Prostorni plan opcine Capljina 2010-2020

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

prostora. Uvjeti korištenja i zaštite su definirani Zakonom o zaštiti kulturno-povijesne baštine
HNŽ-a (Narodne novine HNŽ-a br. 02/06).

S obzirom da na Županijskom nivou nije uzvđena zvanična klasifikacija kulturno -
povijesnih dobara prilikom izrade ovog plana korištena je klasifikacija Komisije za zaštitu
nacionalnih spomenika.

Dobra na listi Zavoda su:

PRAPOVIJEST

oznaka NAZIV NALAZIŠTA VREMENSKO KLASIFIKACIJA I KARAKTERISTIKE
(lokalitet) RAZDOBLJE NALAZIŠTA
Z1 Begića gomila, Gnjilište Prapovijest/ Arheološko područje - Na vrhu brijega kamena
Atika gomila, s nalazima keramike, i rimske opeke
Z2 Bulutovac, Sjekose Prapovijest/ Arheološko područje - Ostaci suhozidane
Antika gradine i rimskog zida s malterom, ostaci opeke
Z3 Dolačka Draga, Gorica Prapovijest Arheološko područje - Tridesetak gomila
Z4 Doljanska gradina, Doljani Prapovijest/ Arheološko područje - Gradina i rimska tvrđava
Antika
Z5 Gabela Prapovijest/ Arheološko područje - Gradina, tragovi rimskog
Atika naselja
Z6 Sjekose, Dubravica Prapovijest Arheološko područje - Gomila
Z7 Hotanj Prapovijest Arheološko područje - Gradina
Z8 Klepci Prapovijest Arheološko područje - Gomile
Z9 Bivolje brdo Prapovijest Arheološko područje - Gradina sa suhozidom i
gomilom uz kanjon Neretve
Z10 Klepci 2 Prapovijest/ Arheološko područje - Gradina i rimsko naselje
Atika
Z11 Ekmečića gradina, Prapovijest Arheološko područje - Gradina
Prebilovci
Z12 Lokve, Gagrice Prapovijest Arheološko područje - Gradina i skupina gomila
Z13* Greda, Čapljina Prapovijest
Z14 Hasića gradina, Prapovijest Arheološko područje - Prapovijesno naselje
Domanovići Arheološko područje - Prapovijesno naselje i
Z15 Telac, Klepci Prapovijest/ gradina
Antika
Z16 Krvarica, Prebilovci Prapovijest Arheološko područje - Prapovijesna gradina i
Z17 Krstac, Gabela Prapovijest rimsko naselje

Z18 Macija gomila, Gnjilište Prapovijest Arheološko područje - Dvadesetak gomila
Z19 Mala gradina, Gnjilište Prapovijest Arheološko područje - Gomila, rimske zgrade i
grobište
Z20 Mala Mitruša, Jasenica Prapovijest
Z21 Mrvići-Noktac, Pribilovci Prapovijest/ Arheološko područje - Gomila
Antika
Z22 Milanovača, Gorica Prapovijest/ Arheološko područje - Prapovijesno i rimsko
Antika naselje
Z23 Rašića gomila, Gnjilište Arheološko područje - Manja urušena gradina
Z24 Rovač gomila, Svitava Prapovijest
Prapovijest Arheološko područje - Tri gomile i ostaci
Z25 Stanine, Trebižat rimskog naselja
Prapovijest
Z26 Suhića gradina, Prebilovci Arheološko područje - Prapovijesna gradina s
Z27 Duboka draga, Crnići Prapovijest urušenom gomilom i suhozidom, ostaci rimske
Prapovijest keramike
Z28 Terbižat
Prapovijest Arheološko područje - Gomila

Arheološko područje - Velika prapovijesna
gomila

Arheološko područje - Sedam gomila, ostaci
grobova i keramike

Arheološko područje - Gradina

Arheološko područje - Dvije manje gradine,
ostaci keramike

Arheološko područje - Gomile

- 98 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

Z29 Velika gomila, Gorica Prapovijest Arheološko područje - Gradina
Z30 Velika gradina, Gnjilište Prapovijest Arheološko područje - Prapovijesno naselje
Z31 Velika Razašnica, Klepci Prapovijest Arheološko područje - Velika prapovijesna
gomila
Z32 Jurkovići, Zvirovići Prapovijest Arheološko područje - Prapovijesna gomila
Z33 Zvirovići Prapovijest Arheološko područje - Gomile
Z34 Prćavci Prapovijest Arheološko područje - Gomile
Z35 Crveni kuk, Dretelj Prapovijest Arheološko područje - Skupina gomila
Z36 Gradina Dretelj Prapovijest Arheološko područje - Gradina
Z37 Dabrica, Počitelj Prapovijest Arheološko područje - Gomile
Z38 Strojnice, Bivolje Brdo Prapovijest Arheološko područje - Gomile
Z39 Pašićevina, Bivolje Brdo Prapovijest Arheološko područje - Gomila
Z40 Stanojevići Prapovijest Arheološko područje - Skupina gomila
Z41 Lahovina, Stanojevići Prapovijest Arheološko područje - Skupina od dvadesetak
gomila
Z95 Krteljevac (Privorac), Prapovijest Arheološko područje - Gradina i gradinsko
Prćavci naselje
Z96 Prapovijest Arheološko područje - Gradina
Z97 Mala gradina, Čapljina Prapovijest Arheološko područje - Gradina s više
obrambenih prstena
Z98 Osoje, Zvirovići Arheološko područje - Gomila i rimsko naselje
Z99 Arheološko područje - Skupina oko 200 gomila
Z100 Šatorova gomila, Lokve Prapovijest Arheološko područje - Veliki gradinski
Šurmanci Prapovijest kompleks
Z101 Velika gradina, Čapljina Prapovijest Arheološko područje - Gradina i naselje
Z102 Arheološko područje - Gradina i stotinjak
Velika Mitruša, Jasenica Prapovijest gomila
Z103 Veliki Vidar, Počitelj Prapovijest Arheološko područje - 60-ak prapovijesnih
gomila
Z104 Bodenik, Trebižat Prapovijest Arheološko područje - Gradina i skupina gomila
Z105 Arheološko područje - Gradina i skupina od 40-
Crljenača, Dretelj Prapovijest ak gomila
Z106 Vinine, Počitelj Prapovijest Arheološko područje - Gradina i gomila
Z110 Arheološko područje - Arheološki nalazi pod
Zlatna gomila, Bivolje Brdo Prapovijest vodom
Z131 Arheološko područje - Arheološki lokalitet
Z133 Desilo, Bajovci Prapovijest Arheološko područje - Arheološki lokalitet
Z140 Arheološko područje - Gradina
Z141 Gomile, Jasenica Prapovijest Arheološko područje - Gomila ispod Mlinskog
Bajovci Prapovijest brda
Z142 Gradina, Počitelj Prapovijest Arheološko područje
Z143 Mlinice, Svitava Prapovijest Arheološko područje

Z144 Glavica, Svitava Prapovijest Arheološko područje
Prapovijest
Kućetine, Mala gomilica,
Svitava Prapovijest

Brdo Milankovac, Svitava

- 99 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

Pogled sa Zlatne gomile, Bivolje Brdo

ANTIKA

oznaka NAZIV NALAZIŠTA VREMENSKO KLASIFIKACIJA I KARAKTERISTIKE
(lokalitet) RAZDOBLJE NALAZIŠTA
Z42 Brijeg, Gabela Antika Arheološko područje - Ostavi rimskih zidova
Z43 Božinovac, Svitava Antika Arheološko područje - Zgrade iz rimskog doba
Z44 Bušine njive, Gorica Antika Arheološko područje - Rimsko naselje
Z45 Čučkovića kula, Struge Antika Arheološko područje - Rimsko naselje
Z46 Ćemeri, Višići Antika Arheološko područje - Rimske građevine
Z47 Dabrica, Počitelj Antika Arheološko područje - Rimska zgrada i
kasnoantički grobovi
Z48 Duvarine, Gabela Antika Arheološko područje - Rimsko naselje, ostaci
građevinskog naselja
Z49 Dvorišta, Svitava Antika Arheološko područje - Rimsko naselje i
kasnoantička nekropola
Z50 Gradina, Svitava Antika Arheološko područje - Rimska tvrđava, ostaci
crijepa i keramike
Z51 Grkov dol, Klepci Antika Arheološko područje - Rimsko naselje
Z52 Krupa, Draževo Antika Arheološko područje - Kasnoantička nekropola,
lokalitet ugrožen
Z53 Kuparica, Tasovčići Antika Arheološko područje - Rimsko naselje
Z54 Muša, Čapljina Antika Arheološko područje - Rimske zgrade i cesta
blizu katoličkog groblja
Z55 Opličići Antika Arheološko područje - Rimsko naselje, ostaci
keramike i opeke
Z56 Podvornice, Bajovci Antika Arheološko područje - Rimsko naselje
Z57 Podvornice, Dretelj Antika Arheološko područje - Rimsko naselje
Z58 Popina, Doljani Antika Arheološko područje - Rimsko naselje
Z59 Rit dol i Loznica, Loznica, Antika Arheološko područje - Antičko naselje
Klepci
Z60 Seline, Gabela Antika Arheološko područje - Antičko naselje
Z61 Spilice (Plandišta), Bajovci Antika Arheološko područje - Rimska zgrada, ostaci
crijepa
Z62 Starina,Bivolje Brdo Antika Arheološko područje - Rimsko naselje sa
(Bučevići) ciglanom
Z63 Struge Antika Arheološko područje - Rimsko naselje
Z64 Tersana, Višići Antika Arheološko područje - Rimske građevine
Z65 Varda, Dračevo Antika Arheološko područje - Rimsko naselje
Z66 Vrh Trese, Trebižat Antika Arheološko područje - Rimsko naselje
Z67 Zaskoci, Šurmanci Antika Arheološko područje - Rimski ostaci

- 100 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

Z68 Zgoni, Gnjilišta Antika Arheološko područje - Rimsko naselje
Z69 Žagrovića Londže, Gorica Antika Arheološko područje - Rimsko naselje
Z107 Moševo, Grabovina Antika
Arheološko područje - Rimske zgrade i grobište,
Z108 Crkvina, Nerezi, Tasovičići Antika rimski spomenik

Z125 Doljani Antika Arheološko područje - Rimsko naselje i
Z138 Čeljevo Antika ranokršćanska bazilika
Z146 Crkvina, Ševaš Njive Antika Arheološko područje

