Prostorni plan opcine Capljina 2010-2020

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

- prihodi od sezonskih dnevnih vezova
- prihodi održavanja i popravaka plovila i motora u servisima marine
- prihodi ostvareni iznajmljivanjem plovila,
- prihodi od prodaje goriva
- direktnei prihodi od registracija plovila, izdavanja vinjeta za strana plovila, čarter

licence.

b) Poticanje razvoja drugih djelatnosti

Održivi razvoj nautičkog turizma sigurno će potaknuti i razvoj nekih drugih djelatnosti koje
su tipične za djelatnost marine. Među najvažnije djelatnosti koje će vjerojatno doživjeti
specifičnu revitalizaciju i jačanje ubrajaju se:

- servisi plovila i motora, jedara, opreme i pribora
- oživljavanje zamrlih zanata i vještina (tkanje, izrada odjeće, izrada i prodaja suvenira itd.),

Jedan od prisutnih dugogodišnjih procesa u nas je zapuštanje autohtonih dimenzija i
elemenata života. Navedeno zapuštanje osobito je utjecalo na zaboravljanje starih zanata,
tehnika i svakodnevnih praksa uobičajenog života. Ovisno o aktivitetu lokalnih zajednica,
zbog pozitivnog utjecaja nautičkog turizma, može se pretpostaviti razvoj djelatnosti koje su
direktnije ili indirektnije vezane uz obnovu tradicionalnih zanata, običaja i kultura.
- poticanje lokalne proizvodnje, ugostiteljske i hotelske/motelske djelatnosti (maslinarstvo,
medarstvo, vinarstvo, ribarstvo, proizvodnja i prerada voća i povrća), što može biti ne samo
izvor dodatne zarade kroz prodaju turistima-nautičarima, nego može biti kao «povratna
sprega» i korisno oživljavanje gospodarskih djelatnosti koje bi za sobom mogle «povući» i

mnoge druge djelatnosti i aktivnosti.
- izgradnja neophodne društvene infrastrukture (zdravstvene usluge posjetiteljima, kulturni i

sportsko rekreacijski objekti).

Zaključno se može konstatirati da nautički turizam uz njegovo obzirno i održivo
programiranje i razrađenu strategiju razvoja, svakako predstavlja izuzetno veliki potencijal za
poticaj promjena u socijalnoj i gospodarskoj sferi u mnogim djelatnostima i aktivnostima u
općini Čapljina.

2.4.1.3. Turizam

Turizam je područje koje uključuje mnogo različitih usluga i profesija, povezanih s
drugim ekonomskim aktivnostima poput trgovine, poljoprivrede, te raznih vidova ugostiteljstva.
Razvoj turizma doprinosi lokalnom razvoju i otvaranju novih radnih mjesta. Održivi razvoj
turizma ima veliku ulogu u očuvanju kulturne i prirodne baštine područja, te promoviranju,
očuvanju i unaprijeđivanju lokalne tradicije i običaja. Ukoliko se njime ne upravlja na održiv
način, turizam može donijeti i brojne negativne posljedice, te pristup njegovom razvoju mora biti
planski. Ekonomska, društvena i ekološka održivost ključni su faktori za dobrobit lokalnog
stanovništva, otvaranje novih radnih mjesta i očuvanja prirodnog i kulturnog nasljeđa. Turizam
može promovirati kulturne vrijednosti, tradicionalne proizvode, i davati alternativu za nove
poslovne aktivnosti. Upravljanje turizmom zahtijeva jasnu politiku, dijalog sa interesnim
grupama, i stalni monitoring.

Na području općine Čapljina postoje brojne turističke atrakcije, koje se mogu uvezati u
jedinstvenu ponudu i ponuditi posjetiocima kroz kombinaciju kulturnog, sportskog i turizma u
prirodi.

- 49 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

Vizija i ciljevi razvoja turizma pružaju smjernice za dalje upravljanje turizmom na datom
području, te također daju okvir u kome se trebaju razvijati pojedine aktivnosti.
Vizija predstavlja uopćenu sliku turizma u budućnosti koja treba biti ostvarena postizanjem
skupine jasno definiranih i praktičnih ciljeva. Svi budući programi i aktivnosti na razvoju
turizma te upravljanje turizmom trebaju doprinositi dostizanju sljedećih ciljeva:

1. Programi promocije turizma će zaštititi i unaprijediti osnovne karakteristike kulturnog i
prirodnog naslijeđa općine Čapljina.

2. Sve infrastrukturne intervencije na turističkim lokalitetima će biti usklađene sa
specifičnim arhitektonskim i urbanističkim zahtjevima koji doprinose očuvanju
karakteristika prirodnih i kulturnih vrijednosti.

3. Lokalno stanovništvo i interesne grupe će biti aktivno uključene u planiranje i
upravljanje turizmom.

4. Turizam i mjere očuvanja kulturnih i tradicionalnih vrijednosti općine Čapljina, će
doprinijeti dobrostanju domaćina.

5. Općinska uprava, privatni poduzetnici, udruge građana i lokalno stanovništvo će imati
dovoljno znanja i vještina kako bi vodili i konstantno unaprijeđivali turizam na području
Općine, u skladu sa jedinstvenošću i kulturnim/tradicionalnim vrijednostima prostora.

6. Turistička ponuda će biti bazirana na modernim principima planiranja razvoja turizma
kroz promociju i marketing, te kontinuiranog praćenja potraživanja ciljanih grupa
posjetilaca, kao i utjecaja turističkih aktivnosti na kulturne i prirodne vrijednosti
područja.

Pincipi objedinjavanje turističke ponude općine Čapljina podrazumijeva prije svega:

- potpunije iskorištenje prirodnih i kulturno povijesnih znamenitosti područja uz
neophodne mjere zaštite,

- podizanje ugostiteljsko turističke usluge na višu kvalitetniju razinu efikasnijom
organizacijom rada, poboljšanjem kvalifikacijske strukture zaposlenih te
rekonstrukcijom i izgradnjom novih ugostiteljsko smještajnih kapaciteta.

Poštivajući prethodno navedeno možemo reći da se turistička ponuda područja općine
Čapljina sastoji od tri osnovna elementa. To su:

1. atrakcije,
2. proizvodi i
3. usluge.

Pod atrakcijama se podrazumijevaju sadržaji i lokaliteti od prirodne kulturno historijske
vrijednosti. Konkretno radi se o slijedećem:

- Kulturno historijski spomenici na području općine Čapljina (Mogorjelo, Gabela, Počitelj)
- Prirodne vrijednosti na području općine Čapljina (Hutovo blato, Trebižat, Krupa,

Bregava, Neretva)
- Kulturne i sportske manifestacije kao dio turističke ponude općine Čapljina (Karneval

fest, Canoe Safari na rijeci Trebižat, Konjički klub „Vranac“, Umjetnička kolonija Počitelj,
Pustolovna utrka Čapljina, Ljetni festival Počitelj)

Potencijali za razvoj turizma općine Čapljina nisu adekvatno iskorišteni i potrebna su znatna

ulaganja i pažljivo planiranje turističke ponude zasnovano na modernim principima i
uključivanju grupa ili pojedinaca kako bi turistička ponuda dostigla optimum. Istovremeno je
potrebno sprovoditi sve neophodne mjere zaštite i unaprijeđenja svih prirodnih i kulturno
povijesnih vrijednosti ovoga kraja.

- 50 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

Polazna aktivnost u postizanju razvojnih ciljeva stvaranja održivog turizma predstavlja
promocija. Promociju kulturnog i prirodnog naslijeđa treba vršiti kroz:

- Promotivne kampanje informiranja šire javnosti o kulturnim i prirodnim vrijednostima
područja,

- Promotivne kampanje o održivom turizmu za lokalne interesne grupe,
- Kampanje dizanja svijesti o kulturnim i prirodnim vrijednostima,
- Manifestacije koje podržavaju tradicionalne načine življenja,
- Manifestacije i događaje koji na pravilan način prezentiraju modernu kulturu i

umjetnost.

Osnovni proizvodi koju su uključeni u turističku ponudu su prehrambeni proizvodi, suveniri
i tradicionalni proizvodi. U cilju poboljšanja kvalitete turističkog proizvoda i njegove
konkurentnosti neophodno je uspostaviti poveznicu s činjenicom izuzetne plodnosti doline
Neretve i pogodnosti bavljenja poljoprivrednom proizvodnjom. Stoga se nameće potreba
uspostave veze između turizma i poljoprivrede, kao prosperitetnih gospodarskih grana uopće
južnog dijela Hercegovine. U prvi plan svakako treba staviti interese lokalnog stanovništva i kroz
razvitak turizma stvoriti uvjete i podlogu za njihov kvalitetniji životni standard. Tomu će
svakako doprinijeti i stvaranje mogućnosti za snažniji razvoj poduzetništva i obrta, bilo
posredno ili neposredno u funkciji turizma. Na taj način moguće je proširiti turističku ponudu u
skladu sa tradicionalnim vrijednostima te time doprinijeti dobrostanju lokalnog stanovništva i
cijele društvene zajednice. Takve, posebne, oblike turističke ponude općine Čapljina mogu činiti:

- smještaj gostiju na vlastitome gospodarstvu,
- ponuda vlastitih proizvoda,
- ponuda jela iz vlastite kuhinje,
- ponuda pića iz vlastitog podruma,
- degustiranje i kušanje vina i rakije,
- organiziranje izleta u okolicu,
- kampiranje na posjedu i sl.

Najznačajnija tradicionalna jela Hercegovine (pura s kiselinom, raštika, divlje zelje i kuke,
janjetina ispod sača, japrak i dolma, neretvanski brudet od žaba i riječne ribe, pastrva, uštipci,
izljevača, starinski žuti kolač...) iz domaće gastro ponude, uz neizbježna autohtona vina, imaju
značajnu ulogu u funkciji obogaćenja ukupne turističke ponude.

Usluge prestavljaju smještaj i ugostiteljstvo, kao i ostale komplementarne usluge koje se
trebaju obezbijediti posjetiocima područja – usluge zdravstvene zaštite, transport isl.

U narednom planskom razdoblju prioritet bi trebalo dati modernizaciji postojećih
ugostiteljskih kapaciteta za potrebe stanovnika I turista, te izgradnji turističkih I smještajnih
ugostiteljskih objekata na širem području Općine kojima bi se objedinila sveukupna turistička
ponuda cjelokupnog kraja.

Nedvojbeno u Općini postoje mogućnosti razvoja specifičnog oblika turizma (nautički
turizam) zahvaljujući planiranoj izgradnji marine na lokaciji naselja Gabela-Višići. Time će doći
do povećanja broja turista, nautičara, rekreativaca i drugih gostiju što će povećati potražnju za
ugostiteljskom uslugom, sportsko-rekretivnom uslugom, uslugama koje pruža servisna baza, što
neminovno iziskuje razvitak ovih djelatnosti.

Veoma je bitno poboljšati postojeću, nedovoljnu turističku opremljenost koja se ogleda,
prije svega u nedostatku putničkih agencija. Treba ih formirati na području općine Čapljina za

- 51 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

organiziranje dolaska turista koji bi se tu zadržavali i svoju ponudu objedinjavali s turističkim
destinacijama susjednih općina.

2.4.2. Prostorni razmještaj gospodarskih aktivnosti

Budući će se gospodarska aktivnost u narednom planskom razdoblju temeljiti na razvitku
proizvodno prerađivačkih, uslužnih i turističko ugostiteljske djelatnosti, te da je planirana
izgradnja gradske marine neophodno je utvrditi i njihovu organizaciju u prostoru.

U postojećim gospodarskim zonama Naklo, Zgoni, Klepci, Tasovčići i Nerezi smješteni su
objekti proizvodne i uslužne djelatnosti. Većina ovih zona su uglavnom novoformirane i nalaze
se u fazi razvoja tako da u njima postoje značajne prostorne rezerve. To znači da odgovaraju i za
buduću razvojnu gospodarsku aktivnost proizvodno prerađivačkih i uslužnih djelatnosti u
okviru svojih sadašnjih prostornih granica.

Pored objekata u istaknutim gospodarskim zonama, na području Općine zadržavaju se
postojeći objekti proizvodnih, uslužnih i ugostiteljske djelatnosti smješteni u ruralnim centrima
ili gradskom prostoru, ali bez mogućnosti njihovog daljeg širenja u prostoru.

Zbog postojanja značajnih površina poljoprivrednog zemljišta te orijentacije stanovništva
ka bavljenu poljoprivrednom proizvodnjom, na području naselja Gabela postoji potreba za
razvojem prerađivačke djelatnosti. Na ovom prostoru moguće je djelovanje više objekata
različite prerade i dorade, skladištenja i otkupa poljoprivrednih proizvoda i iz razloga blizine
granice s Republikom Hrvatskom te usmjeravanja ka izvozu domaćih proizvoda.

Obzirom na planirani razvoj ključnih prometnica u cestovnom prometu i planirani položaj
čvorišta na autocesti u Koridoru Vc, izvjesno je otvaranje novih gospodarskih zona na
Domanovićima i u Zvirovićima. U njima treba smještati djelatnosti tzv. sekundarnog sektora. Tu
se podrazumijevaju razne poslovne djelatnosti, trgovinsko zanatske usluge, skladišta i servisi, te
ostale slične djelatnosti koje svojim postojanjem i radom ne otežavaju niti ugrožavaju ostale
djelatnosti i okoliš.

Zbog pogodnosti lokacije, izgradnja gradske marine je planirana na području naselja
Gabela-Višići. Na tom prostoru javiti će se zahtjevi smještaja pratećih sadržaja nautičkog turizma
i drugih uslužnih djelatnosti vezanih za nautički turizam neophodnih za prihvat budućih
posjetilaca.

Sukladno načelu uspostave održivog razvitka turizma planom se osigurava obogaćivanje
turističke ponude područja općine Čapljina nedostajućim smještajno ugostiteljskim
kapacitetima. Izgradnja hotelsko apartmanskog kompleksa planirana je na prostoru naselja
Šurmanci. Objekte i sadržaje ugostiteljsko turističke i sportsko rekreacijske namjene moguće je u
skladu sa utvrđenim mjerama zaštite smjestiti i na područja Hutovog blata i Trebižata.

Zaključno slijedi da potpunijim iskorištenjem utvrđenih prostora u postojećim
gospodarskim zonama i otvaranjem novih poslovnih zona osigurati će se dovoljno prostornog
kapaciteta za planirani gospodarski razvitak općine Čapljina.

- 52 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

2.4.3. Ocjena gospodarske aktivnosti sa stanovišta utjecaja na okoliš

Zbog sve jače regulative EU na području zaštite okoliša svakodnevno je sve prisutnija
ekološka samosvijest i sve je veći naglasak i na ekološkoj proizvodnji. Vodeći se načelom
primjene „čistih djelatnosti“ gospodarstvo treba planirati tako da potiče ekološku industriju,
eko-poljoprivredu, eko-turizam i ulaganje u obnovljive izvore energije.

Kada je riječ o planiranim gospodarskim aktivnostima općine Čapljina, već je pri samoj
projekciji i utvrđivanju osnovnih nositelja gospodarskog razvitka postavljen kao prioritetni
kriterij utjecaj na okoliš.

Stoga u obzir dolazi gospodarstvo koje koristi komparativne prednosti područja na kojem
se razvija (geoprometni položaj, klimatski uvjeti, prirodni resursi, ljudski potencijal, tradicija,
znanje, vještine) uz primjenu suvremenih dostignuća biotehnologije i novih proizvodnih
procesa, stimuliranjem okolišno povoljne proizvodnje i razvoja poljoprivredne i prerađivačke
djelatnostima u određenim, za to primjerenim, područjima, kao i proizvodnju zdrave hrane, brži
i dinamičniji razvoj ugostiteljstva, nautičkog i kontinentalnog turizma, ribolovnog, lovnog,
rekreacijskog te turizma na seoskim gospodarstvima, prometa i veza s naglaskom na jačanje
integralnog transporta, razvoj obrtništva, poduzetništva i kućne radinosti.

2.4.4. Razvoj poslovnih zona

Kao proizvod društvenog i prostornog planiranja iz osamdesetih godina prošlog stoljeća
došlo je do formiranja poslovnih zona u općinama. Zone su formirane sukladno demografskim
kapacitetima i potrebama za radnim mjestima. Ove zone su najčešće nastajale na periferiji
gradova centara općina. One su bile u principu industrijske zone, dok su pojedinačni industrijski
objekti nastajali u sekundarnim općinskim centrima. Tako su nastale poslovne zone i u Čapljini.
U posljednje vrijeme počinju se formirati i čisto trgovačke zone van gradova kao nova pojava i to
prije svega uz jake putne pravce.

Obradom poslovnih zona bavila se i studija „Analiza aktualnog stanja i mogućnosti
razvoja privrede HNŽ“ te je utvrđeno da površina poslovnih. zona u centralnom naselju općine
Čapljina iznosi 51,80 ha. Od toga industrijska djelatnost zaprema 17,8ha, servisno uslužna
37,47ha i trgovinska 3,0ha.

Generalno gledajući, u poslijeratnom periodu je došlo do nekontrolirane izgradnje
poslovnih objekata na slobodnim lokacijama bez potrebe da se prostori za poslovne djelatnosti
osmišljeno planiraju, grupiraju i racionalno iskorištavaju. Ako bi se i grupirali objekti onda
njihova raznorodnost, različita djelatnost nije dopuštala formiranje uređenih, infrastrukturom
opremljenih prostora.

Zbog svega ovoga u novije vrijeme skoro da ne možemo govoriti o poslovnim zonama sa
grupiranjem određene djelatnosti ili srodnih djelatnosti, već, kao u pravilu, o poslovnim zonama
u kojima su pomiješane sve djelatnosti i gospodarske grane. Teško u zonama možemo otkriti
neku od djelatnosti kao dominantnu. Obilježja poslovnih zona nastalih u poslijeratnom razdoblju
kao rezultat stihijskog djelovanja su slijedeća:

1. Bez dominantne su djelatnosti, tako da se teško mogu okarakterizirati kao industrijske,
uslužno – servisne ili trgovačke;

2. Bez infrastrukturne su opremljenosti ili sa veoma lošom opremljenošću;
3. Kao u pravilu ove zone su nastale uz magistralne prometnice. Na ovakav način su

smetnja normalnom obavljanju prometa.

- 53 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

4. Unutarnja organizacija prostora, a time i infrastruktura je neracionalna, kako prometa,
tako snabdijevanja vodom i odvodnjom otpadnih voda i td.;

5. Zone ne vrše nijednu zajedničku funkciju, već se ponašaju kao skup samostalnih
neovisnih objekata i djelatnosti (javne rasvjete, osiguranja i td.);

6. Zone nisu hortikulturno uređene;
7. Okolišni pristup je nezadovoljavajući;
8. Masovna pojava samostalnih pojedinačnih objekata van poslovnih zona i dalje

pospješuje kaos i neorganiziranost u prostoru;
9. Vrlo često ove zone su potrošile najkvalitetnije poljoprivredno zemljište kao

nenadoknadiv resurs.

Uz to, došlo je i do izmjene koncepcijskog pristupa razvoju gospodarstva. Ono se sad temelji
na privatnom vlasništvu i tržišnom gospodarstvu, ali je njegovo oživljavanje u početnom stadiju.

Zbog svega navedenog, a prije svega zbog nepostojanja smišljenog i organiziranog procesa
planiranja, neophodno je pristupiti planskom lociranju poslovnih zona.

U tom procesu se treba riješiti status postojećih proizvodnih objekata, izvršiti njihova
konsolidacija i aktiviranje obnovljene ili nove proizvodnje. Postojeći objekti velikih prijeratnih
sustava predstavljaju bazni potencijal za te procese.

Razvojem novih ključnih prometnica kroz prostor Hercegovačko – neretvanske županije,
odnosno znatno će se izmijeniti i uvjeti gospodarske aktivnosti područja općine Čapljina.

Boljom prometnom povezanošću smanjiti će se vrijeme putovanja, povećati sigurnost u
prometu i znatno povećati razina prometne usluge. Ovo će znatno utjecati na kvalitetu
transportnih usluga kao osnove razvoja gospodarstva, a posebno na brz i kvalitetan plasman
specifičnih hercegovačkih proizvoda i turističku aktivnost. Logično je zaključiti da će doći do
porasta interesa za razvojem poljoprivrede, a posebno uzgoja ranog povrća i autohtonih vinskih
vrsta grožđa, a time i opće uposlenosti.

