6. Projekcija fizičke infrastrukture

2.6.1. Cestovni promet
2.6.1.1. Autoceste

2.6.1.2. Magistralne ceste
2.6.1.3. Regionalne ceste
2.6.1.4. Lokalne i nerazvrstane ceste
2.6.2. Željeznički promet

2.6.3. Telekomunikacije
2.6.4. Vodoopskrba
2.6.5. Odvodnja otpadnih i oborinskih voda

2.7. Projekcija razvitka energetike

2.7.1. Elektroenergija – proizvodnja
2.7.2. Elektroenergija – prijenos

2.7.3. Distribucija
2.7.3. Korištenje alternativnih izvora energije
2.7.4. Plinifikacija

2.8. Projekcija razvitka ostale komunalne infrastrukture

2.8.1. Kratki presjek postojećeg stanja
2.8.2. Upravljanje otpadom
2.8.3. Upravljanje komunalnim djelatnostima
2.8.4. Upravljanje grobljima

2.9. Zaštita

2.9.1.Zaštita povijesnog naslijeđa
2.9.2.Zaštita prirodnih rijetkosti
2.9.3.Vodozaštita
2.9.4.Zaštita izvorišta pitke vode
2.9.5.Zaštita od erozije i obrana od poplava
2.9.6.Zaštita od potresa
2.9.7.Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih razaranja
2.9.8.Minska polja

-2-

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

2.10.Mjere i smjernice za realizaciju plana

2.10.1.Obvezatnost plana
2.10.2.Provođenje plana i kontinuitet planiranja
2.10.3.Mjere aktivnosti u oblasti zemljišne politike
2.10.4.Mjere i aktivnosti u građenju i stambenoj politici
2.10.5.Objekti unutar urbanih naselja
2.10.6. Objekti u ruralnim naseljima
2.10.7. Status postojećih nelegalnih objekata
2.10.8. Mjere i aktivnosti za zaštitu prirode i životnog okoliša
2.10.9. Praćenje i ostvarivanje plana

Knjiga II
Odluka o provođenju Prostornog plana

Knjiga III

Kartografski prilozi

SINTEZNI PRIKAZ KONCEPTA PROSTORNOG UREĐENJA 1: 25 000

1. Osnovni koncept namjene i korištenja prostora
/naselja, poljoprivredno i šumsko zemljište, gospodarske zone, sport i rekreacija/

2. Promet
3. Vode, vodne površine i vodno gospodarstvo
4. Komunalna infrastruktura /vodovod, kanalizacija, deponije, groblja, vatrogastvo/
5. Energetika i telekomunikacije
6. Uvjeti korištenja i zaštite prostora
7. Sintezni prikaz korištenja prostora

KARTOGRAMI 1:1 000000

1. Sistem naseljenih mjesta
2. Društvena infrastruktura
3. Ležišta mineralnih sirovina
4. Arheološka nalazišta iz prapovijesti

KNJIGA IV
Urbana i građevna područja naseljenih mjesta M 1: 2 500

KNJIGA V
Knjiga priloga

-3-

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

UVOD

Prostorni plan općine je, planski dokument koji određuje organiziranje, korištenje i
namjenu zemljišta, te mjere i smjernice za zaštitu prostora. (Utvrđen Zakonom o prostornom
planiranju i korištenju zemljišta na razini Federacije Bosne i Hercegovine.)

Planiranje prostora temelji se na načelima:
• zaštite prostora, sukladno principima održivog razvoja,
• zaštite integralnih vrijednosti prostora i zaštite i unaprjeđenja stanja okoliša,
• usuglašavanja interesa korisnika prostora i prioriteta djelovanja od značaja za Federaciju,
• usuglašenosti planskih dokumenata općine s planskim dokumentima županije i Federacije

Konzorcij poduzeća ECOPLAN, Mostar i ALFATHERM, Mostar odabran je za izradu PP
Čapljina nakon provedenog javnog nadmetanja. U siječnju 2009. sklopljen je Ugovor o izradi PP
Čapljina za Razdoblje 2010.-2020. (br. U-I-8-199-UG/09). Ugovorom su regulirane obveze i
međusobni odnosi.

Prilikom izrade Prostornog plana, obaveza je izvršitelja koristiti zajedničke ciljeve iz
planova višeg reda, važeći plan je PP Bih 1980. god.
Istovremeno uz izradu ovog Prostornog plana, rade se planovi višeg reda:
- Prostorni plan Federacije Bosne i Hercegovine
- Prostorni plan Hercegovačko-Neretvanske Županije/Kantona.
Poduzeće ECOPLAN također sudjeluje pri izradi ovih planova, te smo koristili podatke izrađene
u usvojenim studijama:
-Demografska kretanja i sustav naselja HNŽ (usvojena 09/2009)
-Analiza aktualnog stanja i mogućnosti razvoja privrede HNŽ (usvojena 01/2010)
Također koristimo podatke iz ostalih studija i pratimo njihov tijek.

Radovi na izradi ovog plana odvijaju se po fazama:

• Dokumentacijska osnova

U veljači, 2009. potpisali smo Ugovor ON: 3/09 – 5, godine prema kojem smo dužni
prikupiti i dostaviti dokumentacijsku osnovu za potrebe izrade Prostornog plana općine
Čapljina. Od veljače do kolovoza 2009. prikupljamo dokumentaciju za izradu Prostorne osnove,
Dokumentacija se sastoji iz svih urađenih projekata, studija i planova, topografskih i
katastarskih podloga, te je korištena za Dokumentacijsku osnovu, dostavljenu u kolovozu,2009.
30. lipnja 2009.godine održana je prva sjednica Savjeta plana, na kojoj su prezentirani
prikupljeni podatci za izradu Prostorne osnove, za analizu i ocjenu stanja.

• Prostorna osnova

Prostorna osnova uređena je na osnovu gore navedenih prikupljenih podataka. Utvrdili
smo analizu i ocjenu stanja, uz opće i posebne ciljeve, dali osnovu za koncept razvoja u planskom
periodu. Ovaj dokument, sadržan u knjizi tekstualnog i grafičkog dijela, dostavili smo 20.10.
2009. godine
Na sjednici Općinskog Vijeća , dana 30.12.2009. usvojena je Prostorna osnova.

-4-

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

• Prednacrt plana

Na osnovu analiza i ocjena stanja predložen je koncept razvoja općine za planski period.
Na Sjednici Savjeta plana održanoj u Zgradi Općine Čapljina, 15. veljače 2010. Prezentiran je
Koncept prostornog razvoja za Prednacrt plana. Ecoplanu je dostavljen zapisnik sa prijedlozima
Savjeta.

Za Koncept plana dobiveni su prijedlozi 13 Mjesnih zajednica, koji su se uglavnom
odnosili na proširenje zona građevinskog zemljišta. Stručni tim na izradi plana usvojio je
prijedloge, koji su mogli biti ugrađeni u plan, odnosno uklapali su se u koncept, po pravilima
struke.

Na temelju gore navedenih zakonskih odredbi i postojeće dokumentacijske osnove, Usvojene
Prostorne osnove, prezentiranog koncepta, u ožujku 2010. izrađen je:
Prostorni plan Općine Čapljina - Prednacrt plana.

• Nacrt plana

Prednacrt plana usvojen je na sjednici Općinskog vijeća u rujnu 2010.godine nakon
održane prezentacije plana, javnog uvida i sjednice Savjeta plana. Poslije uključivanja javnosti u
izradu plana, pristiglo je 17 prijedloga i primjedbi koje su nakon stručnih analiza i zahtjeva
Nositelja pripreme plana ugrađene u ovaj Nacrt Prostornog plana Čapljina 2010.-2020.

• Prijedlog plana

Nacrt plana usvojen je u travnju 2011. Nakon usvojenog Nacrta plana pristiglo je niz
zahtjeva za dopunom plana koji su usvojeni i ugrađeni u Prijedlog plana. Svi dopunjeni prijedlozi
i zahtjevi priloženi su Knjizi V-Knjiga priloga ovoga Plana.

Mostar, siječanj/januar 2012.godine

Područje obuhvata plana
-5-

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

1. OPĆI I POSEBNI CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA

Prostornim planiranjem osigurava se racionalno gospodarenje, zaštita i upravljanje
prostorom. Općim i posebnim ciljevima prostornog razvoja, kao smjernicama za koncept
razvoja, povećava se vrijednost prostora i štiti okoliš uz uvažavanje prirodnih i kulturno
povijesnih vrijednosti.
Opći i posebni ciljevi preuzeti su iz usvojene prostorne osnove.

1.1. OPĆI CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA

1.1.1. Zajednički ciljevi iz prostornih planova višeg reda (Županije ili Federacije)

U prostornoj osnovi ovoga plana kao poseban prilog obradili smo Izvode iz važećih
planova višeg reda. Obzirom da je istovremeno uz izradu ovoga plana, u tijeku izrada
Prostornog plana Hercegovačko- neretvanske županije i Prostornog plana Federacije, važeći
plan je PP BiH iz 1980. godine. PP BiH rađen je prije trideset godina, a proteklo razdoblje
obilježile su društveno-političke promjene, te također tehnološki napredak društva, većina
planiranih potreba je prevaziđena. Izvod iz plana za razvoj prometne infrastrukture, kao i zaštitu
posebnih dijelova prirode, koristili smo pri izradi plana.

1.1.2. Strateški državni i međunarodni dokumenti i konvencije

Prostorno planiranje, odnosno raspolaganje zemljištem i zaštita ljudi i materijalnih
dobara je normativno reguirana nizom Zakona i drugih državnih akata od državne do općinske
razine i to:

- Zakon o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na razini Federacije BiH/2006.
- Zakon o prostornom uređenju Hercegovčko – neretvanske županije/2005. god.
- Uredba o jedinstvenoj metodologiji izrade dokumenata prostornog uređenja 2004. god.
- Zakon o vodama Federacije BiH /2006. god.
- Zakon o poljoprivrednom zemljištu Federacije BiH /1998. god.
- Zakon o šumama Federacije BiH /2003. god.
- Zakon o električnoj energiji Federacije BiH /2002. god.
- Zakon o lovstvu Federacije BiH/ 2006. god.
- Zakon o cestama Federacije BiH/2002. god.
- Zakon o zaštiti zraka Federacije BiH/2003. god.
- Zakon o zaštiti okoliša Federacije BiH/ 2003. god.
- Zakon o zaštiti prirode Federacije BiH /2003. god.
- Zakon o upravljanju otpadom Federacije BiH/ 2003. god.
- Zakon o zaštiti kulturno povijesne baštine HNŽ-a / 2006.god.
- Odluka o izradi Prostornog plana Općine Čapljine
- Podzakonski akti (uredbe, pravilnici i dr.) za sve citirane Zakone čije je donošenje u

nadležnosti izvrsnih organa vlasti.

Međunarodni ugovori, konvencije i protokoli kojima je BiH pristupila ili izvršila
ratifikaciju, a koji se odnose na prostor i njegovu zaštitu1:

ZRAK

1 Podaci su uzeti sa INTERNET stranica Ministarstva zaštite okoliša i turizma, Federacije BiH

-6-

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

Konvencija o prekograničnom zagađivanju zraka na velikim udaljenostima, Ženeva,
1979. godine (stupila na snagu: 16.03.1986) (Sl. list R BH 13/94, Sl. list SFRJ MU 11/86).

Protokol uz Konvenciju o prekograničnom zagađivanju zraka na velikim udaljenostima iz 1979.
godine, o dugoročnom financiranju programa suradnje za praćenje i procjene prekograničnog
prenosa zagađujućih tvari u zraku na velike daljine u Europi (EMEP), Ženeva, 1984. (stupio na
snagu: 28.01.1988.) (Sl. list R BH 13/94, Sl. list SFRJ MU 2/87).

Bečka konvencija o zaštiti ozonskog omotača, Beč, 1985. (stupila na snagu: 22.09.1988.) (Sl. list
R BH 13/94, S. list SFRJ MU 1/90).

Montrealski protokol o supstancama koje oštećuju ozonski omotač, Montreal, 16.
septembar/rujan 1987. godine. Stupanje na snagu: 01.01.1989. godine (Sl. list SFRJ, MU 16/90).

Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama, Rio de Janeiro, 1992. godine
(stupila na snagu: 21.03.1994. godine) (Sl. glasnik BH 19/00).

PRIRODNO NASLJEĐE

Međunarodna konvencija o zaštiti biljaka, Rim, 1951. godina (stupila na snagu:
03.04.1952.) (Sl. list R BH 13/94, Sl. list SFRJ MU 11/86).

Konvencija (UN) o biološkoj raznolikosti, Rio de Janeiro, 1992. godine (stupila na snagu:
29.12.1993. godine) BiH pristupila 26.08.2002. godine, postupak ratifikacije u tijeku.

Konvencija o močvarama od međunarodne važnosti, osobito kao stanište ptica močvarica,
Ramsar 1971. notifikacija o sukcesiji 2001. godine.

NUKLEARNA SIGURNOST

Konvencija o pomoći u slučaju nuklearne nesreće ili radiološke katastrofe, Beč,
usvojena 26.09.1986. (stupila na snagu: 26.02.1987.) (Sl. list R BH 13/94, Sl. list SFRJ MU 4/91).

Konvencija o ranom obavještavanju o nuklearnim nesrećama, Beč, 1986. (stupila na snagu:
27.10.1986.) (Sl. list R BH 13/94, Sl. list SFRJ MU 15/89).

VODA

Konvencija o suradnji na zaštiti i održivoj upotrebi rijeke Dunav (Konvencija o zaštiti
rijeke Dunav), Sofija 1994. godine; Predsjedništvo BiH na 64. sjednici održanoj 08.12.2004.
godine, donijelo Odluku o ratifikaciji, koja je objavljena zajedno sa tekstom Konvencije, u Sl.
glasniku BiH – Međunarodni ugovori, 01/05 od 25.01.2005. godine.

Konvencija o zaštiti Sredozemnog mora od zagađivanja, od 16.02.1976. godine, Barcelona.
Stupanje na snagu: 1978. godine (Sl. list SFRJ MU, br 12/77)

Protokol o zaštiti Mediterana od zagađivanja sa kopna, Atina, 1980. (stupio na snagu:
17.06.1983.) Modificiran u Syrakusi (Italija) 1996. (Sl. list R BH 13/94, Sl. list SFRJ MU 1/90)

Protokol o posebno zaštićenim područjima i biološkoj raznolikosti Mediterana, Monako, 1996.
(stari naziv Protokol o posebno zaštićenim područjima Srdozemnog mora, Ženeva, 1982.)
(stupio na snagu: 23.3.1986.) (Sl. list R BH 13/94, Sl. list SFRJ MU 9/85).

-7-

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

Međunarodna konvencija o sprječavanju zagađivanja mora naftom, London, 1954. (stupila na
snagu: 26.07.1958.) (Sl. list R BH 13/94, Sl. list SFRJ MU 2/85) (Sl. list R BH 13/94, Sl. list SFRJ
MU 60/73, 53/74)

Međunarodna konvencija o zaštiti od zagađivanja sa brodova, London, 1973. (stupila na snagu:
02.10.1983.) (Sl. list R BH 13/94, Sl. list SFRJ MU 2/85).

OTPAD

Bazelska konvencija o nadzoru prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovom
odlaganju, Bazel, 22.03.1989. (stupila na snagu: 05.05.1992.) (Sl. glasnik BH 31/00).

Dopuna Bazelske konvencija o nadzoru prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovom
odlaganju, Brisel, 1997.

TLO

Konvencija UN o suzbijanju desertifikacije u zemljama pogođenim jakim sušama i /ili
desertifikacijom, posebno u Africi, Pariz 14.10.1994. godine. Stupanje na snagu: 26.12.1996.
godine (BiH prisupila 26.08.2002. godine.)

1.1.3. Politika racionalnog korištenja prostora i zaštita okoliša

Prostor općine Čapljina, zbog svojih izrazitih prirodnih vrijednosti, ima značaj koji
prelazi lokalne okvire. Radi toga se njegovi značajni dijelovi (Neretva, Trebižat, Bregava, Hutovo
Blato) posebno štite kako bi se sačuvali od degradacije, a istodobno učinili dostupnim. Slijedom
tih činjenica i potrebe da se čuvaju i štite površine poljoprivrednog i šumskog zemljišta mora se
proučiti i usvojiti provedbena politika za racionalno korištenje prostora, a to je:

- Racionalno koristiti prostor za izgradnju, odnosno izdvojiti građevinsko zemljište
štiteći kvalitetne poljoprivredne i šumske površine, zadržavati naselja u postojećim
granicama i izbjegavati njihova usitnjavanja i dr.;
- Zaštititi prirodne i stvorene resurse uz očuvanje biološke raznolikosti, a
posebno zaštititi pitku vodu i biljne i životinjske zajednice. Ti resursi i izvorni prirodni
krajobrazi predstavljaju posebne vrijednosti općine Čapljina
- Odgovornim izborom prostora za izgradnju gospodarskih zona izvan naselja
postići uravnoteženi odnos tih prostora prema prirodnom ambijentu i zdravom okruženju.
- Kontroliranim i tehnološki prihvatljivim eksploatiranjem mineralnih sirovina
treba osigurati punu obradu deponija i materijalnih rovova, odnosno njihovo prevođenje u
kultivirane površine.

Primjenom istaknutih principa pri planiranju i korištenju prostora i razvitkom društvenih
odnosa okrenutih čovjeku, kao osnovnom čimbeniku u procesu razvitka društva, osigurat će se
uvjeti za održiv razvitak i povećanje životnog standarda.

1.1.4. Načela održivog razvoja

-8-

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

Osnovu održivog razvoja društva čine: sloboda i pravo ljudi da odlučuju o razvoju,
obaveza vlasti da podstiče inicijative i inventivnost građana i da osigurava uvjete za njihovo
obrazovanje i usavršavanje, očuvanje prirode uz istodobno korištenje prirodnih resursa, brigu o
budućim generacijama i sl.

Znači, treba osigurati uvjete da se provodi kontinuirana briga o čovjeku i njegovoj reprodukciji,
odnosno o zadovoljenju njegovih fizičkih i intelektualnih potreba, ali u zdravom okruženju i
potpunom suglasju sa prirodom.

U tom cilju je nužno težiti:

- iznaći izbalansiran odnos između proizvodnje primjerene potrebama ljudi, odnosno
njihovog kvalitetnog života i razvitka i spriječi iscrpljivanje prirodnih resursa radi
neopravdanog rasta fizičkog opsega proizvodnje;

- osigurati zakonskie okvire koji će osigurati dugoročan razvitak i kvalitetan život uz
efikasnu uporabu prirodnih resursa, zaštitu prirode i njenih rijetkosti. Isto tako treba
normativno regulirati podsticaje za tehnološki razvitak koji uključuje i okolinska
opterećenja, odnosno obveze saniranja prostora i druge zaštitne mjere.

- osigurati kvalitetan rad komunalnih službi, a time i dovoljne količine pitke vode,
odvođenje i kvalitetno zbrinjavanje tekućeg i krutog otpada i održavanje komunalnih
objekata i površina;

- voditi kontinuiranu briga o zaštiti zraka od industrijskih zagađenja i prometa, a posebno
težiti uvođenju suvremenih sustava i energenata;

- očuvati prostorne pejzaže i rezervate prirode koji su inače dragocjenost ovoga kraja;

- očuvati kulturno – povijesnu baštinu uključujući i izvorno graditeljsko naslijeđe.