Arheološko područje

Arheološko područje

SREDNJI VIJEK

oznaka NAZIV NALAZIŠTA VREMENSKO KLASIFIKACIJA I KARAKTERISTIKE
Z70 (lokalitet) RAZDOBLJE NALAZIŠTA
Srednji vijek
Baštine, Tasovčići Povijesno područje - Dva stećka u obliku škrinje
Srednji vijek i dva sljemenjaka
Z71 Dretelj Srednji vijek
Z72 Gagrice 1, Lokve Povijesno područje - Grobište stećaka
Srednji vijek
Z73 Grčko Greblje, Svitava Povijesno područje - Kamenolom stećaka i dva
Srednji vijek nedovršena nadgrobna spomenika
Z74 Jelača, Opličići
Srednji vijek Povijesno područje - Grobište s 30 stećaka
Z75 Lokve 1 (ploče, škrinje, križevi)
Srednji vijek
Z76 Lokve 2 Srednji vijek Povijesno područje - Grobište stećaka, očuvano
Z77 Mejdan, Opličići Srednji vijek 6 primjeraka
Z78 Opličići 1
Srednji vijek Povijesno područje - 5 stećaka u sklopu
Z79 Opličići 2 pravoslavnog groblja
Srednji vijek
Z80 Opličići 3 Povijesno područje - 7 stećaka
Srednji vijek
Z81 Opličići 4 Srednji vijek Povijesno područje - Osamljeni stećak
Z82 Pribilovci 1 Srednji vijek
Z83 Pribilovci 2 Povijesno područje - Srednjovjekovno grobište
Srednji vijek sa 4 stećka
Z84 Rječice
Srednji vijek Povijesno područje - Srednjovjekovno grobište
Z85 Sjekose 1 sa 4 stećka
Srednji vijek
Z86 Sjekose 2 Srednji vijek Povijesno područje - Srednjovjekovno grobište
Z87 Gagrice 2, Lokve Srednji vijek sa 20 stećaka
Z88 Svitava
Srednji vijek Povijesno područje - Osamljeni stećak
Z89 Šurmanci Srednji vijek
Z90 Tasov križ, Tasovčići Povijesno područje - 7 stećaka
Srednji vijek Povijesno područje - U sklopu pravoslavnog
Z91 Zagrebica, Klepci groblja 10 stećaka
Srednji vijek
Z92 Žagrovci, Tasovčići Povijesno područje - Uz džamiju očuvano 11
Srednji vijek stećaka
Z93 Žarkovina, Oplićići Srednji vijek
Z94 Kulješevine, Bivolje Brdo Povijesno područje - U katoličkom groblju
očuvano 6 stećaka

Povijesno područje - Očuvana dva stećka

Povijesno područje - Grobište s 30 stećaka

Povijesno područje - U katoličkom groblju
očuvana dva stećka
Povijesno područje - Grobište s 10 stećaka

Povijesno područje - U katoličkom groblju
očuvan srednjovjekovni križ

Povijesno područje - Na brijegu u polju 11
stećaka
Povijesno područje - U blizini raskrižja očuvano
9 stećaka

Povijesno područje - Očuvana 3 stećka

Povijesno područje - Grobište stećaka pored
mjesne ceste

- 101 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

Z109 Grčko greblje, Bivolje Brdo Srednji vijek Povijesno područje - Grobište sa 75 stećaka
Z111 Ploče, Opličići Srednji vijek Povijesno područje - Nekropola sa 60 stećaka
Z126 Srednji vijek Povijesno područje - Stećci
Z134 Doljani Srednji vijek Povijesno područje

Z147 Katoličko groblje, Bivolje Srenji vijek Povijesno područje
brdo

Stećci, Ševaš njive

Pašića kula sa dvorima u Bivoljem Brdu

OSMANSKI PERIOD

oznaka NAZIV NALAZIŠTA VREMENSKO KLASIFIKACIJA I KARAKTERISTIKE
(lokalitet) RAZDOBLJE NALAZIŠTA
Z113 Čapljina Osmanski period Grobljanska graditeljska cjelina - Harem
Z114 Tasovčići Osmanski period Grobljanska graditeljska cjelina - Harem
Z115 Tasovčići Osmanski period Grobljanska graditeljska cjelina - Hasanagića
harem
Z116 Počitelj Osmanski period Stambena povijesna građevina - Kuća Salih –
Baše Delića
Z117 Kula, Svitava Osmanski period Stambena povijesna građevina - Kula, Svitava
Z135 Ćemalovića kula, Bivolje Osmanski period Stambena povijesna građevina
Brdo
Z136 Osmanski period Stambena povijesna građevina
Hadžiomerovića kula,
Z137 Bivolje brdo Osmanski period Stambena povijesna građevina
Z139 Metiljevića kula, Čapljina Osmanski period
Z121 Šarića kula, Rečice Osmanski period Stambena povijesna građevina
Halilagića Kula, Struge
Osmanski period Stambena povijesna građevina - Kula kod
Z122 Kula, Tersana mosta u Strugama
Osmanski period Stambena povijesna građevina - Kula na
Z123 Kula na Krupi Tersani
Osmanski period
Z124 Bišćevića kula, Gabela Stambena povijesna građevina - Kula na
Osmanski period Krupi
Z145 Dragićevića kula, Struge Osmanski period
Z148 Dizdareva kula, Tasovčići Osmanski period Stambena povijesna građevina - Bišćevića
Z149 Prština kula,Tasovčići kula - Gabela

Stambena povijesna građevina

Stambena povijesna građevina

Stambena povijesna građevina

SPOMENICI POSLIJE II. SVJETSKOG RATA

- 102 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

Svi spomenici poslije II. svjetskog rata nemaju značajniju graditeljsku vrijednost.
Memorijalni značaj je potrebno utvrditi. Vjerojatno, većina neće ući u kategoriju zaštićenih
spomenika.

Ove spomenike, kao i one nastale poslije Domovinskog rata, treba valorizirati.

Izradom ovog Prostornog plana ustanovljen je niz novih građevina i područja koji su od
značaja za Općinu. Spomenici od općinskog značaja su:

oznaka NAZIV NALAZIŠTA VREMENSKO KLASIFIKACIJA
O118 (lokalitet) RAZDOBLJE
Povijesno područje - Uskotračna pruga
Uskotračna pruga, Čapljina Austrougarski Čapljina – Dubrovnik na prostoru općine sa
period pripadajućom infrastrukturom
Infrastrukturna povijesna građevina -
O119 Željeznički most u Gabeli Austrougarski Željeznički most u Gabeli
period Stambene I administrativne povijesne
O120 Austrougarske zgrada, Austrougarski građevine
Čapljina period Vjerska povijesna građevina
O127 Doljani, katolička crkva sredina 19.st. Etnološko područje
O128 Mlinice, Gabela sredina 19.st. Vjerska povijesna građevina
O129 Gabela, džamija sredina 19.st. Vjerska povijesna građevina
O130 Gabela, pravoslavna crkva sredina 19.st. Etnološko područje
O131 Mlinice, Donje struge sredina 19.st. Etnološko područje
O132 Mlinice, Gornje struge sredina 19.st.

Za prethodno nabrojana dobra i lokalitete utvrđuje se zona zaštite od 10m od gabarita
građevine, odnosno ako se radi o području, 10m od zadnje točke koja čini područja, a ovo vrijedi
do donošenja konačnog rješenja o zaštiti.

Počitelj na Neretvi (Nacionalni spomenik)
- 103 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

Doljani – katolička crkva iz sredine 19. stoljeća.

Klepci – stari turski most na rijeci Bregavi podignut 1517.godine. (Nacionalni spomenik)

„Grčko greblje“ – stećci, Bivolje Brdo

- 104 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

Na nacionalne spomenike kao i sva ostala pobrojana dobra koji su od posebnog značaja
za općinu a mogu privući turiste treba primijeniti mjere aktivne zaštite. Potrebno je kroz
detaljniju prostorno plansku dokumentaciju oživjeti spomenike, dati im novu i modernu funkciju
koja neće narušiti originalnu vrijednost spomenika. Ovakve mjere zaštite treba primijeniti
prvenstveno na povijesno gradsko područje Počitelja, arheološko područje Gabela i
kasnoantičku vilu Mogorjelo.
Također je potrebno uzeti u obzir i ostale lokacije koje imaju neku od povijesnih, estetskih,
memorijalnih vrijednosti i uključiti ih u aktivnu zaštitu, a sve sa ciljem privlačenja turista i
razvijanja turističkih djelatnosti.
Prilikom zaštite spomenika naglasak ne smije biti samo na samom lokalitetu spomenika nego
treba voditi brigu i o njegovom okruženju. Spomenik gubi na svojoj vrijednosti bez zaštite

okruženja, stoga zaštita spomenika treba uključivati i kontroliranu i nadziranu izgradnju
infrastrukture u blizini spomenika.
Zbog brojnosti spomenika i lokaliteta od značaja na području Čapljine otvara se mogućnost za
formiranje Zavoda za zaštitu spomenika pri Općini. Time bi se osigurali uvjeti za nastavak
istraživanja u oblasti zaštite kulturnog naslijeđa. Taj isti Zavod bi trebao surađivati s turističkim
institucijama, na poticanju razvoja kulturnog turizma, a u isto vrijeme raditi na aktivnoj zaštiti
spomenika.
Budući da Čapljina ima težnju da postane subregionalni centar Južne i Jugoistočne Hercegovine
javlja se potreba za otvaranjem povijesnog i etnološkog muzeja.

Tijekom rada na Prostornom planu i obilaska terena ustanovljeno je da na staroj
uskotračnoj željezničkoj pruzi koja prolazi Čapljinom postoji nekolicina mostova i drugih
infrastrukturnih objekata koje bi trebalo predložiti za zaštitu. Ovdje bi u prvom redu trebalo

izdvojiti stari željeznički most u Gabeli s kraja XIX. Stoljeća. Ovaj most, zajedno s još par mostova,
vijadukata i tunela u neposrednoj blizini čine graditeljsku cjelinu od povijesne vrijednosti, a
posebnim ih čine još i elementi estetske i ambijentalne vrijednosti, te izvornost i cjelovitost.

Također je obilaskom terena i radom na DOF (digitalni orthophoto snimak) uočeno
nekoliko lokaliteta sa većim brojem gomila u jednoj grupi. Bilo bi dobro na ovim područjima, uz
naravno stručni nadzor, organizirati arheološke parkove ili istraživanja gomila. Bitno je
napomenuti da nakon istraživanja ili otkopavanja, gomile nemaju spomeničku vrijednost, ali se
pokretni predmeti nakon stručne obrade trebaju konzervirati i mogu se izložiti kao eksponati u
muzeju.

Na četiri rijeke koje prolaze općinom u prošlosti je bilo više mlinica koje su sad uglavnom
napuštene i u lošem stanju. Tek ih je nekolicina još aktivna. One bi se mogle revitalizirati, a one
koje se nalaze na atraktivnijim lokacijama mogu se i rekonstruirati i uklopiti u turističku ponudu
općine.

- 105 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

Sl.26. Željeznički most u Gabeli

Sl.26. Željeznički most u Gabeli
- 106 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

Sl. Objekti iz uže urbane zone grada

Unutar uže urbane zone grada postoji nemali broj objekata sa kraja 19. i početka 20.
stoljeća. Ovi objekti zasigurno imaju određenu ambijentalnu i vremensku vrijednost, ali bi ih
trebalo naknadno detaljno analizirati i valorizirati. Kroz planove nižeg reda ovi bi se objekti
trebali dodatno detaljno obraditi, a sve u cilju zaštite i očuvanja njihovog izvornog oblika, te
zaštite od daljnjeg uništavanja i nepravilnog pristupa obnovi.