Istovremeno smanjit će se prometno opterećenje na magistralnim cestama te će one, u većoj
mjeri, služiti razvoju naselja i gospodarske aktivnosti.

Prostorni plan Federacije BiH, aktivnosti koje se rade na izgradnji Koridora Vc, kao i
strategije razvoja brzih cesta dovesti će do izgradnje dva bitna elementa na prostoru općine
Čapljina Koridor Vc i interregionalno čvorište za Jadransko – jonsku autocestu

Na ovakav način će se intenzivirati gospodarski razvoj, ali i predodrediti lociranje poslovnih
zona Domanovići i Zvirovići.

Drugi bitan kriterij koji je utjecao na lociranje poslovnih zona u općini Čapljina je ruralni
razvoj, odnosno utjecaj poslovnih zona na ruralni razvoj. Formiranjem poslovnih zona se na
najdirektniji način stimulira ruralni razvoj, a urbane sredine spašavaju od prenaseljavanja i
opterećenja fizičke i društvene infrastrukture.

Obzirom da je poljoprivreda vrlo važna komponenta razvoja općine Čapljina, imperativno se
nameće potreba formiranja poslovne zone za izradu poljoprivredne infrastrukture koja će

pomoći razvoju poljoprivrede. Takva zona je planirana na prostoru naselja Gabela gdje će biti
moguća gradnja hladnjače, silosa i sl., odnosno onog dijela poljoprivredne infrastrukture koji će
se u naknadnim analizama utvrditi kao najpotrebnijim za održivi razvoj poljoprivrede na ovom
području.

- 54 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

Planirane poslovne zone će omogućiti integralno i efikasno gospodarenje prostorom,
njegovu punu funkcionalnost za korisnike, te značajnu racionalizaciju u procesu izgradnje,
uređenja i korištenja prostornih resursa. Zone će omogućiti sinergijsko i komplementarno
djelovanje gospodarskih djelatnosti Općine, organizirani nastup prema financijskim i drugim
potpornim institucijama, organiziranje pratećih djelatnosti i zajedničkih službi, i slično.

Učinci formiranja poslovnih zona će se ogledati kroz povećanu proizvodnju, povećan tranzit
roba i ljudi, zapošljavanje domicilnog stanovništva, poboljšanje poslovne klime, poslovne
suradnju sa susjednim općinama, pojačanu pduzetničku aktivnost , uopće izazvati će globalan
socio-gospodarski napredak cijelog područja.

Poslovne zone su mjesta koja dugoročno rješavaju potrebe poduzetnika za poslovnim
prostorom te im omogućuju zajedničko korištenje infrastrukture i pospješuju njihovo
međusobno povezivanje. Zone predstavljaju nezaobilazan segment razvoja i napretka svake
moderne regije te kao takve postaju pokretačka snaga gospodarstva. Osnivanjem i razvojem
poslovnih zona potiče se konkurentno gospodarstvo čiji je cilj povezivanje u europski i globalni
sustav tržišnog natjecanja.

Infrastrukturne i ostale potrebe u funkciji zadovoljenja prostornih potreba gospodarstva
u poslovnim zonama se mogu svesti na slijedeće:

- interni promet
- infrastrukturnu energetiku (elektro, plin, gorivo)
- komunikaciju

- javnu rasvjetu
- osiguranje
- gospodarenje zonom
- hortikulturno rješenje
- odvoz smeća
- ostale zajedničke potrebe
- prethodno planiranje i projektiranje zone

Sve ove potrebe poslovnih zona, a prije svega uređenje i opremanje građevinskog
zemljišta moraju se utvrditi i izdefinirati prije formiranja novih zona, na račun fondova ili
države, a naplaćivati kroz dugi period i sa fazom odgode od korisnika zone. Tek na takav način
ćemo eliminirati izgradnju neracionalnih poslovnih objekata bez opreme, a na poljoprivrednom,
stambenom ili šumskom zemljištu.

S obzirom na apsolutno lošu opremljenost postojećih zona, kao i na potrebu kompletnog
opremanja novih zona, iznose ovog opremanja treba dobiti u procesu njihovog konkretnog
planiranja i projektiranja izradom investicijksih projekata razvoja poslovnih zona.

2.5. Projekcija razvitka društvene infrastrukture
2.5.1. Bilansi potreba po društvenim djelatnostima

Osnovni inputi pri ovoj vrsti projekcije dobijeni su od nadležnih općinskih službi u
Čapljini. U nastavku će biti prikazane potrebe Općine za svaku od društvenih djelatnost:

- 55 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

predškolski odgoj, školstvo, zdravstvena i socijalna zaštita, sport i rekreacija, kultura i javna
uprava.

2.5.1.1. Predškolski odgoj

Sukladno strateškim pravcima razvoja predškolskog odgoja i obrazovanja u
Hercegovačkoneretvanskoj županiji, te iskazanim potrebama stanovnika, u narednom planskom
razdoblju (2010.-2020.), trebalo bi na području općine Čapljina poduzeti sljedeće aktivnosti:

- izgraditi novi objekt dječijeg vrtića sa jaslicama u Čapljini (Dječiji vrtić Čapljina II)
- modernizirati postojeće objekte dječijeg vrtića u Čapljini i u Gabela polju

Time bi se znatno poboljšali uvjeti za odvijanje planiranog obveznog predškolskog odgoja
djece s područja općine Čapljina.
Pocetak sistemskog odgoja i obrazovanja djece kljucni je faktor razvoja pojedinca i društva, a
oslanja se na jačanje predškolskih sistema odgoja i obrazovanja, koji prije svega podrazumijeva
povećanje obuhvata djece predškolskim odgojem i obrazovanjem i modernizaciju programa
odgoja i obrazovanja u ranom djetinjstvu.

2.5.1.2. Školstvo

S obzirom da ukupne površine po uceniku (zemljišta za zgradu, rekreaciju, sportske
terene, zelene površine, trijemove i dr.) koje propisuje Pedagoški standard i normativ osnovnog i

srednjeg školstva HNŽ treba iznositi 30-40 m2, a iznimno zbog guste izgrađenosti naselja
površina potrebnog zemljišta može biti 20 m2 po učeniku, evidentno je da postojeće površine
objekata osnovnih i srednjih škola na području općine Čapljina ne zadovoljavaju ni minimalne
uvjete za obavljanje nastavnih aktivnosti.

2.5.1.2.1. Osnovno obrazovanje

U općini Čapljina stanje ukupnih površina osnovnog školstva po učeniku ne zadovoljava
minimalne uvjete i potrebno ih je proširiti.

Zbog toga bi općina Čapljina do kraja planskog razdoblja trebala obezbijediti još oko
2.000m2 školskog prostora za potrebe odvijanja osnovnog obrazovanja.
Prostorne potrebe iskazane su posebno u općinskom centru gdje bi u budućnosti trebalo
osigurati sveukupno 17.000m2 prostora objekata osnovnog obrazovanja. Također se planira
proširenje kapaciteta područnih škola u naseljima Čeljevo i Domanovići sa sadašnjih 145m2
(Čeljevo) i 660m2 (Domanovići) na potrebnih 700m2 u Čeljevu odnosno 4000m2 u
Domanovićima.

2.5.1.2.2. Srednje obrazovanje

Budući se nastava dviju srednjih škola odvija u jednoj zgradi, nesporno je da je prioritet
planiranja osigurati nove prostore za izvođenje nastavnog procesa. Stoga planiramo izgradnju
nove školske zgrade, gimnazija Čapljina II, iz razloga što u postojećoj nastavu pohađa
neprimjereno veliki broj učenika, što je u sukobu sa pedagoškim normativima. Time bi se
osigurao prostor od potrebnih 4000 m2 .

2.5.1.2.3. Visoko obrazovanje

- 56 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

Čapljina kao regionalni centar koji povezuje općine Neum, Stolac i Ravno, a i zbog
izuzetnih prirodnih pogodnosti i orijentacije ka poljoprivredi i turističko ugostiteljskoj
djelatnosti, ima potrebu za osnivanjem visokoškolskih ustanova poljoprivrednog i turističko
ugostiteljskog fakulteta koji bi djelovali u sklopu Sveučilišta u Mostaru. Stoga u dugoročnim
razvojnim perspektivama treba računati na ovu činjenicu.

2.5.1.3. Zdravstvena i socijalna zaštita

Iskazane potrebe za proširenjem kapaciteta primarne zdravstvene zaštite u općini
Čapljina ukazuju na planiranje izgradnje novog doma zdravlja u Čapljini – Dom zdravlja Čapljina
II. Također je, uz proširenje prostornih kapaciteta, od značaja za razvoj Općine i modernizacija

postojećih objekata zdravstva kao i poboljšanje/povećanje kadrovske strukture u ovoj oblasti.
Uz sve ambulante treba planirati i ljekarne.

U daljem razvoju socijalne zaštite u općini Čapljina prioritet treba dati jačanju i
unaprijeđenju rada službe za socijalni rad u Čapljini, povećanju prostornih kapaciteta za smještaj
starih i iznemoglih lica te osiguranju smještaja djece s posebnim potrebama.
Potrebe stanovništva općine Čapljina za unaprijeđenjem socijalne zaštite podmirile bi se
izgradnjom doma za stare i nemoćne u Čapljina i ustanove za skrb o djeci s posebnim potrebama
na području općine Čapljina.

2.5.1.4. Sport i rekreacija

Djelatnosti sporta i rekreacije su široko razvijene među stanovništvom općine Čapljina.

Mnogobrojna sportska društva više raznorodnih sportova aktivno djeluju, te je nesporno da su
sport i rekreacja veoma važni i da im treba posvetiti posebnu pažnju. Sukladno tome zanimanje
škola, kako osnovnih tako i srednjih, je pozitivno u smislu održanja i razvitka sportske aktivnosti
stanovnika. Međutim, stanje sportskih objekata i terena u školama je nezadovoljavajuce. U općini
Čapljina od ukupno sedam škola dvije imaju sportsku dvoranu i ukupno šest vanjskih terena.
Pored toga postoje još tri sportska objekta (sportska dvorana s tribinama, otvoreni sportski
centar s više terena, mala sportska dvorana u sklopu škole).

Zaključno slijedi da je za općinu Čapljina od iznimne važnosti po razvoj sportskih
djelatnosti izgradnja modernog gradskog sportsko rekreacijskog centra, u kojem bi bili sadržani
raznorodni sportski tereni, bazeni otvorenog i zatvorenog tipa, te svi prateći sadržaji jednog
takvog objekta. Uz to treba prioritetno rješavati i pitanje izgradnje dvorana za tjelesnu kulturu i
igrališta uz škole tamo gdje ne postoje.

2.5.1.5. Kultura

U narednom planskom razdoblju neophodno je stvarati uvjete za sveobuhvatniji razvoj
svih oblasti kulturne djelatnosti. Preduvjet leži u proširenju prostornih kapaciteta koji u
današnje vrijeme ne zadovoljavaju sve potrebe stanovništva općine Čapljina za kulturnim
sadržajima.

Multimedijalni kulturni centar je osnovni nositelj kulturnih aktivnosti modernog doba i
svojom djelatnošcu može obuhvatati područje određene općine ali i šire regije. Njegova
djelatnost je raznolika i objedinjava većinu kulturno-obrazovnih djelatnosti u pojedinim

sredinama, organizaciju raznih priredbi, škola stranih jezika i obrazovanje odraslih. Jedan dio tih
djelatnosti u narednom će razdoblju dobiti prioritet ako se imaju u vidu potrebe i mogućnosti za
uspostavljanje kulturnih sadržaja u općini Čapljina,

- 57 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

Postojeći kapacitet gradskog kina u Čapljini nedostatan je, te stoga treba planirati
njegovo proširenje. Također stanovništvo ima izraženu potrebu i za izgradnjom kazališta te s tim
treba računati u iznalaženju adekvatnog prostora.

Na području općine Čapljina su sačuvani mnogobrojni izuzetno vrijedni spoemnici
kulture koji mogu biti osnov za razvoj nekih specifičnih oblika kulture djelatnosti.
U razdoblju 2010.-2020. godine trebalo bi utemeljiti muzej u općinskom centru te tako se
uključiti u mrežu muzeja Hercegovačkoneretvanske županije. Muzeji na području HNŽ posjeduju
vrlo bogat arheološki, historijski, arhivski, etnografski i umjetnički materijal, a njihov je osnovni
zadatak nalaženje, skupljanje, obrada, čuvanje i prezentacija tih materijala.

Jedan od ciljeva koje bi trebalo ostvariti do 2020. godine je i kompleksna prezentacija –
izložba građe s podrucja Općine kao cjeline u nekom primjerenom izložbenom prostoru. Trebalo
bi stvoriti izložbu kojom bi se općina Čapljina mogla predstaviti svim posjetiteljima, bilo
turističkim, bilo stručnim poznavateljima kulturno povijene građe, posebno u području
arheoloških i etnografskih istraživanja, restauratorskih poslova i galerijske djelatnosti. Korisno
bi bilo otvoriti niz galerija uz pomoć kojih bi se značajnije razvijale djelatnosti likovne
umjetnosti.

Po broju članova koje okuplja, kulturno-umjetnički amaterizam je, svakako, najbrojnija i
najraširenija djelatnost na području općine Čapljina.
Zadatak je u ovom razdoblju ostvariti suradnju i koordinaciju medu brojnim kulturno-
umjetničkim društvima na području Općine , osigurati međusobnu pomoć i razmjenu programa,
te stvoriti reprezentativni općinski kulturno umjetnički program, sastavljen od najboljih

društava u svim vidovima kulturno-umjetničkog amaterizama.
Nužno je uspostaviti suradnju s ustanovama kulture na području Općine, kao i s turističkim
zajednicama, te brojna društva staviti i u tu funkciju.

U ostavrenju naprijed navedenih ciljeva kao potreba iskazala se izgradnja jedne moderne
kulturne ustanove u općinskom središtu-Čapljina I (Muša), čime će biti zadovoljene
mnogobrojne potrebe stanovništva općine Čapljina za kulturnim sadržajima.

2.5.1.6. Javna uprava

Kako je već spomenuto u Prostornoj osnovi funkcije uprave i administracije uglavnom u
svemu zadovoljavaju na razini općine i u skladu je s dostignutim stupnjem društveno
gospodarskog razvitka Općine.
Općenito, razvoj javnih službi slijedi razvoj i razmještaj njegovih korisnika i na taj način
poboljšava standard i razinu kvalitete života. Iz toga razloga neophodno će biti, prateći planirani
proces konurbacije naselja, uspostaviti prateće javne funkcije.

2.5.2. Prostorni razmještaj sadržaja društvenih djelatnosti u 2020. godini

Najveća koncentracija funkcija društvene infrastrukture i nadalje će se zadržati u općinskom
centru – grad Čapljina. Istovremeno će, obogaćivanjem javnim sadržajima, jačati i budući
sekundarni općinski centri (Domanovići, Gabela-Višići).
Trebižat, Čeljevo i Počitelj zapremaju također izvjestan broj društvenih djelatnosti, slično kao što
je slučaj sa opremljenošću u naseljima Gnjilišta, Grabovine i Tasovčići.

Slijedeću grupaciju, s obzirom na zastupljenost sadržajima društvene infrastrukture čine naselja:
Bivolje brdo, Dretelj, Klepci, Prčavci, Modrič I Bobanovo selo.
Doljani, Dračevo, Struge, Šurmanci, Zvirovići I Šuškovo naselje zadovoljavaju po društvenoj
infrastrukturi razinu gravitacijskog naselja, dok preostala naselja neće posjedovati ni taj najniži

- 58 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

stupanj opreme javnim sadržajima (Gorica, Hotanj, Opličići, Svitava, Bajovci, Ševaš njive, Crnići,
Dubravica, Jasenica, Lokve, Prebilovci, Sjekose I Stanojevići).

Pobliže o razmještaju društvenih djelatnosti po naseljima Općine govori tablični prikaz u
nastavku.

- 59 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,

- 60 -

PLANA
siječanj/januar, 2012.

-

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

2.6. Projekcija fizičke infrastrukture

2.6.1. Cestovni promet

Izloženi podaci u prostornoj osnovi Plana su pružili dostatnu informaciju o postojećoj
cestovnoj mreži i tekužim aktivnostima na njenom poboljšanju.
Posebno je istaknuto da se Općina Čapljina nalazi na glavnom prometnom koridoru Bosne i
Hercegovine koji ide uz tokove rijeka Bosne i Neretve i poprečnom prometnom smjeru kojim ide
Jadransko-jonska autocesta i druge prometnice jadranskog zaleđa.
Prometni koridor Vc (sjever – jug) čini kičmu razvoja Bosne i Hercegovine, a posebno njenog
južnog dijela u kojem se taj koridor križa sa Jadransko-jonskom autocestom. Obzirom da obje
autoceste i da preko Općine Čapljina i da se na njenom prostoru međusobno povezuju, Općina
Čapljina je u žarištu tog utjecaja. Svakako, uvjet za potpuni i kvalitetni utjecaj je prilagođenost
ostale cestovne mreže u području Općine novoj prometnoj matrici i njenoj povezanosti sa
čvorištima na autocesti.

Suglasno Zakonu o cestama Federacije BiH upravljanje javnim cestama je u nadležnosti
javnih poduzeća ili ustanova i to:

- Javnog poduzeća „Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine“: autoceste i brze ceste
- Javnog poduzeća „Ceste Federacije Bosne i Hercegovine“: magistralne ceste
- Javne komunalne ustanove za ceste: regionalne ceste
- Općinskog organa prema Odluci Općinskog vijeća: lokalne ceste

Dugoročni i godišnji programi tih poduzeća i ustanova i strategije razvoja cesta iz njihove
nadležnosti su podloga za planiranu projekciju razvoja cesta u području Općine Čapljina. U
postupku priprema za izradu ovog Prostornog plana su prikupljeni svi raspoloživi podaci koji se
odnose na ceste u području Općine Čapljina, te utvrđena sljedeća planska projekcija.

2.6.1.1. Autoceste

a) Autocesta u prometnom Koridoru Vc prolazi kroz područje Općine Čapljina u duljini od 20,5
km. U proteklom vremenu je definiran njen okvirni položaj u prostoru, a na temelju
obrađenog Idejnog projekta. Studije utjecaja na okoliš i Prostorne osnove za izradu
Prostornog plana područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH „Autocesta na
koridoru Vc“. Takođe je u tijeku 2010. godine dovršen glavni projekt autoceste za cijeli potez
kroz općinu Čapljina. Položaj trase u području Počitelja nije verificiran. Odlukom Parlamenta
Federacije BiH od 30. ožujka 2010. godine o utvrđivanju prijedloga prostorne osnove
Prostornog plana područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH autoceste na
Koridoru Vc za razdoblje od 2008-2028 godine odloženo je usvajanje trase autoceste u
području Blagaja i Počitelja na rok od 6 mjeseci. U tom vremenu su se trebala izvršiti
dodatna istraživanja na terenu i obraditi potrebne analize i studije na temelju kojih bi se
donijela konačna odluka i za položaj trase u tim prostorima. Rok nije ispoštovan ali je u
prosincu 2010. godine Vlada Federacije BiH razmatrala i usvojila obrađenu analizu kojom se

predlaže novi položaj trase autoceste u području Počitelja prema predloženoj varijanti
„Sjever 3“. „Počitelj“ i položaja priključne ceste između čvorišta i magistralne ceste M6. Ovim
izmještanjem se može ugroziti planirana lokacija gospodarske zone. Očito je da promjena
položaja autoceste u području Počitelja onemogućava obradu konačnih planskih rješenja u

- 61 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

širokom prostoru. Time se blokira kompletan razvoj tog prostora uključujući i gradnju
individualnih i gospodarskih objekata.
Paralelno sa izradom ovoga plana izrada je Prostornog plana posebnih obilježja od značaja
za Federaciju Autocesta na Koridoru Vc. Usvojen je Nacrt ovoga plana. U Prostornom planu
Čapljina preuzeta su rješenja iz ovoga Plana višeg reda i prikazana u grafičkom dijelu plana
karta 2. Promet.

U području Općine su projektirana dva čvorišta i to Počitelj i Međugorje.

Čvorište Počitelj je na Dubravskoj visoravni. Za povezivanje magistralne ceste M6 sa
čvorištem je projektirana priključna cesta koja se od M6 odvaja na lokalitetu Dubrava.