1.1.5. Ciljevi u funkciji postizanja balansiranog socijalno ekonomskog razvoja

Prirodni i stvoreni uvjeti u prostoru općine Čapljina upućuju na zaključak da se njihovim
potpunijim i smišljenijim korištenjem, uz primjenu novih tehnologija, mogu postići znatno veći
efekti u materijalnom razvitku. Tome su posebno dokaz: geoprometni položaj, kvalitetne vode i
njihovi energetski potencijal, poljoprivredni prostori, te očuvane prirodne ljepote i krajolici.
Novi razvoj treba usmjeriti prema znanju, globalnim informatičkim sustavima i poduzetništvu. U
tom pravcu treba težiti povezivanju sa komplementarnim gospodarskim subjektima iz šireg
okruženja.
U gospodarski razvoj treba uključiti prirodne ljepote,turizam, ribolov, seoski turizam i pejzaž. To
znači, da te prostorne i tradicionalne vrijednosti treba njegovati i razvijati kako bi one bile
očuvane, a istodobno korisne.

1.2. POSEBNI CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA

Posebni ciljevi prostornog razvitka općine Čapljina temelje se na analizi sadašnjeg stanja i
procjeni mogućeg razvitka uz poštivanje općih zajedničkih ciljeva i principa planiranja.
Posebno se odnose na:

Očuvanje i zaštitu poljoprivrednog zemljišta kao vodećeg gospodarskog potencijala
Očuvanje i zaštitu voda, jače uključivanje prirodnih resursa u gospodarske aktivnosti, a posebno
bolje iskorištenje energetskih potencijala vode;
Razvitak sistema naselja sa Čapljinom kao centralnim naseljem i subcentrima sa svim potrebnim
funkcijama

-9-

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

Ujednačavanje uvjeta života u ruralnim naseljima sa uvjetima u gradu uz kvalitetno rješenje
infrastrukture sukladno potrebama stanovništva. Treba težiti maksimalnom poštivanju
europskih standarda;
Osiguranje uvjeta za stjecanje znanja i kontinuiranog obrazovanja, pristup informacijama i
istraživanjima prirodnih bogatstava i mogućnostima njihove eksploatacije;
Izgradnja glavnog kanalizacijskog/kanalizacionog kolektora sa primarnom mrežom u naseljima i
prečistačuma.
Rješenje prikupljanja, sortiranja i transporta krutog otpada, sa pretovarnom deponijom u općini
i trajnim zbrinjavanjem na regionalnu deponiju
Studijsko proučavanje mogućnosti za razvitak turizma i pratećih djelatnosti, kako bi se iskoristili
prirodni uvjeti i geoprometni položaj.

- Kompletiranje sustava obrazovnih ustanova, suglasno broju korisnika i suvremenim
standardima;

• razvoj grada i naselja

Naseobinski sustav u proteklom planskom periodu nije doživio željene promjene. Proces
urbanizacije grada Čapljine se usporio, a na ostalim prostorima općine nije došlo do potrebe i
željene urbanizacije i decentralizacije centralnih funkcija. Nije došlo do jasne hijerarhijske
uspostave sekundarnih urbanih centara, kao ni centara zajednice sela, iako to neka od naselja
svojom veličinom a i opremljenošću društvenim sadržajima zaslužuju.

U razvoju naselja, u okviru budućih planskih rješenja, naseobinski sistem općine Čapljina
je potrebno organizirati na način da se sve ljudske aktivnosti odvijaju na racionalan način. To
znači da je potrebno pospješiti proces urbanizacije, i to kroz decentralizaciju i policentrični
razvitak. Ovo podrazumjeva potrebu izgradnje Čapljine ne samo kao centra općine, nego i kao
subregionalnog centra južne Hercegovine. Unutar općine pokušati formirati jasnu i
prepoznatljivu hijerarhiziranu mrežu sekundarnih urbanih centara. U centrima razvijati
elemente urbaniteta, i to u pogledu urbanih sadržaja ali i urbane forme. Odgovarajući raspored
društvenih djelatnosti mora pratiti i izgradnja forme centra naselja, trgova sa svim potrebnim
sadržajima, gravitirajućeg stanovništva na razumnim udaljenostima.

• očuvanje i zaštita poljoprivrednog zemljišta

Prostor općine Čapljina je zahvaljujući svojoj teritorijalnoj poziciji, klimi i bogatstvu reljefnih
formi i zemljišnih tipova vrlo zanimljiv sa stajališta mogućnosti poljoprivredne prioizvodnje. Da
bi raspoloživi potencijli bili u cjelosti iskorišteni, potrebno je poduzeti niz mjera, od kojih su
najkrupnije slijedeće:

a) Ukrupnjavanje poljoprivrednih površina. Intenzivna proizvodnja, uz racionalnu
upotrebu raspoloživih resursa moguća je na zaokruženim velikim površinama, sa
izgrađenom putnom infrastrukturom, te centraliziranim natapno-odvodnim sustavom.
Na ovaj način, pored veće efikasnosti korištenja tla, manja je mogućnost njegovih
gubitaka zbog nezakonite gradnje, a također je moguće i bolje upravljati vodnim
resursima potrebnim za natapanje, odnosno, lakše se boriti protiv viškova vode na
terenima gdje se oni javljaju. Također, na ukrupnjenim je površinama moguće
proizvoditi, pored postojećeg izbora poljoprivrednih kultura, i biljnu osnovu neophodnu
za razvoj i obogaćivanje stočnog fonda, koji, kao komplenetarna komponenta, kroz
organsku gnojidbu, može poboljšati aktualno stanje poljoprivrednih tala.

- 10 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

b) Educirati proizvođače o tehnikama uzgoja koji najbolje koriste prirodne i teritorijaalne
resurse kojima raspolažu. Aktualni način poljoprivredne proizvodnje na prostoru općine
je zasnovan na vrlo intenzivnoj upotrebi poljoprivrednih kemikalija, često bez ikakve
kontrole tla, odnosno analize njegovih potreba za gnojidbom, te potreba biljaka za
zaštitom. Ovakva praksa ima višestruko negativno posljedice, koje se ogledaju u
opasnosti po zdravlje ljudi koji konzumiraju hranu dobivenu ovakvim načinom,
kontaminaciji tla, koje zbog svoje geološke podloge propusti veliku količinu unešenih
kontaminanata, te oni završe u vodnim tokovima, trujući riječnu floru i faunu, odnosno
akvifere iz kojih ljudi crpe vodu. Tlo na kojem se provodi ovakva proizvodnja degradira
rapidno u pogledu kvalitete i proizvodnog potencijala, jer se količina humusa, zbog
neunošenja organskih gnojiva brzo smanjuje, a mikroflora, utjecajem kemikalija i uz
smanjenu količinu organske komponente, smanjuje ili prekida svoju aktivnost. Zbog ovih
stvari, proizvođači bi trebali provoditi zakonsku obavezu kontrole plodnosti, koju bi
trebalo proširiti u odnosu na tražene parametre, kako bi se dobio bolji uvid u stanje tla,
te moglo pravovremeno intervenirati.

c) Protueroziona zaštita. Prostor općine, kao i najveći dio Hercegovine, pod snažnim je
djelovanjem svih oblika erozije, sa osobito razornim djelovanjem eolske, koju ubrzavaju
postojeći načini korištenja poljoprivrednih površina, kao i požari, koji se periodično
javljaju. Promjena u načinu korištenja tla, u kombinaciji sa intervencijom u prostoru koji
je kategoriziran kao šume, mogu jako povoljno djelovati na usporavanje ovih procesa.

d) Intervencije na prostoru pokrivenom šumskom vegetacijom. Iako na teritoriji općine
dominiraju degradirane šume ili karst, na prostorima gdje nema poljoprivredne
proizvodnje, ove površine se mogu određenim intervencijama pretvoriti u zelene oaze,
koje povoljno djeluju na mikroklimu terena gdje se formiraju, popravljaju hidrološki
režim, podstiču biodiverzifikaciju, kao i zaštitu terena od erozije i mogućih klizišta. Za
postizanje ovoga ciilja, neophodno je prijeći crtu podjele između poljoprivrede i
šumarstva, te početi raditi na uspostavljanju sistema poznatog kao agroforestry, koji
omogućava višestruke koristi i za jednu i drugu oblast.

• razvoj prometne infrastrukture

Postojeće stanje magistralnih i regionalnih prometnica postaje smetnja u kvalitetnom i
sigurnom odvijanju prometa. Razlog tomu je činjenica da se u Općini Čapljina ukrštaju prometni
koridori i da glavne prometnice tih koridora prolaze kroz izgrađene prostore Čapljine i
značajnog dijela ruralnih naselja. Obzirom na budući razvoj autocesta u Federaciji BiH i njenom
okruženju izvjesno je rješenje ključnih prometnih problema. U postupku je izrada glavnog
projekta autoceste u koridoru Vc kroz područje Općine, odnosno pravcem Stanojevići – Bivolje
Brdo– Počitelj - Zvirovići. Također je najavljena mogućnost (opredjeljenje iz Strategije razvoja
autocesta i brzih cesta u Federaciji BiH) da se u zaleđu Počitelja formira interregionalni čvor na
autocesti u koridoru Vc na kojem bi se odvojila Jadransko – jonska autocesta prema jugoistoku.

Stanje lokalnih cesta je prihvatljivo po osnovu njihovog prostornog razmještaja i gustoće, ali je
veoma nepovoljno po osnovu širine kolnika i kvalitete kolničke konstrukcije. Obzirom da stanje

- 11 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

ovih cesta ima direktan utjecaj na razvoj naselja i zadovoljenje osnovnih životnih potreba ljudi,
mora se osigurati njihov razvoj. To se posebno odnosi na dijelove lokalnih cesta u naseljima koja
bi se trebala planski razvijati sa minimumom urbaniteta.

Postojeće stanje željezničke pruge Sarajevo – Ploče sa pratećom infrastrukturom i
razinom opremljenosti je dosta loše obzirom da su u poratnom periodu izvršene samo
najnužnije opravke. U postupku je pripremna faza remonta dijela pruge od Čelebijića do granice
sa Republikom Hrvatskom u Metkoviću. Također je u tijeku izrada fisibility studije Jadransko –
jonske pruge koja uključuje i krak Čapljina – Nikšić. Inače u Prostornim planovima BiH i Općine
Čapljina iz osamdesetih godina prošlog stoljeća bio je programiran krak pruge Čapljina –
Dubrovnik i izgradnja drugog pružnog kolosijeka na dijelu Čapljina – Ploče.

Na temelju analize postojećeg stanja cestovne mreže i stanja u pripremi i izradi planske i
projektne dokumentacije, te strateških opredjeljenja Bosne i Hercegovine, može se zaključiti da
je izgradnja autoceste u koridoru Vc kroz područje Općine Čapljina izvjesna.
Njenom izgradnjom će biti formirana čvorišta Počitelj, u Bivoljem Brdu, Međugorje, u
Zvirovićima, te priključne ceste između čvorišta i magistralne cestovne mreže. Spojna cesta
čvorišta Počitelj povezuje magistralnu cestu M6 na lokalitetu Šunja Glava kod Domanovića i
prolazi pored naselja Ševaš Njive i Gradina. Ova naselja su sada dosta izolirana. Spojna cesta
čvorišta Međugorje povezuje regionalnu cestu R425a u Kapularima. Rješenje nije
zadovoljavajuće tako da je planirana izrada projektne dokumentacije za novu prometnicu od
Mostarskih vrata preko Miletine i čvorišta u Zvirovićima do veze na magistralnu cestu M6 u
gornjem Trebižatu (Prčavcima). Ovom prometnicom bi se povezala kompletna cestovna mreža
zapadne Hercegovine koja je sada usmjerena prema Ljubuškom i Čitluku i postojeća magistralna
cesta M6 iz pravca Čapljine, usmjerena prema zapadu. Opisana rješenja položaja autocesta,
čvorišta i veznih prometnica predstavljaju dugoročna i kvalitetna rješenja koja Općinu Čapljina
dovode u žarište prometnih tokova, a bez negativnog utjecaja na njen razvoj u unutarnju
organizaciju. Ona moraju biti dopunjena i dodatnim rješenjem kojim bi se na dijelu magistralne
ceste M6 od gornjeg Trebižata do magistralne ceste M17 u Klepcima izgradila južna obilaznica i
time riješilo teško stanje prometovanja kroz gradsko područje.

Razvoj regionalnih cesta treba usmjeriti na rekonstrukciju i proširenje postojećih cesta
obzirom da je njihov prostorni položaj zadovoljavajući, ali su ne uvjetne i uske.

Procjena mogućeg i realnog razvoja željeznica je, za sada, nemoguća. Razlog tomu je
sadašnje stanje infrastrukture i dinamika njene obnove, promet i nedostatak razvojnih planova
Javnog poduzeća Željeznice Federacije BiH. Bez obzira na te činjenice bilo bi uputno osigurati
zaštitu prostora za gradnju drugog pružnog kolosijeka od Čapljine do Metkovića i planirati
izradu pružnog prijelaza izvan razine u Strugama i prijelaza obilazne ceste M6.

• demografski razvoj

Rješavanje problema depopulacije, starenja stanovništva, pada stope nataliteta na
prostoru općine Čapljina svodi se, prije svega, na osmišljavanje prave pronatalističke politike.
Uspjeh ovakve politike uvjetovan je konkretnim okolnostima specifičnim za određenu sredinu,
ali sigurno je da je za stvaranje povoljnog okruženja za ostvarenje ciljeva populacijske politike
potrebno osigurati gospodarske, društvene i političke preduvjete.

Glavne odrednice razvoja gospodarstva općine Čapljina čine poljoprivreda i turizam, dok
postojeći poduzetnički i industrijski potencijali trebaju poslužiti razvitku ekološki prihvatljivih
manjih proizvodnih pogona, intenzivnijem razvitku obrtništva, otvaranju manjih pogona i
radionica, a sve u službi razvitka visokog turizma i stvaranja ekskluzivne turističke destinacije.

- 12 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

Zadovoljavajuća razina opremljenošću sadržajima društvene infrastrukture se zadržava
samo na prostoru općinskog centra-grad Čapljina, dok su zapostavljenija ostala područja Općine,
te u tom smislu je potrebno ulagati u izgradnju sadržaja urbane opreme, posebno u takozvanim
prelaznim naseljima.

Sprovesti pažljivo planiranje i organiziranje turističke ponude (osnivanje turističkih
agencija, povećanje smještajnih kapaciteta, zaštita i očuvanje nacionalnih i prirodnih spomenika,
edukacija u oblasti turizma i ugostiteljstva) uz istovremeno odvijanje aktivnosti s ciljem
stavljanja poljoprivredne proizvodnje, poduzetništva i obrta u službu razvitka turizma.

2. PROJEKCIJA PROSTORNOG RAZVOJA

2.1. Demografski razvoj

Zbog razloga koji će biti navedeni u nastavku ovog izlaganja ne možemo prihvatiti
projekciju kretanja broja stanovnika općine Čapljina predstavljenu u studiji “Demografska
kretanja I sustav naselja HNŽ”, a glasi: “U općini Čapljina će na ukupan broj stanovnika snažnije
utjecati trendovi u prirodnom priraštaju i tradicionalnim migracijama nego razvojni trendovi pa
će ukupan broj stanovnika najvjerojatnije biti smanjen”.

Projekcija broja stanovnika općine u Studiji izvršena je na osnovu dosadašnjih trendova
(nagativan prirodni prirast i iseljavanje stanovnika) ne uzimajući u obzir aktivno učešće na
promjenu demografskih kretanja.

Studija “Analiza aktualnog stanja I mogućnosti razvoja privrede HNŽ” projicira povećanu
gospodarsku aktivnost u narednom planskom razdoblju, te je po osnovu toga moguće zasnovati
drugu varijantu projekcije broja stanovnika Općine. Ta varijanta sadržava aktivan utjecaj na
promjenu dosadašnjih demografskih kretanja i pretpostavlja eliminaciju negativnog
migracijskog salda.

Dakle, planskim aktivnostima je moguće spriječavanje iseljavanja stanovnika sa prostora
općine Čapljina, što bi dovelo do demografskog oporavka, ali je za realizaciju planirane
pretpostavke bitan faktor ostvarenja gospodarskog razvoja.

Demografski oporavak nekog područja se može postići kada postoje povoljniji
egzistencijalni uvjeti. Te, bolje, egzistencijalne uvjete određuju nove gospodarske ili javne
djelatnosti. One unose nove razvojne sadržaje, nove mogućnosti zapošljavanja i egzistencije
obitelji u dužem vremenskom horizontu.

Očekivanim pretvaranjem ovog područja u turistički značajno međunarodno prometno
čvorište sa izraženim pozitivnim efektima u poljoprivrednoj proizvodnji, te inteziviranjem
poslovno poduzetničkih aktivnosti, moguće je računati sa snažnijim migracijskim prilivom koji
bi prevazišao prirodne lokalne gubitke u populaciji, a lokalne (također negativne) migracione
tendencije zaustavio.

Ako bi se razvoj u općini Čapljina prognoziran u studiji “Analiza aktualnog stanja I
mogućnosti razvoja privrede HNŽ” realizirao u planiranom razdoblju, može se očekivati da u
tržišnom sektoru do 2020.godine poraste broj novoformiranih poslovnih subjekata, što će

- 13 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

izazvati kumulativni porast i kapaciteta u zapošljavanju. Povećanje stope zaposlenosti uslijediće
i zbog očekivanog bržeg razvoja poljoprivredne, proizvodnje hrane i turističko ugostiteljske
djelatnosti.

2.1.1. Djelovanje na demografska kretanja

U ovom poglavlu biti će govora o novim gospodarskim inicijativama I modernim
trendovima razvoja koji mogu snažno djelovati na demografsku sliku općine Čapljina.

Razvijene zemlje susreću se s velikim problemom depopulacije ruralnog prostora. Zbog
toga one uvode mjere ruralnoga razvoja kako bi stanovništvu na tim područjima ponudili
jednake blagodati koje suvremena civilizacija dobija u urbanim sredinama. Posebno mjesto
zauzima stvaranje ambijenta za zapošljavanje, i to osobito mladih ljudi u drugim oblastima, a ne
samo poljoprivredi.

U Federaciji BiH je udio ruralnog stanovništva razmjerno velik, ali je jasno da će
depopulacija biti stalno prisutna pojava pa se s tim mora računati i već sada ozbiljno uzeti u
obzir kod planiranja vezanog za ruralni razvoj. Osobito je naglašen problem starenja populacije,
što značajno umanjuje sposobnost tih prostora za uspješno uključivanje u proces razvoja i
usvajanja novih tehnologije, a koji su nužni preduvjeti za konkurentnost poljoprivrednog
sektora.

Ključ uspjeha u programima ruralnoga razvoja je stvaranje preduvjeta koji će mladim i
obrazovanim ljudima omogućiti upošljavanja u blizini mjesta prebivališta. To se treba postizati

bilo kroz diversifikaciju zapošljavanja u poljoprivredi, bilo kroz usmjeravanje industrije i
uslužnih djelatnosti, koje to, po prirodi svoje djelatnosti, mogu učiniti da svoje pogone
dislociraju u ruralna područja, raspoloživa s dovoljnim brojem i strukturom radne snage.
Pretpostavka je očuvanje seoskog okoliša i zaštita poljoprivrednog zemljišta njegovom
pravilnom uporabom.