2.9.2.Zaštita prirodnih rijetkosti

Hutovo blato predstavlja jedinu prirodnu rijetkost na području Općine zaštićenu
pravnim aktom. Sukladno tome, unutar granica Parka prirode se trebaju primjenjivati sve mjere
predviđene Zakonom o zaštiti prirode HNŽ/K i F BiH, kao i drugim aktima proizišlim iz
navedenih zakona (NEAP, Strategija zaštite okoliša FBiH) te međunarodnim konvencijama i
propisima čiji je supotpisnik i Federacija Bosne i Hercegovine. Međutim, unatoč navedenim
dokumentima, u praksi ovo područje nije uživalo navedenu zaštitu i nadzor, te je ono do danas, a
periodično i intenzivnije, degradirano i ugroženo brojnim antropogenim aktivnostima, a
nedavna ratna razaranja su dodatno pogoršala ovakvo stanje.
Uslijed nekontrolirane urbanizacije, razvoja turističkih djelatnosti, krivolova, intenzivne
poljoprivrede, promjene režima vode i meliorizacijskih zahvata, sve je teže očuvati prirodnu
ravnotežu u ovom zaštićenom području. Obzirom na značaj Hutovog blata u međunarodnim
okvirima (uvršten je u popis tkz. Ramsarske konvencije i u projekt Ornitološki značajnih
područja u Europi - Important bird areas) kao i činjenicu da je zbog svojih prirodnih i
krajobraznih vrijednosti postalo jedno od najposjećenijih turističkih destinacija na širem
području, potrebno je pristupiti aktivnijoj zaštiti ovog područja. U tom smislu potrebno je izvršiti
dodatna istraživanja kako bi se mogli analizirati i riješiti prisutni problemi i definirati detaljniji
uvjeti zaštite i korištenja prostora u funkciji razvoja ovog područja. Potrebno je, dakle izvršiti
detaljnu inventarizaciju, valorizaciju i kategorizaciju ovog područja sukladno zakonu, ali i po
sustavu IUCN-a (Internacional Union for Conservation of Nature – Međunarodna unija za zaštitu
prirode). Po IUCN sustavu kategorizacije, zaštita ekosistema kroz odgovarajuće zoniranje i
upravljanje zemljištem, te očuvanje ekosistema i njihovog biodiverziteta kombinira se sa
održivim korištenjem prirodnih resursa za dobrobit lokalne zajednice. Na taj način bi se prostor

- 107 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

Parka prirode mogao koristiti, između ostalog, i za razvoj ekološke poljoprivrede, koja bi mogla
doprinijeti razvoju gospodarstva Općine. Postojeća turistička ponuda se može proširiti seoskim
turizmom na rubnim područjima Parka prirode, te poticanjem razvoja proizvodnje zdrave hrane
i tradicionalnih djelatnosti.
Sve postojeće i planirane turističke i ostale aktivnosti na području zaštićenog područja moraju
biti u skladu sa mjerama zaštite, te u cilju očuvanja cjelokupnog područja i njegovog značaja.

Osim Hutovog blata, močvarno područje uz granicu s Republikom Hrvatskom (u
Gabela polju) također treba zaštititi odgovarajućom razinom zaštite. Ovo područje površine oko
350 ha ujedno graniči sa zaštićenim područjem „Prud“ u RH koje je kategorizirano kao posebni
ornitološki rezervat 1965. godine s ukupnom površinom od 250 ha. Osim navedenog, u bližem
okruženju Metkovića su proglašena još dva ornitološka rezervata; „Pod gredom“ (578 ha) i
„Orepak“ (100 ha) – oba 1974. godine. U kontekstu integralne zaštite močvara donjeg toka tijeke
Neretve, ovo područje treba tretirati kao komponentu ornitološkog rezervata „Prud“. U tom
smislu je potrebno uraditi detaljnu inventarizaciju i kategorizaciju područja kako bi se moglo
adekvatno zaštititi.

Rijeka Trebižat sa svojim pritokama i izvorištima čini jedinstven cjelinu,
specifičnu po ljepoti, ali i snazi jer o njoj ovisi mnogo aspekata života; od opskrbe vodom
stanovništva i natapanja poljoprivrednih površina, do rekreacije i turizma pogotovo u ljetnom
periodu. Klimatski uvjeti, zemljopisni položaj, neujednačen režim plavnog i sušnog perioda te
blizina močvarnih područja Hutova blata i delte Neretve u Hrvatskoj, dio su ukupnih ekoloških
čimbenika koji značajno utječu na brojnost i raznovrsnost flore i faune ovog područja.

Na svom toku od 50-ak km na krškom terenu od izvora u Peć-Mlinima (općina
Grude) do ušća u Strugama, rijeka Trebižat (odnosno Tihaljina – Mlade – Trebižat) pravi niz
sedrenih bukova, kaskada i slapova, od kojih je najveći i najatraktivniji Kravica u općini Ljubuški.
Dio od Božjaka do Struga čini jedinstven krajolik gdje se sedrene kaskade smjenjuju jedna za
drugom, što pogoduje kanu safariju i raftingu. Vodeničina kola, mlinice, Villa Rustica – Mogorjelo,

- 108 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

mnogobrojne plaže i konjičke staze uz netaknutu prirodu čini ovaj krajolik jedinstvenim i
poželjnim za odmor i rekreaciju.

Sve navedene turističke aktivnosti ne mogu se ostvariti bez čiste rijeke. Sedreni
procesi se također odvijaju samo u čistim rijekama, a nastajanje sedre predstavlja dugotrajan i
dinamičan proces međusobnog djelovanja fizikalno – kemijskih čimbenika i živih organizama u
vodi. Zagađenjem vode zaustavljaju se ovi procesi i prestaje nastanak sedre. Sadašnje stanje
vodotoka ukazuje na veliko onečišćenje krutim otpadom i ispuštanjem otpadnih voda direktno u
vodotok. Dio onečišćenja dolazi i podzemnim vodama iz septičkih jama koje su nepravilno
izgrađene, te divljih deponija i odlagališta otpada u krškim vrtačama i jamama.

Sve navedeno upućuje na potrebu za odgovarajućom zaštitom rijeke Trebižat u
cijelom njenom toku. Program zaštite treba obuhvatiti sve relevantne aspekte kako bi se
multidisciplinarnim pristupom omogućilo analiziranje i definiranje problema i pronašle metode
za njihovo rješavanje. Nakon toga je potrebno kroz odgovarajuću dokumentaciju napraviti
valorizaciju predmetnog područja, njegov obuhvat i prijedlog stupnja zaštite sukladno važećoj
zakonskoj dokumentaciji i održivom korištenju prirodnih vrijednosti, uz očuvanje ekosistema i
biološke raznolikosti.

2.9.3.Vodozaštita

Vodni resursi predstavljaju veliko bogatstvo Općine i kao takve ih je potrebno
adekvatno zaštititi. U cilju zaštite voda posebno je bitno racionalno korištenje vodnih
resursa i zaustavljanje daljnjeg trenda zagađenja voda.

Zbog nepostojanja kvalitetnog i sustavnog odvođenja i pročišćavanja otpadnih
voda duž cijelog toka rijeke Neretve, odnosno njihovog upuštanja direktno u vodotok,
kvalitet rijeke Neretve je značajno ugrožen. Veliki doprinos zagađenju Neretve
predstavlja i postojeća deponija komunalnog otpada „Ada“ na desnoj obali rijeke
Neretve, nizvodno ispod mosta dr. Franje Tuđmana, budući se na njoj ne primjenjuju
mjere zaštite okoliša, kao i niz divljih deponija uzvodno i nizvodno od grada Čapljine.
Sve ovo bitno utječe i na kvalitet podzemnih voda, odnosno izvorišta koja se prihranjuju
vodama rijeke Neretve (Bjelave). Osim toga, donji tok rijeke Neretve najveća je
mediteranska močvara i predstavlja jednu od posljednjih riječnih delta u Sredozemlju,
uvrštena je u Ramsarsku konvenciju i projekt Ornitološki značajnih područja u Europi, a
bogata je i mnogim zaštićenim ribljim vrstama. Sadašnje direktno ispuštanje otpadne
vode u rijeku Neretvu i njene pritoke predstavlja veliku opasnost za zdravlje
stanovništva, te ima ozbiljne dugoročne posljedice na ekosustav rijeke i močvarnih
područja.

Zbog svega navedenog, izgradnja sustava za odvođenje, prihvat i obradu otpadnih
voda, kao i izgradnja adekvatnog odlagališta otpada na pogodnijoj lokaciji predstavljaju
prioritet i početni korak ka zaštiti voda na području Općine. Za definiranje načina
odvodnje potrebno je izraditi projektnu dokumentaciju odvodnje i pročišćavanja
otpadnih voda, a sve u skladu sa Zakonom o vodama (Sl. novine FBiH, br. 70/06), Uredbi
o klasifikaciji voda (Sl. List SRBiH br. 19/80), Uredbi o kategorizaciji vodotoka (Sl. List
SRBiH br. 42/67), Uredbi o opasnim i štetnim tvarima u vodama (Sl. novine FBiH,
br.43/07), Pravilniku o graničnim vrijednostima opasnih i štetnih tvari za vode koje se
nakon pročišćavanja iz sustava javne kanalizacije ispuštaju u prirodni prijamnik (Sl.
novine FBiH, br.50/07).

- 109 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

Osobito je važno što prije uraditi cjeloviti kanalizacijski sustav na području
Dretelja, odnosno u zoni sanitarne zaštite izvorišta Bjelave.

Točne lokacije uređaja za pročišćavanje i ispusta će se odrediti nakon izrade
projektne dokumentacije odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, te opsežnih
hidrogeoloških istražnih radova na potencijalnim lokacijama uređaja i mjestima
ispuštanja.

Osim navedenih koncentriranih, jedan od najznačajnijih disperznih (rasutih)
zagađivača vode je poljoprivredna djelatnost, odnosno korištenje prirodnog i umjetnog
đubriva, sredstava za zaštitu biljaka, otpad koji je posljedica poljoprivredne proizvodnje,
i sl. Osim utjecaja na kvalitetu vode, poljoprivredna djelatnost može, ukoliko se
nekontrolirano zahvata za napajanje poljoprivrednih i drugih površina, utjecati i na
smanjenje raspoloživih količina vode, osobito u ljetnom periodu kada su dotoci vode
manji. Osim površinskih, ugrožene su i podzemne vode, budući se nekontroliranim
crpljenjem snižava razina podzemnih voda, što omogućuje izdizanje slane vode.

Za rješenje ovih problema potrebna je aktivna suradnja i djelovanje sektora voda
i sektora poljoprivrede, te donošenja konkretnih mjera u cilju poboljšanja
poljoprivredne proizvodnje, a u granicama održivog korištenja voda.

