различны, всѐ же это действительно изображение священного судьи,
который в Арконе представлен в другом облике.
3) Как кажется, мастер из Ретры не был в состоянии отлить статую
малого размера, которая была бы полностью подобна деревянному
многоголовому Свантевиту из Арконы.
Если у кого-то возникнут сомнения, стоит ли принимать
предположения о происхождении изображений этого бога, то следует
заняться ещѐ двумя вендскими божествами, которые заслуживают
чтобы их описали здесь. Первое – это Швамбрат прусских вендов,
изображений которого до сих пор не могли предъявить. Этот бог был
покровителем домашней птицы и остальных пернатых.
Ввиду того что мы тут встретили только четырѐх птиц и одно крыло на
голове, можно допустить, что здешние венды повторяли изображения
прусских вендов и выставляли их в Ретре.
Второе божество – это Ютербог, бог утренней зари или бог,
приносящий свет. Фон Вестфаль представил нам его изображение.
Голову окружают лучи, на правой руке стоит изображение солнца, а в
левой – птица.
От жезла, который держит в правой руке наша статуэтка, кое-что
отломано. Возможно, что это было изображение солнца, которое теперь
утрачено. В конце концов можно было объединить обоих богов и
сделать из них нашу фигурку. Ведь когда солнце, этот божественный
свет, восходит, птицы просыпаются самыми первыми. Однако я
ограничусь тем, что представляю читателю достаточные основания и
испытываю удовлетворение независимо от того, какая сторона победит
в этом споре. В таком деле многое зависит от произвола скульптора,
как это бывало при создании вендских идолов; очень трудно принять
решение с полной уверенностью. Что же касается меня, то мне кажется,
что это должен быть Свантевит из Арконы.‖
Slike 92-93. i citat je iz ruskog prevoda knjige Andreasa Gottliba Masa
(Andreas Gottlieb Masch) "Древние богослужебные предметы ободритрв
101
из храма в Ретре на озере Толленцер", Берлин, 1771, Отпечатано в
типографии Карла Фридриха Релльштаба.
Sl.94. Svetovid iz Retre i Svetovid sa stecaka.
Sl.95. Motivi na steccima: simbol V znaci Vid, Svjetlo, Sunce, Ţivot.
102
Sl.96. Sunce sa krilima na obelisku vremena: ljetni solsticij, Vidovdan, prvi
dan ljeta.
Sefik Beslagic u svojoj knjizi "Stecci katalosko-topografski pregled" pise
da je u Donjoj Zgosci bilo vise stecaka. Nekoliko njih preneseno je u
Zemaljski muzej u Sarajevu i to je sacuvano, a ostali su unisteni ugradnjom
u kuce ili su samljeveni za nasipanje lokalne ceste. Strasno koliko je narod
Bosne postao bezbozan i osion, te im ni grobovi predaka nisu svetinja.
Grijeha se ne boje, ljudi se ne stide.
―Izgleda da je na teritoriji stećaka postojao jedan osobito zanimljiv običaj
koji je do sada ostao malo poznat i uglavnom neproučen.Radi se o
takozvanom dvostrukom ili ponovnom sahranjivanju. Obično 3 ili 7 godina
poslije sahrane grob se otvori, izvade se i u vodi i vinu operu kosti, a onda
se, u prisustvu sveštenika, član ova porodice, prijatelja i poštovalaca, obavi
ponovna sahrana. Neposredan povod za izvjesno proučavanje toga običaja
našao sam u natpisu stećka vlastelina Miroslava Ra §kovića u Pošćenju kod
Savnika, u Crnoj Gori, u kojem se, pored ostaloga, pozivaju bliţnji da operu
njegove kosti (BRATIJE, PERITE I PRISTUPAJTE ... )
..........................................................................................................
Razmatrajući razloge pobude ovoga običaja, ,došao sam do uvjerenja da se
radi o ostacima starog slavenskog paganskog običaja, zasnovanog na
vjerovanju da duša pokoj ruka moţe slobodno da ide na drugi svijet ,tek
kada se tijelo potpuno raspadne, zatim da se običaj odnosi na uglednije ljude
sa ciljem da se takvim pokojnicima još jedanput izrazi ljubav i poštovanje."
(Sefik Beslagic, stecci - kultura i umjetnost, Sarajevo 1979, str. 56-57)
Dakle je opisan nekadasnji srbski obicaj, a ne obicaj nekakvih bogumila.
103
Sl.97. Dole su jesen i zima sa zimskim solsticijem, pocetak zime. Iznad su
proljece i ljeto iznad kojih je na nebeskom prestolu prikazano Sunce prvog
dana ljeta, ljetni solsticij, Vidovdan.