Broj stanovnika u općini Čapljina se smanjuje a prostor prazni i u apsolutnom i
relativnom smislu. Napuštaju se manja i naselja udaljenija od komunikacija, pa se napuštaju i
stoljećima obrađivane i oplemenjivane poljoprivredne površine i pretvaraju u napuštena
zemljišta sklona degradaciji i zarastanju. Revitalizacija sela se, danas, izvodi pretvaranjem u
turističke destinacije (pod zajedničkim imenikom „etno sela“) bez ili s jako malo turista, ali sva
sela nemaju preduvjete za takav razvoj. Sela u znatnom dijelu prostora su ostala bez radne
snage, i tendiraju ka daljem napuštanju. Razlog za to je, prvenstveno u egzistencijalnim uvjetima
u njima, odsječenosti od komunikacija i odsustvu društvene brige o njima.

Ovakve negativne tendencije moguće je zaustaviti suvremenim konceptom integralnog
pristupa ruralnom razvitku u kojem poljoprivreda i turizam zauzimaju dominantno mjesto.
Stoga se i u planskim opredjeljenjima razvoja općine Čapljina mora prihvatiti ovakva filozofija
koja će podržati uposlenost i smanjiti siromaštvo stanovništva. Oživljavanje seoskih područja i
uopće razvitak ruralne demografske slike, prioritetni je zadatak na kojemu bi se trebao iskazati
najveći dio gospodarskih aktivnosti.

Izgradnja marine izazvati će promjene u gospodarstvu Općine što će se potom
neposredno reflektirati na stanovništvo. Prije svega stvoriti će se mogućnosti direktnog

zapošljavanja lokalnog stanovništva u djelatnostima nautičkog turizma I indirektno u drugim
djelatnostima vezanim za nautički tirizam u novosagrađenim objektima većeg rekreativno
sportskog centra i drugih turističkih sadržaja na površini od 105 000 m2.

Nautičko je posjećivanje I zadržavanje u marinama vrlo značajno doprinosi promjenama
uvjeta života lokalnog stanovništva u sljedećem smislu:

- 14 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

- Lokalno stanovništvo je u mogućnosti ostvariti dodatni prihod (prodaja poljoprivrednih
proizvoda, ugostiteljstvo, druge turističke usluge).

- U najširem smislu, moguće je tvrditi da nautički turizam zaustavlja odseljavanje
stanovnika zbog stvaranja mogućnosti nalaženja posla i ostvarivanja zarade na tom
području

- Veće mogućnosti za zapošljavanje utječu na opći porast standarda stanovništva, na opće
povećanje blagostanja u obiteljima, te na stvaranje mogućnosti razvoja i revitalizacije
različitih djelatnosti specifičnih za pojedini kraj.

U povećanju ukupnih gospodarskih učinaka nautičkog turizma posebnu važnost imaju
učinci na poboljšanje socijalno-gospodarskih uvjeta života lokalnog stanovništva općine
Čapljina. Stvaranjem jasnog plana razvoja nautičkog turizma koji će biti temeljen na načelima
održivog razvoja stvorit će se preduvjeti za ostvarenje bitnog cilja u prosperitetu Općine, a koji
se odnosi na zapošljavanje lokalnog stanovništva u kontinuiranom procesu.

Stvaranjem kapaciteta za razvoj nautičkog turizma moguće je očekivati pozitivan proces
zapošljavanja lokalnog stanovništva s predvidivim gospodarskim i socijalnim posljedicama:

- porast broja zaposlenih direktnim zapošljavanjem u djelatnosti marine;
- porast broja zaposlenih osoba koje će indirektnije – potaknute razvojem nautičkog turizma

– također biti u mogućnosti naći zaposlenje u nekim aktivnostima i djelatnostima koje su
direktnije ili indirektnije vezane uz nautički turizam;
- promjena motivacijskih aspekata zapošljavanja – stalnog ili privremenog – i na druge
članove obitelji koji će naći više motivacije i razloga da se i sami zaposle u različitim
djelatnostima koje su indirektnije ili direktnije vezane uz nautički turizam: pružanje usluga
nautičarima u marinama – pranje rublja, prodaja suvenira, turistički obilasci lokaliteta
kulturno povijene i prirodne vrijednosti, uključivanje nautičara u tradicionalne
komponente načina života u Hercegovini – poljoprivreda, vinogradarstvo i maslinarstvo
/berba grožđa, možda i maslina/, organizacija biciklističkih tura, ribarenje...;
- porast zapošljavanja lokalnog stanovništva mogao bi pozitivno utjecati na smanjivanje
intenziteta odseljavanja s područja općine Čapljina a otvaranjem novih radnih mjesta
privući i radnu snagu iz susjednih;
- porast opće razine komfora života domicilnog stanovništva;
- povećanje stupnja opće obrazovanosti domicilnog stanovništva;
- povećanje opće razine opremljenosti društvenom infrastrukturom, što znatno poboljšava
kvalitetu življenja.

Proces dugogodišnje depopulacije i starenja stanovništva općine odvija se već godinama.
Općina se zato treba aktivno usmjeriti ka zaustavljanju ovakvog negativnog procesa. Jedan od
segmenata djelovanja je i selektivan i promišljen razvoj nautičkog turizma kao specifičnog
«motora» razvoja. Najvažnija socijalna promjena koja se može očekivati i zbog razvoja nautičkog
turizma je stvaranje mnogo povoljnije optimističnije socijalne klime i slike o pogodnostima
ostanka i življenja na prostoru općine Čapljina osobito zbog povećanih šansi zapošljavanja i
stvaranja osnovice za egzistenciju lokalnom stanovništvu.
U širem kontekstu može se pretpostaviti da će zapošljavanje osoba s područja Općine pozitivno
djelovati ne samo na one koji će postati stalno (ili privremeno) zaposleni u djelatnostima
vezanim uz nautički turizam, nego i na porast opće motivacije ostalih da ostanu na svojim
ognjištima i pokušaju naći zaposlenje u uslužnom sektoru koji je direktnije ili indirektnije vezan
uz nautički turizam.

2.1.2. Projekcija broja stanovnika do 2020. godine

- 15 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

Rješavanje problema depopulacije, starenja stanovništva, pada stope nataliteta na prostoru
općine Čapljina svodi se, prije svega, na osmišljavanje prave pronatalističke politike. Uspjeh ovakve
politike uvjetovan je konkretnim okolnostima specifičnim za određenu sredinu, ali sigurno je da je
za stvaranje povoljnog okruženja za ostvarenje ciljeva populacijske politike potrebno osigurati
gospodarske, društvene i političke preduvjete.

U stvaranju pretpostavki za realiziranje planiranog gospodarskog razvitka općine
Čapljina (intenziviranje poljoprivredne i turističke djelatnosti, otvaranje novih poslovnih zona,
ruralni razvitak, izgradnja gradske marine, obogaćivanje sadržajima društvene infrstrukture)
nalazimo uporište za projiciranje demografskog stanja na kraju planskog razdoblja. Budući su
razvojni učinci usmjereni ka poboljšanju u gospodarsko socijalnom smislu, što se očituje kroz
stvaranje mogućnosti zapošljavanja i zaustavljanja tradicionalnih migracija, smatramo da se
ukupan broj stanovnika općine Čapljina neće smanjiti, odnosno zadržati će se postojeće stanje.

To znači da će u 2020. godini broj ukupnog stanovništva u općini Čapljina iznositi
28.335, uz sličnu strukturu kao što je to bila u početnoj 2007. godini, koja je u ovom planskom
dokumentu služila kao bazna godina.
Detaljnije o planiranoj demografskoj strukturi općine Čapljine nije moguće govoriti, zbog
nepostojanja odgovarajućih, pouzdanih parametara postojećeg stanja na osnovu kojih bi se
izvršila projekcija dobne, polne, obrazovne i strukture zaposlenosti stanovništva na kraju
planskog razdoblja. Također je, u ovakvim uvjetima nedovoljne polazne informacijske osnove,
nemoguće planirati broj stanovnika po naseljima Općine.

Unatoč prethodno navedenom, iz razloga projiciranja stanja u drugim separatima,
neophodno je osigurati podatke o broju stanovnika po naseljima. Budući prognoziramo
nepromijenjen broj stanovnika u 2020. godini priložićemo postojeće stanje po naseljima, koje u
demografskom smislu treba promatrati sa zadrškom.

Rbr. Naselje Broj Rbr. Naselje Broj
Bajovci stanovnika 19 Opličići stanovnika
1 Bivolje brdo 85 20 Počitelj 890
2 Crnići 910 21 Prčavci 670
3 Čapljina 50 22 Prebilovci 180
4 Čeljevo 8450 23 Sjekose 60
5 Doljani 1100 24 Stanojevići 140
6 Domanovići 380 25 Struge 100
7 Dračevo 950 26 Svitava 480
8 Dretelj 560 27 Ševaš njive 310
9 Dubravica 610 28 Šurmanci 205
10 Gabela 0 29 Tasovčići 315
11 Gnilišta 1150 30 Trebižat 1430
12 Gorica 330 31 Višići 1300
13 Grabovina 410 32 Zvirovići 1610
14 Hotanj 780 33 Modrič 430
15 Jasenica 205 34 Šuškovo naselje 610
16 Klepci 90 35 Bobanovo selo 650
17 Lokve 315 36 Gabela Polje 680
18 320 Općina Čapljina svega: 1580
28.335

2.2. Projekcija prostornog razvoja naselja (organizacija i osnovna namjena i korištenje
prostora)

- 16 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

2.2.1. Naseobinska strukturna mreža i hijerarhija naselja

Realizacija prethodnim Planom predviđene organizacije prostora nije se dogodila i to,
prije svega, zbog neodgovarajućeg, usporenog razvoja sekundarnih općinskih centara. Oni se
nisu razvili značajno iznad okolnog prostora i centara zajednice sela ili okolnih sela. Zbog toga
oni nisu uspjeli formirati jasne gravitacijske zone, nisu formirali sve potrebne društvene
sadržaje, a nije se ni razvila urbana forma sa prepoznatljivim elementima urbaniteta (trg).

Uz uvjete planiranog gospodarskog, demografskog i infrastrukturnog razvoja u planiranom
periodu proiciran je prostorni razvoj Općine sa naseljem Čapljina kao sub-regionalnim centrom i
centrom Općine sa njenom aglomeracijom. Na sljedećoj razini sekundarnih urbanih centara
potrebno je razviti na jugu zajednički budući centar, naselja Gabela i Višići sa njihovim
gravitacijskim područjem, a na sjeveru Domanovići sa njegovim gravitacijskim područjem i
Počitelj sa njegovom gravitacijskom zonom. Na trećem nivou se nalaze centri zajednice sela koji
gravitiraju sekundarnim urbanim centrima.
Istodobno će ostati funkcionirati nekoliko naselja (Zvirovići, Prčavci, Šurmanci,...) koji su
samostalna naselja sa direktnom orijentacijom prema centralnom općinskom naselju Čapljina.

Budući da Prostorni plan Federacije BiH nije završen, kao ni Prostorni plan HNŽ/K, ovom Planu
nije moguće utvrditi status, ni poziciju centraliteta naselja Čapljina u hijerarhiji i mreži naselja
Federacije ili Županije.

Naselje posjeduje određene elemente centraliteta ako udovoljava ili ako se u njemu planira veći
broj različitih središnjih uslužnih ili društvenih funkcija (po unaprijed uspostavljenim
kriterijima) koji se odnose na tu kategoriju naselja. U tom smislu na prostorima Općine Čapljina
razlikujemo četiri kategorije naselja i to: centralno općinsko naselje, sekundarne urbane centre,
centre zajednice sela i pojedinačna naselja koja gravitiraju centrima zajednice sela, ali isto tako
mogu gravitirati i centru Općine direktno. U ovom kontekstu, također, treba unutar svake
kategorije razlikovati različitost pozicije svakog naselja i to zavisno od toga koliko ispunjavaju
unaprijed postavljene kriterije, zavisno od njihove razine razvijenosti. Pored ovih pojavljuju se i
drugi čimbenici kao što su: broj stanovnika, gustoća naseljenosti, prometna povezanost, reljef,
utjecaji drugih centara i td. koji će bitno utjecati na to je li određeno naselje u prosjeku svoje
kategorije centraliteta ili je bliže prelasku u višu ili nižu kategoriju.

Ovdje predloženi sustav naselja temelji se na politici izbjegavanja prevelike koncentracije
stanovništva u velikim gradovima i težnjom za boljom disperzijom stanovništva u prostoru,
odnosno sprječavanju negativnih demografskih trendova, ravnomjernom regionalnom razvoju,
razvoju policentričnog sustava, te na težnji ravnomjerne i veće kvalitete življenja na svakoj razini
u prostoru. Prostornim planom Općine Čapljine utvrđene su prostorno–planske tendencije i
pretpostavke bazirane na demografskim prognozama, zadržavanju postojećeg broja stanovnika
ili blagog povećanja, predviđaju kvalitetne, a ne kvantitativne promjene unutar stambenih zona i
procesa urbanizacije. Kvalitetne i kvantitativne promjene su baza projekcije prometne i
energetske mreže. Sve ovo će utjecati na potrebu ekonomičnije i bolje organiziranosti uslužnih i
društvenih funkcija naselja.

U skladu sa naprijed navedenim i planiranim razmještajem stanovništva, njihovim potrebama,
gospodarskim mogućnostima i prethodno postavljenim kriterijima Planom je do 2020. godine
predviđen sa postojećeg prelazak na sljedeći način razvoja sustava naselja.

Ovako usvojeni sustav centralnih naselja na prostorima Općine zahtijevat će još bolju prometnu
povezanost na lokalnoj razini, to jest dalje intervencije na cijeloj magistralnoj, regionalnoj i

- 17 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

lokalnoj mreži putova, kao i dalji razvoj energetske mreže. On će zahtijevati bolju i kvalitetniju
regulaciju korita rijeke Neretve da bi se došlo do novih zemljišnih funkcija. Sve ovo će zahtijevati
i preraspodjelu društvenih sadržaja i uslužnih funkcija koje će neminovno morati pratiti i
izgradnja i formiranje zone centra, trga, sekundarnih urbanih centara.

Sve funkcije centralnog naselja, grada Čapljina treba razvijati i dimenzionirati u skladu sa
razvojem Općine i njenog okruženja, povezano sa njegovim brojem stanovnika i onom
stanovništvu koje gravitira i posjećuje centar Općine i koristi njegove usluge uključujući tu i
putnike i turiste. Planirani intenzivni razvoj gospodarstva je bitan činitelj dimenzioniranja
usluga centralnog naselja Općine.
Pored funkcije centra Općine, ovaj prostor treba preuzeti i sadržaje sekundarnog, regionalnog

centra jugoistočne Hercegovine, kao i sadržaje značajnog južnog prometnog centra zemlje.
Centar Općine, naselje Čapljina, mora odgovoriti i zahtjevima turističkih potencijala i zadovoljiti
njihove potrebe koji prelaze lokalne granice.

 Za jedinstvenu cjelinu gravitirajućih područja naselja Gabela i Višići potrebno je težiti
formiranju novog zajedničkog sekundarnog urbanog centra, a ne razvijati dva po starom
modelu. Preduvjet za ovo je regulacija Neretve, izmještanje magistralnog puta M17,
izgradnja novog mosta i izgradnja turističke marine sa pratećim sadržajima. Razlog ovakvom
pristupu je cijeli niz ograničenja za izgradnju pojedinačnih centara koji sada postoje. To su,
prije svega, nedostatak slobodnih lokacija, a i longitudinalni oblik naselja pruženih uz
magistralne prometnice koje uzrokuju velike udaljenosti do centra naselja. Potrebne
društvene i uslužne funkcije koje treba razvijati u ovom centru, kao i u ostalim centrima
ovog ranga planirani su u poglavlju 2.5. ovoga plana.

 Iako je Počitelj, kao naselje, zbog svog povijesnog značaja stavljen pod zaštitu kao nacionalni
spomenik kulture, on istodobno treba preuzeti funkcije sekundarnog urbanog centra i
svojim gospodarskim aktivnostima i turističkim kapacitetom osigurati privlačnu
gospodarsku snagu i gravitacijsko područje. Koegzistenciju ova dva cilja treba obraditi
posebnom studijom obzirom na opasnosti koje prijete ovako značajnom spomeniku kulture
od eventualne devastacije prilikom intervencije, a pogotovo značajnih i krupnih
opredjeljenja. Opredjeljenje za sveobuhvatni budući koncept istovremenog razvoja, a i
zaštite Počitelja je značajno i teško pitanje koje je potrebno riješiti posebnim planovima,
možda urbanističkim i master planovima.

 U budućoj urbanizaciji Domanovića, kao sekundarnog urbanog centra, cilj bi bio da se na
centralnom prostoru današnjeg naselja Domanovići izmiještanjem magistralnog puta M6-1 i
dolaskom do još javnog zemljišta osigura prostor za izgradnju budućeg centra sa elementima
urbaniteta. U pogledu urbanih sadržaja i urbane forme potrebno je kreirati urbanu matricu i
sliku gradića kojem će gravitirati okolna sela.

Za sva ovdje utvrđena naselja, kao sekundarne urbane centre, neophodno bi bilo kao prvi korak
uraditi studijsku, urbanističku, regulacijsku i ostalu dokumentaciju u cilju pravilnog,
ujednačenog i organiziranog pristupa građenju budućih sadržaja i njihovih formi. Ovakav sustav
centralnih naselja i njihovih gravitacijskih područja na prostoru Općine na racionalan način
približava središnje usluge i druge društvene funkcije stanovništva i drugim korisnicima i
smanjuje putovanja za zadovoljenje društvenih i servisnih potreba. Osobito je to potrebno
postići za onu vrstu usluga koje su im potrebne u svakodnevnom životu, pružajući im približno
jednake uvjete života, pa tako doprinosi porastu kvalitete i standarda njihovog života.

Na razini centra zajednice sela potrebno je definiranom centralnom naselju osigurati minimum
potrebnih sadržaja da bi servisiralo i privlačilo svoje gravitacijsko područje.