Problem iznalaženja kompromisa između potrebe za energijom i zaštite rijeke,
kao i voda uopće posebno je vidljiv na projektu „Gornji horizonti“ šireg područja rijeke
Trebišnjice. Elektroenergetski sustav „Gornji horizonti“ koncipiran je na način da
površinske vode od Gatačkog, Nevesinjskog, Dabarskog i Fatničkog polja preko Bilećkog
jezera i HE Trebišnjica svedu prema HE Dubrovnik i regulacijom duž Popova polja do
CHE Čapljina. Projekt predviđa izgradnju dva tunela i tri nove hidroelektrane. Izradi
projektne dokumentacije i izgradnji novog sustava prethodila su obimna hidrogeološka
ispitivanja i trasiranja podzemnih voda na području krša istočno od rijeke Neretve, a
koja su pokazala da prema Neretvi gravitira najveći dio voda iz dijela Gatačkog i
Nevesinjskog polja (vrela Bune i Bunice); prema vrelu Bregave iz pravca Gatačkog polja,
Lukavačkog, polja Slato, Dabarskog i Fatničkog polja; prema Deranskom jezeru utvrđena
je veza iz pravca korita Bregave i Popova polja; prema Svitavi gravitiraju vode preko
ponora u Hutovu blatu te prema vrelima u Metkovičkom i Opuzenskom polju... Ovakav
koncept će, u odnosu na prirodno stanje prouzročiti deficit velikih voda na svim krškim
poljima sjeverno od Fatničkog polja i suficit južno i zapadno od Bilećke akumulacije.
Prevođenje voda s krških polja istočno od rijeke Neretve, planirano projektom „Gornji
horizonti“, prouzročit će značajnu promjenu bilance velikih, srednjih i malih voda nekoliko
velikih krških vrela, a najviše će biti ugrožena vrela Bune, Bregave i Bunice, te vrela i izvori
koji se javljaju duž sjeveroistočnog oboda Deranskog jezera – jedan je od zaključaka sa
znanstveno-stručnog simpozija s međunarodnim djelovanjem na temu „Voda u kršu
slivova Cetine, Neretve i Trebišnjice“ održanog u Neumu u rujnu 2003.godine a koje je
potpisalo oko 220 stručnjaka iz cijelog svijeta. Obzirom da su slivovi rijeka Neretve i
Trebišnjice međudržavni, u cilju optimalnog upravljanja i odgovornog gospodarenja
vodama ovih slivova neophodno je sastaviti i potpisati međudržavne ugovore o načinu i
uvjetima uređenja i korištenja tih slivova čime bi se na pravičan način upravljalo vodama,
spriječilo donošenje jednostranih odluka i otklonile štetne posljedice u delti Neretve

- 110 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

uzrokovane smanjenjem bilance voda. (Izvor: Studija ugroženosti – ranjivosti prostora
Hercegovačko-neretvanske županije/kantona, svibanj 2009.godine).

Problem zaslanjivanja korita rijeke Neretve zahtjeva stalni nadzor kako bi se
ustanovili konkretni uzroci i shodno tomu definirale aktivnosti kojima bi se sanirala

šteta i suzbilo daljnje pogoršanje. Svaka aktivnost na koritu rijeke Neretve mora biti
detaljno analizirana i potom izvođena pod stalnim nadzorom mjerodavnih institucija.

Također je potrebno, sukladno zakonskim odredbama, donijeti konkretne mjere i
planove za racionalnije korištenje vodnih resursa općenito. Zaštita voda, naročito

podzemnih koje se koriste ili planiraju koristiti za piće, trebala bi biti prioritet u politici
korištenja voda.

2.9.4.Zaštita izvorišta pitke vode

I pored činjenice da je Općina bogata vodom, mali je broj izvorišta koja bi mogla
poslužiti za snabdjevanje stanovništva vodom. Izvori/vrela koja su u Odluci o prostornom
planiranju iz 1980. godine predložena za zaštitu, u proteklom periodu nisu bila dovoljno dobro
zaštićena tako da su ona danas (osim izvorišta Bjelave) neadekvatna za tu namjenu.

Izvorište Bjelave s procijenjenim rezervama od preko 2 m3/s, temeljno je
izvorište za snabdijevanje grada Čapljine, ali i šire (Dubravska visoravan). Za ovo izvorište je
napravljen elaborat zaštite od strane poduzeća „Integra“ d.o.o. Mostar u rujnu 2006. godine, a na
osnovu Pravilnika o uvjetima za određivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvorišta

voda koje se koriste ili planiraju koristiti za piće (Sl. novine FBiH, br 51/02). Odluku o zaštiti
izvorišta donijelo je Općinsko vijeće Čapljina 19.12.2007. godine. Zaštitne zone su prikazane na
grafičkom prilogu br. 3.
U granicama zaštitnih zona, nešto sjevernije od izvorišta Bjelave u zoni Grahova polja nalazi se
još jedno vrelo velike izdašnosti (tkz. „Bobovo vrelo“ maximalne izdašnosti veće od 2 m3/s).
Granicom treće zone je obuhvaćeno i ovo potencijalno izvorište, te dio sliva koji pripada
području krša i sliva s aluvijalnim šljunkom i pijeskom u području aluvijalne terase Grahovo.
Obzirom da je slivno područje na području ove aluvijalne terase relativno veliko i nenaseljeno,
hidrogeološki odnosi osiguravaju dotok vrlo kvalitetne podzemne vode, stoga ovo područje
treba promatrati kao potencijalno izvorište u dugoročnom planiranju vodoopskrbe. Ukoliko se
ukaže potreba za eksploatacijom navedenog izvorišta potrebno je napraviti detaljna
hidrogeološka i hidrološka ispitivanja kako bi se područje zaštitilo većim stupnjem zaštite od
sadašnjeg.

Radi različitih oblika aktivnosti uvjetovanim antropogenim djelovanjem,
ponajprije izgradnjom stambenih, gospodarskih i drugih objekata, odlaganja otpadnih voda,
načina i intenziteta eksploatiranja šumskog bogatstva i poljoprivrednog zemljišta, moraju se
provoditi normativne i tehničke mjere koji su propisane u Odluci o zaštiti izvorišta, te obavljati
nadzor nad provedbom tih mjera. Normativne mjere određuju način korištenja zaštitnih
područja u pogledu urbanog i gospodarskog razvoja te ih treba usuglasiti s planskim
dokumentima, strategijama i osnovama koji su vezani za korištenje prostora u zaštitnim zonama
izvorišta. Tehničke mjere podrazumijevaju niz aktivnosti; od otkupa zemljišta na prostoru Ia
zone, a koje nije u vlasništvu Komunalnog poduzeća, ograđivanje područja Ia zone zaštitnom
ogradom, spriječavanje uporabe gnojiva u poljoprivrednoj proizvodnji na području I zone, pa sve

do uspostave monitoringa fizikalno – kemijskih i bakterioloških ispitivanja kakvoće vode
sukladno Pravilniku o higijenskoj ispravnosti vode za piće (Sl. list SFRJ, br. 33/87), te na osnovu
njih pratiti promjene u kakvoći vode kao i eventualne promjene u slivnom području. Uspostava
nadzora nad provedbom mjera je u nadležnosti kantonalnih inspekcijskih organa, odnosno
sanitarne, komunalne, građevinske, vodoprivredne, šumske i poljoprivredne inspekcije.

- 111 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

Ostala izvorišta iz Odluke o prostornom uređenju su daleko manje izdašnosti ali i
kvalitete vode. Izvor Škrka se nalazi oko 500 m sjeveroistočno od sela Loznica. Može biti
korišteno samo iznimno za lokalne potrebe zbog male izdašnosti koja varira godišnje (u
ovisnosti od padalina). Radi se o podzemnim vodama koje kroz okršene karbonatne naslage
dolaze iz pravca korita rijeke Bregave (Ada). Problem su potencijalni zagađivači naselja
Pribilovci i Kuline koja se nalaze iznad trase temeljnog podzemnog tečenja.
Izvorišta Crni vir, Živinje i Lukavac II nalaze se u zoni Svitave, odnosno uz rub Svitavskog blata
(sela Sjekose i Bajovci). Sva su tipično krška vrela, ovisna o padalinama i dotoku podzemnih
voda, relativno male izdašnosti. Problem ovih vrela su izuzetno zagađene vode koje dotječu iz
pravca ponora Trebišnjice u Popovu polju. Zbog toga se ova izvorišta ne mogu koristiti za
vodoopskrbu niti ih je moguće zaštititi.

U Gabela polju su izbušena dva bunara iz kojih se voda crpi za vodovodni sustav
Neuma i njegovog zaleđa. Crpke su postavljene na velikoj dubini te se u sušnim razdobljima voda
u sustavu zaslani. Istražnim radovima vršenim u posljednjih nekoliko godina potvrđena je razina
utjecaja slane vode pa se shodno tomu mora korigirati rješenje crpnog sustava ili pronaći novo
izvorište vode. Razlozi zaslanjenja izvorišta leže u složenim hidrodinamičkim i hidrigeološkim
odnosima u vodotocima te u vodonosnicima priobalnih područja, te uslijed antropogenog
utjecaja; produbljivanja korita rijeke Neretve usljed regulacije i nekontrolirane eksploatacije
šljunka, promjene režima vode uslijed izgradnje niza hidroenergetskih postrojenja na širem
području, velikog broja crpki za navodnjavanje poljoprivrednih površina i domaćinstava kojima
se nekontrolirano crpe velike količine podzemne vode, neodržavanje meliorizacijskih sustava i
sl. Zbog svega navedenog potrebno je nastaviti sustavno izučavati ovaj problem, a ponajprije
uspostaviti konstantan monitoring kako bi se sveobuhvatnije pristupilo pronalasku kvalitetnog
rješenja.

Za izvorište Gabela je potrebno provesti detaljnije hidrogeološke analize i
elaborat zaštite ukoliko se planira i dalje koristiti za vodoopskrbu, a što je potrebno usuglasiti s
općinom Neum.

2.9.5. Zaštita od erozije i obrana od poplava

Zaštita od erozija

Teritorij Općine je zbog svog geografskog položaja pod snažnim utjecajem direktnog
sučeljavanja utjecaja klime sredozemlja i kontinentalnog zaleđa, koji je pojačan intenzivnim
korištenjem ovog prostora kroz stoljeća, kao poljoprivrednog kraja i tranzitnog područja za
gospodarske tokove.
Pečat klimi područja daju jaki vjetrovi, velike količine oborina koje padnu u vrlo kratkom
vremenu po jedinici površine, te vrela i suha ljeta, tokom kojih vegetacija najčešće trpi od suše.
Područje Općine je stoljećima pod snažnim utjecajem antropogenizacije, koja se manifestirala
kako pozitivnim utjecajima, kroz stvaranje plodnih površina intenzivnim krčenjem šikara,
dubokom obradom i gnojidbom velikim količinama organskih gnojiva, tako i negativno, kroz
unišavanje autohtonog vegetacijskog pokrova, te izgradnju naselja, što je dovelo do fizičkih
gubitaka poljoprivrednih i šumskih tala u dugim periodima vremena.
Erozija je proces kojim se gubi tlo njegovim fizičkim nestajanjem, utjecajem sila vode i vjetra, te
se manifestira kao vodna i eolska. Ovaj se proces uvijek odvija i ničim se ne može u potpunosti
zaustaviti, jedino se može djelovati na njegov intenzitet, jer se erozija manifestira u formi
normalne, pri kojoj su gubici tla ekonomski prihvatljivi, i ubrzane, gdje se ovaj proces odvija vrlo
brzo i prijeti opstanku čitavih teritorija, a tokom povijesti, doveo je, uz druge faktore, i do
nestanka civilizacija.