Čvorište Međugorje je u naselju Kapulari u području Zvirovića. Čvorište je povezano na
regionalnu cestu R425a preko vezne ceste. Vezna cesta sa raskrižjem na R425a je projektirana u
sastavu projekta autoceste, a ona ima rang magistralne ceste.
Obzirom da regionalna cesta R425a od Gornjeg Trebižata do Kapulara ne može zadovoljiti uvjete
priključne ceste na čvorište autoceste ovim Planom je predviđena njena devijacija. U grafičkim
prilozima je ucrtan okvirni položaj devijacije. Približna duljina ove veze je 4 km, a elementi
odgovaraju magistralnoj cesti.

Autocesta će imati dva odvojena kolnika sa po dva vozna traka (2x3,75 m), jednim
zaustavnim trakom (2,5 m), rubnim trakama po 0,25 m, razdjelnim pojasom od 4,00 m, te
tracima za usporenje ili ubrzanje (3,5 m). Projektna brzina je 120 km/h. Slobodni profil iznad
kolnika je 4,8 m.

Na području Općine autocesta ima jedan tunel (Šunja Glava 498 m), mostove „Neretva“ i
„Studenčica“ (1016m, 590 m) i vijadukt „Dretelj“ (278 m).
Autocesta je zatvoreni prometni sustav odvojen od okolnog prostora zaštitnom obradom.
Pristup u taj sustav je moguć samo u čvorištima Počitelj i Međugorje u Općini Čapljina. Radi toga,
a sa ciljem normalnog funkcioniranja lokalnog prometa i drugih potreba su projektirani
odgovarajući prelazi preko ili ispod autoceste i to:

- nadvožnjaci sa pripadajućim dijelovima lokalnih ili nesvrstanih cesta na lokalitetima
Stanojevići, Grabovina, Kevčići, Torine, Košarica, Strmac;

- podvožnjaci sa pripadajućim dijelovima regionalne i nesvrstanih cesta na lokalitetima:
Butuljani (R425a), Krčevine...

Na zaravnjenim dijelovima terena i na nagnutim terenima gdje je to potrebno osigurani su i
obrađeni prostori za podužno kretanje poljoprivrednih strojeva, odnosno neometan prilaz
odsječenim parcelama. Izuzetno je na visoravni Bekija između Dretelja i Zvirovića, projektirana
kvalitetna cesta paralelno sa autocestom u cilju otvaranja visoravni za razvoj, budući da
autocesta presijeca postojeće putove i staze.

Gradnja autoceste u Koridoru Vc je prioritetan zadatak Federacije Bosni i Hercegovine
radi čega se intenzivno priprema investicijsko-tehnička dokumentacija. Izvjesno je da će
u 2011. godini otpočeti gradnja dionice od čvorišta Međugorje do granice sa Republikom
Hrvatskom. Realno je planirati da će u tijeku planskog perioda od 10 godina biti dovršen
njen dio koji prolazi Općinom Čapljina.

b) Jadransko-jonska autocesta

Prijedlogom strategije i akcijskog plana razvoja mreže autocesta i brzih cesta na području
Federacije Bosne i Hercegovine iz 2008. godine okvirno je utvrđen položaj Jadransko-jonske

- 62 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

autoceste i inter-regionalnog čvora na autocesti u Koridoru Vc. Ako prijedlog strategije bude
usvojen bit će izvjesno da će Jadransko-jonska autocesta biti podudarna autocesti na Koridoru
Vc od Bijače do Počitelja i da će inter-regionalni čvor biti u široj zoni Počitelja.
U cilju zaštite prostora za budući položaj Jadransko-jonske autoceste istočno od Počitelja
rezerviran je koridor širine 3 km u kojem će se, obzirom na topografske uvjete, smjestiti trasa
autoceste.
Obzirom da do sada nisu vršena istraživanja koja prethode izradi investicijsko-tehničke
dokumentacije dinamika gradnje autoceste je potpuno nepoznata.
Smatramo da je izvjesno da će u planskom razdoblju od 10 godina biti osigurana, odnosno
dovršena investicijsko-tehnička dokumentacija, a da će gradnja autoceste preći u naredno
plansko razdoblje (poslije 2020. godine).

Orijentacijska duljina Jadransko-jonske autoceste na području Općine Čapljina je 6,8 km.
Očekuje se da će gabariti autoceste i tehnički elementi biti istovjetni sa opisanim gabaritima i
elementima autoceste na Koridoru Vc.

2.6.1.2. Magistralna ceste

U dokumentacijskoj osnovi ovog Plana je konstatirano da kroz područje Općine Čapljina
prolaze dijelovi magistralnih cesta M17 Mostar-Čapljina-Metković i M6 Ljubuški-Čapljina-Stolac.
Također, konstatirano je da u području Općine:

- magistralna cesta M17 ima duljinu od 21 km, kvalitetne tehničke elemente, širinu kolnika
od 7 m i djelomično izgrađene nogostupe u području naselja Višići;

- magistralna cesta M6 ima duljinu 19,9 km, znatnim dijelom loše tehničke elemente, širinu
kolnika 6 m i da prolazi kroz gusto naselje i središte grada.

Kroz zaključnu analizu stanja u prometu je istaknuto da su uvjeti odvijanja sigurnog
prometa na dijelu magistralne ceste M6 od Gornjeg Trebižata do mosta na rijeci Neretvi veoma
loši i neprihvatljivi. Na tom dijelu cesta prolazi kroz gusto izgrađeno naselje Trebižat, prigradsko
naselje i centar grada.
Radi toga su pokrenute aktivnosti da se, u dogovoru sa Direkcijom za ceste Federacije Bosne i
Hercegovine, planira izmještanje ovog dijela ceste na novi položaj izvan naselja. Također,
ocijenjeno je da je sigurnost sudionika u prometu i pješaka ugrožena i na dijelu ceste M17 kroz
Višiće i Dračevo. Radi toga je dugoročno potrebno planirati izmještanje tranzitnog prometa i sa
ovog dijela ceste.

Suglasno opisanom stanju i procjenama mogućeg razvoja magistralnih cesta u području
Općine Čapljina i nadležnostima i obvezama koje proizlaze iz Zakona o cestama Federacije Bosni
i Hercegovine, planira se sljedeće:

1. Blagovremeno i kontinuirano održavanje dijelova magistralnih cesta u području Općine
Čapljina, a sukladno godišnjim programima Direkcija za ceste Federacije Bosne i
Hercegovine;

2. Izrada kompletne projektne dokumentacije za izmještanje magistralne ceste M6 na dijelu
od Gornjeg Trebižata do ceste M17 u Klepcima (Južna obilaznica), te dovršenje
kompletnih građevinskih radova.

3. Izrada kompletne projektne dokumentacije za brzu cestu Grude – Ljubuški – Miletina –
Zvirovići (čvorište na autocesti) – Prčavci (Gornji Trebižat) i izgradnje dijela te ceste od
Zvirovića do Gornjeg Trebižata;

- 63 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

4. Izrada projektne dokumentacije i izvođenje radova na kraćoj devijaciji ceste M6 u
području Domanovića;

5. Izrada početne investicijsko-tehničke dokumentacije za izmještanje magistralne ceste
M17 iz područja Višića i Dračeva čija će realizacija biti predmet Plana poslije 2020.
godine;

6. Aktivno sudjelovanje Općine Čapljina u svim aktivnostima vezanim za izmještanje dijela
magistralne ceste M17 iz centralnog dijela grada Metković (tunelsko rješenje) i
eventualnim zahvatima na graničnom prijelazu.

Tabelarni prikaz postojećih i planiranih magistralnih cesta

Red. Broj Dionica Duljina Širina Opće Planirano
br. ceste /km/ kolnika stanje
/m/
POSTOJEĆE STANJE dobro
7,00
1. M17 Bivolje Brdo – Čapljina – Metković 21,00 redovno
održavanje
2. M6 D. Studenci – Trebižat – Čapljina – 19,9 6,00 uvjetno
Tasovčići (M17) (12,00 u dobro redovno
NOVE DIONICE gradu) održavanje
1. M6 G. Trebižat – Struge – Klepci (Južna
2. M6 obilaznica) 7,60 projektiranje i
Domanovići – devijacija izgradnja i
7,00 i
projektiranje i
3. Spojna cesta na čvorištu Domanovići 7,60 izgradnja
(I
4. M6(BC) Miletina – Zvirovići (čvor na autocesti) – 8,00 7,60 projektiranje
G. Trebižat izgradnja

5. M17 Klepci – Dračevo (izmještanje) 7,00 projektiranje
djelomična
izgradnja

projektiranje
faza)

2.6.1.3. Regionalne ceste

Područjem Općine Čapljina prolaze regionalne ceste: Miletina – Trebižat i Čapljina
– Gabela – Metković (R425a) duljine 6,8+10,6=17,4 km i Dračevo – Ljekose – Vodostan (R426)
duljine 8,9+5,0=13,9 km.
Sve dionice regionalnih cesta su asfaltirane. Međutim, one su većim dijelom modernizirane bez
proširenja i stručno-tehničkog oblikovanja tako da su kolnici uski i dotrajali, a elementi loši.

Suglasno opisanom stanju i procjenama da je u planskom periodu moguće izvršiti
mjestimične rekonstrukcije i osigurati redovito održavanje, a u granicama obveza propisanih
Zakonom o cestama Federacije Bosne i Hercegovine, planira se sljedeće:

1. Blagovremeno i kontinuirano održavanje i obnova kolnika sukladno godišnjim
programima Ministarstva za promet i komunikacije HNŽ/K;

2. Izgradnja dijela regionalne ceste R 425a kroz naselje Struge, a prema varijantnom
rješenju iz Glavnog projekta.

3. Mjestimična rekonstrukcija dijelova ceste R426 uz izradu odgovarajućih projektnih
rješenja. Ovo se posebno odnosi na dionicu Dračevo – Sjekose;

4. Aktivno sudjelovanje u aktivnostima i dogovorima oko projektiranja i izgradnje dijelova
brze ceste Mostarska vrata – Miletina – Zvirovići – Prčavci koja će djelomično biti
podudarna sa R425a.

- 64 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

Tabelarni prikaz regionalnih cesta Duljina Širina Opće Planirano
Red. Broj /km/ kolnika stanje
br. ceste Dionica /m/ redovno
6,80 5,00 uvjetno održavanje
1. R425a Miletina – Zvirovići – Trebižat dobro redovno
3,00–4,00 održavanje i
2. R425a Čapljina – Struge (sa varijantom 3,00 loše rekonstrukcija
prolaza kroz Struge) redovno
održavanje
3. R425a Struge – Gabela - Metković 7,60 3,00–4,00 loše redovno
održavanje i
4. R426 Dračevo - Sjekose 8,90 4,00 loše rekonstrukcija
redovno
(60/1km) održavanje

5. R426 Sjekose - Vodostan 5,00 3,00–4,00 loše

Ukupno: 31,30
od čega rekonstrukcija 11,90

2.6.1.4. Lokalne i nerazvrstane ceste

Općina Čapljina ima razvijenu mrežu putova koji povezuju njena brojna sela sa
magistralnim cestama M6 i M17 i regionalnim cestama R425a ili sela međusobno. Suglasno
svom prostornom položaju oni imaju različit značaj u odvijanju prometa. Prema tome značaju i
obvezama koje proizlaze iz Zakona o cestama Federacije Bosne i Hercegovine potrebno je
izvršiti njihovo razvrstavanje na lokalne ceste, javne staze, gradske ulice i ostale nerazvrstane
ceste.

Prijedlog razvrstavanja utvrđuje nadležni organ Općine, a odluku o razvrstavanju
lokalnih cesta donosi Parlament HNŽ/K.
U dokumentacijskoj osnovi ovog Plana su dati podaci o kompletnoj mreži spomenutih putova
koji su prikupljeni na temelju aktualnog orto-foto snimka i terenskih očevida. Njihova ukupna
duljina je 98,3 km. Međutim, pored tih putova postoje i kraći pristupi pojedinim objektima ili
zaseocima. Ti putovi su, također, dio cjelokupne mreže te trebaju biti evidentirani. Njihova
duljina je oko 40 km. Duljina gradskih ulica, koje nisu podudarne magistralnim ili regionalnim
cestama, je oko 3 km.

U narednom tabelarnom prikazu lokalne mreže putova (cesta) smo pokušali izdvojiti
pojedine grupe putova koje imaju podudaran značaj sa ciljem da se postupno utvrdi prijedlog za
njihovo razvrstavanje.

Tabelarni prikaz lokalnih i nerazvrstanih cesta Podaci o trasi Planirani radovi
Rekonst
Podaci o kolniku
Obnova rukcija
Red. cesta /dijelovi Duljina Širina Vrsta horizontaln visinski kolnika ili Primjedba
broj km (m) zastora o
izgadnja

Lokalne ceste :

1. Čapljina (most) – Tasovčići – 3,35
Klepci

a) most – Tsovčići 1,00 4-5 asfalt Dobri Dobri 1,00 - Gusto naselje
3 asfalt Loši Loši - - Naselje i serpentina
b) Tasovčići – M6 0,75 5 asfalt Dobri Dobri - - -
3-4 makadam Loši Dobri - - Neuvjetan spoj na M17
c) Tasovčići – Klepci 1,2
4 asfalt Dobri Dobri - - -
d) Klepci – M17 0,4

2. Klepci – Pribilovci – Karaotok 5,2

a) Klepci – Pribilovci 1,4

- 65 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

b) Pribilovci – Karaotok 3,8 5-6 vasf. Dobri Dobri - - novogradnja
Naselje veći dio
3. Klepci – Gnjilište – Karaotok 4,5 3 asfalt Loši Dobri -
0,9 Prilaz HE
4. Sjekose – Svitava – Kneževića 3,10 - Kroz naselje
kuće Dio kroz naselje

a) Sjekose – Svitava 2,2 4-5 asfalt Dobri Dobri - Most korodirao i
kolnik loš
b) Svitava – Kneževića kuće 0,9 2-3 makadam Loši Dobri - Loš prijelaz preko
pruge
5. Doljani – Metković 2,1 3 asfalt Srednje Dobri - -

6. Krupa (M17) – Gabela – Gabela 4,4 -
polje – Metković Naselje veći dio
-
a) Krupa – most (R425a) 1 4 asfalt Srednje Dobri 1,00 - Uspon i serpentina

b) Gabela – Gabela polje 1,75 3 asfalt Loši loši - - Posebno dio kroz
5 asfalt Dobri dobri - - Počitelj
c) Gabela polje – Metković 1,65 -
-
7. Čapljina – Dretelj – Šurmanci 7,85 4,8 Naselje – veći dio
- -
a) Čapljina – Dretelj 2,4 5 asfalt Dobri Dobri - - -
3 asfalt Loši Dobri -
b) Dretelj – Šurmanci 4,8 2-3 makadam Loši Dobri - - Naselje – veći dio
Loši Loši - Naselje – veći dio
c) Šurmanci – granica Općine 0,65 2,5-3 asfalt - Nagibi i serpentine
3,1
8. Šurmanci – Bijekovići (granica 5 2,8 Naselje – znatan dio
Općine) - -
-
9. Muminovača – Počitelj i Strmac 5,4 - -
– Ševaš njive -
- -
a) Muminovača – Počitelj 2,0 3 asfalt Loši Loši -
2-3 asfalt Loši Dobri - - Naselje – veći dio
b) Strmac – Gradina – Ševaš njive 3,4 - Naselje – veći dio
- Naselje – veći dio
10. Šunja Glava – Opličići – Potkosa 8,2 - Naselje – veći dio

a) Šunja Glava – Šuškovo- 3,1 5 makadam Dobri Dobri - Gusto naselje
Čučkovina Gusto naselje

b) Čučkovina – Opličići 2,8 3 makadam Srednje Dobri - Gusta naselja Stuge i
Gorica i pružni prijelaz
c) Opličići – Potkosa 2,5 3 asfalt Dobri Dobri -
Naselje
11. Glavica – Bivolje brdo – Strmac 5,45 Naselje mjestimično
– Bivolje polje -

a) Glavica – Bivolje brdo – Strmac 2,45 3 asfalt Loši Dobri - -
2-3 asfalt Loši Loši - -
b) Krak Lokve – Drača 1,8 3 asfalt Loši Loši -
-
c) Strmac – Bivolje polje 1,2 3 asfalt Loši -
3 asfalt Dobri
12. Kevčići – Gagrice – Lokve M6 7,5 2-2,5 asfalt Dobri
5 asfalt Srednji
a) Kevčići – Lokve 5,4 Loši -
Dobri -
b) Lokve – M6 1,4 Loši -
Dobri -
c) Lokve – Ograde (krak) 0,7

13. Domanovići – Kevčići – Topola 5,6

Ukupno 67,35 2,0 11,0

Javne staze :

1. Pribilovci – Pribilovci Gornji 3,1 2-3 asfalt Loši Loši - -

2. Čeljevo – M17 – Gnjilišta 3,0 3 asfalt Loši -
3-4 asfalt Loši -
a) Čeljevo – M17 1,3 2-3 asfalt Loši Dobri 1,3 -
2-3 asfalt Loši Dobri - -
b) M17 – Gnjilišta 1,7 Dobri -
3 asfalt Dobri Dobri - -
3. Višići (M17) – Farma 1,2 3 asfalt Dobri -

4. Višići (M17) – Krupa 17 1,2

5. Gabela polje 1 i 2 3,1

a) Gabela polje 1 1,7 Dobri -
Dobri -
b) Gabela polje 2 1,4

6. Struge – Gorica – Jasenica – 7,8
Vinište

a) Struge – Jasenica 4 2-2,5 asfalt Loši Loši - -
2-3 akad. Loši Loši - -
b) Jasenica – Vinište 3,8

7. Trebižat – Muše – Brajkovići i 2
krak Muše Grabovina

a) Trebižat – Muše – Brajkovići 1,25 5-6 asfalt Dobri Dobri - -
5 asfalt Dobri Dobri - -
b) krak Muše Grabovina 0,75 3 asfalt Dobri Dobri - -

8. Muminovača – Hotanj 1,8

9. Čučkovina – Rečica i Opličići – 4,2
Prenj

a) Čučkovina – Rečica 3,2 3 makadam Loši Loši - -
3 asfalt Dobri Dobri - -
b) Opličići – Prenj 1
3 asfalt Loši Dobri - -
10. Topola – Stanojevići 3,8 2-3 makadam Loši Loši - -

a) Maksumići – D. Stanojevići 1,3

b) D. Stanojevići – G. Stanojevići 2,5

- 66 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

11. Gabela – Crnići 4,8 4 4,8 Planirana nova gradnja
Ukupno 36,0 1,3 4,8

Ceste iskazane u tabelarnom pregledu kao lokalne ceste povezuju naselja na mrežu
magistralnih ili regionalnih cesta i više naselja međusobno. One mogu biti osnova za utvrđivanje
prijedloga nadležnom organu HNŽ/K za njihovo razvrstavanje u lokalne ceste.
Javne staze iskazane u tabelarnom pregledu su prometnice koje imaju naglašen javni značaj, ali
ne ispunjavaju uvjete za njihovo razvrstavanje u lokalne ceste. Suglasno tomu su na njima znatno
ublažene zakonske obveze u pogledu njihove funkcije i održavanja.

U području Općine postoji i dodatna mreža putova koji omogućavaju pristup zaseocima
ili pojedinim zajedničkim objektima.

Ta mreža je, također, značajna i treba biti evidentirana kao mreža nerazvrstanih putova. Ovim
Planom je iskazana duljina takvih putova u pojedinim područjima i to:

- u području grada Čapljine kao područnog centra 5,1 km
- u području Trebižata 10,5 km
- u području Počitelja
- u području Domanovića 7,2 km
- u području Višića 18,9 km
- u području Gabele
_________________________________________________ 3,5 km
5,6 km
UKUPNO:
40,1 km

Širina ovih putova je 2-3 m, a imaju loš asfaltni ili makadamski kolnik.
Ukupna mreža gradskih ulica, osim onih koje su sastani dio magistralne ceste M6 i regionalne
ceste R425a, je duljine oko 3 km. Ulice imaju asfaltni kolnik širine od 3-6 m, a u ovisnosti od toga
dali se nalaze u starom ili novom dijelu grada.

Može se zaključiti da Općina Čapljina ima razvijenu mrežu lokalnih cestovnih prometnica.
One su uglavnom rađene bez prethodnih planskih oblikovanja. Radi toga, bez obzira što je većina
tih prometnica asfaltirana, njihovo stanje je loše.

U narednom planskom periodu treba osigurati njihovo kontinuirano održavanje, a usporedo
s tim i postupno proširenje, odnosno rekonstrukciju. Dinamika rekonstrukcije pojedinih dijelova
mreže lokalnih cesta i javnih staza je ovisna o njihovom značaju i iskazanom interesu
zainteresiranih građana da sudjeluju u njihovom financiranju.