- 18 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

Tabelarni prikaz gustoće naseljenosti u Općini

POZICIJA U Područje Statistički naseljena Broj Površina naselja Stan./ha
SUSTAVU mjesta gravitacijskog stanovnika u /ha/ izgrađenog

područja naselju 42,9
2007./2020. 14,2
18,8
Centar općine uže urbano Čapljina 8.450 izgrađeno neizgrađeno 32,5
šire urbano Čapljina 780 112,6 - 12,3
Centar općine aglomeracija Grabovine 1.430 197,16 12,5
Tasovčići 10.660 54,89 50,47 20,1
Gabela- Ukupno: 1.300 76,17 20,53 17,0
-Višići Trebižat 410 328,22 71 14,1
Gorica + 480 105,59 31,37
Domanovići Struge 610 32,67 25,6
Počitelj Dretelj 2.800 23,9 31,37 14,4
Ukupno: 10.660 35,92 20,3
uže + šire 13.460 198,08 15,8
Aglomeracija 1150 15,3
Samostalna naselja Sekundarni urbani centri Gabela 1580 526,3 102,37 13,5
Gabela Polje 1.610 79,98 65 9,6
Višići 1.100 78 0 11,5
Čeljevo 380 101,63 13,2
Doljani 560 71,78 13,09 8,9
Dračevo 140 28,23 2,78 12,0
Sjekose 50 58,61 5,5
Crnići 315 12,19 4,82 3,8
Klepci 330 3,78 0,0
Gnjilišta 310 35,36 13,5 12,0
Svitava 85 27,42 6,8
Bajovci 0 56,37 99,19 14,2
Dubravica 6.980 22,31 13,22 7,0
Ukupno: 950 3,7 37,63 10,9
Domanovići 910 579,36 41,25 10,9
Bivolje brdo 320 139,11 2,02 5,2
Lokve 890 64,08 12,35 8,2
Opličići 100 45,48 16,77 8,2
Stanojevići 650 81,59 13,58 7,8
Šuškovo selo 680 9,17 136,82 7,1
Bobanovo naselje 4.500 126 23,04 9,8
Ukupno: 670 82,85 21,0
Počitelj 205 548,28 23,04 10,3
Hotanj 205 85,37 5,7
Ševaš njive 610 29 37,87 6,9
Modrič 1.690 20,97 33,28 2,7
Ukupno: 90 29 71,15 6,3
Jasenice 180 164,34 432,57 8,8
Prćavci 60 15,78 6,4
Prebilovci 430 26,18 13,9
Zvirovići 315 22,39
Šurmanci 1075 68,8
Ukupno: 35,72
28335 168,87
SVEUKUPNO OPĆINA ČAPLJINA:
1987,15

- 19 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

2.2.2. Osnovna namjena i korištenje prostora

Prostor je temeljni resurs kojim gospodari grad. On je nenadoknadiv resurs. Jednom
potrošen ili je uništen ili kvalitetno zaštićen ili stavljen u funkciju kvalitete življenja stanovnika.
Dobro sačuvani okoliš podiže vrijednost svakom prostoru. Zato se prilikom rada na ovom planu
vodila posebna briga o zaštiti okoliša.

U cijeloj Hercegovini je evidentirano stihijsko korištenje prostora (gradnja na
poljoprivrednom zemljištu i td.) što ostavlja nesagledive posljedice po razvoj i egzistenciju
generacija u budućnosti.

U ovom planu utvrđena namjena prostora ima za cilj osigurati i očuvati prirodne datosti
određenih areala. Osnovnom namjenom prostora utvrdili smo prostore i površinu za dalji razvoj
naselja (stanovanja), gospodarske djelatnosti, poljoprivredu, šumske površine i prostore za
infrastrukturne sustave.

Kroz utvrđivanje namjene prostora nastojao se postići balans površina uz istodobno
očuvanje prirodnih vrijednosti, ali i njihovo održivo korištenje u budućnosti. Namjena prostora
je istodobno dobila i karakter zaštite prostornih vrijednosti (voda, poljoprivrednog zemljišta,
šuma i td.). Tako je namjena prostora na bazi prirodne osnove respektirala potrebe koje donosi
razvoj i težila osiguranju i očuvanja postojeće vrijednosti prirodne osnove u cilju postizanja
održivog razvoja.

Na osnovi stručnih analiza usklađivani su interesi korisnika prostora i rješavani
prostorni konflikti. Sve analize su bazirane na programima razvoja pojedinih sektora i
utvrđenim općim i pojedinačnim ciljevima plana. Posebno su analizirani konflikti kao što su:

- odnos poljoprivrednog i građevinskog zemljišta
(Zbog neracionalnog korištenja troši se temeljni izvor egzistencije na prostoru Općine –
poljoprivredno zemljište);

- neracionalno korištenje voda u poljoprivredne svrhe. Konflikt zahtijeva zaštitu voda od
nerazumne eksploatacije;

- razvoj turizma u konfliktu sa očuvanjem prirode i kulturne baštine;
- eksploatacija mineralnih sirovina i zaštita krajolika, okoliša, poljoprivrednog i šumskog

zemljišta, te voda;
- korištenje zemljišta za velike infrastrukturne sustave na uštrb interesa Općine.

Prostorno-planskim mjerama, u namjeni površina i Odlukom o realizaciji Plana treba
ograničiti i spriječiti dalje zauzimanje poljoprivrednih i šumskih površina od strane
građevinskog zemljišta. Treba očuvati fizionomiju starih naselja kako smještajem novih objekata
tako i poštivanjem lokalne graditeljske tradicije. Posebno treba spriječiti neracionalno građenje
duž magistralnih prometnica i njihovo zauzimanje u funkciji naselja. Naselja formirati
zgušnjavanjem i podizanjem kvalitete življenja, a na novim principima. Posebno probati
formirati sekundarne urbane centre kao prepoznatljive centre naselja (Gabela-Višići; Počitelj i
Domanovići).

Prostori i površine za razvoj i uređenje

Površine naselja

• Izgrađeni dio građevinskog područja naselja

- 20 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

• Neizgrađeni dio građevinskog područja naselja

Već je rečeno da se u narednom planskom periodu ne predviđa značajno povećanje broja
stanovnika. Zbog toga je prostor za naselja i eventualno širenje formiran zaokruživanjem
postojećih građevinskih zemljišta koja ispunjavaju minimum kriterija da bi postala dio naselja
(prometnice, gustoća stanovanja, udaljenost od grupacija i td.). Na ovakav način se većina
nelegalnih objekata u Općini legalizira, a van tog statusa ostaju samo rijetki objekti.
Buduća gradnja se predviđa zgušnjavanjem postojećih naselja, kao i popunjavanjem praznih
prostora između grupacije kuća i udaljenih objekata koji su obuhvaćeni zonom naselja. Da je
zgušnjavanje moguće vidljivo je iz malih gustoća stanovanja postojećih naselja. Na nekoliko
mjesta su urađena i širenja naselja na osnovi zahtjeva mjesne zajednice i njihove procjene

potreba, a što će se vidjeti u narednom periodu.

Površine za razvoj i uređenje naselja određene su građevinskim područjima naselja i to:
postojećim izgrađenim, građevinskim područjem za širenje naselja i područjima uzurpacije koja
se legaliziraju.
Sve ove površine unutar sebe predviđaju cjelinu i komplekse koje tvore dijelovi naselja, kao i
druge površine gospodarske namjene koje su u funkciji naselja (stanovanje, poslovanje,
parkovske površine, sportsko-rekreacijske površine, zaštitu šuma, groblja, poljoprivredne
površine ekstenzivnog gospodarenja uz stanovanje i td.).

Svi objekti unutar površine za razvoj i uređenje naselja koji su nelegalni, mogu se legalizirati. U
okvirima površina naselja predviđena je i legalizacija većih grupacija objekata koji su uzurpirali
prostore za druge namjene, ali se sada integriraju u naselja i legalizaciju. Van zone naselja

(izgrađenih, neizgrađenih i uzurpiranih, koji se legaliziraju) nije moguća ni legalizacija objekata,
ni nova gradnja, izuzev objekata u funkciji poljoprivrede, šumarstva i sl.

Na prostorima Općine utvrđeno je 1.987 ha izgrađenih građevinskih područja naselja, 432 ha
neizgrađenih građevinskih prostora za moguće širenje naselja i 35 ha uzurpacija u kojima su
predviđeni objekti za legalizaciju. Ukupne površine za razvoj i uređenje naselja iznose 2.454 ha
ili 9,66% površine Općine. Prosječna gustoća stanovanja unutar zone naselja je 13,9
stanovnika/ha.
Građevinska područja naselja prikazana su na grafičkim prilozima Urbana područja M1:2500,
kao sastavni dio ovoga plana, za svako naselje, sveukupno 39 kartografskih priloga.

Površine izvan naselja

• Gospodarska namjena G1

Gospodarske zone unutar naselja su kalkulirane u zonu naselja. Ovdje su izdvojene samo
površine van naselja predviđene za gospodarsku djelatnost. To su:

- Zvirovići 68,8 ha
- Domanovići 56,1 ha
- Gabela 35,5 ha
- Tasovčići 24,3 ha
- Šuškovo 20,7ha

Sveukupno ove površine zauzimaju 184,7 ha ili 0,72% površine Općine.
Gradnja unutar gospodarskih zona regulirati će se regulacijskim planom.

• Površine za eksploataciju mineralnih sirovina M1

- 21 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

Stručnim analizama u proteklim fazama plana istražene su lokacije za eksploataciju kamena, na
osnovu geoloških karata, utvrđenih istražnih prostora mineralne sirovine, i na zahtjev Nositelja
pripreme plana, predložene su lokacije: Bivolje brdo, Mliništa, Popina (prema Svitavi).
Planom je predviđena lokacija za pozajmište materijala Šurmanci (Šabankuša) za potrebe
izgradnje Autoceste na Koridoru Vc.

• Ugostiteljsko turistička namjena T1

Zone T1 planirane su na izdvojenim lokacijama: Zvirovići, Šurmanci brdo, Trebižat, Hutovo
blato, Gabela-Višići.
Za ugostiteljsko – turističku djelatnost predviđeno je 11,5 ha površina ili 0,04% površine Općine.

• Sportsko-rekreacijska namjena R1

Površine za sport i rekreaciju su u ovom Planu maksimalno predimenzionirane jer su to
istodobno i rezervne površine za širenje naselja. Tako je Planom predviđeno za ovu namjenu
349,6 ha ili 1,37% površine Općine. Detaljna lokacija sadržaja unutar R zone određuje se
regulacijskim planom. Zone za sport i rekreaciju predviđene su u zona grada, u širem području
Neretve, Trebižata i Bregave. Uz poštivanje uvjeta iz zaštite prostora, za ove zone potrebno je
izraditi regulacijski plan.
Na zahtjev Nositelja pripreme plana lokacija Marine za nautički turizam smještena je u područje
R1 između Čeljeva i Stuga. Preporuke za lokaciju i izgradnju Marine date su u sljedećem
poglavlju Plana.

• Poljoprivredne površine P1, P2; P3

Poljoprivredne površine, njihova zaštita i korištenje je jedan od prvih ciljeva ovog Plana. Zbog
toga se utvrđivanju njihovih površina i kategorija posvetila posebna pozornost. U okvirima
Općine utvrđeno je 4.524,3 ha poljoprivrednih površina ili 17,81%. Ove površine su podijeljene
po kategorijama i to na prvu kategoriju (P1)-Osobito vrijedno obradivo tlo 42,95 ha, drugu (P2)-
Vrijedno obradivo tlo 129,3 ha i treću (P3)Ostala obradiva tla 90 ha.
Unutar površine najmanje kvalitetnih šumskih površina predviđeno je oko 852,02 ha površine
za pretvaranje šumskog u poljoprivredno zemljište odnosno zemljište za uzgoj mediteranskih
kultura. ( kartografska oznaka P3 planirano).

• Šumske površine Š1;Š2

Za šumsko zemljište predviđeno je 10.291 ha ili 40,51% površine Općine.
Ovo je zemljište zaštitnih šuma Š2-Zaštitna šuma u površini od 4551 ha ili 17,9% površine i
šume posebne namjene Š3 u površini od 5740 ha ili 22,5% površine Općine.

• Površine posebne namjenije Po

Karakteristike Općine Čapljina su i velike površine predviđene za posebnu namjenu (vojarna,
strelište, skladišta goriva, granični prijelazi i td.) od 201,5 ha ili 0,79% površine. Neke od ovih
površina treba preispitati sa aspekta okoliša, a prije svega skladišta goriva. Također se
preporuča korištenje površina u funkciji stanovništva, kao što je preporuka da Lovačko društvo
koristi prostor strelišta, obzirom da je namjena ista.

• Površine infrastrukturnih sustava

- 22 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

Na lokacijama Gabela, Prćavci, Ševaš njive, Bivolje brdo, Hrsovac predviđene su zone na kojima
postoje uvjeti za izgradnju postrojenja za proizvodnju energije na solarni podgon.

• Površina pretovarne stanice

Planom se predviđa površina za pretovarnu stanicu na lokaciji Greda. Za potrebe pretovarne
stanice i njene prve zaštitne zone izdvojeno je 34,4 ha ili 0,13% površine.

• Groblja

Prema službenom dopisu Općinske nadležne službe, kartografski smo evidentirali sva groblja na

području općine Čapljina. Groblja su lokalna, pri naseljima, manjih su površina i ne predstavljaju
zone namjene. Njima upravljaju Mjesne zajednice. Ukupno zauzimaju površinu od 0,2% od
ukupne površine općine.
Preporuke za postojeća i izgradnju novih groblja obrađena su u posebnom poglavlju ovoga
plana: 2.8.1. Upravljanje grobljima.

• Vodene površine

Od ukupne površine općine Čapljina, zbog bogatstva vodotoka, predstavljaju vodene površine.
Neretva, Trebižat, Bregava i Hutovo blato čine 15,5% Površine općine.

Tablica Namjene površina podnamjena Površina ha % od napomena
rb namjena općine

Namjena prostora:

1.1. Izgrađeni dio građ. područja 1987 ha
naselja 457 ha
35 ha
1.2. Neizgrađeni dio građ. područja
naselja 9,75%

1.3. Uzurpacija

UKUPNO:

2.1. Gospodarska namjena

Zvirovići 68,8 ha

Domanovići 56,1 ha

Gabela 35,5 ha

Tasovčići 24,3

Šuškovo 20,7ha

Ukupno 205,4 ha 0,72%
0,38%
2.2. Površine za iskorištavanje -Bivolje brdo 14,4ha
mineralnih sirovina -Mliništa 21,2ha 1,11%
13,7%
-Šurmanci 30,8ha

(Šabankuša)

pozajmište
-Popina (prema 28,0ha

Svitavi)

2.3. Ugostiteljsko turistička namjena Zvirovići 71ha
Šurmanci brdo 70,3ha

Trebižat 90,1 ha

Hutovo blato 23,3ha

Gabela-Višići 27,5

2.4. Športsko rekreacijska namjena 349,6 ha

- 23 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

2.5. Poljoprivreda P1 42,95 km2
2.6. 139,3 ha
2.7. Poljoprivreda P2 90 ha
2.8. 4524,3
2.9. Poljoprivreda P3 45,51 km2
57,40 km2
2.10. Ukupno 17,81%
2.11. 201,5ha
Šumsko zemljište Š1 14,8ha 40,51%
2.12 13,6ha 0,79%
2.13. Šumsko zemljište Š2 4,1ha
2.14 8,3ha 0,13%
Ukupno: 50,8 ha 0,2%
2.15. 34,4 ha 15,43
Posebna namjena -

Površine infrastrukturnih Gabela
Prćavci
sustava Ševaš njive
Bivolje brdo
Pretovarna stanica Hrsovac
Groblja Greda
Vodene površine
Neretva
Marina Trebižat 18,9ha
Ukupno općina Bregava 254km2
Hutovo blato
Čeljevo

100%

2.2.3. Izgradnja Marine

Nautički turizam privlači sve veću pozornost, zbog gospodarskoga značenja u ukupnoj
ekonomiji, te posebno zbog izgradnje kapaciteta potrebnih za njegovu realizaciju na
neiskorištenim obalnim resursima. Marine nautičkog turizma postaju specifična mjesta
realizacije tog segmenta turizma.
Nautički se turizam ubraja među propulzivnije turističke djelatnosti koje imaju obilježja
rekreacije. Predstavlja novu socio-ekonomsku pojavu u društvu, kojoj budućnost tek dolazi.
Svojim višestrukim učincima pridonosi novim, sadržajnijim uvjetima življenja, urbanizaciji i
uređenju površina, te nizu drugih učinaka što su posredno ili neposredno povezani s cjelovitom
turističkom ponudom.

Zakonska infrastruktura na području nautičkog turizma značajan je činitelj poticanja ili
ograničenja u razvoju. Struktura normativnih odredba u suvremenim zemljama vrlo je složena
jer mnoštvo zakonskih rješenja, izravno ili neizravno, utječe na razvoj neke djelatnosti. Razvoj
nautičkog turizma zahtijeva kompleksno zakonsko reguliranje zbog toga što se tu na različitim
razinama isprepleću javni i privatni interesi, međunarodne konvencije i nacionalna
zakonodavstva, te brojni elementi sigurnosti plovidbe.

Nautički turizam, kao jedna od najmlađih gospodarskih djelatnosti, specifičan je zbog
svojega neravnomjernog prostornog razvoja. Na području Hercegovine, zbog blizine Jadrana
postoji turistička privlačnosti za izgradnju marina i turističkih sadržaja. Učinkovito poslovanje
marina u sustavu nautičkog turizma podrazumijeva ekonomsku i tehničko-tehnološku
opravdanost, pri čemu posebnu pozornost treba posvetiti očuvanju ambijentalnih osobina šire
sredine i prirodnoga ekosustava. Primjena načela održivog razvoja, uvođenje ekološke politike u
poslovanje marina nautičkog turizma i mjere aktivnog odnosa prema resursima počevši od
poduzetnika i nautičara do upravljačkih struktura marina – prijeko su potreban prilog strategiji
postizanja održivog razvoja u njihovu širem okružju.

- 24 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

Planiranje, uz poštovanje osnovnih načela izgradnje luka unutar postojećih akvatorija
grada ili naselja posebno je presudno za područje općine Čapljina.

Potencijalni utjecaji marina na okoliš

Kao jedan od najvažnijih potencijalnih negativnih utjecaja marina na okoliš navodi se
onečišćenje. Rezultati istraživanja tipova onečišćenja koji se dovode u vezu s marinama mogu se
sažeti kako slijedi:

– Nautički turizam i lučice nautičkog turizma, kad se usporede s nekim drugim
kategorijama izvora onečišćenja (urbana naselja i agrikultura), ne mogu se
okarakterizirati kao glavni izvori onečišćenja. Ipak, marine i nautički turizam mogu
uzrokovati lokalno smanjenje kvalitete riječne vode i negativni utjecaj na organizme i
ekosustave.

– U nekim su studijama utvrđene toksične razine teških kovina koje uzrokuju široki raspon
negativnih efekata na riječne organizme. Svi ti efekti što se pojavljuju na individualnim
organizmima, mogu imati negativne posljedice i na čitave zajednice.

– Organske tvari u komunalnim i industrijskim otpadnim vodama, te obogaćivanje
dušikovim i fosfornim solima, može rezultirati smanjenjem biološke raznolikosti.

– Slaba cirkulacija vode unutar luka nautičkoga turizma djeluje na smanjenje kvalitete
riječne vode.

Kriteriji za odabir lokacija za luke nautičkoga turizma

Na načelima održivog razvoja moraju se utvrditi osnovni kriteriji za uravnoteženo iskorištavanje
i razvoj određenog prostora, uz zaštitu prirodnih karakteristika okoliša. U tom se smislu
zauzimanje određenih prostora za marine nautičkog turizma može smatrati prikladnim pod
uvjetima da se:

– negativni utjecaji na riječne ekosustave izbjegnu ili ublaže do prihvatljive razine,
– negativni utjecaji na obalne procese (strujanje vode, procesi sedimentacije) u blizini

marine nautičkog turizma, duž korita Neretve izbjegnu ili ublaže do prihvatljive
razine,
– izmjena vode bude takva da osigurava dobru prozračenost bazena i da se prethodna
kvaliteta vode unutar marine i u susjednim područjima zadrži ili poboljša,
– aktivnost luke nautičkoga turizma bude u skladu s drugim aktivnostima u
neposrednoj okolini,
– aktivnost marine nautičkog turizma bude usklađena sa socijalnim, ekonomskim,
kulturnim i rekreativnim vrijednostima područja.
Pojedinačni i kumulativni negativni utjecaji marina nautičkog turizma na okoliš ovise o njihovoj
lokaciji, veličini i opremi; pritom su bitni činitelji:

 veličina luke nautičkog turizma,
 konstrukcijska rješenja lukobrana i vezova (plutajući pontoni),
 karakteristike bazena u kojemu je smještena marina nautičkoga turizma

(dubina, nagib, dinamika izmjene vode),
 prirodna kvaliteta riječne vode,

- 25 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

 blizina uzgajališta ili područja ribolova području marine nautičkog turizma,

 druge rekreativne aktivnosti u blizini marine nautičkoga turizma,

 prisutnost osjetljivih, ugroženih, vrijednih ili zaštićenih staništa, zajednica
i/ili vrsta u blizini marine nautičkog turizma.