- 112 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

Moderni načini destruktivnog ponašanja čovjeka prema tlu i klimi, nažalost, doveli su do
apsolutne prevage ubrzane erozije svugdje u svijetu, tako da ni prostor Općine nije pošteđen
ovog uvijek prisutnog globalnog fenomena.

Na teritoriju Općine, erozija se manifestira u još izraženijoj formi od one koja se obično
javlja drugdje, površinskim odnošenjem tla, te pojavom brazda i jaruga; ovdje erozija poprima i
treću dimenziju koja se manifestira gubitkom tla kroz duboke pukotine i procjepe karstne
geološke podloge.
Erozija na prostoru Općine je problem kojeg treba tretirati ozbiljno kao i bilo koju elementarnu
nepogodu. Bez odgovarajućih protuerozionih mjera, Općina vrlo brzo može ostati bez svojih
poljoprivrednih i šumskih tala, a time i temeljne osnove svoga opstanka.

Borba protiv erozije mora se provoditi kao kompleksan i višedimenzionalan program, koji treba
početi svoju realizaciju najprije kroz educiranje pučanstva o opasnostima od erozije, kao i
mogućnostima njene kontrole i usporavanja.

Ključ borbe protiv erozije je u restoraciji vegetacijskog pokrova na svakom dijelu
teritorija gdje postoje i minimalni uvjeti za ukorijenjivanje biljaka. Ovaj se proces postiže
najprije procesima pošumljavanja i stvaranja vegetacijskog sklopa, a zatim i integralnim
pristupom korištenju poljoprivreednog tla, koji podrazumijeva plodored, zelenišnu gnojidbu,
konturnu obradu, kontroliranu upotrebu kemikalija, dodavanje organskih gnojiva, minimalnu
obradu, te konzervaciju tla i vode.

Obrana od poplava

NASIPI

U okviru regulacijskih radova na području općine Čapljina predviđena je izgradnja novih
i rekonstrukcija postojećih nasipa izvan korita rijeke Neretve i njenih pritoka. Ovi regulacijski
objekti izvode se izvan korita tokova sa svrhom zaštite od plavljenja pojedinih dijelova područja
u razdoblju velikih voda i sprječavanja neželjenih promjena u koritima tokova.

Područja koja se štite

Predviđenim nasipima štite se područja od velikih voda :
- Rijeke Neretve;
- toka Krupe – Hutovo Blato i
- toka Svitave.

Zaštita od velikih voda Svitave, Krupe – Hutovog Blata je do sada regulirano funkcionalnim
nasipima visine oko 2 m. Ovim nasipima štiti se od plavljenja područje Predluki – Zgoni te dio
područja Lug – Sjekoštak između toka Kupe i Svitave te dio područja Dračevo.
U ovom dijelu terena do sada nije štićeno dio područja od naselja Krupa do trase puta Mostar –
Metković kao i aluvijalni plato između Krupe, Neretve i stare željezničke pruge.

Od velikih voda rijeke Neretve nasipima se na desnoj obali štite prostori :

- Grahovo polje (uzvodno od Dretelja) površine cca 35 ha,
- područje aluviona Dretelj između Neretve i trase nasipa nove željezničke pruge, površine

cca 35 ha,
- područje aluvijalne terase Struge od mosta Dr. F. Tuđmana do ušća Trebižata u rijeku

Neretvu, površine cca 100 ha.
- Prostor aluvijalne terase Zalug – Kolovrat između puta Čapljina - Gabela i rijeke Neretve

do Gabele (stari željeznički most), površine cca 110 ha

- 113 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

- Aluvijalna zaravan Otoke od Gabele do granice sa Republikom Hrvatskom, površine cca
245 ha, .

Od velikih voda rijeke Neretve nasipima se na lijevoj obali štite prostori :

- aluvijalna terasa uzvodno od Počitelja, površine cca 32 ha
- Donje Polje (Dabrica), površine cca 23 ha.
- aluvijalna zaravan Babini Pijesci – Zlarin između rijeke Neretve i magistralnog puta

Sarajevo – Metković do ušća Bregave u Neretvu površine cca 135 ha,
- veliku aluvijalnu zaravan Gornje i Donje Polje između rijeke Neretve i magistralnog puta

Sarajevo – Metković do ušća Krupe u Neretvu, površine cca 385 ha

Trasa nasipa

Trasa postojećih nasipa za zaštitu od plavljenja iz pravca toka Svitave, Krupe – Hutovog
Blata se ne mijenja već se dopunjuje produžetkom na lijevoj obali od Krupe do mosta
magistralnog puta Sarajevo – Metković.

Također se ne mijenja trasa postojećeg nasipa od Gabele do granice sa republikom
Hrvatskom ali se treba obaviti njegova rekonstrukcija sukladno zahtjevima navedenim u
poglavlju o konstrukciji nasipa. Planom se predviđa izgradnja 8km nasipa na području Gabela
polja.

Sl. Zaštitni nasip na desnoj obali nizvodno od Gabele

Trasa zaštitnog nasipa duž korita rijeke Neretve je na najvećem dijelu usuglašena sa
konturnim uvjetima uređenja korita rijeke Neretve na dionici Počitelj – Struge sadržanim u
Studiji uređenja korita rijeke Neretve na dionici Počitelj – Struga, odnosno definiranom širinom
dna uređenja korite od 100 m.

Na desnoj obali trasom nasipa obuhvaćen je i dio korita i ušća toka od Bobanovog vrela
kao i povremeni tok nizvodno od uzvorišta Bjelave prema starom željezničkom mostu.

- 114 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

U području Struge zaštitnim nasipima je obuhvaćeno ušće Trebižata u Neretvu kao i dio toka iz
zamočvarenog Čapljinskog Polja do ušća u Trebižat.

U području Gabela od Čeljeva do starog željezničkog mosta trasa zaštitnih nasipa na obje
obale prati postojeće korito Neretve.

Nizvodno od Gabele – starog željezničkog mosta trasa nasipa je duž postojećeg nasipa do
granice sa Republikom Hrvatskom.
Na lijevoj obali predviđeni je nasip uz korito i ušće Bregave u Neretvu i to od magistralnog puta
Sarajevo – Metković, a također i duž desne obale Krupe od mosta na magistralnom putu do ušća
u Neretvu.

Konstrukcija nasipa

Ulazni parametri

Konstrukcija nasipa uvjetovana je prije svega hidraulički proračunatim velikih 1/100
godišnjih voda (za protoke Q1/100 = 2433 m3/s za Počitelj do Q1/100 = 2600 m3/s za profil
Dračevo), zatim kotama terena i maticom toka.

Prema Studiji konturnih uvjeta uređenja korita rijeke Neretve na dionici Počitelj – Struge
za velike 1/100 godišnje vode znakoviti su dva gradijenta :

I = 0,00077 na dionici od Počitelja do starog željezničkog mosta u Čapljini i

I = 0,0005 na dionici od starog željezničkog mosta u čapljini do Struga, vjerojatno do
granice sa Republikom Hrvatskom.

Kota nivelete velikih voda sa definiranim gradijentima je od 15,16 m (Počitelj) do 11,02
m (stari željeznički most u Čapljini), te 8,97 m (most Dr. F. Tuđmana) i 7,09 m (Struge – Zalug).
Kota krune nasipa treba iznositi minimalno 0,5 m iznad definiranih kota velikih 1/100 godišnjih
voda što bi za dionicu od Počitelja do starog željezničkog mosta u Čapljini iznosilo u prosjeku
približno oko 2,5 m, a u području reguliranog toka do Struga i granice sa Republikom
Hrvatskom u prosjeku približno oko 2 m.

Konstrukcija nasipa

Zaštitne nasipe treba izvoditi kao regulacijske građevine izvan riječnog korita sa temeljnom
zadaćom da :

- omoguće otklanjanje uzroka nepoželjnih promjena u koritima tokova i
- osigurati zaštitu od plavljenja u uvjetima velikih 1/100 godišnjih voda.

Svojom konstrukcijom nasipi trebaju odolijevati hidrostatičkim djelovanjima vode
(nastajanje kliznih ploha, slijeganje nasipa i procjeđivanje voda kroz nasip) i hidrodinamičkim
djelovanjima vode ( oštećenja uslijed djelovanja matice tokova i oštećenja uslijed prelijevanja).

Širina krune nasipa za desnu obalu od mosta Dr. F. Tuđman i nizvodno prema granici sa
Republikom Hrvatskom se predviđa od 2,5 do 3 m, a koja bi ujedno bila šetnica na cijeloj svojoj

dužini.
Na lijevoj obali Neretve predviđena širina krune nasipa je također 2,5 do 3 m i to od starog

željezničkog mosta u Čapljini do ušća Krupe u Neretvu do rekreativno – sportskog kompleksa uz
ušće Krupe u Neretvu. Preko ušća Trebižata u Neretvu i ušća Bregave u Neretvu predlažu se
premosnice.

- 115 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

Širina kruna za ostale nasipe predviđena je od 1,5 do 2 m.

Prema navedenim zahtjevima, kao i zahtjevima sadržanih u Studiji konturnih uvjeta
uređenja korita rijeke Neretve na dionici Počitelj – Struge za temeljene elemente konstrukcije
nasipa se predlažu :

- širina krune nasipa 2,5 do 3 m za nasipe uz korito Neretve (prethodni podnaslov)
odnosno 1,5 m za ostale nasipe.

- Nagib pokosa prema toku 1 : 1,5
- Nagib pokosa od toka 1 : 3,
- Izrada obloge i nožice pokosa prema toku od kamenog nabačaja debljine minimalno

0,6/0,8 m,
- Izrada jezgre nasipa od slabo propusnih zbijenih materijala i tijela nasipa os zbijenog

pjeskovito glinovitog materijala,
- Izrada drenaže tipa „drenažnog tepiha“

2.9.6. Zaštita od potresa

Kako je istaknuto u Prostornoj osnovi Plana područje općine Čapljina se nalazi u trusnoj
zoni sa VIII º Merkalijeve ljestvice. Za ovu jačinu potencijalne seizmičke opasnosti treba
prilagoditi sve građevinske objekte u prostoru, što treba normativno regulirati i uvjetovati.
Aseizmičko projektiranje treba provoditi u skladu s postojećim seizmičkim kartama.
Projektiranje, građenje kao i rekonstrukcija objekata mora se provesti tako da isti budu otporni
na potres, te je za njihovu lokaciju potrebno obaviti seizmička, geomehanička i geofizička
istraživanja. Sve elemente zaštite od potresa, uvjete građenja objekata u funkciji zaštite od
potresa i uvjete organizacije naselja i gradnje naselja regulirati na općinskoj razini. Obzirom na
seizmičku aktivnost šireg područja bilo bi korisno napraviti seizmičku kartu mikroreonizacije
područja koja bi prikazivala lokalne seizmičke parametre. Oni se mogu iskoristiti pri planiranju
novih naselja ili bilo kojeg drugog zahvata na određenom lokalitetu.