2.6.2. Željeznički promet

Kroz Prostornu osnovu plana su pružene raspoložive informacije o postojećoj željezničkoj
prugi Sarajevo-Ploče i o prijeratnim planskim predviđanjima u oblasti razvoja željeznica. U
skladu sa obvezama iz članka 25. Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na
razini Federacije Bosne i Hercegovine Općina Čapljina je, od J. P. Željeznice Federacije BiH,
tražila potrebite podatke o planskim predviđanjima , kako bi ih respektirala kroz Prostorni plan
Općine. Odgovoreno je da razvojnih planova nema i da se planira samo obnova i modernizacija
postojeće željeznice. Suglasno tome su objektivizirana i planska predviđanja u Prostornom planu
Općine za period od 2010. do 2020. god.

Obzirom da je postojeća željeznička pruga utkana u gradsko tkivo i prigradska naselja: Struge,
Dretelj, i Šurmanci ona čini ozbiljne smetnje u razvoju grada i pomenutih naselja. Otvoreni
pružni prijelazi, a naročito u naselju Struge, ugrožavaju sigurnost pješaka i učesnika u prometu.

- 67 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

Radi toga je neophodno učiniti napore da se teško stanje popravi, a budući razvoj uskladi sa
prstornim ograničenjima i ovim planom. Od Javnog Poduzeća Željeznice Federacije Bosne i
Hercegovine treba zahtijevati da:

1. Sačine Program izrade pružnih prijelaza u dvije razine ili drugih efikasnihtehničkih
rješenja, sa dinamikom realiziranja programa. Prema stanju na terenu postoje četiri
otvorena pružna prijelaza i šest loših-nedovršenih prijelaza u dvije razine.

1. Izradu rješenja za izmještanje teretne stanice i pogona za opravku pružnih vozila izvan
grada, koji obuhvaća područje spomeničkog kompleksa „Mogorjelo“.

2. Pri svim aktivnostima koje budu poduzimane u pravcu budućeg razvoja željezničke
mreže (novih pruga ili kolosjeka) blagovremeno i potpuno treba kontaktirati Općinu

Čapljina sa ciljem zaštite njenih građana kao glavnih korisnika prostora u Općini. U tom
pravcu se posebno zahtjeva usuglašavanje rješenja sa prostornim ograničenjima kao što
su:

- Ornitofaunistički rezervat Hutovo blato
- Arheološko područje Gabela
- Arheološko područje „Mogorjelo“
- Planski razvoj cestovnih prometnica u području Čapljine
- Planski razvoj grada Čapljine i njegovih ruralnih područja.

Zaključno se može konstatirati da na postojećoj željezničkoj pruzi ima evidentnih
nedostataka koji nisu usklađeni sa dostignutim stupnjem razvoja društva posebno u djelu zaštite
ljudi i osiguranja normalnih životnih uvjeta. Takođe je znatno napredovala svjest o potrebi
očuvanja prirodnih vrijednosti i povjesne baštine a usklađenju svih sudionika u korištenju

prostora. Radi toga će buduća rješenja morati biti usklađena i po tom osnovu.

2.6.3. Telekomunikacije

Postojeće stanje:

Na prostoru općine Čapljina postoji telekomunikacijska infrastruktura za pružanje usluga
fiksne i pokretne mreže, te odašiljači za radio i tv signal (Crno Brdo).
Po podacima iz Regulatorne agencija za komunikacije (RAK) a koja je je mjerodavna za:

a) reguliranje emiterskih i javnih telekomunikacijskih mreža i usluga, uključujući izdavanje
dozvola, utvrđivanje cijena, međupovezivanje i definiranje osnovnih uvjeta za osiguranje
zajedničkih i međunarodnih komunikacijskih sredstava; i

b) planiranje, koordiniranje, namjenu i dodjelu radiofrekvencijskog spektra,

dozvole za rad fiksni i GSM operatori imaju:
- BH Telecom,
- Telekom Srpske,
- HT Mostar

Od kabelskih operatera djeluje
- Monet Mostar.

Radio i TV postaje koje emit raju svoj signal na ovom području su:

Radio postaje: TV postaje:

 Radio Čapljina  BHTV

- 68 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

 BH Radio1  FTV
 Radio Federacije  Oscar C
 Radio dobre vibracije (RDV)  OBN
 Radio postaja Best Grude  HTV Mostar
 Radio Stari grad Sarajevo (RSG)
 Radio Mir Međugorje (Međugorje

Kukavac)
 Radio Ljubuški (Ljubuški Sitomir)

Najdominantniji je tlekom operater HT Mostar, koji ima do sada legalizirano skoro
100.000m podzemne svjetovodne i bakrene kabelske infrastrukture, koja se realizira koristeći

distributivnu telekomunikacijsku kanalizaciju (DTK). Također je dominantan po broju mobilnih
pretplatnika. Korisnička povezanost omogućena je preko lokalnog komutacijskog čvora AXE
Čapljina i RSS-ova koji su ucrtani na kartama, a koji su pomoću optičkih kablova vezani na višu
prometnu ravninu, gdje je ostvarena i potpuna digitalizacija prijenosa.Od ukupno 12000 parica
oko 20 % je slobodno, a oko 30% koristi ADSL. Trenutno stanje zadovoljava potrebe izgrađenih
naselja.

Ciljevi:

U ciljevima ćemo se pozvati na dva važna i trenutno važeća dokumenta:
- ZAKON O KOMUNIKACIJAMA (koji je donesen na temelju članka IV. Ustava Bosne i
Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupničkog
doma, održanoj 7. kolovoza 2003. godine, i sjednici Doma naroda, održanoj 2. rujna
2003.godine)
- Politika sektora telekomunikacija (za razdoblje 2008. - 2012. godine ''Službeni
glasnik BiH'', broj 8/09)
(koja je donesena na temelju članka 3. stavak 2. točka a) Zakona o komunikacijama
("Službeni glasnik BiH", br. 31/03 i 75/06) i članka 17. Zakona o Vijeću ministara
Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07,
94/07 i 24/08), Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na 69. sjednici, održanoj 18.
prosinca 2008. Godine)

 Telekomunikacione usluge su esencijalna ljudska potreba u 21 stoljeću;
 Razvijene telekomunikacione mreže i usluge predstavljaju uvjet za razvitak

informacionog društva ili društva znanja;
 Procesi globalizacije su kao temeljno društveno određenje današnjice, posebito oslonjeni

na učinkovita i pouzdana sredstva komuniciranja;
 Ujedinjeni narodi su kroz World Summit Information Society ( WSIS deklaraciju) izrazili

duboku zabrinutost zbog postojanja izražene pojava "digitalne podjele" i da Akcionim
planom WSIS deklaracije, predlažu prevazilaženje digitalne podjele do 2015. godine;
 Potpisan je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Europske zajednice i njenih
država članica i Bosne i Hercegovine i Privremeni sporazum o trgovini i trgovinskim
pitanjima između Europske zajednice i Bosne i Hercegovine, te je BiH dužna da svoje
propise harmonizira sa legislativom Europske unije (EU);
 Europska unija, Europe Union (u daljnjem tekstu: EU) je usvojila "Zelenu knjigu" (Green
Paper) EU o konvergenciji sektora telekomunikacija, medija i informacione tehnologije;
 BiH je potpisnica Electronic Sauth East Europe Agenda + (u daljnjem tekstu: "eSEE
Agende +");

- 69 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

 Sektor informacione i komunikacione tehnogije (u daljnjem tekstu: ICT sektor) već
sudjeluje sa više od 10% u ukupnom svjetskom GDP-u i kao takvom mu se treba dati
posebita i prioritetna pozornost;

 U proteklom razdoblju je izvršeno usklađivanje Zakona o komunikacijama ("Službeni
glasnik BiH", broj 31/03) sa potrebama Ministarstva sigurnosti glede ostvarivanja
zakonitog elektronskog presretanja.

TK infrastruktura se u prošlosti razvijala putem javnih sredstava, međutim evolucija
tehnologije i liberalizacija pokazale su da se razvitak može ostvariti putem investicija u javnom I
privatnom sektoru.
Partnerstvo između javnog i privatnog sektora može i treba da ubrza daljnji razvoj i da ponudi

bogat set usluga. To će se ostvariti pomoću regulatornog okvira, daljnjom liberalizacijom I
slobodnom konkurencijom. Temeljni cilj je stvaranje neophodnih uvjeta za pružanje povećanja
seta usluga, podizanje kvalitete I smanjenje cijena za krajnjeg korisnika.
TK infrastrukturu I usluge treba tretirati kao opće javno dobro, bez obzira na vlasničku
strukturu.

Razvitkom I izgradnjom jeftine, brze I sigurne TK infrastructure osigurava se
zadovoljenje potreba građana, gospodarstva, tijela državne uprave I društva u cijelosti. BiH se u
cjelosti nedvosmisleno opredijelila za osiguranje bržeg razvitka telekomunikacija
Dakle na razini BiH će se definirati i poduzeti konkretni koraci kojima bi se omogućilo
racionalnije korišćenje postojeće TK infrastrukture, kao i izgradnja nove širokopojasne
infrastrukture. Racionalnije korišćenje postojeće infrastrukture se jednako odnosi i na prenosnu
i na pristupne mreže.

Definirati će se i poduzeti konkretni koraci, koji se mogu sažeti u slijedeće bitne stavke:

(a) Definiranje i uspostava ICT magistrale i akademske mreže na razini BiH
(b) Razvezivanje lokalne petlje,
(c) Intenziviranje izgradnje nove širokopojasne pristupne infrastrukture putem:

- Omasovljenja digitalne pretplatničke mreže, x Digital Subscriber Line (u daljnjem
tekstu: xDSL priključaka),

- uvođenja Univerzalnih mobilnih telekomunkacijskih sustava, Universal Mobile
Telekommunikations Systems (u daljnjem tekstu: 3G/UMTS) mobilne telefonije;

- izgradnje bežičnih širokopojasnih pristupnih mreža Wireless Fidelity (u daljnjem
tekstu: WiFi) i Worldwide Interoperability for Microwave Access (u daljnjem
tekstu: WiMax) i dr.;

- razvitka i izgradnje optičkih mreža u pristupu;
- razvitka i implementiranja novih širokopojasnih tehnologija
(d) postupna konvergencija fiksne i mobilne mreže te Interneta,
(e) postupna konvergencija informacionih, komunikacionih i tehnologija medija,
(f) Harmoniziranje Plana frekvencija BiH
- za potrebe civilnog korišćenja,
- potrebe državnih institucija;
- razvitka digitalnog radija i televizijskog emitiranja.

-
Uspješna provedba ovih koraka rezultirala bi povećanjem stupnja konkurentnosti
između pružatelja telekomunikacijskih usluga, omogućavanja pružanja novih usluga uz
racionalnije korišćenje postojeće i razvitka nove TK infrastrukture.
Dakle, BiH se nedvosmisleno opredjeljuje za osiguravanjem bržeg razvitka telekomunikacija, kao
temelj za razvitak informacionog društva i uklapanja BiH u opće globalizacijske tokove, kao i za
brže podizanje općeg standarda građana BiH.

- 70 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

Imajući u vidu potencijale koje pruža razvijena širokopojasna TK infrastruktura na rast
bruto nacionalnog dohotka i podizanje kvalitete života građana kroz žurni pristup
informacijama i web-baziranim komunikacijama, te masovnu uporabu širokopojasnih servisa
kroz različite aplikacije, uključujući: teleobrazovanje, telemedicinu, e-upravu, rad na daljinu i
različite oblike zabave, Politika sektora telekomunikacija posebit naglasak stavlja na ubrzanje
razvitka ovog segmenta elektonskih komunikacija.
BiH će dosljedno raditi na provedbi zaključka iz "eSEE Agenda +", potpisane od strane ministara
iz vlada zemalja jugoistočne Europe, u Sarajevu 2007. godine i ohrabrivati razvitak
širokopojasne mrežne infrastrukture i na njoj baziranih širokopojasnih elektronskih servisa
kako bi se ubrzao razvitak informacionog društva i postigli postavljeni ciljevi iz Akcionog plana
"eSEE Agenda +".

Razvitak usluga
Tijekom razdoblja važenja ove politike će dominirati govorne i druge pojedinačne usluge

te im je potrebito posvetiti dužnu pozornost. Međutim, neophodno je istovremeno razvijati
multimedijalne usluge, uz preferiranje mrežnih uslužnih platformi, koje će omogućavati ulazak
novih davatelja usluga u TK lanac vrijednosti.

Dominantni operatori će biti glavni pokretači razvitka širokopojasnih usluga zbog
prirode vlasništva na izgrađenoj infrastrukturi. U cilju sprječavanja monopolskog ponašanja i
ubrzanja razvitka informacionog društva neophodno je u potpunosti ispoštivati rokove za
odvezivanje lokalne petlje i podsticati konkurenciju na tržištu širokopojasnih servisa.

Potrebito je uvesti stimulativne mjere za podstjecanje javnog i privatnog sektora na

ulaganja u razvitak pristupnih optičkih mreža jer svuda prisutne bakarne kablovske mreže i
ograničeni radiofrekvencijski resursi neće biti u mogućnosti da u bliskoj budućnosti zadovolje
potrebe korisnika za objedinjenim visokokvalitetnim govornim, podatkovnim i video uslugama.

Sprega javnog i privatnog sektora (u daljnjem tekstu: SJPS) je jedna od obećavajućih
formi takve suradnje javnog i civilnog sektora. U užem smislu podrazumijeva poslovnu suradnju
u sklopu koje javni i privatni sektor udružuju financijska sredstva, resurse i stručna znanja kako
bi, kroz prikladne alokacije resursa, rizika i nagrada, zadovoljili neku javnu potrebu,
prepoznavajući obostrane koristi od udruživanja. Prvenstveni cilj ovakvog djelovanja je što veća
penetracija korišćenja Interneta, odnosno razvitak IT tehnologija i infrastrukture uopće.

SJPS u oblasti telekomunikacija sve više postaje alat za uspješan razvitak društva. Javno-
privatno partnerstvo omogućuje lokalnim vlastima, poslovnom sektoru te ustrojstvima civilnog
društva da poduzmu odgovornosti za razvitak zajednice i djeluju zajedno koristeći se socijalnim
dijalogom kao platformom za uspješno zadovoljavanje zajedničkih potreba.

SJPS ne pokriva samo izgradnju infrastrukture, nego i širok spektar usluga u
telekomunikacijama. Vrijednost SJPS se povećava društvenim koristima proisteklim iz činjenice
da se kompleksni, rizični i financijski zahtjevni projekti mogu realizirati u kraćem roku i sa širim
djelovanjem nego da ih realizira sam javni sektor (lokalna samouprava) ili je moguće realizirati
projekte koji inače ne bi bili mogući bez učešća privatnog sektora.

SJPS u oblasti telekomunikacija ima veliki utjecaj na lokalnu ekonomiju zbog visokih
kapitalnih troškova i relativno dugog vremena eksploatacije. Skladno i ispravno strukturirano
partnerstvo predstavlja sigurnost da će infrastruktura ili usluge učinkovito i uspješno
zadovoljavati potrebe u stalno mijenjajućim uvjetima primjene.

- 71 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

U cilju daljnjeg razvoja i liberalizacije RAK će sa Ministarstvom komunikacija i prometa te
Akademskom zajednicom i gospodarstvom, a najkasnije do konca 2010. Godine, trebao
razriješiti bitna pitanja kao što su:

 interkonekcije,
 LLU, odnosno Razvezivanja lokalne petlje,
 daljnjeg razvitka mobilnih komunikacija,
 ubrzanja procesa digitalizacije u Sektoru emitera (infrastrukturni aspekt).

Nositelji implementacije Politike su: Vijeće ministara, Ministarstvo komunikacija i prometa,
RAK, resorna entitetska i županijska ministarstva, dominantni i drugi operatori te provajderi.

Planovi:

Općina Čapljina će u svome razvoju u sljedećih 10 godina trebati obratiti pozornost na
poboljšanje i razvoj postojećeg stanja tako na neke nove planirane objekte i zone od posebnog
značaja:

1. Domanovići - Gospodarska zona: 50 ha zemljišta je predviđeno za gospodarsko poslovnu
zonu,

2. Zvirovići - Gospodarska zona:50 ha zemljišta je predviđeno za gospodarsko poslovnu
zonu,

3. Gabela – MARINA izgradnja Marine i gospodarske zone Gabela
4. Karaotok: zaštićena zona Hutovo blato (razvoj turizma)
5. Trebižat – Kanu Safari (razvoj turizma) objekti na polazištu I cilju
6. Vojni objekti
7. Granični prijelazi: - Gabela - Doljani - Planirani granični prijelaz Doljani
8. Autoput – Koridor Vc

Za sve ovo navedene objekte i zone biti će potrebno osigurati kapacitetom I kvalitetom sve
telekomunikacijske usluge. Dovođenje optičke niti do svakog korisnika je opće prihvaćeni trend
telekomunikacijske mreže u cilju pružanja širokopojasnih usluga prema korisnicima, što danas
nema uvjete za komercijalnu upotrebu, ali se svakako očekuje u sljedećih deset godina. Te iz tog
razloga treba što više približiti korisniku optički sustav prijenosa. Kako bi ovo uveli u praksu
potrebno je svaku novu dionicu TK mreže ili rekonstrukciju postojeće planirati kao kabelsku
kanalizaciju sa cijevima i kabelskim zdencima za račvanje kabelske kanalizacije i izradu

nastavaka na kabelima. Izgradnju DTK i nove mreže treba planirati i uz sve nove prometnice, što
podrazumjeva izgradnju i novih telekomunikacijskih objekata na mjestima za aktivaciju novih
korisnika, a osobito do poslovnih zona. Planirana distribucijska kabelska kanalizacija omogućit
će elastično korištenje izgrađene telekomunikacijske mreže, povećanje kapaciteta TK mreže,
izgradnju mreže za kabelsku televiziju i uvođenje nove tehnologije prenosa optičkim kabelima u
pretplatničku mrežu bez naknadnih građevinskih radova.

Uvođenjem optičkih kabela u pretplatničku mrežu u kojima će jedan priključak omogućavati
korištenje novih usluga u telekomunikacijama, omogućit će izgradnju širokopojasne TK mreže sa
integriranim uslugama, kao i prijenos radio i televizijskog signala.

Dinamika izgradnje telekomunikacijskih kapaciteta treba prilagoditi i uskladiti sa ostalim

subjektima komunalne infrastrukture i prioritetima gospodarskog razvoja.
Razvoj telekomunikacija temeljit će se na izgradnji telekomunikacijske infrastrukturne osnovice
za pružanje širokog skupa telekomunikacijskih usluga. Postoje dvije skupine
telekomunikacijskih usluga ( uskopojasne i širokopojasne) koje koriste istu mrežnu osnovicu,

- 72 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

što ima implikacije na sve tri tehnološke razine telekomunikacijske mreže: pristup, komutaciju i
prijenos.

Tamo gdje to nije moguće dovesti optiku do krajnjeg korisnika operateir će omogućiti
bežični signal, koji sa razvojem modernih bežičnih tehnologija korisnicima može pružiti istu
kvalitetu usluga kao i optička nit.

U izgradnji širokopojasnih pristupnih mreža treba poštivanti princip tehnološke
neutralnosti, što znači da će se moći koristiti sve standardizirane tehnologije, uz uvjet
garantiranja ponuđenog i propisima zahtijevane kvalitete usluga, Quolity of Service (QoS), i to:

- Pristupne mreže sa bakarnim kablovima;
- Optičke kablovske mreže;
- Bežične mobilne pristupne mreže;
- Kablovske TV mreže (CaTV);
- Bežične fiksne pristupne mreže, Fixsed Wireless Access (u daljnjem tekstu: FWA);
- Pristupne mreže po električnim napojnim kablovima, Power Line Communications

(u daljnjem tekstu: PLC);
- Satelitske mreže, Very Small Aperture Terminal (u daljnjem tekstu: VSAT) i dr.

Modernizacija i izgradnja novih prijenosnih puteva treba očekivati s obzirom na brzi
razvoj ponude u telekomunikacijskim uslugama, te razvoj i izgradnju pristupnih mreža i
komutacija. Prijenosni putevi i pristupne točke svih razina mjenjat će se i razvijati prostorno uz
postojeću i buduću prometnu infrastrukturu.