Preporuke za izbor lokacije nautičkoga turizma luke s obzirom na fizičke karakteristike
prostora pretpostavljaju:

Dobru izmjenu vode u bazenu – osigurati prozračenost bazena, onemogućena pojava
ustajale vode, povećan prijemni kapacitet bazena.
Konfiguraciju bazena

– Veća dubina – Veći volumen vode smanjuje mogućnost negativnih efekata
(ustajala voda) i povećava prijemni kapacitet. Izbjegavati lokalna područja
koja su dublja od susjednih kanala, odnosno korita Neretve.

– Nagib – Poželjan je kontinuirani nagib od područja vezova prema većim
dubinama, čime se osigurava bolja izmjena vode, odnošenje onečišćivala i
čestica.

Stabilnost obala – Osigurati bazen od zarušavanja obala i koristiti podgrade koje
osiguravaju protočnost podzemnih voda koje dotječu u bazen.

Preporuke za dizajn i održavanje marine nautičkog turizma [1]:
– izabirati otvoreni dizajn vezova (plutajućih) koji osigurava dobru cirkulaciju i
izmjenu vode,
– koristiti za okoliš neutralnim materijalima (izbjegavaju se materijali koji ispuštaju
otrovne tvari i one teško razgradive u vodi),
– omogućiti što veći prolazak svjetla,
– maksimalno smanjiti potreba jaružanja (produžuju se lukobrani u prirodno dublju
vodu). Tamo gdje je jaružanje neizbježno, posljedice je potrebno svesti na minimum.

Treba izbjegavati:
– područja koja imaju iznimnu važnost za ribolov,
– područja koja imaju iznimnu važnost za mrijest, odrastanje, hranjenje, skrivanje i
migraciju organizama,
– iznimno važna područja zbog njihove visoke biološke raznolikosti,
– područja koja su pod određenom razinom zaštite (nacionalni parkovi, parkovi
prirode, strogi rezervati itd.).

Prijedlozi za lokaciju Marine

Slijedom navedenih kriterija i preporuka na području općine Čapljina od razmatrane 4 lokacije,
unutar koncepta Prostornog plana Čapljina 2010.-2020. predlažemo lokaciju Gabela –Višići.

Predviđena marina se nalazi na lijevoj obali rijeke Neretve na platou između ušća rječice Kupe,
rijeke Neretve i trase stare željezničke pruge. Teren je izgrađen od aluvijalnog šljunka i pijeska
ukupne debljine veće od 10 m, prekrivenog do 1 m debelim zemljasto - pjeskovitim i humusnim
pokrivačem.
Filtracijske značajke aluvijalnog šljunka i pijeska su izrazito dobre i kreću se u granicama do K =
10-2 m/s, odnosno tečenjem podzemnih voda kroz šljunak i pijesak brzinom od oko 3 m/dan.

- 26 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

Ukupna po
vršina koju bi obuhvatila gradnja ove lučice je oko 200 000 m2 od čega prostor za vezove je oko
65 000 m2, plato za suhi vez je oko 30 000 m2, a relativno veliki prostor za motel – hotel,
ugostiteljske objekte i rekreativno sportske aktivnosti je oko 105 000 m2, dovoljan za izgradnju
većeg rekreativno sportskog centra (šetnice, veći broj sportskih igrališta, hotelski i ugostiteljski
sadržaji i sl.).

Marina bi osigurala mokri vez za približno 850 brodica dužine do 8 m i gaza do 0,6 m i oko 500
mjesta za suhi vez brodica veličine do 8 m dužine. Zbog znatnijih oscilacija razine vode za
razdoblja malih i velikih voda, koristili bi se tzv. plivajući pontoni povezanih kliznim vezama za
vertikalne stupove.

Srednja kota terena na kojem bi se gradila ova marina je 4 m, iskopavanje za mokri vez treba da
iznosi do dubine od 2,5 m odnosno kote 1,5 m, odnosno zahtijevalo bi iskop nešto više od
160 000 m3 materijala od čega je nešto više od 100 000 m3 kvalitetnog građevinskog šljunka i
pijeska.

Pogodnosti marine na ovoj lokaciji su:

– Osiguranje relativno velikog broja vezova, odnosno relativno dobra ekonomska
opravdanost ulaganja u istu;

– Prirodna cirkulacija i izmjena voda u prostoru mokrog veza;
– Mogućnost sufinanciranja kroz eksploataciju građevinskog materijala (šljunka i pijeska)

tijekom iskopavanja za prostor mokrog veza;

– Veliki prostor za izgradnju većeg sportsko rekreativnog kompleksa sa hotelskim i
ugostiteljskim sadržajem;

– Relativna blizina urbanističkim središtima.

Nepovoljnosti vezane za lokaciju su :

– Radi se o poljoprivrednim površinama;
– Zahtijevaju se stroge mjere ekološke zaštite voda rijeke Neretve;
– Izgradnja filtra za otpadne vode sa prostora suhog veza i
– uspostava graničnog punkta zbog blizine granice sa R H
– Ograničena komunikacija brodica na relaciji Jadransko more – marina (moguća plovnost

samo za brodice gaza do 0,6 m) ;

Prilikaom izrade Nacrta plana donesena je odluka Nositelja pripreme plana da se na lokaciji
Čeljevo-Struge u zoni R1, predviđenoj za sport i rekreaciju, predvidi lokacija za marinu sa
pratećim sadržajima. Na kartografskom prilogu Koncept namjene i korištenja prostora
predviđena je ova lokacija čiji će se detaljan smještaj i uvjeti odrediti planovima nižeg reda i
projektima.

Izradom Prijedloga plana donesena je odluka Općine Čapljina o lokaciji zone marina na području
Čeljeva, površine 18,9ha, prikazana na grafičkom prilogu br.1. Osnovni koncept namjene i
korištenja prostora Knjiga III ovoga Plana.

- 27 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

2.3. Sektorske prostorne projekcije

2.3.1 Korištenje poljoprivrednog zemljišta

2.3.1.1 Uvod

Tla na prostoru Općine dio su reljefa tipičnog za karst, na nadmorskim visinama između 0-5 i
500 m, sa izrazitom šarolikošću reljefnih formi, od brda nadmorske visine 522m (Gradina),
sjeverno od Čapljine, do humova i krečnjačkih zaravni. Prosječna nadmorska visina na prostoru
Općine je između 150 i 500 m, između Trebižata i Neretve karstni humovi su visoki u prosjeku
200-300m, dok su karstna brda visine između 300 i 500 m.

Južni je dio Općine, do granice sa Republikom Hrvatskom, brdovit, sa nadmorskim visinama
između 300 i 500 m, dok je istočni dio, na prostoru Domanovića i Bivoljeg Brda, geomorfološki
različit od ostalog dijela Općine, zbog svojih blago valovitih brežuljaka, niskih brda i drugačije
geološke podloge.

Teritorij Oćine, zahvaljujući Neretvi, ne oskudjeva površinskim vodnim tokovima. Reljef njenog
velikog dijela oblikovan je utjecajem Neretve i njenih pritoka, sa terenima mjestimično vrlo
strmih obala, dok su ravna proširenja riječnih dolina sa tlima hidromorfnog karaktera i pod
utjecajem prekomjernog vlaženja najvećim dijelom godine. Dio od Žitomislića do Čapljine je bez
pritoka, strmih i stjenovitih obala, nadmorske visine između 200 i 500m.
Kod Čapljine, Neretva prelazi u široku riječnu dolinu, prima Trebižat i Bregavu, te meandrira do
Metkovića, stvarajući ade i sprudove.

Tla doline Neretve

Kao velika rijeka šireg područja, Neretva ima jako velik utjecaj na klimatske i reljefne promjene
na prostoru Čapljine, kao i na karakter i načine korištenja tla, kako za poljoprivredu, tako i za sve
druge oblasti rada.
Na teritoriju Općine, u gornjem dijelu toka Neretve, tla su vrlo šarolika po tipskoj pripadnosti,
najvećim su dijelom u formi kompleksnih mješavina, sa dominantno prisutnim tlima brežuljaka i
brdskih područja, najčešće na tvrdim vapnencima, limitirane dubine soluma, dok je u donjem
dijelu toka najveće prisustvo tala riječnih dolina, velike dubine i vrlo često ekscesivne vlažnosti.
Dio Općine gdje su poljoprivredne površine najkompaktnije je na potezu od Stubice do Čapljine,
sa većim ili manjim proširenjima riječnih dolina Trebižata i Bregave, te prostor Hutovog Blata,
koji je van poljoprivredne upotrebe.

- 28 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

U dijelu Oćine koji ne gravitira Neretvi, reljef je izrazito karstnog karaktera, vrlo plitkih i plitkih
tala, male zastupljenosti dubljih antropogeniziranih površina, velikim je dijelom pokriven
šikarom, degradiranim šumama ili golim kamenom sa specifičnom golokarstnom vegetacijom, a
sva su ova tla izmiješana sa površinama veće ili manje kompaktnosti koje su u prošlosti
antropogenizirane te pretvorene u oranice, voćnjake i vinograde.

Bregava i Trebižat, kao tipične rijeke karstnih područja, formirale su manje ili više uske riječne
doline u kojima ima plodnih tala koja se obrađuju.

Hutovo Blato, u jugoistočnom dijelu Općine, velika je površina specifičnih hidrogeoloških
osobina. Depresija na kojoj je formirano tresetište leži na nepropusnoj podlozi te poput zdjele

prima vode koje se cijede iz okolnih propusnih karstnih površina. Zahvaljujući obilnom vlaženju
ovaj je teren pod vodom najvećim dijelom godine. Specifična barska vegetacija odumire u
uvjetima velike količine vlage, djelomično se razgrađuje i akumulira u formi tresetnih slojeva
mjestimično vrlo velike dubine.
Iako velika i zaokružena cjelina, tresetište je zbog svoje biološke raznolikosti i karaktera van
upotrebe u poljoprivredi, pretvoreno u zaštićenu šumu (Izvor: NEAP-Akcioni plan za zaštitu
okoliša, 03/03) i funkcionira pod režimom parka prirode.

Klimatski parametri za Općinu govore da je na većem dijelu teritorija moguć uzgoj povrtnih
poljoprivrednih kultura tokom cijele godine, sa prosječnom godišnjom temperaturom od 15.2°
(Izvor: Pedološka karta Jugoslavije, sekcija Mostar 4). Klima ima semiaridan karakter, što je uz
geološku podlogu pomoglo formiranju smeđih tala uz dominirajuće prisustvo crvenice i
znakovima posmeđivanja i degradacije.

Prostor Općine je pod snažnim utjecajem vjetrova, od kojih je posebno značajna bura, koja,
hladna i suha, usporava rast vegetacije i ima vrlo jak utjecaj na intenzivno odvijanje procesa
eolske erozije. Također, teritorij Općine je izložen puhanju juga, čiji je utjecaj na rast vegetacije
povoljniji, jer je ovaj vjetar topliji i vlažniji.

U geološkom pogledu, cjelokupno je područje Općine na mezozojskim vapnencima, gdje su
procesima pedogeneze nastale najviše zastupljene crvenice, kojih ima najčešće u kombinaciji sa
vrlo plitkim i plitkim smeđim tlima, uz značajno prisustvo rendzina.
Vapnenačka geološka podloga je uz klimatogene faktore poslužila nastanku tipično karstnog
reljefa, sa brojnim formama erozije, od kojih su neke u ekscesivnom stadiju.
Na površinama dolomitiziranih vapnenaca, reljef je blažih, zaravnjenijih formi, sa tlima
pogodnijim za korištenje, zahvaljujujući njihovoj manjoj stjenovitosti.
Najveći broj tala na prostoru Općine nastao je na vapnencima, koji se vrlo sporo troše stvarajući
malu količinu netopivog ostatka od kojeg su tla formirana, što je jedan od ključnih razloga za
siromaštvo tlima veće dubine i površina, kao i njihovu brzu degradaciju potpomognutu
klimatskim i antropogenim utjecajima.
Zbog ovih okolnosti, limitirana je pojava kvalitetnih tala dubokog soluma, a ona kojih ima
najviše, plitkih i srednje dubokih, su sa brojnim ograničenja, te zahtjevaju posebnu brigu i
pažljivu tehnologiju korištenja.
Osim vapnenaca, tla Općine su nastala i na drugim supstratima, odnosno na slatkovodnim
vapnencima, laporima, karbonatnim pješčarima i eocenskom flišu. Iako su na ovim supstratima
formirana neka od poljoprivredno najznačajnijih tala, ona su male zastupljenosti, ima ih u dijelu
Općine koji se pruža pravcem SZ-JI.

Trošnih vapnenaca slatkovodne iIi eocenske kategorije ima u području sela Služanj, Gradnić,
Tepčići i južnim padinama brda Milanovac u selu Svitava, gdje su nastala smeđa tla različitih
dubina.

- 29 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

Eocenski fliš sastavljen od karbonatnih pješčara, laporca i eocenskih vapnenaca, poslužio je za
nastanak crvenkasto smeđih i smeđih tala, vrlo produktivnih i intenzivno korištenih, a ima ih na
prostoru Bivoljeg Brda i Domanovića.

Pored ovih supstrata, ima još i diluvijalnih glinenih naslaga, na dnu Hutova Blata, gdje čine
nepropusnu podlogu na kojoj su nastala tresetišta.
Također, u dolini Neretve i njenih pritoka, ima aluvijalnih nanosa na kojima su nastale forme
aluvijalnih tala različitog mehaničkog sastava.
Prirodnu vegetaciju šireg područja čine zakržljale šume i šikare listopadnog drveća koje rastu u
aridnim uvjetima sa izraženim erozionim procesima. Suha ljeta i siromaštvo dubokim
fiziološkim slojem tla, dovela su do nastanka kserofitne i termofilne vegetacije, slabe razvijenosti

i slabog diverziteta, sa malom proizvodnjom vegetativne mase koja se brzo mineralizira, te je u
ovakvim uvjetima i formiranje humusa oskudno, sa limitiranom plodnošću tla pokrivenog
ovakvom vegetacijom.
Vegetacija ima obilježja tipična za karstno područje tvrdih vapnenaca, sa dominantnim
prisustvom hrasta medunca i bijelog graba u širem području brdskog reljefa.
Obzirom na karakter pedološkog pokrova, koji je evoluirao u dugom periodu utjecajem
geomorfoloških i klimatogenih faktora, kao i na karakter vegetacije specifične za određene
tipove ili komplekse tla, sve zemljišne površine na prostoru Općine mogu se podijeliti u dvije
grupe:

a) Dolinska tla
b) Bregovita tla ( tla brežuljaka)

Teritorij Općine ima ukupnu površinu od 25.430 ha, od čega na šume otpada 7,637 ha a na
poljoprivredne površine 10,365 ha, što čini 30.03% (šume), odnosno 40.76% (poljoprivredna
tla).
Unutar ovih površina postoji ogromna šarolikost u pogledu tipske pripadnosti tala, njihovog
proizvodnog potencijala, načina korištenja, kultura i vegetacijskog pokrova.
Općenito, sa stajališta kvalitete i urbanističkog planiranja, sva tla Općine se osim gore
navedenog, mogu podijeliti u dodatne dvije velike grupe, uz napomenu da se jedan isti tip tla
može klasirati i kao poljoprivredno i kao šumsko tlo, ovisno o stupnju njegove upotrebljivosti,
odnosno degradiranosti.
Poljoprivredna tla su zastupljenija od šumskih, pri čemu su ove dvije grupe na dosta lokacija
izmiješane, velik dio sadašnjih poljoprivrednih tala nastao je antropogeniziranjem šumskih
površina kroz stoljeća, da bi se u novije vrijeme mogao uočiti i obrnut proces, gdje su neka
poljoprivredna tla počela da se mijenjaju poprimajući oblik više ili manje degradirane šikare, kao
dominirajućeg oblika šuma na teritoriju. Ovakav proces se događa na svim onim površinama
gdje je proces antropogenizacije prestao zbog gubitka interesa za poljoprivrednu proizvodnju.
U raščlanjivanju tala, za svaki tip se daje dvojaka oznaka: jedna od njih je po FAO klasifikaciji
(Izvor: FAO (1976): A framework for land evaluation), a druga je podjela na bonitetne klase
(Izvor: Zakon o poljoprivrednom zemljištu FBiH i Naputak o jedinstvenoj metodologiji za
razvrstavanje poljoprivrednog zemljišta u bonitetne klase).
Po FAO klasifikaciji, tla se generalno dijele na pogodna i nepogodna za poljoprivrednu
proizvodnju (oznake P i N), a unutar svake od ovih kategorija postoje podkategorije, pa se P
kategorija razvrstava na:
- P1, tla dobre pogodnosti
- P2, tla osrednje pogodnosti

- P3, tla marginalne pogodnosti.
N kategorija se dijeli na dvije podkategorije:
- N1, tla privremeno nepogodna za poljoprivrednu proizvodnju
- N2, tla trajno nepogodna za poljoprivrednu proizvodnju.

- 30 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

Bonitetna klasifikacija sva tla dijeli na klase, od I do VIII, pri čemu je isti sistem bonitiranja u
upotrebi na šumskim tlima, kojih na prostoru Općine nema zastupljenih niti sa jednom
površinom I i II bonitetne klase, tako da se ne može govoriti o gospodarskim šumama na
teritoriju Čapljine, u značenju koje ova kategorija ima u kontinentalnom dijelu zemlje.
Obzirom na izuzetnu važnost plodnih tala za daljnji razvoj gospodarstva Općine, za potrebe
urbanističkog planiranja, ovaj pregled uključuje još jedan pristup: zoniranje površina prema
stupnju ekskluziviteta.
Ovim se pristupom uvode tri zone, koje su u grafičkom prilogu obilježene kao P1 (osobito
vrijedno obradivo tlo), P2 (vrijedno obradivo tlo), P3 (ostala obradiva i neplodna tla),
odnosno kao Š1 (šuma gospodarske namjene - ova kategorija šuma ne postoji na teritoriju
Općine, prema prema podacima dostupnim u vrijeme izrade ovog elaborata), Š2 (zaštitna šuma

- obuhvata sve šumske površine oko postojećih i planiranih urbanih cjelina, puteva, vodnih
površina i poljoprivrednih tala), Š3 (šuma posebne namjene - ovo je kategorija šuma koju je
potrebno identificirati, za što je prethodno potrebno uraditi odgovarajuću studiju):

1. P1-Crvena zona, koja obuhvata tla P1 i P2 kategorije, sa pripadajućim bonitetnim
klasama. Ova zona obuhvata izuzetno vrijedna i vrijedna tla, koja se moraju sačuvati za
potrebe poljoprivrene proizvodnje, ovakva se tla već koriste za poljoprivredu, te je
njihovo korištenje za ovu svrhu moguće bez ili uz minimalna ulaganja. Tla crvene zone su
najkvalitetnije površine riječnih dolina i zaravnjene plohe brežuljkastih područja, te je
njihovo isključivanje iz procesa urbaniziranja i zakonska obaveza, posebno tala P1
kategorije.