Putovici – selo na desnoj obali rijeke Bosne, udaljeno od Zenice oko 5 km
zracne linije na jugoistocnu stranu.
―Na brijegu iznad osamljene kuce Savke Boskovic, gdje je savremeno
pravoslavno groblje, nalaze se dva osamljena stecka u obliku sanduka.
Spomenici su klesani od mekseg kamena (miljevina), relativno su vecih
dimenzija i osrednje su obradjeni. Postavljeni su u pravcu z-i. Nemaju
ukrasa. U ovom selu je krajem proslog vijeka nadjena ploca sa cirilskim
natpisom, koja je poslata u Sarajevo, ali se ne zna njena daljna sudbina.‖
(Sefik Beslagic, Sefik Beslagic: Stećci - Kataloško-topografski pregled,
Sarajevo, 1971, str. 146)
I ovo je kazao Sefik Beslagic. Hvala ti, posteni covjece, i nek je pokoj tvojoj
postenoj dusi.
Ne cudimo se sto nam je nasa istorija nepoznata: sakrivena je u
vatikanskim arhivama. Njihovo svestenstvo bilo je vrhunski skolovano i
prikupljali su i biljezili arheoloske podatke sa svog terena, a nakon njihovih
biljeski dolazili su terminatori srbske istorije u sklanjali ili mijenjali dokaze.
Tako je obrisan napis na zgoscanskom stecku, tako je nestala cirilicna ploca
iz Putovica.
104
Sl.98. Stecci iz Radmilje kod Stoca
Godina podizanja stecka u Radmilji: 6666. godina od postanja svijeta po
srbskom narodnom kalendaru, sto odgovara 1158. godini po danasnjem
kalendaru. Zar su bogumili cuvali i pratili tradicionalni srbski narodni
kalendar?
Sl.99. Solarni simboli, Mystery Hill, New England, USA (lijevo) i Callaigh
at Loughcrew, Ireland (desno).
Sl.100. Fenicanski alfabet i znak slova S (samekh, znak br. 40), samekh
(heb.) znaci podizanje.
105
Sl.101. Ogham alphabet, solarni simboli i znak slova i
Sl.102. Vidovo polje, Radmilje greblje (nekropola), Stolac, Hercegovina:
Sveti Vid. Podignuta desna ruka je bozanska ruka Dazboga. Za ledja
sklonjena lijeva ruka znak je zapada. Znak iznad pojasa (crvena boja) je
podizanje, ISHOD, ISTOK, izlazak Sunca, zora, jutro, vidik.
106
Nekropola stecaka Radmilje nalazi su u polju zvanom Vidovo polje, jasno
i zasto: polje Svetog Vida.
Sl.103. Znakovi iz Vince i stecci iz Radmilje kod Stoca sa drevnim solarnim
simbolima.
107
Sl.104. Gravura. A. Direra (Albrecht Dürer)
Ziveci u 15. vijeku A. Direr (A. Dürer) je takoreci bio savremenik onih
sto su podizali kamene biljege. Pogledajmo ovu njegovu gravuru i podignuti
desni dlan: iz podignutog desnog dlana isijava bozanska zivotvorna svjetlost,
a okolo je sedam svijetnjaka kao sedam dana.
108
Sl.105. Sveti Vid sa podignutom bozanskom rukom iz koje isijava svjetlost
koja daje zivot svemu na zemlji.
Sl.106. Motiv sa stecka: Bozija ruka sa suncem na dlanu.U hinduizmu i
budizmu ovakav znak desne ruke nazvan je Abhaya Mudra i znak je
neustrasivosti, zastite, sigurnosti, znak mira i blagoslova.
109
Sl.107. Ruka u znaku Abhaya Mudra (nadgrobni spomenik, Surhastra,
Gujarat, India) i Buda.
Sl.108. Podignuta ruka sa dlanom u znaku Abhaya Mudra, Dhrangadhra,
India.
110
Sl. 109. Srbski prehriscanski simboli Bozije ruke i Bozija ruka na stecku
krstaci.
Sl.110. Bozija ruka na steccima
111
Sl.111. Bozija ruka kao motiv stecaka
112
Sl.112. Sazvijezdje Oriona
Slicnost figure Svetovida sa stecka i sazvijezdja Orion nije ni malo
slucajna. Od zadnjih dana aprila do pocetka druge sedmice avgusta Orion se
ne vidi na nocnom nebu, jer ulazi u zonu Sunca, tj. u zonu dana. Dakle bas u
vrijeme maja, juna i jula kad su najvece topline, Sunce se nalazi u zoni
Oriona i Bika (Taurusa). To vrijeme pripada Jarilu, Jurju i Svetovidu.