Budućnost modernoga informacijskog društva, širokopojasnih usluga, će se sigurno
zasnivati na optičkoj pristupnoj arhitekturi. Bez obzira da li se radi o xDSL tehnologijama ili
kablovskim modemima, bežičnom LAN-u WiFi ili Wi-MAX, koji danas omogućuju uslugu brzog
pristupa Internetu, optički kablovi su osnova za sve ove pristupne tehnologije. Generalno je
usvojeno da će za sve nove širokopojasne usluge (HDTV, HD video komunikacija i sl.) biti
potreban Gb Ethernet priključak kod korisnika, tako da će optika prije ili kasnije biti neophodna.
U svakom slučaju, danas se pretpostavlja da će u sljedećih 10-ak godina razvoj informacijskog
društva potaknuti upravo optika i brzi optički linkovi do krajnjeg korisnika (FTTH fiber to the
home) koji će svima u modernom društvu omogućiti priključak na superbrzu informatičku
prometnicu, koja će svakako uticati na bržu i moderniju edukaciju i sveukupni napredak društva.

2.6.4.Vodoopskrba

Trenutno je vodoopskrbom u općini Čapljina obuhvaćeno oko 23 000 stanovnika, što čini
gotovo 80% od ukupnog broja stanovništva Općine. Veći dio Općine se snabdijeva vodom sa
izvorišta Bjelave. U narednom periodu je planirana vodoopskrba preostalih dijelova općine, od
kojih je svakako najvažniji vodoopskrbni sustav za Dubravsku visoravan. Izgradnja planiranog
sustava je predviđena u četiri faze, od koji je prva završena (do naselja Domanovići). Građevinski
radovi druge faze su u tijeku, kao i izrada projektne dokumentacije za treću. Kompletan opskrbni
sustav se temelji na zahvatanju dodatnih količina vode s izvorišta Bjelave (ukupno 500 l/s).

Najveći projekt vodosnabdjevanja na području Općine je svakako projekt
vodosnabdjevanja Dubravske visoravni. Radi se o kompleksnom projektu kojim se planira
snabdjevanje vodom oko 18 000 stanovnika s područja općina Čapljina i Stolac, te Grada

- 73 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

Mostara. Kompletna infrastruktura je projektirana na osnovu pretpostavljenih potreba za
vodom stanovništva do 2020. godine (Qmax.dn=240,70 l/s). Glavni projekt je urađen od strane
Zavoda za vodoprivredu Mostar 1998. godine., a prva faza projekta je većim dijelom dovršena
(opisano u Prostornoj osnovi, poglavlje 3.2.8.4.1. Vodoopskrba). Procijenjena vrijednost ukupne
investicije iznosi oko 50 mil KM.

Trenutno su u izradi dijelovi II. faze projekta (razrada projekata i izgradnja objekata), a
koji se nalaze na teritoriju Općine. Glavni projekt distribucijske mreže s vodospreme Gradina za
naselja Bivolje brdo I, Selo – Lokve, Strmac, Hadžiomanovina, Glavica, Vinarija, Rečice,
Domanovići, Greda, Krč, Andrunovina je urađen u veljači ove godine i prikazan je u grafičkom
prilogu 4. Komunalna infrastruktura.

U drugoj fazi projekta još je planirana i izgradnja drugog bunara Ø800 mm na izvorištu
Bjelave, ugradnja druge bunarske crpke kao i drugog crpnog agregata u CS „Tasovčići“, zatim
izgradnja triju vodosprema („Gradina“, „Pijano Brdo“ i „Križ“) i pripadajućih cjevovoda ukupne
duljine cca 25.438,90 m.

U trećoj fazi je predviđena izgradnja crpne stanice „Domanovići“, dviju vodosprema („Bat“ i
„Ilijina Glavica“) i pripadajućih cjevovoda u ukupnoj dužini od 8.235,99 m.
U posljednjoj fazi je predviđena izgradnja triju vodosprema („Gubavica“, „Rotimlja“ i „Humčine),
dviju booster crpki („Trijebanj“ i „Rotimlja“), triju hidrostanica („Gubavica“,“Brijeg“ i „Dolovi“),
jedne rasteretne komore, te pripadajućih cjevovode i distribucijskih mreža.

Od navedenih objekata do trenutka izrade prednacrta plana urađena je dokumentacija
„Glavna distributivna mreža naselja Bivolje Brdo i Domanovići“ na nivou glavnog projekta, a

također su izdate urbanističke suglasnosti za izgradnju vodosprema „Križ“ i „Bat“. Osim za
stanovništvo, u projektu su predviđene i potrebne količine vode za planiranu gospodarsku zonu
„Domanovići“ (oko 15 l/s).

Ostali elementi vodoopskrbnog sustava „Dubrave“ (dijelovi druge, te treća i četvrta faza)
su preuzeti iz Idejnog rješenja „Vodoopskrbni sustav Dubrave“ (Zavod za vodoprivredu d.o.o.
Mostar 1997. godine), tako da su podložni eventualnim promjenama u fazi razrade pojedinih
glavnih projekata. Navedeni objekti su prikazani grafički na karti br. 4. Komunalna
infrastruktura, osim objekata treće i četvrte faze koji se ne nalaze na području Općine.

Zavod za vodoprivredu iz Sarajeva je 2005. godine izradio projekt „Vodoopskrba naselja
Trebižat, Zvirovići i Prćavci“ kojim bi se preko sustava vodovoda, vodosprema i crpnih stanica sa
izvorišta Bjelave snabdjevala vodom naselja Donji i Gornji Trebižat, Prćavci, Jurkovići, Zvirovići,
Bitunjani, Kapulari, Dugandžije i Zvirovići II. U proteklom periodu je došlo do izmjene
navedenog projekta, odnosno, za naselja Gornji i Donji Trebižat je usvojena koncepcija
snabdijevanja sa vodospreme Čapljina, dok je za ostala naselja izrađena nova dokumentacija
(glavni projekt) koja je bazirana na snabdjevanje vodom sa izvorišta Studenci (općina Ljubuški).
Dokumentaciju je izradio Zavod za vodoprivredu Mostar u veljači 2010. godine. Koncept
vodoopskrbe je sljedeći:

Naselja Prćavci, Jurkovići, Zvirovići, Bitunjani, Kapulari, Dugandžije i planirana naselja
„Ne zaboravi me“ i Zvirovići II pitkom vodom će se opskrbljivati sa planirane vodospreme
Crnopod u općini Ljubuški (locirane na koti 210,00 m n.m. i volumena V=2x1500 m3). Od
vodospreme Crnopod transportnim cjevovodom DN 300 mm transportira se voda do planirane

vodospreme Žuželj locirane na koti 195,00 m n.m. i volumena V=2x500 m3. Iz vodospreme
Žuželj, preko transportno distributivnog cjevovoda opskrbljuju se naselja od Miletine do CS
Zvirovići (Zvirovići II, naselje „Ne zaboravi me“, Jurkovići, planirana gospodarska zona
„Zvirovići“, Kapulari, Bitunjani). Crpna stanica Zvirovići locirana je u naselju Bitunjani na koti
171,00 m n.m., a projektirana je da funkcionira kao „busterica“ i transportira vodu do VS

- 74 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

Zvirovići (locirane na koti 265,00 m n.m., V=2x200 m3). Iz vodospreme Zvirovići, preko
povratnog cjevovoda opskrbljuje se cjelokupan prostor naselja Zvirovići i istovremeno puni
vodosprema Prćavci sa kotom 185,00 m n.m. i volumena V=2x100 m3.

Iz vodospreme Zvirovići i vodospreme Prčavci opskrbljuje se i planirana individualna
zona stanovanja od kote 155,00 m n.m. do 200,00 m n.m.
Navedeni projekt iz 2005. godine je doživio manje preinake, odnosno usvojen je koncept
snabdijevanja sa vodospreme Čapljina do naselja Trebižat, odnosno naselja uz magistralnu
prometnicu M6 (Ljubuški – Čapljina – Domanovići – Stolac); prigradsko naselje Muša te Donji i
Gornji Trebižat (do nadvožnjaka za Međugorje). Na grafičkom prilogu br. 4 su prikazani objekti
navedenog sustava sa tehničkim podacima iz Glavnog projekta. Do izgradnje sustava su moguće

eventualne manje izmjene, što će biti riješeno kroz novelaciju projektne dokumentacije.

Dio naselja Šurmanci koje se nalazi na platou uz lokalnu cestu prema Međugorju (Općina
Čitluk) vodom se snabdijeva iz vodovodnog sustava općine Čitluk. U narednom periodu je na
ovom području planirana turistička zona sa smještajnim kapacitetima, a shodno tome i
proširenje naselja individualnim stanovanjem. Snabdijevanje pitkom vodom ovog područja u
planiranom periodu može biti omogućeno postojećom infrastrukturom (opskrbni cjevovod je
promjera 100 mm) uz dogradnju priključaka.

Za planiranu gospodarsku zonu „Gabela“, te marinu na lokaciji Gabela – Višići
vodoopskrba može biti omogućena iz postojeće infrastrukture (sa izvorišta Bjelave), za što je
potrebno uraditi detaljnu analizu kroz projekte. Ukoliko se analizama ukaže da su potrebe za
vodom veće nego što postojeći sustav može podmiriti (prvenstveno za sadržaje planirane zone

uz marinu), onda je potrebno uraditi rekonstrukciju ili nadogradnju postojećih vodoopskrbnih
objekata.

U postojećim vodoopskrbnim sustavima potrebno je izvršiti nužne popravke na dotrajalim
distributivnim mrežama i drugim objektima, kako bi se smanjili gubitci vode i osigurala
kvalitetnija vodoopskrba stanovništva.

2.6.5. Odvodnja otpadnih i oborinskih voda

Premda je Općina generalno dobro snabdjevena vodom, razvoj vodoopskrbnog sustava
nije pratio razvoj sustava odvodnje otpadnih voda. Organizirani sustav odvodnje otpadnih voda
postoji samo na području grada Čapljine, a sastoji se od mješovitog i razdjelnog sustava. Stari dio
grada riješen je mješovitim sustavom sa kolektorima koji bez prethodnog pročišćavanja
ispuštaju otpadnu vodu u rijeku Neretvu kod Mogorjela sa ispustom promjera 400 mm, te kod
novog mosta sa ispustom promjera 500 mm. Mješoviti sustav čini 50% kanalizacijskog sustava, a
budući je izgrađen 40-ih godina prošlog stoljeća, potrebna je rekonstrukcija, nadogradnja i
separacija kompletnog sustava.
U novom dijelu grada je uglavnom urađen separatni sustav. Na ostalom dijelu Općine ne postoje
veći organizirani sustavi odvodnje i dispozicije otpadne vode, već se ista odlaže u septičke jame
ili direktno u vodotoke ili podzemlje.

Problem nepostojanja kanalizacijskih sustava i objekata za pročišćavanje otpadnih voda
je sveprisutan u većini općina Federacije. Nedavna ratna razaranja dodatno su nanijela štete
ionako nedovoljno razvijenoj infrastrukturi. Ovakva situacija negativno djeluje na mnoge
aspekte života, a zbog odlaganja izgradnje ovih sustava došlo je do nagomilavanja
vodoprivrednih (osobito sanitarno – higijenskih) problema koji se sve teže rješavanju jer
iziskuju veća materijalna sredstva. Regionalni kanalizacijski sustavi, tamo gdje su mogući,
najbolje doprinose zaštiti vodotoka, uz niz tehničkih i ekonomskih prednosti.

- 75 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

Uzimajući u obzir krški teren, te rijeku Neretvu i njene pritoke, očito je da je neophodno
što prije pristupiti izradi projekata za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda u Općini. Već je
Urbanističkim planom Čapljine iz 1976. godine predviđena izgradnja kanalizacijskog sustava duž
obje obale rijeke Neretve od Počitelja do Gabele sa uređajima za pročišćavanje otpadnih voda;
kod Mogorjela i/ili Gabele.
Lokacije uređaja za pročišćavanje svakako trebaju biti nizvodno od Mogorjela uz rijeku Neretvu
ili nizvodno od Gabele, kako bi se omogućio jedinstven sustav za cijelo područje, a na mjestu koje
je sa aspekta uređenja prostora pogodno.
Kolektori i uređaji za pročišćavanje otpadnih voda trebaju biti tako riješeni da bude omogućeno
etapno izvođenje. Također bi trebalo omogućiti višenamjensko rješenje odvodnje otpadnih voda,
tj. da se usporedo s rješenjem regulacije rijeke Neretve predvidi i izgradnja kolektora i uređaja
za pročišćavanje otpadnih voda kao jedinstvenog sustava.

Sva naselja koja nemaju organiziran sustav odvodnje i dispozicije otpadnih voda trebaju
ga što prije realizirati. Za naselja koja se zbog konfiguracije terena ili manjeg broja kućanstava ne
mogu povezati u veći kanalizacijski sustav, odvodnju fekalnih otpadnih voda treba riješiti
zasebno za pojedine prostorne cjeline. Prikupljene otpadne vode odvodile bi se na uređaj za
pročišćavanje vode, a odatle, pročišćene do propisane kvalitete, ispuštale u recipijent. Uređaj
treba imati mogućnost prijema otpadnih voda septičkih jama koje ne mogu biti obuhvaćene
sustavom kanalizacije.

Gospodarske zone koje se planiraju na području Općine svakako trebaju imati sustave za
odvodnju otpadnih voda kao i vlastite sustave pročišćavanja otpadnih voda prije upuštanja u
kanalizacijsku mrežu, a prema Pravilniku o graničnim vrijednostima opasnih i štetnih tvari za
tehnološke otpadne vode prije njihovog ispuštanja u sustav javne kanalizacije odnosno u drugi
prijemnik (Sl. list F BiH 50/07). Isto vrijedi i za predviđenu marinu, koja mora imati posebne
uređaje za pročišćavanje otpadnih voda zbog strogih mjera ekološke zaštite voda rijeke Neretve.

2.7. Projekcija razvitka energetike

2.7.1. Elektroenergetika

U prostornoj osnovi, u oblasti elektroenergetike, naveli smo sve postojeće
elektroenergetske
objekte kako prijenosne tako i distribucijske.
Ovim dijelom plana obuhvaćeni su svi planirani prijenosni i distribucijski objekti za prostor
općine Čapljina, a odnose se na širenje naselja, gospodarske zone, turističke i rekreacijske
površine, te također planiranu prometnu infrastrukturu.

Ciljevi:

- Osigurati snabdjevanje potrošača na području općine kvalitetnom električnom energijom
- Izgraditi elektroenergetske objekte naponske razine 35 kV, odnosno 110 kV koji će omogućiti
kvalitetno snabdijevanje električnom energijom na cijelom području općine sukladno planovima
razvoja
- Rekonstruirati postojeće elektroenergetske objekte 110 kV naponske razine, čime će se
osigurati bolja umreženost prijenosne mreže na ovom području
- Razvoj elektroenergetske mreže bazirati na 110kV, 20 kV i 0,4 kV-nim naponskim razinama uz
izbor odgovarajuće dinamike prelaska s 10 kV-ne na 20 kV-tnu naponsku razinu, vodeći računa
da se čim prije pristupi zamjeni 10 kV dalekovoda čiji je životna i eksploatacijska dob pri kraju,
kao i zamjenu dijelova dalekovoda koji su s opremom za 10 kV-tnu a većim dijelom su

- 76 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

osposobljeni i pripremljeni za rad na 20 kV-noj razini. Sve nove objekte graditi za 20 kV-nu
naponsku razinu.
- Srednjenaponsku gradsku i industrijsku mrežu graditi kao podzemnu-kabelsku, vodeći računa
da se maksimalno osigura dvostrano snabdjevanje potrošača električnom energijom.

- Po mogućnosti, srednjenaponsku mrežu gradskog i industrijskog dijela općine formirati
odvojeno ili ih prikladno kombinirati, obvezno ih odvajajući od nadzemne srednjenaponske
mreže.
- Magistralne dalekovode 20 kV naponske razine graditi i rekonstruirati s pouzdanijim i

dugotrajnijim stupovima ( po mogućnosti čelično rešetkastim ili betonskim). Tamo gdje to nije
moguće srdnjenaponsku zračnu mrežu graditi i rekonstruirati s pomoću, kvalitetno i ekološki

prihvatljivo impregniranih, drvenih stupova na betonskim nogarima.
- Transformatorske stanice, napose u urbanom dijelu općine, graditi i rekonstruirati na principu
slobodnostojećih zidanih ili montažno betonskih objekata, koje se svojim vanjskim izgledom
lako mogu uklopiti u urbane sadržaje. Seoske trafostanice rekonstruirati i graditi kao krajnje
transformatorske stanice na čelično-rešetkastim stupovima.
- U svim transformatorskim stanicama osigurati mogućnost kontrole snage i potrošnje
električne energije transformatorskog područja ugradnjom suvremenih elektroničkih brojila s
mogućnošću daljinskog očitanja.
- Osigurati u industrijskim i privrednim pogonima ugradnju kompenzacije reaktivne energije s
ciljem smanjenja vlastitih i ukupnih elektroprivrednih gubitaka, odnosno troškova.
- Osigurati što bržu primjenu sustava daljinskog upravljanja i nadzora s ciljem povećanja brzine
odziva dispečerskog osoblja i dežurnih ekipa na eventualne poremećaje u mreži, odnosno
skraćenja vremena otklanjanja kvarova i smanjenja količine neisporučene električne energije

kupcima.

2.7.2. Elektroenergetski objekti (kapaciteti) u budućnosti

2.7.2.1. Visokonaponski elektroenergetski objekti (Proizvodnja i Prijenos električne
energije)

Osnovni nedostatak elektroenegetske mreže na području južnog dijela HNŽ, kojem
pripada i područje općine Čapljina, leži u nezadovoljavajuće upetljanoj 110 kV mreži. Trenutno
je
TS 110/35/10 kV Čapljina 110 kV dalekovodima povezana s TS 110/x kV Ljubuški i TS
110/35/10 kV Stolac s jedne strane te Opuzenom (RH) s druge strane, uz napomenu da TS Stolac
nema dvostrane 110 kV veze.
Do ratnih zbivanja TS 110/35/10 kV Čapljina je imala vezu s TS Mostar 1 (Raštani) 110 kV
dalekovodom, koji je uslijed ratnih događanja na jednom dijelu trase pretrpio znatna oštećenja.
Stoga je neophona rekonstrukcija naprijed spomenutog dalekovoda DV 110 kV Mostar 1 -
Čapljina. Rekonstrukcija ovog dalekovoda je predviđena planovima Elektroprijenosa BiH,
Integralnom studijom razvoja JP EP HZ HB d.d. Mostar od 2006.god. do 2010.god. s projekcijom
na 2020.god., Studijom energetskog sektora BiH te Studijom gospodarsva HNŽ. Planirana godina
puštanja pod napon je 2010.god. Također je predviđena i rekonstrukcija DV 110 kV Čapljina –
Opuzen za 2011.godinu.

U postojećoj transformatorskoj stanici TS 110/35/10 kV Čapljina instalirana su dva
energetska transformator nazivne snage 20/14/20 MVA. Kako je jedan od transformatora u
pogonu od 1979.god. predviđena je njegova zamjena u periodu za koji se radi ovaj dokument.
Vršna opterećenja trafostanice su na granici snage jednog transformatora, pa očekivana
povećanja vršne snage usljed planirane izgradnje gospodarskih zona, objekta turističkog
sadržaja te za potrebe autoceste treba podmiriti iz novih elektroenergetskih objekata.

- 77 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

U razdoblju od 2015.god. do 2020.god. planirano je formiranje TS 220/110 kV CHE Čapljina,
1x150 MVA na koju bi se povezale vjetoelektrane planirane za izgradnju na području Popova
Polja. Ova bi se trafostanica s TS 110/35/10 kV u Čapljini povezala novim 110 kV dalekovodom.
Izgradnjom ovog dalekovoda stvorili bi se uvjeti za izgradnju transformacije 110/25 kV za
potrebe dijela željezničke pruge Čapljina-Nikšić.
Izradnjom autoceste na koridoru Vc doći će do izmještanja dalekovoda 110 kV Čapljina –
Ljubuški na dijelu trase na području općine Čapljina.