2. P2-Žuta zona, obuhvata tla koja se koriste u većem ili manjem stupnju za poljoprivredu,
obuhvata kategoriju P3 sa pripadajućim bonitetnim klasama. Ovo su tla manje
proizvodnosti, slabije korištena u poljoprivredi, sa brojnim ograničenjima, manjih
površina, plića, obrasla šikarom ili lošijom šumom, obično u brdskom području ili su to
šumske površine riječnih tokova. Ova tla se mogu pretvoriti u poljoprivredna u slučaju
potrebe, procesima antropogenizacije, te su svojevrsna zemljišna rezerva na ”čekanju”.
Preporučljivo ih je planirati za poljoprivredu ili pošumljavanje, a uz dobru
argumentaciju, mogu se i urbanizirati.

3. P3-Zelena zona, obuhvata tla N kategorije, sa pripadajućim bonitetima. Ovo su neplodna
tla slabo obrasla vegetacijom ili je to goli karst, koji se ne može prevesti u poljorivrednu
površinu ili vrlo teško u šumska tla, pa ih je moguće koristiti bez ikakvih ograničenja za
urbanisitčka planiranja.

Jedan od izuzetaka u primjeni ovog pristupa je Hutovo Blato, koje je van poljoprivredne
upotrebe, kao tlo N1/N2 kategorije, ali je zaštićeno kao park prirode, te kao takvo ne može biti
korišteno niti za jednu drugu svrhu, pa je teritorij unutar crvene zone.
Ovaj pristup je moguć bez teškoća provesti u planiranju korištenja poljoprivrednih površina, dok
je njegova primjena na šumska tla sa izvjesnim ograničenjima, odbzirom da Općina ne raspolaže
gospodarskim šumama I i II bonitetne klase, nego su šumske površine unutar ostalih klasa, pa je
crvena zona ona koja obuhvata šume bonitetnih klasa od III do V, žuta zona pokriva šume VI i VII
bonitetne klase, a zelena šume VIII bonitetne klase. Za potrebe lakšeg razumijevajna grafičkog
prikaza šumskih površina na teritoriju Općine, šumske površine crvene i žute zone su obilježene
kao Š2 prostori, dok su šume zelene zone svrstane u kategoriju ostalih šuma i šumskog tla, gdje

spadaju gole karstne površine i vrlo oskudno pokriveni prostori bez ekonomskog značaja
Za detaljan uvid u površine šuma te njihovo kategoriziranje sa urbanističkog stajališta, odnosno
razradu urbanističkih planova, predlaže se korištenje šumskih gospodarskih osnova, gdje su ove
površine detaljno obilježene i bonitirane.

- 31 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

Također, aktualnoj praksi konverzije šumskih površina u poljoprivredne, postupcima opsežnih
građevinskih radova, treba prethoditi temeljita studija ekološkog utjecaja ovakvih postupaka.

2.3.1.2 Korištenje poljoprivrednog zemljišta

a) Dolinska tla
Ova grupa tala se nalazi u donjem dijelu toka Neretve i njenih pritoka, u riječnim dolinama, kao
rezultat erozivnog djelovanja riječnih tokova gdje riječna voda nosi velike količine usitnjenih
materijala i odlaže ih bliže ili dalje od obale, u riječnim dolinama, omogućavajući nastanak
aluvijalnih, tresetnih i raznih tipova oglejenih tala. Unutar ove grupe izdvojeni su sljedeći tipovi
tala:

1. Ravna niska tresetna tla, N1/2; VI/VII, crvena zona

Ovih tala ima u Hutovu Blatu, na ukupnoj površini od 2,500 ha, koje je po prirodi depresija,
najvećim dijelom godine pokrivena vodom, sa vodno-zračnim režimom ovisnim o toku Neretve i
okolnih izvora, kojih najviše ima u južnom dijelu, odnosno Donjem Blatu, koje je svojim vodnim
režimom povezano sa Popovim Poljem.

U hladnom dijelu godine, Hutovo Blato poprimi izgled jezera, dok se u ljetnom periodu voda
povuče, pri čemu nivo podzemne vode ostane i dalje visok.
Tresetište je na ovoj lokaciji tipa niskih treseta, ostaci biljaka se razgrađuju nepotpuno,
uglavnom u aerobnim uvjetima. Vegetacija je ovdje barskog tipa, a dubina tresetnih naslaga
najčešće oko 10 m (Izvor: Pedološka karta Jugoslavije, Sekcija Mostar 4).

Formiranje treseta se odvijalo pod snažnim utjecajem odlaganja karbonatnih sedimenata i
naplavina, uz postotak organske tvari ovisan o dinamici hidrorežima. Postotak mineralizacije
ovog treseta je visok, te nije pogodan za poljoprivrednu upotrebu kao visoki treseti. U
nerazloženom stanju, treset ima dobre fizičke osobine.

2. Organo-mineralna glejna karbonatna tla (polutreseti), N1; VII/VIII, žuta zona

Uz tresete, ovih tala ima u najnižem dijelu Višićke nizine, tj. Čapljinskih Blata. Ovo je nizinsko
područje južno od Čapljine, pod utjecajem površinskih ili podzemnih voda Neretve, ona su u
pedogenetskom pogledu posljednji stadij evolucije koja završava tresetima. Ima ih oko
Karaotoka, a njihova je pedogeneza bila pod snažnim utjecajem odlaganja sedimentnog
materijala, pri čemu je sadržaj organske tvari veći u tlima bli im rijeci Krupi.

Ova tla su teška, glinovita, sa velikim sadržajem sapropela, koji popravlja fizičke osobine treseta,
pri čemu one ovise u velikoj mjeri o sadržaju organske tvari, koja kao i sapropel, ako je ima u
većoj količini, popravlja fizičke osobine tla.
Iako su ova tla inicijalno lošijeg boniteta, ona su uvrštena u žutu zonu, zbog kompaktnih
površina na kojima se nalaze, te potencijala koji imaju za agromelioracije.
Agromelioracijama, ova tla se pretvaraju u vrlo vrijedne poljoprivredne površine osobito
pogodne za uzgoj ratarskih kultura, pri čemu je mineralizacija organske tvari faktor koji
pogoršava fizičke osobine tla, pa je za održavanje postignutog nivoa njihove proizvodnosti
potrebno provoditi plodored, odnosno smjenu kultura.

3. Mineralna močvarno-glejna karbonatna tla, N1; VII/VIII, žuta zona

Ova tla su nastala u donjem toku Neretve. Aluvijalna tla iz doline Neretve koja gravitiraju
depresiji Hutova Blata iIi Uža, zbog utjecaja površinskih i podzemnih voda poprimaju hidrogeni
karakter i evoluiraju u mineralno močvarno glejna tla, tako da su po prirodi prelazni stadij

- 32 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

između aluvijalnih glinovitih karbonatnih ka organo-mineralnim glejnim tresetnim karbonatnim
tlima.

Kombinacija teškog mehaničkog sastava i česte izloženosti utjecaju površinskih i podzemnih
voda čine ova tla nepogodnim za obradu, tako da su ona najčešće u upotrebi kao pašnjaci ili
prirodne livade.
Uz prilagođenu tehnologiju korištenja na njima se može dobiti visok prinos zelene mase.
Izvjestan dio ovih površina se također koristi za uzgoj breskve. Melioracijama se ova tla mogu
prevesti u vrlo kvalitetne poljoprivredne površine, zbog čega su u ovom pregledu uvrštena u tla
žute zone.

4. Aluvijalna karbonatna tla, P1-P2; I-V, crvena zona

Ovih tala ima cijelim tokom Neretve od Žitomislića, do granice sa Hrvatskom, te cijelim tokom
Bregave i Trebižata. Bliže koritu rijeka talože se teže granulometrijske frakcije, dok se
udaljavajući od obala, povećava udio sitnijih čestica. Intenzitet plavljenja utječe također na
okomitu distribuciju čestica koja se manifestira smjenjivanjem slojeva različitog
granulometrijskog sastava.

Slika 16: Riječne doline Neretve, Bregave i Trebižata, područje aluvijalnih tala
Aluvijalni sedimenti bliže koritu Neretve su po granulometrijskom sastavu pjeskoviti i
pjeskovito-ilovasti, ilovasto-pjeskoviti i lovasti. Idući dalje od korita Neretve, tlo postaje
glinovito-ilovasto, ilovasto-glinasto i glinasto pa su zbog svega ovoga, ova tla podijeljena u tri
podgrupe:

-aluvijalna karbonatna pjeskovita tla, uvjetno P1 klase pogodnosti; III-V bonitetna klasa
-aluvijalna karbonatna ilovasta tla, P1; I-III bonitetna klasa
-aluvijalna karbonatna glinasta tla, P1; I-IV bonitetna klasa.
Tla donjeg toka Neretve imaju dosta praha, često i više od 50% u ukupnom mehaničkom sastavu.
Njegov ovako visok sadržaj u kombinaciji sa značajnim prisustvom karbonata, čini ih vrlo
propusnim. Uz povoljan omjer ostalih granulometrijskih frakcija, imaju dobar vodno-zračni
režim, kao i ostale fizičke osobine, što ih čini pogodnim za poljoprivredu. Dobre su pogodnosti za
uzgoj južnog voća i povrća, ima ih ukupno nekoliko tisuća hektara. Mogu se i navodnjavati, vrlo
su pogodna za uzgoj paprika. Osim povrtlarskih kultura, na ovim tlima dobro uspijeva i kukuruz,
a na tlima udaljenijim od korita rijeke, uzgajaju se lucerka i djetelina. Ovo su izuzetno vrijedne
poljoprivredne površine koje treba planirati isključivo kao poljoprivredni resurs.

5. Aluvijalno-deluvijalna karbonatna skeletoidna tla na šljuncima, uvjetno P1; III-V,
crvena zona

Ovih tala ima malo, na lijevoj obali Neretve, od izlaza iz kanjona Žitomislići u dužini od nekoliko
kilometara uskom dolinom između Neretve i ceste Mostar-Čapljina, zasađena su vinogradom,
rigolana do dubine od 0.5m, na njima dosta oblutaka izbija na površinu.

6. Aluvijalno-deluvijalna karbonatna glinasta tla, P1; II-IV, crvena zona

Ima ih malo, desetak hektara, na desnoj strani Bregave, u području Velikih Njiva, dok je druga
površina na lokalitetu Dabrice, južno od Počitelja, koriste se za intenzivan uzgoj povrtnih i
oraničnih kultura.

7. Smeđa livadska karbonatna i mineralno-močvarno-glejna karbonatna tla, P2; V/VI,
crvena zona

- 33 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

Ova su tla na ukupnoj površini od nekoliko stotina hektara, na području Rastoka, uz rijeku
Vriošticu i njene pritoke. Duboka su, najčešće pod oraničnim kulturama. Prostor na kojem su
nastala su korita nekadašnjih rijeka, ispunjena materijalom različitog granulometrijskog sastava,
velikog su proizvodnog potencijala, najčešće su ilovasto-glinastog teksturnog sastava sa visokim
udjelom koloidne gline, teška su za obradu. Karbonatna su, imaju dosta P i K, ako se koriste za
uzgoj povrća, ljeti ih treba natapati.

8. Mineralno-močvarno karbonatna glejna tla, N1; VII/VIII, žuta zona

Ima ih manje u odnosu na prethodnu kategoriju. Procesi oglejavanja su izraženi u donjim
horizontima koji su većim dijelom godine pod vodom. U pogledu teksture, glinovita su, pa se

najviše koriste u uzgoju kukuruza i povrća, dobre su proizvodne sposobnosti, u vlažnijem dijelu
godine potrebno ih je odvodnjavati.
Iako su u nemelioriranom stanju lošijeg boniteta, zbog svog položaja i proizvodnog potencijala u
melioriranom stanju, trebalo bi ih čuvati za poljoprivrednu proizvodnju.

9. Aluvijalna karbonatna tla na sedri (sigovače), P1; II-IV, crvena zona

Ovaj tip tala nastaje uz kraški vodotok Trebižata i njenih pritoka Tihaljine i Mlade, ima ih na
većim površinama na lokalitetu Rastok, od pravih aluvijalnih tala se razlikuju po načinu
nastajanja.

Dok se aluvijalna tla formiraju taloženjem sedimenata van korita rijeka, odnosno mehaničkim
putem, sedimenti ovdje nastaju kemijskim putem, utjecajem voda karsta bogatih ugljičnim

dioksidom na CaCO3. Posebnim kemizmom nastaje sedra, koju periodično razbijaju velike vode
u koritu Mlade i Trebižata, noseći je kao aluvijalni sediment. Ovi se sedimenti talože u vidu zrna i
krupice, stvarajući osnovu za nastanak tla laganog mehaničkog sastava, propusnog za vodu,
male vododrživosti a velikog kapaciteta za zrak.
Zrnca i krupica iz kojih su ova tla nastala se lako drobe, sastavljeni su isključivo od CaCO3, koji je
nakon usitnjavanja vrlo aktivan, pa su ova tla nepogodna za uzgoj kultura koje imaju sklonost
klorozi. Uz odgovarajući izbor sorti i tehnologije uzgoja, dobra su tla za vinovu lozu i voće, manje
su pogodna kao oranice.

b) Bregovita tla
Imaju veću zastupljenost u poređenju sa dolinskim tlima, puno su manje proizvodna, nalaze se
razbacana kao veće ili manje parcele na prostoru karsta. Iako su zastupljena većim brojem
kartiranih jedinica u pedološkoj karti, ova tla u suštini pripadaju maloj grupi od samo nekoliko
tipova tla.
Njihova je proizvodnost, kao i način korištenja jako ovisan o vrsti pedološkog pokrova, stupnju
moguće obrade, dubini soluma, erodiranosti, inklinaciji, izraženosti erozionih pojava, te
raznolikosti geološke podloge.
Glavni tipovi tala rasprostranjenih na prostoru Općine iz ove grupe su: smeđa tla na tvrdim
vapnencima, crvenice na tvrdim vapnencima, te smeđa tla na trošnim vapnencima, laporima i
glinama.

1. Rendzina na tvrdim vapnencima, N2; VI/VII, zelena zona

Pokrivaju malu površinu u JI dijelu Općine na sjevernim dijelovima Mlinskog polja, kao i

jugozapadne padine odnosno litice brda Milankovac u podnožju Brda Svitava. Solum je na ovim
tlima vrlo plitak, velike su površine pod golim kamenom, prirodnu vegetaciju na njima čine ili
degradirane šikare ili specifična golokarstna vegetacija.

- 34 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

2. Posmeđene rendzine na tvrdim vapnencima, N1/2; VII/VIII, zelena zona

Ovih tala ima u kompleksu sa vrlo plitkim i erodiranim tlima na tvrdim vapnencima. Ima ih na
sjevernim i sjeveroistočnim padinama brda Stubica, Velika Gradina i Crnog Brda sa desne strane
Trebižata, pokrivaju površinu od nekoliko stotina hektara. Također ih ima sjeveroistočno od
Gradine (nadmorska visina 522 m), sve do sela Šurmanci, na ukupnoj površini od oko 200 ha.
Puno ih više ima u kanjonu Neretve, u kompleksima sa vrlo plitkim i plitkim erodiranim tlima na
tvrdim vapnencima. Vrlo su plitka tla dubine oko 20 cm, ilovastog mehaničkog sastava, sa
velikim udjelom skeleta koji je po prirodi tvrdi vapnenac.

Prirodnu vegetaciju čine šikare ili vrlo rijetke degradirane šume. Pod rendzinama se često nalaze
velike površine kamenitih tala gdje goli kamen pokriva više od 95% ukupne površine, te su kao
takve, vrlo neproduktivne.

3. Smeđa tla na tvrdim vapnencima, smeđa vrlo plitka skeletna tla na tvrdim
vapnencima, P3/N1; VII/VIII, zelena zona

Ima ih u obliku manjih otočića u sjevernom, sjeveroistočnom i jugoistočnom dijelu Općine.
Nemaju veliku rasprostranjenost, bez poljoprivrednog su značaja, jako su stjenovita, sa
prisustvom stijena i kamenja i više od 90%. Tla ovoga tipa su plitka, skeletoidna i jako kamenita.

4. Smeđa koluvijalna tla na tvrdim vapnenima, P2; IV-VI, crvena zona

Ova tla su nastala procesima koluvijacije, odnosno premještanjem ili donošenjem usitnjenog
materijala sa viših izdignutih položaja. Ima ih oko mjesta gdje se Buna ulijeva u Neretvu, sa
desne strane puta Mostar-Čapljina, formirala su se na laporima, karbonatnim pješčarima i glini i
predstavljaju plodne oaze u prostoru karsta.

5. Crvenice antropogenizirane sa pjegama crvenica vrlo plitkih i plitkih na tvrdim
vapnencima, P2; VI/VII, crvena zona

Ovih tala ima na prostoru sela Zvirovići i Šurmanci, na zaravnjenom terenu, slabo kisele su
reakcije, težeg mehaničkog sastava (glinovita), koriste se kao poljoprivredne površine, ranije se
na njima uzgajao duhan.

6. Crvenice vrlo plitke i smeđa vrlo plitka i plitka tla na tvrdim vapnencima, P3;
VII/VIII, žuta zona

Ima ih u sjeverozapadnom dijelu Općine, predstavljaju karstne površine obrasle oskudnom
vegetacijom, odnosno pašnjacima.
Ove površine su pogodne za pošumljavanje, uz intenzivnije agromelioracije mogu se prevesti u
višu kategoriju upotrebe.

7. Crvenica antropogenizirana i smeđa antropogenizirana tla na tvrdim vapnencima,
P3; VII/VIII, žuta zona

Nalaze se u sjeverozapadnom dijelu Općine, na ukupnoj površini od oko 300 ha, uz dominirajuću
zastupljenost crvenice. Ove povšine zbog svoje veličine mogu poslužiti kao rezerva za potrebe
poljoprivredne proizvodnje kroz intenzivnu antropogenizaciju ili se mogu pošumiti na
lokacijama gdje su površine kamenitije i pliće.

- 35 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

8. Crvenice i smeđa vrlo plitka i plitka tla na tvrdim vapnencima sa pjegama
antropogeniziranih tala na jedrim vapnencima, P3; VI/VII, žuta zona

Ima ih na širem području Općine, pokrivaju karstnu oblast desno od kanjona Neretve, sve do
granice sa općinom Čitluk.

Teren pod ovim tlima je pokriven niskom šumom (makijom) ili degradiranom šikarom, a samo
na manjim površinama u navedenim selima ima smeđeg antropogeniziranog tla koje je ranije
korišteno u uzgoju duhana a danas su to najčečšće umjetne livade, a okolne šumske površine se
mogu procesima reforestacije prevesti u višu klasu šuma.

9. Crvenice i smeđa vrlo plitka tla sa pjegama crvenica na tvrdim vapnencima, P3;
VI/VII, žuta zona

Ima ih oko 200 ha, u okviru gore navedenog kompleksa, na manje stjenovitom terenu.