2.9.7. Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih razaranja

Sukladno važećim propisima jedinice lokalne samouprave dužne su radi zaštite i
spašavanja ljudi, materijalnih i drugih dobara od opasnosti i posljedica prirodnih i tehničko-
tehnoloških, ekoloških nesreća, te ratnih zbivanja planirati i graditi skloništa i druge objekte za
zaštitu ljudi, kao i kontinuirano vršiti praćenje ispravnosti cjelokupnog sustava zaštite od
elementarnih nepogoda.

Mjere zaštite od ratnih razaranja

Skloništa i drugi objekti za zaštitu stanovništva na području općine Čapljina trebaju se
graditi u naseljima koja su svrstana u ugrožena naselja. Stupanj ugroženosti utvrditi na osnovu
verificiranih kriterija; ali prije sveg sukladno gustoći naseljenosti i položaju jer su isti u direktnoj
koleraciji sa ugroženošću. Odlukama na razini općine moguće je uz odgovarajuće obrazloženje
povećati stupanj ugroženosti u odnosu na navedeni, a suprotno nije moguće.
Stari željeznički tunel koji je za vrijeme prošlog rata poslužio ovoj svrsi potrebno je sanirati i
zaštititi. U slučaju ratne opasnosti to je prva razina zaštite za grad Čapljinu. On se nalazi ispod
brda Gradina u sjeveroistočnom dijelu grada ispod prometnice M6 i izlazi u Dretelju.

Mjere zaštite od elementarnih nepogoda

- 116 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

Mjere zaštite od elementarnih nepogoda provode se sukladnom posebnim propisima i
normativima koji uređuju ovo područje.

Zaštita od rušenja
Prometnice unutar planiranih naselja moraju se projektirati tako da se poštuje zaštitni

pojas prometnica definiram zakonom. Razmak između objekata omogućava da eventualne
ruševine objekata ne ugrožavaju objekte međusobno radi omogućavanja evakuacije i pristup
interventnim vozilima. Udaljenosti između objekata određeni su propisima i normama.
Planovima nižeg stupnja potrebno je za nova građevinska područja planirati više ulazno-izlaznih
prometnica u pojedino naselje.

Zaštita od požara
Zaštita od požara podrazumjeva stalnu procjenu od ugroženosti od požara, pa time i

požarno opterećenje, vatrogasne sektore i vatrobrane pojaseve. Projektiranje objekata se temelji
na zakonima, propisima te prihvaćenim pravilima struke.
Ukoliko je razmak između objekata manji od 4m potrebno je zadovoljiti posebne uvjete; tj.
dokumentacijom dokazati da se požar neće proširiti na susjedne objekte te objekt mora biti
odvojen požarnim zidom koji mora ispuniti uvjete date normama i propisima.Radi mogućnosti
spašavanja osoba iz objekata kao i gašenja požara na objektu i otvorenom prostoru, objekt mora
imati vatrogasni prilaz. Pri gradnji i rekonstrukciji vodoopskrbnih mreža mora se, ukoliko ne
postoji, projektirati i hidrantska mreža. I u oblasti zaštite od požara potrebno je donijeti
odgovarajuće dokumente – odluke na razini općine.

2.9.8. Minska polja

Zaostala minska polja predstavljaju opasnost za sigurnost građana i veliko ograničenje u
prostoru tj. zapreka su za bilo kakvu uporabu koja im je namijenjena prostornim planovima
(eksploatacija zemljišta u poljoprivredne svrhe, širenje naselja, izgradnje infrastrukture itd.) te
daljnji ekonomski i društveni razvoj. Ovaj problem se smatra privremenim ograničenjem u
prostoru, ali je njegovo rješavanje uvelike otežano jer se radi o minskim poljima nepoznatog
rasporeda, sa pojedinačnim minama ili grupa mina rasprostranjenim na širem području. Neka
područja su minirana i razminirana više puta za vrijeme ratnih događanja.
U knjizi grafičkih priloga usvojene prostorne osnove razlikujemo 4 karakteristična područja:

1. Sumnjive površine su one za koje postoje naznake da sadrže ostatke pješačkih mina ili
neeksplodiranih eksplozivnih sredstava. Za ova područja su predviđena izviđanja na
kojima se treba utvrditi eventualno postojanje opasnosti, tj. potrebu za prekategorizaciju
površine u miniranu ili površinu bez rizika.

2. Rizične ili minirane površine su prostori gdje je opasnost od mina utvrđena te na njima
predstoji deminiranje.

3. Očišćene površine predstavljaju prostore na kojima je proces deminiranja završen.

4. Površine bez utvrđenog rizika su one površine za koje je izvršeno izviđanje i nije utvrđen
rizik te su one proglašene sigurnim.

Izvor podataka je BHMAC. Kontaminirana područje poklapaju se sa zonama ratnih
djelovanja.
Općina Čapljina nema mnogo područja koja su zagađena minama.

- 117 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

Sistematsko izviđanje kojeg provodi BHMAC razotkrilo je veličinu i ozbiljnost problema, i
poslužio je kao polazna osnova za izradu Strategije protivminskog djelovanja Bosne i
Hercegovine 2009.-2019. koja predviđa da će Bosna i Hercegovina biti bez mina 2019.

2.10. Mjere i smjernice za realizaciju plana

2.10.1. Obvezatnost plana

Prostorni plan Općine Čapljina je dugoročni planski dokument koji uređuje odnose u
planskom gospodarenju prostorom, njegovoj zaštiti, racionalnom korištenju. Plan uvažava
činjenicu da je prostor, bez obzira na formalnog vlasnika nad njegovim pojedinim dijelom,
zajedničko dobro i da je obveza svih korisnika. Radi toga je, suglasno Zakonu o prostornom
planiranju i korištenju Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na razini
Federacije BiH, on obvezujući dokument za sve korisnike prostora u granicama Općine Čapljina.

Svako raspolaganje prostorom suprotno Prostornom planu, Odluci o njegovom
provođenju i drugim dokumentima prostornog uređenja donesenim na osnovu Prostornog
plana, predstavlja povredu Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na razini

Federacije BiH i Zakona o prostornom uređenju Hercegovačko-neretvanske županije, te
podliježe sankcijama.

2.10.2. Provođenje plana i kontinuitet planiranja

Uspješno provođenje Prostornog plana podrazumijeva usklađeno i stalno djelovanje
svih korisnika prostora na ostvarenju planskih ciljeva i konkretnih rješenja. U tom pravcu
posebne i naglašene zadatke imaju nadležni organi uprave i inspekcijskih službi, koji su nadležni
za praćenje i realiziranja Plana i obavljanje kontrole.

Nositelji javnih ovlaštenja u gospodarenju javnim dobrima i svi drugi značajniji subjekti
u korištenju prostora unutar granica Plana, moraju donijeti svoje razvojne programe i strategije
urađene na temelju odgovarajućih analiza i studija (promet, vode, energetika, zbrinjavanje
tekućeg i krutog otpada, šumarstvo, poljoprivreda, sport i rekreacija i dr.). Svi dokumenti, koji se
odnose na prostor unutar granica Plana i njegovo korištenje, moraju biti usuglašeni sa Planom, a
tim i sa važećim propisima i internim državnim i međunarodnim dogovorima i konvencijama.

Općinska služba zadužena za praćenje izrade i provedbe Plana, suglasno članku 25
Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na razini Federacije BiH, pripremit će
Program mjera za praćenje provedbe prostornog plana sa ustrojem odgovarajuće
dokumentacije. Program mjera obuhvaća četverogodišnje razdoblje. Na temelju podataka o
realiziranju Plana u četverogodišnjim intervalima, odnosno izvješća o stanju u prostoru i
realiziranju planiranih zadataka, Općinsko vijeće će donijeti ocjenu o provedbi Prostornog plana,
učinkovitosti usvojenih mjera o gospodarenju prostorom i donijeti Program mjera za iduće
četverogodišnje razdoblje sa eventualnim terminskim i drugim usuglašavanjem Plana.

- 118 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

2.10.3. Mjere aktivnosti u oblasti zemljišne politike

Uspješno provođenje prostorno – razvojne politike je, u značajnoj mjeri, uvjetovano
vlasničkim odnosima nad građevinskim zemljištem. To se posebno odnosi na urbane prostore
grada čiji razvoj može biti usporen, ograničen, a i onemogućen stanjem vlasništva nad
zemljištem. Radi toga je neophodno pomno proučavanje stanja i kreativna primjena Zakona o
građevinskom zemljištu s ciljem da se, otkupom zemljišta i pravom prvokupa, formira zemljišni
fond, a time i osiguraju uvjeti za realiziranje prostorno – planskih dokumenata.

Primjena partnerskih odnosa između javnog i privatnog vlasništva u sferi prostornog
uređenja, kojima mogu biti zadovoljeni javni i privatni interesi je, također, moguća i
preporučljiva.

Mora se uvesti red u razgraničenjima između javnog i privatnog zemljišta u naseljima, jer
je to uvjet za cjelokupne okolinske odnose u naseljima, a time i mogućnosti oblikovanja javnih
površina u skladu sa javnim interesom.
Posebno je bitno definiranje površina pod prirodnim ili izgrađenim javnim dobrima i u njihovim
zaštitnim zonama. Ove površine i zaštitne zone su utvrđene u posebnim sektorskim zakonima,
ovim Prostornim planom i Odlukom o njegovom provođenju. Rješenjem vlasničkih odnosa i
prava korištenja na spomenutim površinama su uvjet za efikasnu zaštitu tih dobara i javnost u
njihovu korištenju.

Provođenje istaknutih mjera u zemljišnoj politici, dosljedno ubiranje poreskih prihoda na
promet nekretnina i usmjeravanje sredstava u prostorni razvoj, moguće je znatno utjecati na
prostorni razvoj Općine, odnosno ostvarenje ciljeva iz Prostornog plana.

Uvođenjem naknada za uređenje građevinskog zemljišta i namjenskih komunalnih
doprinosa može se ubrzati proces izgradnje komunalne infrastrukture i komunalnog opremanja
u urbanim prostorima i u svim naseljima Općine. Time bi se postiglo ujednačavanje životnih
uvjeta na cijelom prostoru Općine, odnosno u njenim ruralnim naseljima sa uvjetima u Gradu i
drugim urbanim prostorima u Županiji/Kantonu. U tom pravcu treba iznalaziti i koristiti i sve
moguće vanjske izvore sredstava.

Značajan utjecaj na uspješno provođenje zemljišne politike ima stanje evidencije o
zemljištu (katastar i gruntovnica) i njihova ažurnost i digitalizacija. Isto tako značajan utjecaj
ima i evidencija o katastarskim prihodima, zemljišnoj renti, prometu zemljišta i sl. kao i
kvalitetno normativno reguliranje svih uvjeta u oblasti privremenog ili trajnog korištenja
zemljišta.