2.7.2.2. Srednjenaponski elektroenergetski objekti 35 kV razine (distribucija
el.energije)

Prostornim planom predviđene gospodarske zone, objekti turističkog sadržaja te
prateći objekti autoceste zahtjevaju određenu električnu energiju.
Prema dobivenim podacima planirane su gospodarske zone na području Domanovića, Zvirovića i
Gabele, te marina na području Gabela-Višići.
Planirane površine gospodarskih zona su:

1. Domanovići 56 ha
2. Zvirovići 68,8 ha
3. Gabela 34,5 ha
4. Marina u Gabeli – Višićima 27,5 ha

Polazeći od pretpostavke da će 20% ukupne površine gospodarskih zona biti pod objektima za
iste je potrebno prdvidjeti slijedeće vršne snage:

1. Domanovići
Pmax = 560 000  0,2 70 = 7.840 (kW)

2. Zvirovići
Pmax = 688 000  0,2 70 = 9.632 (kW)

3. Gabela
Pmax = 345 000  0,2 70 = 4.830 (kW)

4. Marina na području Gabela-Višići
Pmax = 275 000  0,2 40 = 2.200 (kW)
Sukladno navedenim potrebama u snazi neophodno je:

- Na području Domanovića izgraditi trafostanicu TS 35/10(20) kV, koju planirati za
dva transformatora jedinične snage 8 MVA. Napajanje ove trafostanice izvelo bi se s
postojećeg 35 kV dalekovoda Čapljina – Stolac, na principu uvod-izvod. Postojeći 10(20)
kV dalekovodi na ovom području mogli bi se svesti na ovu trafostanicu, na račun
rasterećenja TS 110/x kV Čapljina, skraćivanja dužina postojećih dalekovoda te stvaranja
preduvjeta za bolje naponske prilike.

- Područje gospodarske zone u Zvirovićima planira se napojiti s trafostanice TS
110/20/10 kV Čitluk 2 – Međugore.

- Na području Višića izgraditi trafostanicu TS 35/10(20) kV, koju u građevinskom
smislu planirati u konačnici kao TS 110/x kV, a u prvoj fazi s dva transformatora
jedinične snage 8 MVA. Napajanje ove trafostanice izvelo bi se na principu uvod-izvod s
postojećeg 35 kV dalekovoda Svitava – Čapljina. S ove bi se trafostanice napojila
gospodarska zona u Gabeli i marina na području Gabela-Višići. Postojeći 10(20) kV
dalekovodi na ovom području mogli bi se svesti na ovu trafostanicu, na račun
rasterećenja TS 110/x kV Čapljina, skraćivanja dužina postojećih dalekovoda te stvaranja
preduvjeta za bolje naponske prilike.

U fazi zaživljavanja 110 kV-tne transformacije u Višićima istu bi trebalo inkorporirati u novi 110
kV dalekovod Svitava-Čapljina.

- 78 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

- Za potrebe priključenja mini hidroelektrana na području općine Ljubuški potrebno je
sanirati devastirani i napušteni 35 kV DV Čapljina-Ljubuški, čija je početna točka u TS
110/x kV Čapljina.

- Isto tako je potrebno sanirati napušteni 35 kV dalekovod Čapljina-Metković kojim bi
se rješilo napajanje trafostanica na rubnom području općine u Doljanima, koji se sada
napajaju s distributivne mreže Hrvatske elektroprivrede.

2.7.2.3. Srednjenaponski elektroenergetski objekti 10(20) kV razine (distribucija
el.energije)

Prostornim planom nije predviđeno veće širenje građevinskih površina naselja, te stoga
postojeće elektroenergetske mreže zadovoljavaju predviđene kapacitete.
Neophodno je, poradi osiguranja distribucije kvalitetne električne energije na području općine:
- izgraditi 10(20) kV kabelske i zračne mreže za napajanje:
1. trafostanica 10(20)/0,4 kV na području gospodarske zone Domanovići
2. trafostanica 10(20)/0,4 kV na području gospodarske zone Zvirovići
3. trafostanica 10(20)/0,4 kV na području gospodarske zone Gabela
4. trafostanica 10(20)/0,4 kV za potrebe marine na području Gabela-Višići
5. trafostanica 10(20)/0,4 kV za potrebe autoceste na koridoru VC.

- Za potrebe napajanja trafostanica na području gospodarske zone Domanovići potrebno je
predvidjeti minimalno 3 srednjenaponska 20 kV kabelska voda, čija bi početna točka bila u

novoj TS 35/10(20) kV DOMANOVIĆI. Predviđeni kabeli trebaju biti tipa XHE 49A3x1x185/25
mm², 12/20/24 kV ili sl.

- Za potrebe napajanja trafostanica na području gospodarske zone Zvirovići potrebno je
predvidjeti

minimalno 3 srednjenaponska 20 kV kabelska voda, čija bi početna točka bila u novoj
, TS 110/20/10 kV ČITLUK 2 (MEĐUGORJE). Predviđeni kabeli trebaju biti tipa XHE 49-A
3x1x185/25 mm², 12/20/24 kV ili sl.
- Za potrebe napajanja trafostanica na području gospodarske zone Gabela potrebno je
predvidjeti minimalno 2 srednjenaponska 20 kV voda, čija bi početna točka bila u novoj TS
35/10(20) kV VIŠIĆI. Predviđeni mreža izvela bi se kombinacijom Al/Če vodiča minimalno
presjeka 50/8 mm² i kabela tipa XHE 49-A 3x1x150/25 mm², 12/20/24 kV ili sl.
- Za potrebe napajanja trafostanica marine na području Gabela-Višići potrebno je predvidjeti 2
srednjenaponska 20 kV kabelska voda, čija bi početna točka bila u novoj TS 35/10(20) kV VIŠIĆI.

Predviđeni kabeli trebaju biti tipa XHE 49-A 3x1x150/25 mm², 12/20/24 kV ili sl.
- Za potrebe napajanja trafostanica koje su predviđene za potrošače autoceste na koridoru VC
potreno je predvidjeti s jedne strane dva srednjenaponska 20 kV kabelska voda, čija bi početna
točka bila u novoj TS 110/20/10 kV ČITLUK 2 – MEĐUGORJE, a s druge strane dva srednje-
naponska 20 kV kabelska voda, čija bi početna točka bila u novoj TS 110/x kV MOSTAR 9(BUNA).
Predviđeni kabeli trebaju biti tipa XHE 49-A 3x1x185/25 mm², 12/20/24 kV ili sl.
- Za potrebe napajanja trafostanica na području Gabela polja, koji se sada napajaju s elektro-
energetskog sustava Republike Hrvatske (HEP) potrebno je predvidjeti srednjenaponski 10(20)
kV vod, čija bi početna točka bila u novoj TS 35/10(20) kV VIŠIĆI. Predviđena SN mreža izvela bi
se kombinacijom Al/Če vodiča minimalno presjeka 50/8 mm² i kabela tipa XHE 49-A
3x1x150/25 mm², 12/20/24 kV ili sl.
- Na postojećem 10(20) kV dalekovodu „VIŠIĆI“ , koji je dijelom rekonstruiran na taj način da
mu je na magistralnom vodu postojeće uže zamjenjeno užetom Al/Če 50/8 mm² a izolacija
izvedena za 20 kV naponsku razinu, potrebno je izvršiti zamjenu vodiča manjeg presjeka

- 79 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

vodičem Al/Če 50/8 mm² i opreme 10 kV naponske razine opremom predviđenom za rad na 20
kV naponskoj razini.

Procjenjuje se da je isti oko 40% dužine zanovljen i u ovom postotku osposobljen za rad na 20
kV- nom naponu.
- Na postojećem 10(20) kV dalekovodu „GRAD 3“ potrebno je odcjepe dalekovoda
rekonstruirati i osposobiti za prelazak na 20 kV naponsku razinu.

Pored naprijed navedenog, na istom izvodu, neophodno je na magistralnom dalekovodu
izvršiti rekonstrukciju preostalog dijela dalekovoda (cca 10%) u cilju dovođenja kompletnog
dalekovoda na 20 kV-nu naponsku razinu.

Procjenjuje se da je isti oko 80% dužine zanovljen i u ovom postotku osposobljen za rad na 20
kV- nom naponu.

- Na postojećem 10(20) kV dalekovodu „DOMANOVIĆI“ potrebno je odcjepe dalekovoda
rekonstru- irati i osposobiti za prelazak na 20 kV naponsku razinu.

Procjenjuje se da je isti oko 80% dužine zanovljen i u ovom postotku osposobljen za rad na 20
kV- nom naponu.
- Na postojećem 10(20) kV dalekovodu „GABELA“ potrebno je izvesti rekonstrukciju
dalekovoda i isti osposobiti za prelazak na 20 kV naponsku razinu.

Procjenjuje se da je oko 10% dužine dalekovoda osposobljeno za rad na 20 kV- nom naponu.
- Preostali postojeći 10(20) kV vodovi su izvedeni dijelom kabelski i dijelom zračni ili kabelski.
Dio kabelske mreže je zanovljen i izveden za rad na 20 kV razini, dok je dio ostao na starim
kabelima te zračnim mrežama kombiniranih presjeka i opremom različite naponske razine.

Zamjena postojećih elemenata srednjenaponske zračne i kabelske mreže, bilo da se radi o
zamjeni opreme predviđene za rad na 10 kV naponskoj razini opremom za rad na 20 kV
naponskoj razini, ili da se radi o zamjeni kabela i Al/Če vodiča nedostatnog presjeka, kabelima

20 kV razine i dostatnog presjeka je dugotrajan i složen proces i kao takav je zacrtan u svim
studijama i planovima nadležnog elektrodistributivnog poduzeća.

- Sredstvima kredita Europske investicijske banke predviđena je izgradnja 20 kV-tnih
Rasklopnica MUŠA, STRUGE 5 i BLOK 5, transformatorskih stanica TS 10(20)/0,4 kV 630 kVA
FOND i STS 10(20)/0,4 kV OBORINE, srednjenaponskih kabelskih vodova 10(20) kV: Peline-
Duhanska, Merkator-Muša, Dračevo-Doljani, za STS Oborine, Grad-Bjelave Prvim, dalekovoda
10(20) kV Oborine, te niskonaponskih mreža Gabela Polje i Oborine.

- Određenom dinamikom neophodno je zamjeniti preostale postojeće transformatore s
transformacijom 10/0,4 kV novim transformatorima prijenosnog omjera 10(20)/0,4 kV, iste

ili veće snage, sukladno očekivanom prirastu u potrebi za električnom energijom.
- Izradnjom autoceste na koridoru Vc doći će do izmještanja nekih dalekovoda 10(20) kV na
dijelu trase. (DV Domanovići, DV Bulevar)

2.7.2.4. Niskonaponski elektroenergetski objekti

- Niskonaponske mreže potrebno je graditi i rekonstruirati s pouzdanijim i
dugotrajnijim stupovima i odgovarajućim samonosivim kabelskim snopom u ruralnom i
prigradskom dijelu općine, dok je iste u užem gradskom dijelu potrebno graditi i rekonstruirati
kao kabelske (podzemne) niskonaponske mreže.

- Potrebno je preostalu niskonaponsku mrežu izvedenu Al/Če užetom određenom dinamikom
rekonstruirati kao mrežu izvedenu sa samonosivim kabelskim snopom (izoliranim).

- Neophodno dio postojeće stare niskonaponske mreže izvedene preko krovnih nosača i
dotrajalih drvenih stupova u samom gradu zamijeniti novom kabelskom niskonaponskom
mrežom.
- Izradnjom autoceste na koridoru Vc doći će do izmještanja nekih niskonaponskih zračnih
mreža 0,4 kV na dijelu trase.

- 80 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

2.7.3. Obnovljivi izvori energije

Potrebnu pozornost treba obratiti dobivanju električne energije iz obnovljivih izvora
energije.
Kako se radi o općini s najviše sunčanih dana u godini posebnu bi pozornost trebalo obratiti na
mogućnosti proizvodnje energije iz fotonaponskih sustava, koje karakterizira visoko početno
ulaganje s jedne strane i vrlo niski troškovi pogona uz značajan životni vijek s druge strane.
Sunčani toplinski sustavi predstavljaju pouzdan i učinkovit način proizvodnje toplinske energije
za pripremu potrošne tople vode i grijanje prostorija. Jedan kvadratni metar sunčanih kolektora
može proizvesti oko 700 W topline za grijanje tople vode ili prostora. Proizvedena toplina se
može akumulirati nakon nekoliko dana u sunčanom spremniku, no u hladnijem dijelu godine i za
vrijeme oblačnih dana potrebno je osigurati dodatnu energiju (najčešće električna energija).

Sunčane ćelije su izuzetno pouzdani, dugotrajni i tihi uređaji za proizvodnju
električne energije. Jedan kvadratni metar sunčanih ćelija spojenih u modul može proizvesti
preko 100 W električne energije. Industrija sunčanih ćelija bilježi značajna povećanja
proizvodnje iz godine u godinu. Uzrok snažnog porasta proizvodnje s jedne je strane tehnički
napredak u istraživanju materijala i novih procesa proizvodnje, a s druge je strane odlučna
politička podrška izražena kroz poticaje za ugradnju fotonaponskih sustava u većini zemalja EU.
Zbog svojih karakteristika sunčane ćelije su posebno pogodne za napajanje trošila koja nisu
spojena na elektroenergetski sustav (napajanje plovila, kuća za odmor, telekomunikacijskih
postrojena i sl.).
Na kartografskom prilogu br.1. ovoga Plana, Osnovni koncept namjene i korištenja prostora,
date su zone za površine infrastrukturnih sustava na kojima je planirana moguićnost izgradnje
ovakvih postrojenja.

Važno je napomenuti da je u lipnju 2010.god. vlada FBiH donijela Uredbu o
korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije.

Pored ovoga treba navesti i ostatke biomase iz poljoprivrede, pošto se radi o općini u
kojoj je poljoprivredna djelatnost značajno zastupljena. Međutim, niti jedna od procjena koja
tretira biomasu kao obnovljivi izvor energije nije tretirala biomasu iz poljoprivrede, već samo
onu iz šumarstva.
Proizvodnja električne energije iz biomase zahtjeva složenije sustave, jer je toplinska vrijednost
biomase niska, sa značajnim je postotkom vlage i visokim udjelom hlapljive tvari. Ulaganja u ove
sustave su visoka a karakteristike lošije u odnosu na postrojenja koja koriste tradicionalna
goriva.

Učinkovitost proizvodnje električne energije iz biomase je u većini slučajeva niža u
odnosu na onu u tradicionalnim postrojenjima, što za sobom povlači smanjenje ekonomske
isplativosti ulaganja. Veličina postrojenja je također značajan čimbenik u sprečavanju razvoja
primjene električne energije dobivene iz biomase. Manja postrojenja mogla bi ostvariti razinu
isplativosti samo kada bi biomasa bila besplatna ili kada bi učinkovitost proizvodnje električne
energije dosegla mnogo višu razinu od trenutne, dok veća postrojenja imaju problem zajamčene
opskrbe biomase.
Naprijed navedenom treba dodati i poteškoće pri korištenju biomase. Ova vrsta postrojenja
zahtijeva veliku količinu goriva, što ima za posljedicu stalnu zajamčenu opskrbu.

Prema našim saznanjima nema zahtjeva za izgradnju mini hidroelektrana na
području općine Čapljina, prvenstveno stoga što se povoljne lokacije nalaze se u gornjim
dijelovima vodotoka, što često znači da se radi o nepristupačnim i slabo naseljenim područjima s

- 81 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

jedne strane, a s druge strane jer se radi o pritokama rijeke Neretve koje se tradicionalno koriste
za sportski turizam.

2.7.4. Plinifikacija

Tendencija je u energetskoj politici mnogih zemalja da potiču veću zastupljenost
prirodnog plina u ukupnoj energetskoj potrošnji. Tri su glavna razloga za takve energetske
politike koje promiču potrošnju prirodnog plina:

- Rast cijena plina sporiji je od cijene rasta nafte
- Problem okoliša i sigurnosti mogu uvjetovati zakonsko stimuliranje veće potrošnje

prirodno plina zbog veće čistoće sagorijevanja u usporedbi s ostalim fosilnim gorivima
- Prirodni plin ima veliku ulogu u diversifikaciji energetskih izvora

Također politika prirodnog plina je potrebna radi poticanja ulaganja u opskrbu
prirodnim plinom i razvoj opskrbe, radi omogućavanja izgradnje plinske infrastrukture i razvoja
domaćeg i prekograničnog transporta plina kao i razvoja tržišta plinskih proizvoda i usluga.
Trenutno stanje u Bosni i Hercegovini je takvo da je tek u izradi zakonska regulativa plinskog
sektora, a samim tim i svi regulatorni aspekti su na čekanju (regulatori, operator transportnog
sustava, operator distribucijskog sustava).
Bosna i Hercegovina nema svojih izvora prirodnog plina tako da je njena opskrba ovim
energentom u potpunosti utemeljena na uvozu. U sadašnjem trenutku plin dolazi iz samo jednog
izvora i koristi se samo jedan dobavni pravac Beregovo – Horgoš – Zvornik. Ukupni prirodni plin
za Bosnu i Hercegovinu uvozi se iz Ruske federacije. Plinovod ulazi u BiH preko granice kod
Šepka, zatim prolazi pravcem Zvornik – Kladanj – Sarajevo i završava u Zenici. Dužina plinovoda
je 192 km.

Poduzeće za proizvodnju i transport plina BH Gas čiji je osnivač Vlada Federacije
Bosne i Hercegovine u svojim razvojnim projektima razmatra Magistralni / transportni plinovod
Sarajevo – Mostar – Ploče koji bi bio nastavak plinovoda Bosanski Brod – Zenica – Sarajevo.
Planirano je da trasa ovog plinovoda prati trasu koridora Vc te bi se priključila na budući
plinovod koji je definiran Jadransko Jonskom incijativom. Izgradnjom plinovoda Sarajevo - Ploče
stvaraju se uvjeti za plinifikaciju prevashodno gradova duž plinovoda Konjica, Jablanice, Mostara
i Čapljine kao i ostalih gradova Hercegovačko Neretvanske Županije i šire. Tvornica Aluminija u
Mostaru kao veliki potencijalni potrošač je već iskazala zainteresiranost za dugoročno korištenje
prirodnog plina u novoj termoelektrani i za supstituciju postojećih goriva. Trasa ovog plinovda u
velikoj mjeri ovisi o dinamici izgradnje plinovoda u Hrvatskoj tj da li će završiti u Splitu ili će ići
dalje do Ploča. Ukoliko se plinovod završi u Splitu velika je vjerojatnost da bi trasa od Splita išla
preko Bugojna do Sarajeva s odvojkom za Mostar. Kompanija BH Gas je zaključila ugovor s
Energetskim institutom Hrvoje Požar za izradu Predinvesticione studije plinifikacije tri županije
u Hercegovini i to Hercegovačko Neretvanskoj, Zapadno Hercegovačkoj i Herceg Bosanskoj.
Krajem 2009. godine studija je završena i predana BH Gasu kao naručiocu tako da je trenutno u
tijeku stručna revizija ove dokumentacije. Po okončanju ovog postupka i ugradnji dostavljenih
komentara , studija će biti prezentirana Vladama ove tri županije, a iste bi trebale dati općinama
na raspolaganje. Pošto do okončanja izrade Prostornog plana općine Čapljina podaci iz ove
studije nisu objavljeni nismo ih mogli staviti u ovaj prostorni plan.

Prema nesluženim kontaktima s ljudima iz BH Gasa dobili smo informaciju da bi za
priključenje općine Čapaljina na magistralni plinovod trebalo osigurati prostor od cca 20x20m
gdje bi se nalazila Mjerno regulaciona stanica.

- 82 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

Slika 1 – Postojeći projekti s postojećim plinovodom

Procjenjuje se da bi se u Pločama mogao izgraditi terminal za ukapljeni prirodni plin
gdje bi se mogao spremati prirodni plin, što bi omogućilo diversifikaciju dovoda plina iz više
pravaca, a ne samo iz Rusije.

2.8. Projekcija razvitka komunalne infrastrukture

2.8.1. Kratki presjek postojećeg stanja

Komunalno poduzeće se bavi prikupljanjem i obradom otpada, sanitarnim djelatnostima
i uređenjem i održavanjem parkova, zelenih i rekreacionih javnih gradskih površina te
upravljanjem vodovodnom i kanalizacijskom mrežom.
Prikupljanje i obrada otpada obuhvaća:

- Sakupljanje i obrada otpada iz domaćinstava i poduzeća pomoću kanti za otpatke,
kontejnera i sl.

- Prikupljanje građevinskih otpadaka i ostataka razrušenih zgrada;
- Prikupljanje opasnog otpada, korištenih baterija, akumulatora, korištenih ulja i masti za

kuhinje itd.
- Odstranjenje otpada.
U sanitarne i druge djelatnosti spada:
- Uklanjanje otpada iz posuda (kanti) za otpatke na javnim mjestima;
- Čišćenje i polivanje ulica, staza i parkova;
- Uređenje grada za svečanosti, blagdane i slično.