10. Crvenkasto - smeđa antropogenizirana tla na flišu, P1/P2; II-IV, crvena zona

Formirana su na karbonatnim pješčarima koji stvaraju puno više netopivog ostatka, pa su na
njima nastala tla dublja, reljef je zaobljeniji, blaži, više je obrastao vegetacijom. Ova su tla
antropogenizirana, te imaju morfologiju bitno drugačiju od istog tipa tala u prirodnom stanju.
Lakše su teksture od pravih crvenica, u površinskom horizontu su obično pjeskovito – glinovite
ilovače i ilovače a dublje su glinovite ilovače. Profil im je dubine od 0.5 do nekoliko metara, u
prirodnom stanju su kisele, antropogeniziranjem se pH vrijednost povećala na neutralnu ili
slabo alkalnu, adsorptivni kompleks im je zasićen bazama, imaju dosta humusa. U gornjim
slojevima su dobro vodopropusna, lošije u donjim, imaju bolji kapacitet za vodu od pravih
crvenica. Preporučuje se njihovo korištenje isključivo za poljoprivrednu proizvodnju, gdje uz
ukrupnjavanje parcela, izgradnju dobre mreže poljskih puteva, konzerviranje tla i vode, te
smjenu usjeva i gnojidbu organskim gnojivima mogu biti izuzetno vrijedni prostori.

11. Smeđa i crvenkasto smeđa tla na flišu, P1; I-IV, crvena zona

Ima ih na prostoru Rečice, Domanovića i Opličića, na ukupnoj površini od oko 1000 ha,
formirana su na flišu, kojeg čine karbonatni supstrati, pretežno lapor, laporasti karbonati,
karbonatni pješčari i karbonatna glina.

Reljef je ovdje blago valovit, brežuljkast, tla su duboka, povoljnih fizičko-kemijskih osobina,
predstavljaju prave plodne oaze, te su pretvorena u vinogradarsko-voćarska tla, gdje se uzgaja
breskva, kvalitetno grožđe, kajsija, dinja, lubenica, smokve, a manje ratarske kulture, koje daju
visoke prinose.
U pogledu urbanističkog planiranja, za ova se tla daje identična preporuka kao i za prethodni tip,
odnosno koristiti ih isključivo za poljoprivredu.

- 36 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

Agropedološka karta korištena pri izradi PP Čapljina M1: 50 000
Izdavač: Zavod za agropedologiju Instituta za poljoprivredna istraživanja, Sarajevo 1977.

- 37 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

2.3.1.3. Zaključak

Općina Čapljina je svojim položajem predodređena za intenzivan razvoj gospodarstva gdje
poljoprivreda treba imati izuzetnu ulogu.
Blizina mora i kontinentalnog zaleđa su kombinacija koja snažno utječe na karakter klime; južni
dio, u proširenom dijelu Neretve, ima submediteransku klimu, dok je sjeverni, brežuljkasti pod
utjecajem kontinentalne klime, što u kombinaciji sa obiljem topline i sunčanih dana omogućava
vrlo širok izbor poljoprivrednih kultura koje se mogu uzgajati.

Poljoprivredni potencijal Općine snažno je obilježen karstnim karakterom tala na najvećem
dijelu njene površine, što je uvjetovalo nastanak plitkih, vrlo plitkih, inkliniranih i eroziji sklonih
tala na mnogim lokalitetima, gdje mjestimično ima ekscesivno erodiranih površina, na kojima
destruktivni procesi odnose brzo i temeljito fiziološki sloj tla koji je nastajao dugo i mukotrpno.
Općina raspolaže značajnim površinama vrlo vrijednog poljoprivrednog tla, uglavnom u
proširenom dijelu Neretve i njenih pritoka, te blažim zaravnjenijim formama reljefa brdskog
područja.
Ovi su tereni stoljećima otimani od karsta, obilato gnojeni i sistematično obrađivani, pa su tu
nastala vrlo vrijedna voćarsko- vinogradarska tla, kao i oranice.

Površine najkvalitetnijih tala ovdje uvrštene u tla crvene zone su kapital koji Općina mora
sačuvati, ne samo kako je propisano Zakonom o poljoprivrednom tlu, nego i tla lošijih bonitetnih
klasa, odnosno V i VI. Ova tla također treba koristiti za podizanje voćnih zasada, vinove loze,

maslinjaka ili vjetrozaštitnih pojaseva. U planiranju bilo koje gospodarske djelatnosti, zemljišni
resursi se moraju uzeti kao konstanta koja se ne bi trebala izuzimati iz poljoprivredne
proizvodnje, jer su u karstnom području čiji je Oćina dio, kvalitetna tla pravi raritet koji može
poslužiti za uzgoj širokog raspona poljoprivrednih kultura, skoro cijele godine.
Problem manjka poljoprivrednih površina je akutan u velikom dijelu svijeta, na prostoru karsta
tla se sporo i dugotrajno formiraju, te ih treba tretirati na način kako to i zaslužuju: znalački i sa
poštovanjem

Nažalost, praksa pozitivne antropogenizacije kojom su formirana plodna tla tamo gdje ih nije
bilo, prakticirana kroz stoljeća u ovom kraju, u novije doba je zamijenjena procesom sa vrlo
negativnim konotacijama: umjesto obrade uz gnojidbu organskim gnojivima, tla se intenzivno
tretiraju kemikalijama, u cilju što veće i brže zarade u uvjetima klime koja to omogućava, pa je
došlo do pojave izražene degradacije plodnosti najboljih tala koje ljudi ovdje imaju; humus se
intenzivno razgrađuje, a pesticidi i mineralna gnojiva se brzo ispiru i propuštaju kroz poroznu
karstnu podlogu, završavajući u vodama, trujući sav živi svijet. Cjelokupan proces degradacije je
još pogoršan i erozijom, koja na površinama gdje nema plodoreda ili vegetacijskog pokrova
poprima vrlo ubrzan tok.
Dobrih poljoprivrednih tala Općina još uvijek ima, ali ona nestaju, ne samo kroz gubitak ili
smanjenje njihove plodnosti lošom poljoprivrednom praksom i erozijom, nego i neplanskom
urbanizacijom.
Podjela tala na zone data u ovom pregledu omogućava fleksibilnost u provođenju urbanističkih
planova i oslanja se na Zakon o poljoprivrednom zemljištu FBiH.

Tla crvene zone (P1) su već u upotrebi kao poljoprivredni resurs, te ih je moguće dovesti u
stanje veoma visoke vrijednosti dodatnim mjerama kroz slijedeće postupke:

1. Postojeće površine koje se koriste bi trebalo ukrupniti kroz procese komasacije i
arondacije, izgradnjom dobre infrastrukture, a terene brdskih područja, terasirati gdje je

- 38 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

potrebno, uklanjanjati stijene, rigolati, podizati višegodišnje zasade, ili zasijavati
periodično travno - djetelinskim smješama.
2. Plodored, odnosno smjena kultura kao jedna od dobrih poljoprivrednih praksi bi trebao
biti obavezan dio svakog plana gospodarenja tlom, uz uvođenje uzgoja krmnih kultura,
kao osnova za obnavljanje stočnog fonda, bez kojega nema niti organskih gnojiva
neophodnih za humizaciju ovih prostora i vraćanje njihove plodnosti.
3. Provoditi mjere hidromelioracija u dolinskim područjima gdje su tla pod utjecajem
ekscesivne vlažnosti, te ovo kombinirati sa izgradnjom odvodno-natapnih sustava za
eliminiranje negativnog utjecaja suše u vrelom dijelu godine, odnosno plavljena i
hidromorfizma u vlažnijim periodima.
4. Reducirati i racionalizirati upotrebu kemikalija zbog njihovog utjecaja na zagađenje
okoliša, degradaciju strukture, smanjenje količine humusa, uništenje živog svijeta, te
općenito gubitka plodnosti najvrijednijih tala Općine.
5. Izbalansirati korištenje poljoprivrednih kemikalija uvođenjem alternativnih postupaka,
poput zelenišne gnojidbe, mulchiranja, minimalne obrade, korištenjem stajnjaka,
smjenom usjeva, natapanjem, te povećanjem otpornosti uzgajanih kultura na djelovanje
štetnika.

Na tlime žute zone (P2), koja su također u većoj ili manjoj upotrebi kao poljoprivredne
površine prakticirati slijedeće:

1. Sadnju drvenastih višegodišnjih vrsta, odnosno vinograda, maslenika ili voćnjaka uz
podizanje vjetrobrana, kako bi se povećala otpornost prostora na negativan utjecaj
eolske erozije, kao i reduciranje gubitaka tla vodnom erozijom.

2. Ukrupnjavati površine uz izgradnju odgovarajuće mreže poljskih puteva
3. Terasirati teren te prakticirati uzgoj obradom po konturnim crtama. Kroz proces

terasiranja izgraditi vodoretencione površine koje će poslužiti kao barijere za oticanje
ekscesivnih količina vode, te njeno zadržavanje za potrebe natapanja u sušnim
periodima.
4. Uzgajati višegodišje travne i travno djetelinske smješe kao osnov za razvoj stočarstva, te
dobivanje organskih gnojiva potrebnih za popravljanje osobina tla.

Na tlima zelene zone (P3), gdje je to moguće, prakticirati pošumljavanje, rigolanje i mljevenje
kamenja za dobivanje tla za uzgoj masline illi vinove loze, zatravljivanje ili konzervaciju
prostora, te prepuštanje prirodnoj kolonizaciji autohtonom vegetacijom.
Izuzetnu važnost treba posvetiti i educiranju proizvođača, posebno o interakcijama između tla,
klime i živog svijeta, uz potrebu čuvanja ekološke ravnoteže, bez koje je bilo kakav dugoročan
razvoj nemoguć.

Ovo je posebno važno u slučaju novostvorenih površina, gdje se goli kamen melje, usitnjava,
dovozi plodni sloj tla te podižu nasadi masline ili vinove loze. Vlasnici ovakvih površina moraju
se informirati o značaju obogaćivanja takvih terena humusom, terasiranju, podizanju
vjetrozaštitnih pojasa, konzerviranju vode, pravilnom korištenju poljoprivrednih kemikalija, te
zaštiti od erozije, koja može njihovu investiciju odnijeti u rekordno kratkom roku.

Poljoprivredni proizvođači, planeri kao i šira populacija moraju biti educirani o važnosti tla,
njegovoj neobnovljivosti u slučaju lošeg gospopodarenja i planiranja. Ljudi moraju shvatiti da je
tlo živa sredina gdje ima jako puno organizama čije postojanje omogućava zdravlje i opstanak i
ljudi koji ga koriste.

- 39 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

Također, potrebno je razviti programe educiranja šire populacije o opasnostiima i
multidimenzionalnosti erozionih procesa, te načinima zaštite i popravke tala.
U cilju dobivanja potpunog uvida u stanje i kvalitetu zemljišnih resursa, Općina bi trebala uložiti
napor i resurse u temeljito bonitiranje poljoprivrednih i šumskih površina, neovisno o procesu
koji se odvija na nivou Federacije. Ovo podrazumjeva formiranje baza podataka te korištenje
GIS-a, uz individualno bonitiranje svake lokacije koja se ocijeni zanimljivom za razvoj
poljoprivrede, te redovito provođenje kontrole plodnosti tla, uz napomenu da su bonitetne,
odnosno klase upotrebne vrijednosti date za tla opisana u ovom pregledu, rezultat korištenja
kompilacije podataka, od kojih su neki vrlo stari, poput Pedološke karte, koja u vrijeme kad je
napravljena, uz uvažavanje njenog značaja, ipak nije bila detaljna u stupnju koji bi bio u skladu
sa modernim standardima

2.3.2. Korištenje šumskog zemljišta

Teritorij Općine ima nekoliko zona šumskih površina sa specifičnom vegetacijom:
1. Vegetacija zakržljalih šuma i šikara, prisutna na širem području brdskog reljefa u
formi listopadnog drveća koje raste u aridnim uvjetima sa izraženim erozionim
procesima. Vegetacija ima obilježja tipična za karstno područje tvrdih vapnenaca, gdje
ima najviše hrasta medunca i bijelog graba.
2. Vegetacija nižih područja koju čini nisko rastinje šikare, mjestimično razrijeđene do
forme degradacije, uz najveće prisustvo drače i šipka.
3. Velike površine golog karsta pokrivene su u manjem ili većem stupnju vegetacijom
kamenjara, odnosno zajednicama vrijeska, smilja, trave ive i žutike. Mjestimično se
nalaze vrlo loši pašnjaci koji su asocijacije trave hrđobrade, zubače i pirike. Biljne
zajednice ovoga tipa pogoduju održavanju osobina crvenice i procesima posmeđivanja.

Prema podacima iz prostornog plana za period prije rata, na prostoru Općine nema šuma koje bi
bile kategorizirana kao šume I i II bonitetne klase, a sve šume kojima Općina raspolaže su unutar
klasa od III do VIII, sa dominacijom lošijih šuma koje se prepliću sa poljoprivrednim površinama.
U prošlosti je velik dio šumskih površina antropogeniziran i pretvoren u obradiva tla, a ovaj
proces postaje zanimljiv i danas, gdje postoji interes da se mnoge šumske površine pretvore u
voćnjake, zasade masline ili vinograde.
Ovu je praksu potrebno prakticirati vrlo oprezno zbog slijedećih činjenica:
Karakter vegetacije plitkih tala karsta i golih kamenjara pogoduje procesima isušivanja, vodne i
eolske erozije.
Zbog slabe i mjestimiče pokrivenosti, tlo nije zaštićeno od insolacije, a javljaju se i požari u
vrućim ljetnim mjesecima. Obogaćivanje tla humusom je vrlo oskudno, uz slabo dreniranje i
vezivanje zemljišnih čestica plitkim i slabo razgranatim korijenom.
Specifični geološko-klimatski uvjeti nisu omogućili formiranje šumskih sastojina u formi u
kojima se ovaj proces odvijao u kontinentalnom dijelu zemlje, šumska vegetacija je na ovim
prostorima najčešće vrlo degradirana forma bez posebnog ekonomskog značaja,ali je njeno
uklanjanje faktor koji može dovesti do drastičnog gubitka malih količina sitnog tla koje je faktor
plodnosti takvih terena.
Zakržljale forme vegetacije, zajedno sa šumama viših bonitetnih klasa na tereitoriju Općine,
imaju izuzetno važnu ekološko- biološku funkciju.
Karstni tereni Hercegovine su vrlo tvrdi i jako se sporo mijenjaju, pri čemu bilo koja forma
vegetacije koja raste na njima ima izuzetno važnu ulogu u mijenjanju karaktera staništa, jer su

- 40 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

upravo živi organizmi koji naseljavaju takve terene najbolje prilagođeni zemljišnim i klimatskim
obilježjima područja.
Zbog ovih razloga, šumama u planiranju prostora treba dati barem jednak, a na nekim
lokacijama i važniji tretman nego poljoprivrednim površinama, jer su one u formi u kojoj se
trenutno nalaze na degradiranim površinama glavni faktor oplemenjivanja prostora, što se
manifestira multilateralno, kroz zaštitu tla od svih formi erozije, ekstremno jakih udara vjetra,
poboljšanje mikroklime, obogaćivanje i diverzifikaciju faune, kao i obogaćivanje tla humusom.

Tipičan karstni reljef sa degradiranom šumom (Prebilovci)

Oaza antropogeniziranog tla u moru karsta i tipične karstne vegetacije (Prebilovci)
Slika je vrlo ilustrativan primjer prilagođenosti ove forme vegetacije terenu: u podnožju tvrdo-
vapnenačkog brda nalazi se drobina od kamenja različitih frakcija, koju nasele najprije rijetke
forme vegetacije, biljke puštaju korijen, razaraju okolne stijene, prodiru dublje u plitko tlo i
otapaju minerale, odumrli dijelovi biljaka se razgrađuju do humusa, stvarajući plodno stanište za
još više biljnih vrsta, formira se gusti sklop koji postane stanište i za sitne životinje, one se hrane
i raznose sjemena biljaka, koje počinju rasti dalje od podnožja brda, kolonizirajući i
oplemenjujući golu stijenu, formirajući tlo koje se u određenom trenutku može pretvoriti u
voćnjak ili oranicu.
Ovo je mehanizam koji treba uvažavati u planiranju prostora i tretmanu šuma i šumskih
površina ako se želi postići bilo kakav dugoročan cilj.
Sa stajališta izrade urbanističkih planova, daju se slijedeće preporuke u odnosu na korištenje
šuma i šumskog tla2:

2 Zakon o šumama FBiH, u trenutku pisanja ovog pregleda van upotrebe, definira pojam šuma i šumskog
zemljišta kao dvije zasebne kategorije.

- 41 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

1. III bonitetnu klasu šuma, gdje je najzastupljenija vegetacija vrbe, topole, hrasta sladunca i
cera treba tretirati kao crvenu zonu šumskih zemljišta (Š2), zajedno sa šumama IV
bonitetne klase, koja ima isti vegetacijski pokrov kao i III bonitetna klasa, sa vrlo važnom
ulogom u zaštiti korita rijeka, te ostalih eroziji sklonih površina.

2. Žutom zonom šumskih površina (Š2) u smislu urbanističkog planiranja treba smatrati
šume V i VI bonitetne klase, pri čemu V klasa obuhvata vegetaciju higrofilnih šuma hrasta
medunca, hrasta sladunca i cera, kao i bijelog graba, dok vegetaciju VI bonitetne klase
čine kserotermne šume bijelog graba zajedno sa njihovim degradiranim formama u
asocijacijama sa dračom i smrekom.

3. Zelenom zonom šuma i šumskog tla može se slobodno raspolagati u urbanističkim
planovima. Ova zona obuhvata VII i VIII bonitetnu klasu, a čine je tla pukotina i škarpi, sa
slabom pojavom bijelog graba u zajednici sa šibljacima drače, smreke i drugih vrsta, dok
su tla VIII klase litice, kamene površine i kamenolomi, bez ekonomskog značaja.

4. Za potrebe povećanja poljoprivrednih površina, može se provesti antropogenizacija
šuma zelene zone, a uz izuzetno dobru argumentaciju, i šuma žute i crvene zone.

Za detaljniji uvid u stanje šuma, potrebno je proučiti šumsko-gospodarsku osnovu područja,
kako bi se precizno locirale crvene, žute i zelene zone korištenja, odnosno ekskluziviteta sa
pripadajućim bonitetnim klasama.

2.3.3. Zaključak

Antropogenizaciji i urbanističkom planiranju šumskih površina treba pristupiti vrlo oprezno, jer
su one na prostoru karsta delikatni sustavi, koji se procesom krčenja, rigolanja i obrade tla
uništavaju, pa se preporučuje prakticiranje Agroforestry-ja ("Agroforestry is a collective name for
land use systems and practices in which woody perennials are deliberately integrated with crops
and/or animals on the same land management unit. The integration can be either in a spatial
mixture or in a temporal sequence. There are normally both ecological and economic interactions
between woody and non-woody components in agroforestry". -World Agroforestry Centre (ICRAF)
1993).

Kao što se iz definicije za ovu praksu vidi, Agroforestry je sustav korištenja prostora (tla) i
praksa planiranog integriranja višegodišnjih drvenastih vrsta i poljskih usjeva na istom terenu,
zajedno sa životinjama (stokom). Ova integracija može biti u formi prostornih i/ili vremenskih
sekvenci, gdje se postiže i ekološka i ekonomska integracija drvenastih i nedrvenastih
komponenti.