Dosljedno provođenje istaknutih mjera i aktivnosti u oblasti zemljišne politike je obveza
svih korisnika prostora, a prvenstveno nadležnih općinskih organa i javnih poduzeća. Oni su
dužni pokretati inicijative i pripremati konkretna normativna i druga rješenja koja su na tragu
opisanih mjera, a i drugih aktivnosti koje mogu koristiti u ovoj oblasti javnog interesa.

2.10.4. Mjere i aktivnosti u građenju i stambenoj politici

Urbanističkim planom Čapljina 2000. utvrđene su urbane zone svih naseljenih mjesta.
Ovim planom su bili definirani svi uvjeti građenja. Oni su predstavljali osnovu raspolaganja
prostorom za graditeljske aktivnosti i stambenu izgradnju.

- 119 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

Nastale promjene u cjelokupnim društvenim odnosima, rat i njegove posljedice i novi
odnosi u zemljišnoj politici, zahtijevaju temeljitu reviziju i noveliranje postojećih prostorno –
planskih dokumenata. Noveliranjem tih dokumenata bi se izvršilo njihovo usuglašavanje s
važećom zakonskom regulativom, iznašla rješenja za bespravno izgrađene objekte i sanirala
oštećenja u prostoru, nastala ratom. Aktivnosti na noveliranju postojećih planskih dokumenata
iz oblasti detaljnog planiranja (Regulacijski planovi gradskog prostora Čapljina i detaljni planski
dokumenti pojedinih gospodarskih zona) čine prioritetne zadatke u primjeni i provođenju
Prostornog plana. Osnova za noveliranje urbanističko – tehničkih uvjeta i detaljnih planskih
dokumenata su postojeći planski dokumenti i novonastali uvjeti prouzročeni izmjenom
političkog sustava i tretmana prostora kroz međunarodne, državne, regionalne i lokalne odluke i
normative.

Granice urbanih zona (uža i šira) su date u grafičkom prilogu namjene površina. Također
su utvrđene površine izgrađenog i neizgrađenog građevinskog zemljišta.

2.10.5. Objekti unutar urbanih naselja

Izgradnja objekata unutar pojedinih urbanih zona grada se vrši sukladno urbanističkom
planu. Za slučaj da se, do noveliranja urbanističkog i regulacijskih planova, ukaže potreba za
gradnjom objekata, obvezna je Odluka Savjeta plana. Odlukom Savjeta plana se utvrđuju
urbanističko – tehnički uvjeti za izgradnju, a na osnovu postojećih planskih dokumenata

(urbanističkog i regulacijskih planova).
Građevine prema namjeni mogu biti stambene, stambeno – poslovne, poslovne, javne,

turističko – ugostiteljske, sportske, infrastrukturne, garažne (slobodno-stojeće ili skupne),
urbane opreme i ostale, a sve u skladu sa urbanističko – tehničkom dokumentacijom.

2.10.6. Objekti u ruralnim naseljima

Kao područje za izgradnju ruralnih naselja se smatra građevinsko zemljište na kojem su
izgrađene građevine stambene i druge namjene i infrastrukturne građevine i površine i u kojem
se mogu graditi nove građevine namijenjene stanovanju i drugim osobnim ili zajedničkim
potrebama ljudi.

Gradnja unutar naselja mora biti stručno usmjeravana s ciljem da se osiguraju prostori i
sadržaji od zajedničkog interesa građana u naselju i spriječe postupci i radovi koji bi mogli
dovesti do pogoršanja stanja okoliša, odnosno do ugrožavanja zdravlja i normalnih životnih
uvjeta u naselju.

- Izgradnja objekata unutar ruralnih naselja treba biti orijentirana prema postojećim ili
planiranim prometnicama i to tako da se može ostvariti pristup na tu prometnicu preko
građevinske parcele ili prilaznim putem minimalne širine 3 m.

Ukoliko prilazni put ide preko tuđe parcele, vlasnik objekta mora osigurati trajno pravo
služnosti nad zemljišnom parcelom pod prilaznim putom.

- Kod rekonstrukcije objekata koji nemaju neposredan kolski pristup javnoj prometnici, već
samo pješački pristup, može se iznimno tolerirati zatečeno stanje.

- 120 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

- Minimalna udaljenosti nove građevine od ruba kolnika postojeće ili planirane prometnice je
5 m, a u izuzetnim terenskim uvjetima 3 m.

- Oblik i veličina građevinske parcele je ovisan o postojećem izgledu i veličini izvorne parcele
ili parcele nastale cijepanjem ili spajanjem katastarskih čestica. Parcela mora omogućiti
smještaj objekta, minimalnu udaljenost od prometnice i prostor za komuniciranje oko
objekta.
Preporuča se maksimalna izgrađenost parcele do 30%.
Maksimalna površina građevinske parcele u ruralnim naseljima nije ograničena, obzirom da
može sadržavati i vrt kao sastavni dio parcele.

- U ruralnim naseljima se mogu graditi slobodne i poluotvorene građevine, a njihova namjena
je pretežito stambena ili poslovna. Prizemni i podrumski dijelovi stambenih objekata mogu
biti namijenjeni za poslovne aktivnosti (trgovina, ugostiteljstvo, radionice i sl.) ili kao
pomoćni prostori (garaže ili skladišta) dok je namjena tih prostora za smještaj stočnog blaga
i živadi zabranjena. Objekti seoskog gospodarstva (staje, sjenici, silaže i sl.) moraju biti
izdvojeni od stambenih objekata na razumnu udaljenost koja osigurava zaštitu ljudi od
negativnih utjecaja tih objekata. Ukoliko je držanje stočnog blaga i živadi normativno
regulirano posebnom Odlukom, primjenjivat će se uvjeti iz te Odluke.

- Maksimalna katnost objekata je P+2 s tim da je dopuštena gradnja podruma uz uvjet njegove
potpune zaštite od vlage.

- Krovovi objekata su u pravilu dvostrani sa nagibom ploha primjerenim mediteranskim
uvjetima.

- Materijali za gradnju su čvrsti i postojani (kamen, opeka, beton)

- Obrada fasada je žbuka sa završnim slojem od plemenitog morta ili odgovarajuće fasadne
obloge.

- Na svim postojećim objektima se mogu vršiti manje rekonstrukcije i adaptacije, uvoditi
instalacije, dograđivati sanitarne prostorije, vršiti investicijske i tekuće opravke, te uređivati
dvorišta sa ogradama.
Za izvođenje radova iz prethodnog stava, kojima se vrše konstruktivne intervencije na
objektu, mora biti urađena projektna dokumentacija suglasno važećim propisima i uvjetima
iz Odluke o provođenju Prostornog plana.

2.10.7. Status postojećih nelegalnih objekata

Postojeći objekti, koji su izgrađeni bez odobrenja za građenje mogu biti legalizirani
ukoliko nisu u značajnijem nesuglasju sa važećom planskom dokumentacijom, uvjetima iz ovog
Prostornog plana i drugih važećih planskih dokumenata. Legalizacija podrazumijeva provođenje
odgovarajućeg postupka koji je istovjetan postupku propisanom za nove objekte.

Postojeći, bespravno izgrađeni objekti koji su u značajnijem nesuglasju sa važećom
planskom dokumentacijom i uvjetima iz ovog Prostornog plana i drugih planskih dokumenata ne

mogu biti legalizirani u redovnom postupku. Oni su predmet posebnog postupka koji
podrazumijeva osiguranje normalne i dodatne tehničke dokumentacije na temelju koje će
nadležni organi Općine Čapljina moći propisati eventualne sanacijske mjere i donijeti dokument
o legalizaciji. Pod ovim se podrazumijeva kompletna dokumentacija o izvedenom stanju
(izvedbeni projekt), stručno očitovanje ovlaštenog projektanta o općem stanju objekta sa

- 121 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

prijedlogom eventualnih sanacijskih radova, suglasnosti nadležnih komunalnih organizacija i
suglasnost vlasnika i korisnika susjednih objekata da se ne protive legalizaciji objekta.

Ukoliko se kroz pribavljanje dokumentacije konstatira da izgrađeni objekt ima tehnička
svojstva propisana Zakonom o građenju Hercegovačko-neretvanske županije/kantona, 11/05 i
da njegova neusklađenost sa planom nema štetnih posljedica, izuzev otklona od planskih limita,
smatrat će se da je takav objekt u suglasnosti sa ključnim planskim ciljevima i principima, te da
može biti legaliziran.

2.10.8. Mjere i aktivnosti za zaštitu prirode i životnog okoliša

Zaštita okoliša je cjelovito očuvanje kakvoće okoliša, očuvanje prirodnih zajednica,
racionalno korištenje prirodnih izvora i energije na najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni
uvjet zdravog i održivog razvoja.

Osnovni ciljevi zaštite okoliša su:
- trajno očuvanje izvornosti, biološke raznolikosti prirodnih zajednica i očuvanje

ekološke stabilnosti
- očuvanje kakvoće žive i nežive prirode i racionalno korištenje prirode i njenih dobara,
- očuvanje i obnavljanje kulturnih i estetskih vrijednosti krajolika, unapređenje stanja

okoliša i osiguravanje boljih uvjeta života.

Zaštita okoliša postiže se praćenjem, sprječavanjem, ograničavanjem i uklanjanjem
nepovoljnih utjecaja na okoliš, te poticanjem upotrebe proizvoda i korištenje proizvodnih
postupaka najpovoljnijih za okoliš. Potrebno je imati uravnotežen odnos zaštite okoliša i
gospodarskog razvoja i provoditi sanaciju već ugroženih dijelova okoliša. Zaštita okoliša
podrazumijeva planiranje i korištenje prostora, tako da se u njemu osigurava življenje i
gospodarski razvoj uz istovremenu brigu za trajno očuvanje razvojnih potencijala. Prostorno
planiranje je jedan od značajnijih instrumenata zaštite okoliša, te stoga pravilno planiranje i
usmjeravanje ukupnih aktivnosti na određenom prostoru bitno sprječavaju narušavanje
kvalitete okoliša, odnosno pospješuju njegovo unapređenje.
Planiranje gospodarenja okolišem je dio prostornog planiranja, a potrebno je zbog iznalaženja
najefikasnijeg i održivog korištenja izvora i mogućnosti sagledavanja svih sastavnica koje utječu
na stanje u prostoru. Ovaj Prostorni plan utvrđuje ciljeve i interese koji se na području obuhvata
trebaju ostvariti vodeći računa da korištenje prostora osigura sanaciju, zaštitu i unapređenje
stanja okoliša. U procesu planiranja uz zaštitu okoliša, u svezi sa svim budućim aktivnostima,
moraju se utvrditi mjere zaštite okoliša od utjecaja do sada korištenih objekata, te mjere za
zaštitu tla, voda, zraka, biljnog i životinjskog svijeta, krajolika, kulturnih i prostornih vrijednosti
od svih vidova već prisutnog i eventualnog budućeg onečišćenja.

Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih
na očuvanje okoliša u naslijeđenom, odnosno prvotnom ili pak neznatno promijenjenom stanju.
Nepovoljni utjecaj na okoliš na području obuhvata Plana potrebno je mjerama zaštite koje su
propisane u propisima svesti na najmanju moguću razinu. Prostornim planom se određuju
kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu tla, zraka, vode, te zaštitu od buke i mjere
posebne zaštite.

Zaštita tla

- 122 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

Efikasna zaštita tla ima višekratne učinke na cjelokupni sustav zaštite okoliša. Tlo je
važan životni i gospodarski prostor za stanovništvo tako da predstavlja osnovu zdravog života,
ali i osnovu za korištenje njegovih resursa u svakodnevnim životnim potrebama ljudi.
Obnavljanje oštećenih dijelova tla je dugoročan proces smišljenog i stalnog djelovanja, a njegovo
razaranje se odvija kroz kontinuirane prirodne procese (erozija, ispiranje, klizišta i dr.) ili
gradnjom naselja, infrastrukture, industrije, eksploatacije ruda i sl.

Znači, tlo ima važnu prirodnu funkciju kao životni prostor za ljude, biljke i životinje. Ono
u svojoj kružnoj cirkulaciji vode i hranljivih tvari, pretvorbom, razgradnjom i filtracijom čini
važnu osnovu života.

Tlo je, također, izvor gospodarskih aktivnosti kroz korištenje ili eksploataciju prirodnih
resursa, biljne proizvodnje, javne infrastrukture ili kroz izgradnju naselja. Ono je pored toga i
čuvar prirodne i kulturne povijesti.

Oštećenja tla nastaju oštećenjem njegovih prirodnih funkcija. lošom zaštitom od
prirodnih negativnih procesa i uništavanjem prirodne i kulturne baštine.

U području Općine su prisutna oštećenja od:

- otpadnih voda iz naselja,
- eksploatacijom kamena i šljunka,
- odlaganjem krutog otpada na nesanitarnim odlagalištima,
- kemijskim sredstvima koja se koriste u poljodjelstvu,

- mjestimičnim erozivnim djelovanjem bujičnih tokova,
- požarima i poplavama.

Uz glavne prometnice prisutna su onečišćenja tla od ispušnih plinova automobila, ulja,
goriva, trošenja kočnog sustava i pneumatika. Najštetnija su onečišćenja olovom i olovnim
spojevima zbog svoje postojanosti. Opasan je za ljude i ostali živi svijet zbog kumulativnog
toksičnog djelovanja na organizme.

Postoji i mogućnost od incidentnih zagađenja tla, posebice na glavnim cestama s povećanim
prometom ili nepovoljnim prometnim elementima.
U cilju utvrđivanja stanja onečišćenja tla i provođenja mjera zaštite bilo bi potrebno organizirati
monitoring tla na poljodjelskim površinama, posebice za teške metale: Pb, Cd, As, Ni, Cr, Cu, Zn,
Fe, pesticide i herbicide.

Predlažu se sljedeće mjere zaštite i sanacije:

- izgradnja kanalizacijskih sustava za komunalne otpadne vode naselja;
- saniranje starih kamenoloma i šljunkara ublažavanjem pokosa i holtikulturnim

uređenjem;
- kontrolirana i čista eksploatacija šljunka i kamena;
- sanitarno uređenje divljih deponija i deponija u korištenju;
- ograničenje upotrebe umjetnih gnojiva i kemijskih sredstava u poljoprivredi.

Zaštita zraka

Glavni potencijalni izvor onečišćenja zraka u Općini Čapljina je cestovni promet obzirom
da je, pored postojećih prometnica, planirana i izgradnja autoceste u Koridoru Vc i Jadransko-

- 123 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

jonske autoceste.Onečišćenje zraka od cestovnog prometa nastaje od štetnih sastojaka u
izduvnim gasovima (SO2, CO, CO2, NOX, Pb). Pored globalnih rješenja kao što su: korištenje
bezolovnog benzina, ugradnja katalizatora i dr. , efikasna zaštita se postiže i podizanjem zelenih
barijera duž prometnica.
Međutim, najefikasnija zaštita je gradnja prometnica u slobodnim prostorima koji su izvan
naselja. Planirani položaj autocesta u području Općine je izvan naselja ili na njihovoj periferiji što
je povoljno. Također, povoljno je planirano izmještanje dijela magistralne ceste M6 iz naselja i
položaj prilaznih cesta na čvorištu autoceste koje su izvan naselja.

Odlagališta otpada su po svojoj prirodi izvor zagađenja zraka posebice u slučajevima
kada su ona divlja i nekontrolirana. Biološkom razgradnjom organskog otpada i dima koji
nastaje pri spaljivanju otpada stvaraju se neugodni mirisi koji imaju i otrovnih spojeva. U ovu
grupu odlagališta se mogu svrstati i nekontrolirana odlaganja prirodnog gnojiva na
poljoprivrednim imanjima.

Sa ciljem smanjenja štetnih utjecaja na zrak potrebno je pripremiti poseban Program
djelovanja odgovarajućih općinskih službi i javnih poduzeća u pravcu:

- aktivne suradnje s a investitorima na izgradnji cestovnih prometnica u pravcu poticaja za
sadnju zelenih barijera i burobrana;

- normativnog reguliranja uvjeta za prikupljanje i zbrinjavanje krutog otpada;
- normativno reguliranje uvjeta za izgradnju i održavanje gospodarskih objekata na

individualnim poljoprivrednim imanjima i uvjeta za deponiranje stajskog gnojiva;
- programskog mjerenja stanja čistoće zraka u pojedinim dijelovima Općine sa mjerama

koje treba poduzeti u slučaju prekoračenja graničnih vrijednosti.

Zaštita od buke

Utjecaj buke na zdravlje i psihičko raspoloženje ljudi, te kao rezultat toga i kvalitetu
uvjeta života veoma je velik te se zbog toga intenzivna buka smatra jednim od najneugodnijih
utjecaja na životnu okolinu. Uz buku su često vezane i vibracije koje imaju negativan utjecaj na
kvalitetu građevnog fonda. Ugroženost bukom najizraženija je uz prometnice po kojima se odvija
intenzivni kolni promet. Utjecaj buke se smanjuje hortikulturnim mjerama, a posebno
izgradnjom objekata zaštite u zoni naselja i drugih područja u kojima obitavaju ljudi. Dopuštena
razina buke je: danju 60 dB, a noću 50 dB (mjerodavno). Objekti autoceste u Koridoru Vc i
Jadransko-jonska autocesta sa spojnim cestama moraju imati izgrađene barijere za zaštitu od
buke.

U cilju smanjenja buke potrebno je:

- otklanjati izvore buke ili smanjivati razinu buke na dopuštenu razinu
- zabraniti rad bučnih djelatnosti i ugostiteljstva u noćnim satima, osim onih koji

ispunjavaju potrebne tehničke uvjete
- odrediti zone u kojima bi bila dopuštena viša i niža razina buke (karta buke).

Zaštita biološke i krajobrazne raznolikosti

Biološka raznolikost prirodno je podložna stalnim promjenama te su mnoge biljne i
životinjske vrste tijekom evolucije i prirodno iščezle. U današnje vrijeme čovjek je glavni krivac
za ubrzano izumiranje vrsta. Temeljna metoda očuvanja biološke raznolikosti je utemeljenje
zaštićenih dijelova prirode što je uvaženo kao plansko opredjeljenje.

- 124 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

Pored zakonskog zaštićivanja pojedinih vrsta i prostora, važno je u sve ljudske
djelatnosti ugrađivati mjere zaštite biološke raznolikosti. Zaštita staništa na prostorima koji se
gospodarski koriste unapređuje se provođenjem smjernica zaštite prirode od strane
poljoprivrednih, šumskih, vodoprivrednih, prostorno-planskih i drugih službi. Za pravo stanje
prirode potrebno je izvršiti inventarizaciju, kartiranje, valorizaciju i procjenu ugroženosti flore,
faune i njihovih staništa radi njihove zaštite i planiranja ostalih aktivnosti u prostoru.
U Općini Čapljina postoje prirodni rezervati i staništa raznolike flore i faune, posebno u području
zaštićenog ornitofaunističkog rezervata Hutovo blato. Aktom o zaštiti su definirani uvjeti zaštite
koji se moraju kontinuirano provoditi.

Procjena posljedica tehnoloških nesreća i zaštita od izvanrednih događaja

Pri odlučivanju o lokaciji o opasnim djelatnostima treba uzeti u obzir procjenu rizika po
okoliš, uključujući posljedice prekograničnih učinaka te ocjenu rizika uključujući fizičke značajke
područja. Pri tome je potrebno utvrditi količinu i svojstva opasnih tvari, prirediti scenarij
tipičnog uzroka industrijske nesreće, predvidjeti težinu nastalih posljedica po ljude i okoliš te
poduzeti mjere za smanjenje vjerojatnosti proširenja štetnog djelovanja.

Ostale mjere
Nemoguće je razdvojiti upravljanje krutim otpadom od zaštite okoliša i prirodnih

vrijednosti. Jedno podrazumijeva drugo. Upravljanje otpadom je obrađeno u posebnom
poglavlju ovoga Plana, zato je samo potrebno napomenuti da je za sanaciju postojećeg stanja i
unaprjeđenje budućeg stanja okoliša, krajobraza i svih ostalih prirodnih vrijednosti potrebno:

- napraviti projekt upravljanja otpadom;
- sanirati postojeće divlje deponije;
- poduzeti sve mjere zaštite okoliša na postojećoj općinskoj deponiji Ada;
- za dugoročno rješenje na županijskom nivou pronaći lokaciju nove sanitarne deponije i

organizirati prema svim prijedlozima i mjerama prikupljanje, transport i odlaganje
krutog otpada na području Općine Čapljina.

2.10.9. Praćenje i ostvarivanje plana

U skladu s člankom 11 Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na razini
Federacije Bosne i Hercegovine, Općinska služba nadležna za poslove prostornog uređenja, vodi
evidenciju o svim događanjima koja su pratila postupak usvajanja Prostornog plana. Na osnovu
stanja prostora i usvojenih rješenja iz Prostornog plana Služba je obvezna sačiniti prijedlog
Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru, za početni period realiziranja plana odnosno
period od dvije godine. Program mjera o unaprjeđenju stanja u prostoru sadrži ocjenu stanja u
prostoru i pitanja u izradi dokumenata prostornog uređenja, potrebi pribavljanja podataka i
stručnih podloga za izradu novih dokumenata prostornog uređenja , ili izmjenu i dopunu
postojećih, te druge mjere koje budu potrebne.

- 125 -

P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A

ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije, siječanj/januar, 2012.

Postupak ocjene stanja u prostoru i provođenju dokumenata prostornog uređenja i
Programa mjera za prethodni period te donošenje novog Programa mjera se ponavlja svake
dvije godine.
Kvalitetno i kontinuirano praćenje procesa ostvarivanja plana će omogućiti blagovremene i
efektne intervencije u planskoj regulativi kojom se definiraju odnosi u prostoru sukladno općim
i posebnim ciljevima gospodarenja prostorom.

- 126 -