- 83 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

Uređenje i održavanje parkova, zelenih i rekreacijskih površina podrazumijeva:

- Zasađivanje i održavanje vrtova, parkova i zelenih površina i sportskih terena;
- Uređenje i održavanje zelenih površina uz privatne i javne stambene objekte;
- Uređenje i održavanje zelenih površina uz javna i polu-javna zdanja (škole, bolnice,

administrativne zgrade itd.);
- Uređenje i održavanje zelenih površina na općinskom zemljištu (parkovi i zelene javne

površine, sportski tereni i groblja);
- Uređenje i održavanje zelenila uz saobraćajnice i vodene tokove);
- Uređenje i održavanje zelenih površina uz industrijska i komercijalna zdanja;
- Zasađivanje i održavanje zelenila u zgradama (parkovi na krovu zgrada, fasadno ukrasno

bilje, zatvorene unutrašnje bašče i vrtovi);
- Zasađivanje i održavanje sportskih terena, igrališta i rekreacionih parkova (sportskih

terena, igrališta i sl.)
- Zasađivanje i održavanje zelenih površina uz mirne i tekuće vode;
- Uređenje okoliša uzgajanjem i njegovanjem raslinja sa ciljem smanjenja buke, utjecaja

vjetra, erozije, vidljivosti i zasljepljujućeg svjetla;
- Mjere zaštite okoline i prirode, kao i očuvanje okoline.

Ovaj dio Plana se ne odnosi na upravljanje vodovodnom i kanalizacijskom mrežom. Taj dio je
obrađen također ovim Planom ali u drugim poglavljima.

Organizirano prikupljanje čvrstog otpada

Za zbrinjavanje krutog otpada na području Općine Čapljina odgovorno je Javno
komunalno poduzeće „Čapljina“. Osim na području grada Čapljine organizirano prikupljanje
otpada se vrši i u naseljima: Gabela, Višići, Dračevo, Gnjilišta, Čeljevo, Klepci, Tasovčići, Dretelj,
Grabovine, Gorica, Struge, G.Trebižat i D.Trebižat te Zvirovići.

Usluga prikupljanja otpada se pruža od 1950. godine. Prikupljanje otpada se vrši preko
individualnih i komunalnih metalnih kontejnera. Tijekom 2007 godine ukupna procijenjena
količina prikupljenog otpada je iznosila 11.443 tone, od čega 11.073t komunalnog otpada, 20 t
otpada od čišćenja ulica i parkova i 350 t ostalog otpada. Potrebno je naglasiti da ne postoji
selektiranje otpada.

Prikupljeni otpad se odlaže na općinsku deponiju „Ada“, koja je smještena u široj urbanoj
zoni grada Čapljina, na desnoj obali rijeke Neretve, nizvodno ispod mosta dr. Franje Tuđmana.
Općinska deponija „Ada“, također kao i usluga prikupljanja otpada, postoji od 1950. godine.

Osnovne karakteristike deponije „Ada“ su, prema podacima od Općine Čapljina iz
2008.godine su:

- Procijenjena količina dnevno odloženog otpada: 38t/dan;
- Procijenjena dubina sloja otpada na deponiji: do 5 m;
- Udaljenost deponije od naseljenog područja: 800 m;
- Udaljenost od rijeke: 20-25 m (r.Neretva);

- Vrste odloženog otpada: 96,8 % komunalnog otpada, 3% građevinskog otpada i 0,2%
otpada od čišćenja ulica i parkova.

- 84 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

Općinska deponija „Ada“ je deponija koju službeno, koristi javno komunalno poduzeće za
odlaganje otpada, ali na kojoj se ne primjenjuju mjere zaštite okoliša.

Divlje deponije

Stanje sa divljim deponijima na području Općine Čapljina je jednako kao i na području cijele
Federacije BiH. Divlje deponije se pojavljuju najčešće u blizini naseljenih mjesta uz prometnice,
kako višeg tako i nižeg ranga, te uz vodotoke, često i u samim koritima vodotoka te na
napuštenim kopovima, mineralnim nalazištima i slično. U pravilu gotovo svako naselje ima
barem jedno divlje odlagalište otpada.

Na području Općine Čapljina prema podacima od općine i terenskim snimanjem su
evidentirane slijedeće divlje deponije otpada:

- tri divlje deponije uz lokalnu cestu Buna-Pijesci-Domanovići;
- divlja deponija na lijevoj obali rijeke Neretve, nizvodno od mosta dr. Franje Tuđmana;
- divlja deponija uz lokalnu cestu za Prebilovce;
- dvije divlje deponija uz akumulaciju Svitava;
- uz regionalnu cestu R426 više divljih odlagališta.

Na ovim deponijima se najčešće odlaže: komunalni, građevinski i tehnološki otpad.

S obzirom na karakter ovakvih odlagališta otpada tj. da nastaju neplanski i nepromišljeno
opravdano je pretpostaviti da pored ovih divljih deponija postoje i druge. Također je moguće da
su neke od navedenih nestale, zahvaljujući inicijativama udruga građana ili čak individualnim
samoinicijativama stanovništva. Iako divlje deponije „nastaju“ i „nestaju“ pored problema
nekontroliranog odlaganja otpada i organiziranja njegovog prikupljanja dolazi i do problema
kontaminiranosti tla te je zbog svega navedenog potrebno evidentirati i ovakva odlagališta.

Gore navedena divlja odlagališta čvrstog otpada, kao i općinska deponija „Ada“ su geo-
locirana i prikazana na grafičkom prilogu „Društvena i komunalna infrastruktura“.

2.8.2. Upravljanje otpadom

Općenito

Zakonima o otpadu u FBiH postavljena su načela suvremenog pristupa upravljanju
otpadom, uključujući načelo regionalnosti koje podrazumjeva razvoj tretmana otpada i izgradnju
objekata za njegovo odlaganje na način da pokriva potrebe regije i omogućuje samoodrživost
izgrađenih objekata.

Zakonom o upravljanju otpadom FBiH («Službene novine F BiH», broj 33/03),
Kantonalni/Županijski plan upravljanja otpadom mora biti usuglašen sa Strategijom upravljanja
otpadom FBiH.

Strategijom upravljanja čvrstim otpadom u BiH je u FBiH predviđeno 10 regionalnih
deponija. Između ostalih jedna od predloženih regionalnih deponija je za HNŽ Mostar. Urađena
je i Studija izvodljivosti za regionalnu deponiju Mostar, međutim na nivou županije ovo pitanje
još uvijek nije rješeno. Županijski plan koji donosi zakonodavno tijelo županije nije izrađen niti
su određene makroloakcije za objekte u sustavu gospodarenja otpadom. Županije trebaju
donijeti i propis kojim se definiraju uvjeti za upravljanje otpadom u općinama, te zadaci općina u

- 85 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

izradi općinskih planova upravljanja otpadom. Izrada Plana vrši se u suradnji sa općinskim
organima.

Općinski planovi upravljanja otpadom trebaju sadržavati:

- Programe o skupljanju opasnog otpada iz domaćinstva;
- Programe za ponovno iskorištenje komponenti iz komunalnog otpada;
- Programe za smanjenje procenta biorazgradivog otpada i ambalažnog otpada u

komunalnom otpadu;
- Programe za podizanje javne svijesti u upravljanju otpadom;
- lociranje postrojenja za upravljanje otpadom;

- suradnja između općina radi postizanja zadatih ciljeva;
- projektirati županijski sustav upravljanja otpadom.

Ovi planovi trebaju sadržavati slijedeće mjere:

- za stabilizaciju proizvodnje otpada kako bi se smanjila količina nastanka otpada, pa čak
uvesti i kazne;

- uvesti recikliranje materijala;
- uvesti mjere visokog recikliranja kroz odvajanje otpada na papir, plastiku, metal, staklo,

tkanine, ostali biorazgradivi otpad, tekući otpad i opasni otpad;

Cilj upravljanja otpadom je riješiti do sad nastali otpad na način da se adekvatno zbirne, te
da se smanje količine nastalog otpada i da se uvedu mjere za sprječavanje nastanka otpada,
provede ponovno iskorištenje otpada, recikliranje otpada i njegov tretman i ekološko
zbrinjavanje.

Opći ciljevi postupanja s otpadom su:

- izbjegavanje i smanjenje nastajanja otpada i smanjivanje opasnih svojstava otpada čiji
nastanak se ne može spriječiti;

- spriječavanje nenadziranog postupanja s otpadom;
- iskorištavanje vrijednih svojstava otpada u materijalne i enregetske svrhe i njegovo

obrađivanje prije odlaganja;
- kontrolirano odlaganje otpada;
- saniranje otpadom onečićenog tla.

Posebni ciljevi:

- izmještanje trenutne općinske deponije „Ada“ i sanacija tla;
- uklanjanje divljih deponija otpada i sanacija kontaminiranog tla;
- izgradnja privremene općinske deponije koja bi kasnije, ukoliko se tako odluči

Županijskim planom upravljanja otpadom odluči, služila kao pretovarna stanica s koje bi
se otpad dalje odvozio na regionalnu sanitarnu deponiju i/ili postrojenje za upravljanje
otpadom;
- organizirano prikupljanje otpada na području cijele općine;
- reorganizacija upravljanja otpadom;
- izrada gore spomenutih planova upravljanja otpadom na nivou općine.

Reorganizacija upravljanja otpadom

- 86 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

Da bi se izvršavalo odvajanje otpada potrebno je predvidjeti kontejnere za različite vrste
otpada. Pri tome je preduvjet da korisnici komunalnih usluga, odnosno proizvođači otpada
prethodno prepoznaju otpad i nauče ga vrednovati i da društvo promijeni način potrošnje i
„životni stil“. Na taj način bi se smanjila količina otpad i opasnosti koje mogu nastati prilikom
zbrinjavanja otpada, odnosno negativni utjecaj na okoliš. Dalje omogućila bi se kvalitetna
reciklaža otpada.

Sakupljanje selektivnog otpada

Prema kategoriji otpada, selektivni otpad može se tretirati na dva načina:
- reciklaža suhog otpada i ambalaže,
- razgradnja tečnog otpada.

Osim službe za sakupljanje selektivnog otpada treba uvesti „ekološke stanice“, to su
opremljeni i zaštićeni prostori za smještaj malih količina inertnog otpada (građevinski
materijali), krupni kućni otpad, tehnika i bijela tehnika te opasni otpad.

Spašavanje i reciklaža građevinskog materijala

Inertni, odnosno građevinski otpad nastaje kao posljedica rušenja ili gradnje objekata i
razvrstava se kao poseban otpad. Na području Općine Čapljina postoji veći broj deponija
građevinskog materijala koje su nastale kao posljedica intenzivnijih radova na obnovi kuća i
izgradnji novih nakon ratnih razaranja. Dosadašnja praksa je da se taj otpad nekontrolirano
odlaže na javnim i privatnim površinama i na taj način nagrđuje prostor. Ovaj otpad sadrži vrlo
male ili nikakve količine opasnih tvari, tako da nema većih negativnih utjecaja na okoliš i ljudsko
zdravlje, ali njegov problem jeste količina. Često se ovaj materijal može ponovno iskoristiti, tako
bi se smanjila količina iskorištenja sirovinskog materijala iz kamenoloma.

Odrednice za postizanje ovog cilja:

- uvođenje poreza za zbrinjavanje inertnog otpada na deponiji;
- uvođenje ograničenih naredba o zbrinjavanju otpada posebno otpada za ponovnu
upotrebu;
- uvođenje poticaja za korištenje sirovinskog materijala koji potječe iz građevinskog
otpada.

Selektivni otpad

Mješoviti otpad koji se ne može razvrstati treba tretirati na način da se spasi i dio ovog
otpada tako da se smanji količina koja se konačno deponira. Tako se smanjuje tvorba plina i
zagađenih tekućina. Treba upotrebljavati što je češće moguće mehaničko-biološko tretiranje.

Opasni otpad

Tijekom sakupljanja, proizvodnje, transporta, skladištenja i tretiranja opasnog otpada
potrebno je voditi računa o svim mjerama zaštite okoliša, ljudskog zdravlja i sigurnosti radnika.
Potrebno je osigurati i kontrolu nastanka otpada, tretiranje i posljednje odlaganje otpada u
deponiji koja će se odrediti kantonalnim planom otpada i u kojoj će se održavati neprekidno
monitoring i kontrola područja.

- 87 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

Medicinski i grobljanski otpad

Medicinski i grobljanski otpad, te otpad koji nastaje ekshumacijom, mora se uputiti u
odobreni uređaj za spašavanje i zbrinjavanje.

Otpad životinjskog porijekla

Sa životinjskim otpadom se mora postupati na način, da se:

1. zaštiti zdravlje ljudi i zdravlje životinja,
2. osiguraju uvjeti za proizvodnju higijenski valjanih životinjskih proizvoda za ljudsku

prehranu,
3. izbjegne onečišćavanje okoliša (vode, mora, tla, zraka, namirnica),
4. spriječi nekontrolirano odlaganje i razmnožavanje štetnih životinja i patogenih

mikroorganizama,
5. onemogući stvaranje neugodnih mirisa i narušavanje javnog reda i mira,
6. podvrgne toplinskoj preradi i iskoriste vrijedna svojstva,
7. vodi propisana evidencija i dostavljaju izvješća nadležnim upravnim tijelima.

Trenutno je na snazi Pravilnik o načinu neškodljivog uklanjanja životinjskih leševa i
otpadaka životinjskog porijekla (Sl.list SFRJ, 53/89), donesen 1989 godine i naslijeđen iz
legislative bivše Jugoslavije. Propis se odnosi na karakteristike i svojstva transportnih vozila,
prostora za obavljanje analize i konačno uklanjanje životinjskih leševa koji su uginuli ili ubijeni,
te nisu prikladni za konzumiranje u ishrani ljudi.

U Općini Čapljina potrebno je napraviti analizu količina, mjesta nastanka i vrste
životinjskog otpada, te nakon toga organizirati propisani način transporta leševa do uređaja za
spaljivanje, kao i sahranjivanje u jamu, koji se treba odrediti na županijskom odnosno
regionalnom nivou.

Otpad od održavanja ulica i zelenih površina

Otpad od održavanja ulica može biti opasan zbog koncentracije opasnih tvari iz ispušnih
plinova te se mora uputiti u odobreni uređaj za pročišćavanje i zbrinjavanje ovakvog otpada koji
se može procijeniti i kao opasni.
Otpad koji nastaje uslijed održavanja zelenih površina nije opasan i može se koristiti za
pretvorbu u kompost koji se dalje može prikladno iskoristiti u poljoprivredi kao stajski gnoj bez
upotrebe umjetnog gnojiva.

Informiranje građanstva

Za uspjeh i postizanje svih gore navedenih ciljeva potrebno je informirati građanstvo o
svim promjenama, o svim negativnim utjecajima na okoliš i ljudsko zdravlje dosadašnjeg
ponašanja, o prednostima i mogućnostima upravljanja krutim otpadom, selektivnog sakupljanja
otpada i reciklaže. Uopće potrebno je osnovati program za podizanje javne svijesti i program
obrazovanja u osnovnim i srednjim školama. Osim ovoga potrebno je pokrenuti i koordinirati
profesionalno oblikovanje privatnih i komunalnih radnika specifičnih sektora.

Zbrinjavanje divljih deponija

- 88 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

Potrebno je uraditi podjelu lokacija divljih deponija na one koje ne ugrožavaju okoliš i
one za koje je potrebno izraditi naknadno istraživanje mogućih opasnosti na okoliš.

Deponije iz kojih je općina već uradila otklanjanje otpada na općinsku deponiju Ada i one
divlje deponije sa kojih treba otkloniti otpad treba sanirati i vratiti u prvobitno stanje,
tako da se uklone izvori zagađenja i zagađeni sastojci otpada pošto ostaci otpada,
posebno oni organski, ostaju aktivni i više od 30 godina. Anaerobna razgradnja stvara
zagađene plinove i veliku količinu opasnih tekućina koje zagađuju vodni sloj i zemlju.

Zbrinjavanje općinske deponije „Ada“

Mogućnost sprječavanja povećanja površinske deponije je minimalizacija obujma odlaganog
materijala, upotreba bioloških i mehaničkih tretmana selektivnog otpada. Moraju se predvidjeti
slijedeće mjere:

- osigurati stabilnost i spriječiti otjecanje tekućeg otpada i utjecaj na podzemne vode;
- smanjiti rizik i smetnje uzrokovane deponiranjem, kao što su mirisne smetnje i

prenošenje prašine i materijala vjetrom, pticama, kukcima te buke i prometa
- spriječiti požare.

Deponija se mora opremiti s adekvatnom ogradom. Treba se planirati i zelena površina s
ciljem smanjenja vizualnog i njušnog zagađenja, posebno prema naseljima.
Ovakva nekontrolirana deponija predstavlja ekološku bombu. Osim gore navedenih mjera
osiguranja deponije potrebno je izvršiti i tehničku i okolišnu analizu da se odredi nivo zagađenja

okoliša i definiraju mjere zaštite.

Ciljevi:
- smanjenje obujma odlaganog otpada reorganizacijom upravljanja otpadom;
- zabrana odlaganja netretiranog otpada;
- provesti mjere sigurnosti.

Dugoročni ciljevi:

- Zatvaranje deponije „Ada“;
- Monitoring uklanjanja i udaljenja otpada;
- Procedura zatvaranja teretnog otpada;
- Upravljanje deponijem i nakon zatvaranja.

Sanacija zagađenih mjesta

Nisu poznate lokacije niti stanje divljih deponija. Poznato je ima 11 većih divljih
odlagališta različitih vrsta otpada. Divlje nekontrolirane deponije predstavljaju veliki rizik od
zagađenja vodenih slojeva. Takva opasna mjesta je potrebno hitno sanirati.
Projekt sanacije se sastoji od slijedećih faza:

- plana karakteriziranja (stanje zagađenja, definiranje zagađivača, površina koju je
potrebno sanirati),

- plan prvih istraživanja,

- preliminarni plan,
- konačni plan.

Posljednja projektna faza je projekcija sanacije, koja predviđa dodatna temeljna proučavanja
i odabir tehnoloških osobina koja treba preuzeti za izvršavanje projektne pojedinosti.

- 89 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

Lokacija nove Pretovarne stanice

Odluka o lokalizaciji prikladnog mjesta nove pretovarne stanice moći će se odlučiti samo
u sukladnosti sadržaja županijskog plana otpada koji će predstavljati i položaj nove županijske
deponije.
Ako županija ne odredi novu deponiju, općina mora naći odgovarajuće mjesto za zbrinjavanje
otpada. Nova lokacija ne smije predstavljati opasnost za okoliš i treba težiti postizanju slijedećih
ciljeva:

- područna integracija;
- prihvaćanje građana;
- provođenje politike poboljšanja pejzaža;
- održivi utjecaj na okoliš;
- točna i prihvatljiva udaljenost od naselja i ostalih djelatnosti;
- prikazati točne mjere ublažavanja, održavanja i projektiranja u blizini lokacije;
- unaprjeđenje zaštite i vrijednosti prirodnih aspekata;
- sigurnost.

Posebice, nova deponija:

- ne smije uzrokovati zagađenje vode, zraka, tla, flore i faune;
- ne uzrokuje buku i mirisne smetnje;
- ne oštećuje okoliš i zone posebnih namjena, zaštićene zakonom.

Nijedna lokacija za deponije/pretovarne stanice ne treba se nalaziti unutar područja koji je
određen kao:

(a) područje koje može biti poplavljeno od susjednih rijeka ili obala,
(b) unutar 100 metara rijeke, toka ili drugih značajnih površinskih vodenih tokova;
(c) unutar 2 kilometra područja koje je prekriveno pod-površinskom izvorom vode

velikog kvaliteta;
(d) ekološka, historijska ili arhitektonska vrijednost i značaj;
(e) unutar 500 metara postojećeg ili planiranog stambenog naselja ;
(f) unutar 250 metara postojećeg ili planiranog područja koje je komercijalno ili

industrijsko vlasništvo;
(g) minsko polje ili deponije za odlaganje municije.