- 42 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

Inicijalna faza u provođenja prakse poznate kao Agroforestry…

…Agroforestry, ista površina nakon 30 godina (Izvor: Wikipedia)

2.3.4. Korištenje, zaštita i tretman voda

Održivo korištenje voda podrazumijeva osiguranje dovoljnih količina vode za postojeće i
planirane aktivnosti i potrebe svih korisnika, vodeći računa o prirodnim mogućnostima.
Pri tome je potreban multidisciplinaran i integralan pristup u istraživanju i korištenju
vodnih resursa na nivou vodnih područja, riječnih bazena i podbazena. Osim osiguranja
potrebnih količina vode zadovoljavajuće kvalitete za snabdjevanje stanovništva, voda je
potrebna i za razvoj privrede, osobito u prehrambenoj i prerađivačkoj industriji, zatim u
poljoprivredi, energetici, te za plovidbu, sport i rekreaciju.

- 43 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

Korištenje vode za vodoopskrbu stanovništva

Za vodoopskrbu stanovništva je potrebna voda najbolje kvalitete. Podzemne vode su
obično najkvalitetnije vode u prirodi, pogotovo one iz intergranularnih sredina jer se
odlikuju sposobnošću autopurifikacije (samopročišćavanja). Na području Općine ovakva
vrela su Bjelave i nešto uzvodnije Bobanovo vrelo, svako procijenjene izdašnosti preko 2
m3/s.

Izvorište Bjelave se već odavno koristi u vodoopskrbi velikog dijela Općine, a u budućnosti
se planira dodatna eksploatacija vrela čime bi se osigurala voda za stanovnike Dubravske
visoravni. Vodoopskrbni sustav za Dubravsku visoravan je projektiran da zadovolji
potrebe stanovništva i gospodarstva (uključene su i potrebe buduće gospodarske zone uz
planiranu autocestu Koridora Vc) do 2020. godine, odnosno do kraja planskog perioda.
Veliki dio stanovništva Općine je obuhvaćen sustavima vodoopskrbe, međutim potrebno je
izvršiti rekonstrukcije na pojedinim dijelovima mreže da bi se gubitci vode sveli na
minimum, te kako bi se racionalizirala ukupna potrošnja vode i osigurala što kvalitetnija
vodoopskrba.

U cilju zaštite površinskih i podzemnih voda, okoliša i životne sredine općenito, potrebno
je što prije donijeti određene zakonske i tehničke mjere. Budući su najveći izvori zagađenja
antropogenog podrijetla (otpadne vode stanovništva i industrije, deponija krutog otpada..)
primarni cilj u pogledu zaštite jeste povećanje stupnja obuhvaćenosti kanalizacijskim
sustavima sa uređajima za pročišćavanje otpadnih voda odgovarajućeg kapaciteta i stupnja
pročišćavanja, sukladno zakonskoj regulativi i Direktivi Europske Unije. Također je
potrebno izraditi planove za zaštitu kvalitete vode na županijskom i općinskom nivou, te
uspostaviti efikasan sustav nadzora kvalitete površinskih i podzemnih voda.

Korištenje voda u poljoprivredi

Na teritoriju Općine se nalaze značajne poljoprivredne površine, međutim ne postoje
organizirani veliki sustavi navodnjavanja. Uglavnom su prisutni manji individualni sustavi
koji vodu zahvaćaju jednim dijelom iz bunara, a drugim dijelom iz vodotoka, koja se onda
otvorenim kanalima distribuira po području. Nažalost, stanje ovih sustava danas je dosta
loše; mnogi kanali su zapušteni ili devastirani. Uzrok ovakvog stanja ponajprije leži u
nepostojanju organiziranog sustava praćenja i održavanja ovih objekata.
Osim toga, veliki problem predstavlja i sve izraženiji trend crpljenja podzemnih voda
individualnim manjim pumpama, što u konačnici može utjecati na smanjenje razine
podzemne vode, osobito u sušnom razdoblju, što doprinosi izdizanju slane vode, tj.
zaslanjenju šireg područja uz Neretvu (vodotoka, vodonosnih slojeva, zemljišta).

Na dijelovima poljoprivrednog zemljišta na nižim kotama, a gdje je organizirana
poljoprivredna proizvodnja vrši se površinska odvodnja zbog visokih podzemnih i
procjednih voda. Kompleks zemljišta u Višićima ima izvedenu odvodnu mrežu sa
otvorenim kanalima, te cijevnu drenažu. Suvišne vode se preko melioracijskih kanala
evakuiraju u rijeku Krupu, gravitacijski pri malim vodostajima, a crpnom stanicom pri
visokim usporenim vodama. Polje uz desnu obalu rijeke Bregave također ima izvedenu
kanalsku mrežu za odvodnju procjednih i zaobalnih voda. Odvodnja se vrši gravitacijski pri
manjim vodostajima rijeke Bregave, a pri većim vodostajima zatvara se ustava, tako da se
procjedne i zaobalne vode zadržavaju u kaseti do trenutka koji osigurava gravitacijsko
otjecanje.

- 44 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

Uzimajući u obzir važnost poljoprivredne djelatnosti na području Općine, te navodnjavanja
i odvodnjavanja kao tehničkih mjera kojima se postiže kvalitetnija proizvodnja, veoma je
bitna suradnja sektora vodoprivrede i poljoprivrede na izradi studije hidromeliorizacijskih
sustava, odnosno donošenju konkretnih mjera kojima bi se poboljšala poljoprivredna
proizvodnja. U tom smislu, jedan od razvojnih prioriteta bilo bi zaustavljanje daljnjeg
propadanja postojećih sustava i njihovo osposobljavanje u skladu s novim uvjetima i
potrebama, a sve u okviru održivog korištenja voda.

Korištenje vode u energetske svrhe

Jedino hidroenergetsko postrojenje na području Općine je CHE Čapljina, a u planiranom
periodu se ne predviđa izgradnja novih.

Korištenje vode za uzgoj ribe

Količina i kvaliteta vodnih resursa na području Općine predstavljaju pogodnu podlogu za
uzgoj ribe i riblje mlađi, a najbogatije područje ribljim fondom je Hutovo blato. Tu se riba
uzgaja u prirodnim uvjetima, bez vanjskih utjecaja, a zbog očuvanja ravnoteže ekosustava
uzgoj ribe u na ovom području mora ostati na istom nivou.
Zbog povezanosti s Parkom prirode Hutovo blato i relativne plitkosti donjeg
kompenzacijskog bazena Svitava ne preporuča se kavezni uzgoj u hidroakumulaciji
Čapljina.
Značajan riblji fond postoji i u rijeci Neretvi, međutim ne postoji organizirana proizvodnja,
nego se riba uglavnom izlovljava rekreativno. Rijeka Trebižat je također vrlo bogata ribljim

fondom, međutim, osim korištenja ribljeg fonda za sportski ribolov i proizvodnju u
nekoliko manjih ribnjaka, ne postoji veći organizirani uzgoj i proizvodnja ribe na području
Općine.
Mogućnost gradnje novih ribnjaka utvrđena je uz rijeku Trebižat i naselje Stupe, dok bi
rijeka Neretva zadržala prirodni uzgoj ribe za ekstenzivni izlov.
Izgradnja novih, kao i održavanje postojećih ribnjaka mora biti u skladu s održivim
korištenjem voda.

Korištenje vode za sport i rekreaciju

Prostor općine Čapljina obiluje atraktivnim prirodnim ljepotama uz vodotoke rijeka
pogodnim za turizam i rekreaciju. To se prvenstveno odnosi na područje rijeka Trebižat i
Neretve, te područje Hutovog blata. Vrste i načini rekreacije, uvjeti izgradnje, uređenja i
korištenja ovih prostora u funkciji rekreacije i turizma moraju biti usklađeni sa režimima
zaštite ovih područja, kao i održivim korištenjem voda.
U sklopu JP Park prirode Hutovo blato organizirane su mnoge aktivnosti na vodi, kao što su
foto safari, sportski ribolov, podvodno ronjenje i sl. što ovo područje čini idealnim mjestom
za rekreaciju i odmor. U tom smislu je potrebno planirati dodatne aktivnosti koje bi ovo
rekreacijsko mjesto podigle na viši nivo, bez narušavanja prirodnog ambijenta i
ekosustava.
Rijeka Trebižat je osobito atraktivna u ljetnom periodu kada su u ponudi jednodnevni izleti
Canoe safari mirnim dijelovima Trebižata, te spuštanje safari čamcima niz brzace i bukove.
Prostor uz rijeku Trebižat potrebno je staviti pod određeni režim zaštite, a sukladno
zakonskoj regulativi iz oblasti zaštite okoliša.

Predloženom regulacijom rijeke Neretve, odnosno izgradnjom nasipa stvorili bi se povoljni
uvjeti za rekreaciju, osobito od mosta Dr. F. Tuđman i nizvodno prema granici sa
Republikom Hrvatskom, te na lijevoj obali od starog željezničkog mosta u Čapljini do ušća
Krupe u Neretvu (do rekreativno – sportskog kompleksa uz ušće Krupe u Neretvu). Na

- 45 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

ovim dionicama se predviđa širina krune nasipa od 2,5 do 3 m, koja bi ujedno bila šetnica
na cijeloj svojoj dužini.
Ukoliko bi se stvorili uvjeti za izgradnju predložene marine uz ušće rijeke Krupe, prostor bi
bio dodatno obogaćen sportsko – rekreativnim i turističkim sadržajima, a blizina Hutovog
blata bi ovaj prostor učinila još atraktivnijim, kao i obratno.

Za rekreacijske aktivnosti potrebno je osigurati vodu I i II kvalitete. Premda rijeke na
području općine Čapljina, sukladno Uredbi o klasifikaciji voda i voda obalnog mora
Jugoslavije u granicama SRBiH (Sl. List SRBiH br. 19/80 koja je i danas važeća) generalno
zadovoljavaju uvijete II klase, značajno je pogoršanje kvalitete vode u vodotocima osobito
u ljetnim mjesecima, kada je zbog minimalnih protoka koncentracija otpadnih tvari

najveća, kada je i najveći interes za rekreaciju na vodi. Osim toga, na obalama se
zadržavaju velike količine otpada, pogotovo na dionicama vodotoka uz prometnice.

Prilikom analize potencijalnih lokaliteta za formiranje rekreacijskih zona na vodi
(kupališta, obala i dr.), osim kvalitete vode, bitno je i poznavanje hidrološkog režima, te
sukladno tome otrebno dati povoljna arhitektonsko-tehnička rješenja uređenja obala i
prostora za rekreaciju, a sukladno Zakonu o vodama (Sl. Novine FBiH br. 70/06, članak
72.). Na lokalitetima gdje se izgrade kupališta treba biti uspostavljen stalni monitoring
kvalitete vode, osobito u ljetnom periodu.

Vode su veliki potencijal Općine i mogu se višeznačno koristiti. Međutim, njihovo
korištenje mora biti planski i zakonski usklađeno, a posebna pažnja treba biti posvećena
zaštiti voda općenito.

2.4. Projekcija razvitka gospodarstva

Razvojna projekcija rađena u Studiji pod nazivom „Analiza aktualnog stanja i mogućnosti razvoja
privrede HNŽ“ ukazuje da će buduće potrebe u općini Čapljina zahtjevati dodatnu gospodarsku
aktivnosti izraženu kroz:

- formiranje novih poduzeća
- ulaganja u nove zemljišne površine, opremu i građevinske objekte
- povećanje broja zaposlenih.

To nadalje implicira planiranje razvojnih mogućnosti i njihovo prostorno usmjeravanje kako bi
se izbjegao stihijski razvitak. U tom smislu u nastavku će biti obrađeni svi potrebni aspekti koji
se tiču gospodarske projekcije, a odnose se na djelatnosti od značaja za gospodarsku aktivnost
lokalnog stanovništva i Općine u cjelini, njihov prostorni razmještaj te osvrt na okolišni utjecaj.

2.4.1. Razvoj gospodarstva I osnovni nositelji razvitka

Na osnovu uočenih karakteristika postojećeg stanja općine Čapljina moguće je dati globalnu
projekciju gospodarskog razvitka za ovo područje. Budući područje obiluje prirodnim
bogatsvima jasno je da gospodarstvo treba biti usmjereno na njihovo iskorištenje. Stoga se može
sa sigurnošću tvrditi da će općina Čapljina u narednom planskom razdoblju svoj razvitak bazirati
na poljoprivrednoj proizvodnji, industriji „čistih djelatnosti“ i turizmu. Iz tog razloga ćemo u
nastavku kao nositelje razvoja gospodarstva u narednom planskom razdoblju izdvojiti:

- proizvodno prerađivačke i uslužne djelatnosti
- marinu
- turizam

- 46 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

2.4.1.1. Proizvodno prerađivačke i uslužne djelatnosti

S obzirom na nedovoljni udio poljoprivrede, nesrazmjeran izuzetnim mogućnostima
ovog područja, planira se dinamičniji angažman u ovoj djelatnosti. Realna osnova ovakvih
predviđanja leži u raspoloživom poljoprivrednom potencijalu Općine sadržanom u plodnom
zemljištu, pogodnoj klimi, obilju vode, poljoprivrednom stanovništvu. Ako tome dodamo i
tradiciju bavljenja polkjoprivredom koja je dugo bila glavni izvor prihoda stanovništva
nedvojbeno je da poljoprivredna djelatnost treba ostati i nadalje značajna oblast gospodarskog
razvitka i proizvodnog angažiranja stanovništva.

Poljoprivredna proizvodnja je osnov za snabdjevanje stanovništva i odgovarajućih
prerađivačkih kapaciteta, značajan faktor povećanja izvoza i izvor prihoda, te je stoga treba
potencirati kao intezivnu savremenu proizvodnju poljoprivrednih proizvoda i ubrzati njenu
dinamiku razvoja. U tom pravcu treba u narednom planskom razdoblju povećati obujam
poljoprivredne proizvodnje a posebice proizvodnje hrane, povećanjem obradivih zemljišnih
površina kao i racionalnim korištenjem poljoprivrednog zemljišta, uz primjenu odgovarajućih
mjera zemljišne i poreske politike.

Nesporno je da je industrija značajno sredstvo rješenja osnovnih društveno ekonomskih
problema te je stoga neizostavan cilj gospodarskog razvitka određenog područja. Budući je i
općina Čapljina bremenita problemima nezaposlenosti i nedovoljne gospodarske razvijenosti u
odnosu na postojeće mogućnosti, proces industrijalizacije kao jedan od osnovnih pokretača
razvitka treba iz navedenih razloga planirati.
Specifičan cilj poticanja prerađivačke industrije je prerada domaćih poljoprivrednih proizvoda, a
pored toga i zadovoljenje potreba područja Općine i šire zajednice i za drugim, takozvanim
čistim djelatnostima koje svojim tehnološkim procesima ne zagađuju okoliš.

Po prirodi djelovanja, primarna poljoprivredna proizvodnja i prerada poljoprivrednih
proizvoda dvije su različite proizvodne grane, ali su po svojoj uzajamnoj ovisnosti, dijelovi
jedinstvene reprodukcijske cjeline i dvije su od tri karike u lancu hrane od njive do potrošača.

Povoljna klima i dobar zemljopisni položaj, uz obilje vode, stvaraju preduvjete za domaću
kvalitetu poljoprivrednih proizvoda s visokim prinosima. Naravno, bez izgradnje tržišne
infrastrukture (otkupljivači, pakirnice i hladnjače), te sustava nadzora kvalitete i zdravstvene
ispravnosti, nije moguće očekivati ozbiljnu ekspanziju poljoprivredne proizvodnje u Općini.

S obzirom na sezonski karakter voća i povrća, javljaju se velike potrebe za hladnjačama
kao načinom čuvanja sirovina do prerade. U sklopu budućih investicijskih projekata upravo
aktivnosti izgradnje ovih objekata treba snažno podržati, što će osigurati otkup domaće
proizvodnje, produljiti razdoblje ponude i povećati udio domaće proizvodnje na tržištu. Time će
se stvoriti preduvjeti za ujednačavanje kvalitete i ispunjavanje standarda sigurnosti hrane, čime
se pruža mogućnost pokretanja izvoza proizvoda na strana tržišta.

Industrijska proizvodnja gotove hrane u FBiH nije na zadovoljavajućoj razini i rijetki su
proizvođači koji se njom bave. Hrana za djecu i dijetetska hrana se ne proizvode. Tražnja za
dijetetskom hranom koja je namijenjena športašima, bolesnim osobama, osobama sa
prekomjernom težinom i slično, je u porastu. Na domaće tržište ovakvi proizvodi dolaze iz
uvoza, što bi moglo biti motivom za domaće uspostavljanje i ove proizvodnje.

Uslužne djelatnosti tercijernog sektora, trgovina, zanatstvo i druge razne vrste usluga,
treba dalje usmjeravati u cilju zadovoljenja potreba stanovništva i nezaobilazno ih staviti u

- 47 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

službu razvitka turizma. Tercijarni sektor se treba razvijati intenzivno kako ne bi postao
ograničavajući faktor rasta društvenog proizvoda i gospodarskog razvitka.

Budući trgovina predstavlja značajan segment gospodarske strukture na području općine
Čapljina, važno je sagledati pravce dalje aktivnosti u ovoj oblasti. Prije svega neophodno je
trgovinu razvijati do razine zadovoljenja potreba stanovnika Općine, unaprijediti organizaciju
rada i povećati efikasnost poslovanja, intenzivirati procese povezivanja i suradnje prometnih i
proizvodnih poduzeća u cilju potpunije snabdjevenosti tržišta robom odgovarajućeg asortimana
i kvalitete.

2.4.1.2. Marina

Značajan doprinos gospodarskom prosperitetu općine Čapljina potječe od planirane
izgradnje marine što će direktno potaknuti razvitak nautičkog turizma te doprinijeti
svestranijem i bržem stvaranju održivog turizma šireg područja.

Nesporno je da se razvoj nautičkog turizma može sagledati i kao proces socijalne promjene ne
samo uvjeta života u nautičkim destinacijama, nego i kao poticajni proces koji može utjecati na
izmjenu socijalne i gospodarske strukture djelatnosti i aktivnosti na području općine Čapljina.

a) Direktni gospodarski učinci od nautičkog turizma
Razvoj nautičkog turizma znači ne samo novu kvalitetu cjelokupnog turističkog razvoja, nego i
cijeli niz gospodarskih učinaka do kojih bez njega ne bi ni došlo.

Kada se govori o učincima nautičkog turizma , misli se na sve one djelatnosti odnosno
gospodarska područja i njihove odgovarajuće dijelove koji su s turizmom izravno ili neizravno
povezani:

- sve djelatnosti vezane za djelovanje marina
- djelatnost iznajmljivanja plovnih prijevoznih sredstava
- gradnja i popravak brodova i čamaca
- trgovina na malo
- djelatnost hotela i restorana
- prodaja poljoprivrednih proizvoda
- prijevoznička djelatnost i cijeli niz drugih djelatnosti.

Ponukani dosadašnjim iskustvima drugih zemalja najbitniji učinci pojave i razvoja
nautičkog turizma dogodili su se na lokalnim razinama, odnosno na područjima naselja, odnosno
općine gdje se marina formira.

Najvažniji učinci nautičkog turizma proizilaze od prihoda ostvarenih od:
- noćenja turista i
- potrošnje nautičara.

Iako grupacija nautičara spada u brojčano manji segment ukupne turističke populacije, u
pravilu riječ je o turistima znatno veće platežne moći.

Pored ovih osnovnih prihoda u nautičkom turizmu ostvaruje se određeni broj posebnih
prihoda kao što su:

- prihodi od plovila na stalnom godišnjem vezu u marinama
- prihodi od raspoloživih vezova koje tijekom godine (ljetne, odnosno plovidbene

sezone) njihovi korisnici ne koriste

- 48 -