Prijedlog za lokaciju nove deponije odnosno Postrojenja za upravljanje otpadom ili
Pretovarne stanice (ovisno o budućem regionalnom planu upravljanja otpadom) je između
Stojanovića i Grgice, odnosno u dnu padine uzvišenja Rudo, lokalitet pod nazivom Greda. Na
predloženoj lokaciji nema podzemnih tečenja i samo u razdobljima vrlo velikih voda se javlja
filtracija u pravcu r. Neretve. U odnosu na ružu vjetrova u ovom području je dominantno
strujanje zraka iz pravca sjevera, međutim kako se s južne strane nalazi uzviđšenje Ruda utjecaj
aero zagađenja na naselja koja se nalaze južnije bit će vrlo malo izražen.
Ova lokacija se nalazi u zoni okršenih vapnenaca, što će povećati troškove izgradnje deponije s
aspekta izgradnje temeljnog sloja koji su potrebni za osiguranje osnovnog materijala niske
propustljivosti od vanjskih izvora.

Privremeno, dok se Kantonalnim planom ne utvrdi lokacija Regionalne sanitarne
deponije, općina Čapljina ovu loakciju može koristiti kao novu općinsku deponiju primjenjujući
mjere zaštite okoliša.

- 90 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

U budućnosti ova deponija se može sanirati i zatvoriti te transformirati u Pretovarnu stanicu i
Postrojenje za upravljanje otpadom, ili ukoliko bude moguće samo kao Postrojenje za
upravljanje otpadom.

Pretovarna stanica

Pretovarne stanice su:
- Lokacije gdje se otpad iz vozila za skupljanje otpada (VSO) gomila prije transporta na

udaljene lokacije i na taj način se omogućava da se VSO-i primarno koriste za podršku
lokalnom skupljanju otpada;
- Lokacije gdje se i ostale skupljene vrste otpada mogu gomilati prije transporta na

udaljene sanitarne deponije;
- Lokacije gdje se može smjestiti reciklaža.

Pretovarne stanice mogu imati više oblika i uključivati visoko mehanizirane operacije koje
uključuju odlaganje otpada u žlijeb, nakon čega se on sabija u čvrste metalne kontejnere.

Druge manje složena i manje skupa postrojenja koja se trenutno više koriste na mnogim
lokacijama, uključuju odlaganje otpada na betonski pod nakon čega se otpad gura preko ivice
platforme u velike (najčešće aluminijumske zbog manje težine) kontejnere bez krova koji su
postavljeni na šleper sa prikolicom. Teret u ovim kontejnerima može prelaziti 20 tona, što je
limitirano nosivošću vozila i/ili ceste/mosta na putu do deponije.

Naredna varijanta pretovarne stanice je najčešće poznata kao “mjesto za kućni otpad”. Takve

lokacije su široko u upotrebi u Evropi i drugdje i široko su popularne kod građanstva. Sastoje se
od površine kojom upravlja lokalna vlast (ili privatni sektor u njihovo ime) unutar koje se otpad
može odložiti u miješani otpad ili u veći broj kontejnera za različite vrste otpada. Posljednji
složeniji raspored kontejnera se koristi u svrhu recikliranja.

Otpad koji građanstvo dovozi (obično u kolima ili prikolicama) na te lokacije je obično ono
što nije ušlo u sedmične ture skupljanja kućnog otpada. Kabasti otpad, vrtni otpad i ostatci
nakon preuređena i dogradnje kuća tvore kabaste materije. Na mnogim lokacijama postoje i
specijalizirane usluge za prihvat baterija, lijekova sa isteklim rokom upotrebe, ulja, masnoća,
umjetnih gnojiva i pesticida, kao i boca i ambalaže. U nekim situacijama, manja privatna
poduzeća mogu također koristiti ove lokacije, ali uz naplatu prema količini i vrsti otpada.
Kućanstva, po pravilu, mogu koristiti ove usluge bez naplate, s tim da su troškovi vođenja i rada
lokacije uključeni u mjesečnu naknadu za usluge upravljanja otpadom. Na nekoliko mjesta u
Evropi i drugdje, građanstvu se naplaćuje miješani otpad, kao poticajna mjera za razdvajanje
otpada za reciklažu.

Ulaganje u pretovarne stanice u blizini mjesta nastajanja otpada može smanjiti incidente divljeg
istresanja i uštedjeti transportne troškove za uklanjanje otpada i odvoz na udaljene deponije.

Na Pretovarnim stanicama isto tako moraju postojati i prostori na koje se mogu smjestiti
objekti za držanje otpada za industrijski i opasni otpad, te objekti za držanje i sortiranje, kako bi
se omogućio početak sustava recikliranja. Ove površine bi takođe morale biti dovoljno velike da
omoguće buduće unapređivanje do stupnja Objekta za reciklažu materijala, ako će postojati
tržište koje će omogućiti ekonomičnu reciklažu. Ovo će se zahtijevati zakonskim propisima kad

se osiguraju dovoljna financijska sredstva i pojavi dovoljno veliko tržište. Ovakvi objekti će
morati sadržavati površine odvojene za:

- Odvajanje i sortiranje materijala;
- Bunkere za držanje;

- 91 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

- Područje za držanje hajfiša.

Glavnim objektima Pretovarne stanice će upravljati odjeli za skupljanje otpada, kako bi se
smanjila mogućnost narušavanja upravljanja otpadom, ukoliko oni koji upravljaju deponijom u
budućnosti budu pružali neodgovarajuću uslugu. Objektima za držanje otpada ili objektima za
sortiranje (držanje) recikliranje mogu upravljati ili odjeli za skupljanje otpada ili posebne tvrtke,
prema ugovoru sklopljenom s odjelom za skupljanje otpada. To se mora riješiti ugovorom, jer to
omogućava lagano prenošenje troškova rada ovih objekata na odgovarajuće proizvođače otpada.

Za skupljanje otpada sa Pretovarnih stanica na deponiju će biti nadležan odsjek za odlaganje
otpada ili neka druga novoformirana kompanija Višeopćinske regionalne sanitarne deponije.

2.8.3. Upravljanje ostalim komunalnim djelatnostima

U Federaciji BiH prema postojećoj legislativi upravljanje krutim otpadom je u općinskoj
nadležnosti. Skupljanjem otpada se gotovo isključivo bave javna komunalna poduzeća,
organizirana na općinskoj ili gradskoj razini. Oprema kojom raspolažu komunalna poduzeća je
starijeg datuma. Također, financijsko stanje rentabilnosti je na pragu rentabilnosti ili je
nerentabilno sa velikim gubicima u naplati. Ovako stanje je i općini Čapljina.

Zbog ovih i prethodno navedenih problema pri upravljanju krutim otpadom osjeti se
potreba uključivanja privatnog sektora u sudjelovanje u upravljanju otpadom u BiH. Novi zakoni
o otpadu i okolišu su započeli proces da pristupi okolišu i otpadu, ne samo teorijski nego i u
praksi, na način da bude sukladan sa onim u EU. U budućnosti, deponije će morati ispunjavati
mnogo više okolišne standarde. Ove sanitarne deponije će biti skupe, i mogu biti održive jedino
ako se trošak podijeli između određenog broja općina korisnika. Zapravo, usluge upravljanja
otpadom su odgovornost pojedinih općina u BiH. Imaju sljedeće karakteristike:

- Neprihvatljiv utjecaj na okoliš;
- Ekonomski i financijski neodržive;
- Konstantno nedovoljno investiranje;
- Komunalna poduzeća vrše nepovezan skup aktivnosti;
- Vlasništvo komunalnog poduzeća je nekada nejasno;
- Neefikasnost;
- Nedostatak transparentnosti i nejasna situacija u pogledu ugovora između općine i

komunalnog poduzeća;
- Mnogi proizvođači otpada zaobilaze sistem i jednostavno odlažu otpad na divlje

deponije;
- Nepostojanje odvojenih podataka o troškovima upravljanja otpadom;
- Nedostatak volje za plaćanjem kod korisnika usluga;
- Loš standard usluge;

Da se osigura da novi regionalni sistemi budu efikasni i djelotvorni, bit će neophodno
uspostaviti suradnju sa privatnim sektorom. Ovo će omogućiti pristup novim izvorima kapitala,
vodit će ka unapređenju u efikasnosti i smanjenju troškova kao rezultat konkurencije i inovacija,
te će omogućiti općinama da se usredotoče na ključne administrativne zadatke postavljanja
rezultata i standarda i nadgledanja uspjeha.

Postoji mnoštvo različitih osnova na kojima se može uspostaviti partnerstvo javnog i
privatnog sektora (PPP), u skladu s tim koja će strana osigurati novčana sredstva, koja strana
snosi rizike poslovanja, koja rizike ulaganja, koja rizike planiranja te koja je strana vlasnik
zemljišta i postrojenja.

- 92 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

Segmenti upravljanja otpadom koji su trenutno mogući za restrukturiranje i/ ili
privatizaciju, ili će biti takvi u skladu sa novim regionalnim pristupom su:

1. Sakupljanje otpada (na nivou općine);
2. Odlaganje otpada (na regionalnom nivou);
3. Recikliranje (na općinskom i regionalnom nivou);
4. Zatvaranje deponije i aktivnosti nakon zatvaranja.

Sakupljanje otpada

Preporučuje se da se skupljanje otpada dodijeli tvrtci za sakupljanje otpada koja je dobila
ugovor za tu uslugu na osnovu poziva na tender. Bit će potrebna posebna pažnja pri izradi
poziva na tender da se osigura zahtijevani standard usluge i da se dobra održavaju na ispravan
način. Općina će biti odgovorna za izradu i procjenu poziva na tender, nadgledanje izvedbe
ugovarača, naplaćivanje usluge proizvođačima otpada i kontrolu zajmova.

Odlaganje otpada

U općinama koje još nisu usvojile regionalni pristup, odlaganje otpada se odnosi na rad
postojeće deponije. Ovo općenito nije pogodan cilj za uključivanje privatnog sektora, pošto će
većina općinskih deponija biti zatvorena u kratkom do srednjem roku.
U kompanijama koje se kreću ka regionalnom pristupu, jedna kompanija za odlaganje će biti
odgovorna za upravljanje novom regionalnom sanitarnom deponijom, pretovarnim stanicama i
prijevozom kompaktiranog otpada od pretovarne stanica do regionalne deponije.
Ovdje se preporuča da se usvoji PPP forma Nacrt – Izgradnja - Financiranje – Upravljanje
(DBFO) koncesije. U ovom modelu, privatna kompanija će biti odgovorna za nacrt glavnih
postrojenja, osiguranje neophodnih novčanih sredstava, izgradnju i upravljanje deponijom, te
njenom povratu javnom sektoru po isteku ugovornog roka (što može biti 15 – 25 godina).
Kompanija će dobiti koncesiju, tj., imat će pravo da beneficije naplati korisnicima postrojenja
(općinama, kompanijama koje proizvode industrijski optad). Ove će cijene ipak biti podložne
određenoj mjeri kontrole, pošto će koncesija biti skoro kao monopol. Koncesija će se dodjeljivati
putem tendera.

Recikliranje

Tamo gdje je recikliranje potencijalno ili već profitabilno, ne treba nikakva PPP forma, a
uloga javnog sektora bi samo trebala biti stvaranje pravog okruženja, olakšavanje i osiguravanje
da nema birokratskih smetnji ovoj aktivnosti.

Međutim, postoje uvjeti za partnerstvo tamo gdje aktivnosti koje sprovode ili sponzoriraju
vlasti dovode do razdvajanja materijala koji se mogu reciklirati od ostalog otpada. Razdvajanje
ovih materijala znači da recikliranje postaje moguće tamo gdje inače ne bi bilo. To razdvajanje će
se dogoditi kao posljedica:

- Položaj centara za sakupljanje otpada: objekti smješteni u ili blizu grada što omogućava
stanovništvu da odlaže otpad koji se zbog svoje vrste, veličine ili količine ne može
odlagati putem regularnog općinskog sistema za sakupljanje otpada; centri za
sakupljanje otpada se također mogu smjestiti na lokacijama starih divljih deponija ili na
pretovarnim stanicama;

- Pored centara za skupljanje otpada otpad se može razdvajati i na pretovarnim
stanicama;

- 93 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

- ‘zelena ostrva’: to su objekti u gradu koji služe za sakupljanje tokova otpada koji se mogu
reciklirati, a koji bi inače završili sa općinskim otpadom, npr., papir i karton, aluminijske
konzerve, određeni plastični otpad, itd.

U ovakvim slučajevima, koncesija bi se mogla dodijeliti privatnim kompanijama radi prodaje
ovih materijala na tržištu.

Zatvaranje i aktivnosti nakon zatvaranja popunjenih deponija

Servisni ugovori se mogu dodijeliti privatnim kompanijama za izvođenje neophodnih
inženjerskih radova natkrivanja, sanacije i ugradnje neophodne opreme za monitoring. Odvojeni
ugovori se mogu dodijeliti specijaliziranim kompanijama za provođenje neophodnog
monitoringa i aktivnosti nakon zatvaranja do 20 godina nakon zatvaranja.

Ostale preporuke

Kada se regionalni sustem upravljanja otpadom uspješno uspostavi Općinsko osoblje će
morati steći nova znanja. Relevantno osoblje mora biti obučeno o procesu tendera, fakturiranju i
kontroli kredita.

Politika poreza na ekologiju

Probleme upravljanja otpadom treba rješavati po principu „zajedničke odgovornosti“
gospodarskim mjerama, nagradama i poticajima da bi se razvijalo ispravno ponašanje ljudi.

Potrebno je uvesti eko-poreze.

Cilj je pokrenuti primjenjivanje tarifa tako da plaća onaj tko zagađuje, tako da smanje i
podijele troškovi upravljanja otpadom i da se dijele poticaju sakupljanja selektivnog otpada.

Primjer modela naplaćivanja usluga:

- zajednička naknada za usluge zajedničkih troškova (za Sanitarne i druge djelatnosti te
uređenje i održavanje parkova, zelenih i rekreacionih površina);

- razlikovanje tarifa otpada za odlaganje na deponiju u ovisnosti o količini i vrsti otpada;
- primjenjivanje tarife „posebni porez“ (eko-taksa);
- naknada za prikupljanje, transport, transport i odlaganje otpada iz domaćinstava i

poduzeća u ovisnosti o količini i vrsti otpada (možda preko modela „markica“ po sustavu
„vrata do vrata“).

2.8.4. Upravljanje grobljima

Grobljima u Općini Čapljina upravljaju Mjesne zajdnice.
Na osnovu Zakona o komunalnim djelatnostima (“Službene novine HNK”, broj: 4/04) i Nacrtu
zakona o grobljima HNK općina Čapljina je dužna napraviti Odluku o grobljima, upravljanju,
uređivanju i održavanju grobalja na području općine koja će izdefinirati opće odredbe, uvjete
izgradnje groblja, uvjete za postavljanje nadgrobnih spomenika i postavljanje grobnica,
upravljanje grobljima, ustupanje i naknade za korištenje grobljanskih mjesta, uvjete i načine
sahranjivanja, uvjete ekshumacije, kaznene odredbe i ostalo.

- 94 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

Preporuke za postojeća i izgradnju novih groblja:
- Napraviti istraživački projekt postojećih groblja i za lokacije eventulanih novih
groblja koji bi utvrdili sve tehničke elemente lokacije, njena ograničenja i
mogućnosti;
- Za predložene loakcije (i postojeće) uraditi hidrogeološka istraživanja;

Groblja moraju ispunjavati slijedeće:

- Sanitarno-higijenske i tehničke normative;
- Biti ograđna;
- Imati prostor za održavanje obreda i mrtvačnicu;
- Imati utvrđene zaštitne zone:

a. Prostor za širenje;
b. 50 m oko definiranog prostora groblja (uključujući prostor za širenje) zabranu

građenja i zasađeno visoko raslinje kao zaštitnu barijeru;
c. Zoni 50-100 m sa dozvoljenom izgradnjom pod posebnim uvjetima.

Groblja bi također trebala posjedovati:
- Projekt uređenja,
- Projekt parcelacije,
- Projekt hortikuluture,
- Projekt zaštite od požara;
- Projekt rasvjete;
- Plan održavanja i odlaganja i odvoza otpada;
- Itd.

2.9. Zaštita

2.9.1. Zaštita povijesnog naslijeđa

Dolina Neretve od najstarijih vremena do danas bila je i ostala vrata naroda i prirodni
put preko kojega se stoljećima komuniciralo s Jadrana prema unutrašnjosti i obratno, te se
održao kontinuitet življenja još od prapovijesti do danas. Iz tih povijesnih perioda ostali su
tragovi u obliku povijesnog naslijeđa.

Kulturno – povijesno naslijeđe čapljinskog područja po svojoj raznovrsnosti spada među
bogatije fondove u čitavoj Bosni i Hercegovini.

Zbog bogatih i raznovrsnih zbivanja nastalih na ovom području i neposrednoj okolini
povijesno naslijeđe čapljinske regije ima i izvjesne svoje specifičnosti koje su proizvod
povijesnih zbivanja nastalih u vremenskom razdoblju od nepuna tri tisućljeća. Spomenici su
podijeljeni po slijedećim kategorijama:

- Pordučja – arheološka i povijesna
- Graditeljska cjelina (stambena, vjerska, grobljanska)
- Povijesna građevina ili spomenik (stambena, vjerska, vojna, admnistrativna, javna,

grobljanska)
- Etnološka baština/područje

Prema stupnju zaštite dobra su podijeljena na ona od značaja za državu, potom od
značaja za Hercegovačko neretvansku županiju i na kraju na dobra koja su od značaja za Općinu.

- 95 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH je u općini Čapljina proglasila 7
spomenika nacionalnim, tri su na Privremenoj listi nacionalnih spomenika, te se 10 objekata
nalazi na Listi peticija. Ostali dobra su od županijskog i općinskog značaja, i time svi podliježu
nekom aspektu pravne zaštite i mjerama koje s tim dolaze. To podrazumijeva i pravo na
održavanje, a veliki je broj ovih spomenika preživio znatna oštećenja tijekom proteklog perioda.

NACIONALNI SPOMENICI

Komisija za očuvane nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine proglasila je
slijedeće spomenike nacionalnim:

N1 - Crkva Preobraženja Hristovog u Klepcima, zgrada škole i groblje, područje i ostaci
graditeljske cjeline
N2 - Gabela, arheološko područje
N3 - Most u Klepcima, povijesna građevina
N4 - Pašića kula sa dvorima u Bivoljem Brdu, graditeljska stambena cjelina
N5 - Počitelj, povijesno gradsko područje
N6 - Utvrđena kasnoantička vila Mogorjelo, arheološko područje
N7 - Rimska vila (Villa Rusticae) – Višići, (lokalitet „Kućišta“) s ostacima iz rimskog antičkog
razdoblja, ranog i kasnog srednjeg vijeka (slavensko naselje i groblje), arheološko područje

Gabela – arheološko područje – Nacionalni spomenik

PRIVREMENA LISTA NACIONALNIH SPOMENIKA
Na privremenoj listi nacionalnih spomenika proglašenih od strane Komisije za očuvanje
nacionalnih spomenika nalaze se:

P1 - Crkva sv. Franje Asiškog
P2 - Crkva sv. Stjepana – Gabela
P3 - Park prirode – Hutovo Blato

LISTA PETICIJA ZA PROGLAŠENJE DOBARA NACIONALNIM SPOMENICIMA
Na Listi peticija za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom nalaze se slijedeći lokaliteti:

- 96 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

L1 - Džamija Ahmeda Topalovića, Čapljina
L2 - Džamija Bivolje Brdo
L3 - Džamija Jasenica
L4 - Džamija Lokve
L5 - Džamija Rečice
L6 - Džamija Struge
L7 - Džamija u Čeljevu
L8 - Džamija u Opličiću
L9 - Džamija u Tasovčićima
L10 - Džamija u Višićima
L11 - Nekropola sa stećcima (4) u Šurmancima

Gabela – kamena skulptura mletačkog lava

Utvrđena kasnoantička vila Mogorjelo, arheološko područje – Nacionalni spomenik

Na spomenike koje je proglasila Komisija primjenjuju se mjere zaštite utvrđene Zakonom
o provedbi odluka Povjerenstva za zaštitu nacionalnih spomenika uspostavljenog prema Aneksu
8 Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni I Hercegovini (Sl. novine FBiH, br. 2/02, 27/02,
6/04).

DOBRA KULTURNO POVIJESNE BAŠTINE NA RAZINI ŽUPANIJE

Zavod za zaštitu kulturno-povijesne baštine Hercegovačko neretvanske županije
registrirao je cijeli niz dobara na prostoru općine Čapljina. Dobra su pobrojana i kategorizirana
po povijesnim periodima, a grafički su prikazana na karti broj 6. Uvjeti korištenja i zaštite

- 97 -