113
Zvijezda Meissa je glava Oriona:
Lambda (λ) Orion, Meissa, is a double star, 3.7 and 6, pale white and violet,
in the Hunter's head.
Orion's body has many bright stars, but his head is marked with only three
dim stars; lambda (Meissa), phi1 (θ1), and phi² (θ2); the reason Manilius
explains is that his head "is imbedded in high heaven with his countenance
remote." Another translation gives:
"In his vast Head immerst in boundless spheres
"Three Stars less bright, but yet as great, he bears.
"But further off remov'd, their Splendor's lost." — Creech's Manilius (1st
century A.D.).
Izvor: http://www.constellationsofwords.com/stars/Meissa.html
HEAD = GLAVA
Sl.113. Runa dagaz, sto znaci dan (sasvim lijevo) i tri stecka sa simbolima
dana.
Sva solarna bozanstva na steccima imaju oblik tijela u znaku rune dagaz
(dan), a takav oblik ima i "tijelo" Oriona.
Pod nogama Oriona je sazvijezdje LEPUS ili LUPUS,tj. VUK, a vuk je
jedan od simbola Srba, tj. "Slovena". I njegovo tijelo ima oblik rune DAN
(DAGAZ). Sazvijezdje Orion kod drevnih Arijana u spisima RIG VEDA
i kod danasnjih Indusa poznato je kao sazvijezdje JELEN (MRIGA).
114
Sad smo dosli do jos jednog dokaza zasto je jelen solarni simbol. Na
steccima bozanstvo sunca lovi jelena, sto znaci da Sunce u svom kretanju
tezi da "ulovi" jelena, simbolicno predstavljanje kretanja Sunca ka
sazvijezdju Jelena (Oriona) kad je ono, Sunce, u najvecoj snazi.
Sl.114. Svetovid, Beli Vid, Belovid ili Belobog sa solarnim konjem lovi
jelena, odnosno sazvijezdje Orion ili Mriga. Pas je simbol sazvijezdja Veliki
pas (Canis Major). To je simbolicni prikaz Sunceve putanje ka ljetu.
115
Sl.114. Motivi sa stecaka: bog Sunca (Sveti Vid) sa konjem, sazvijezdje
Veliki (ili Mali) pas u liku psa i sazvijezdje Mriga (jelen kao Orion).
Sl.116. Godisnja doba i Orion (jelen, Mriga)
I = proljetni ekvinocij, proljetna ravnodnevnica, pocetak proljeca: Sunce je
predstavljeno sa sest zraka.
II = jesenji ekvinocij, jesenja ravnodnevnica, pocetak jeseni: Sunce je
predstavljeno sa sest zraka)
III = ljetni solsticij, pocetak ljeta, Vidovdan: Sunce je predstavljeno sa
sedam zraka (osmi zrak je zubom vremena izbrisan)
IV = zimski solsticij, pocetak zime, rodjenje Malog Boga Svarozica, Bozica:
Sunce je predstavljeno kao dva kruga bez zraka.
Jelen (Mriga) je sazvijezdje Oriona koje pripada zimskom nebu.
116
Sl.117. Lovac kraj zemaljskog drveta zivota ulovio jelena: simbolicno
predstavljeno toplo suncano vrijeme rasta vegetacije u proljece i ljeto kad je
Sunce u sazvijezdju Oriona, te Oriona tada nema na nocnom nebu.
Sl.118. Sunce na zenitu pod uglom od 90 stepeni: ljetni solsticij, prvi dan
ljeta, Vidovdan.
Sl.119. Izmedju kopalja sv. Jurja i Peruna stoji jelen sa suncem na glavi:
simbolicni prikaz vremena od Jurjeva do Perunovog dana, hriscanskog
Ilindana. Jelen je Orion (sazvijezdje Mriga iz Rig Veda, sto znaci “jelen”).
Pas je simbol sazvijezdja Veliki (ili Mali) pas.
117
Sl.120. Polozaj Sunca na dan pocetka ljeta i sazvijezdje Taurus (Bik). Tacno
tako je prikazano na stecku (slika ispod).
Sl.121. Sunce kod rogova sazvijezdja Bika u vrijeme ljeta, vrijeme Jarila,
Kupala.
118
Sl.122. Vincansko pismo (kultura Lepenskog vira): slovo G = >> = gore u
nebo (Tabla II. - Grafizam kulture Lepenskog vira. Prema D. Srejović - Lj.
Babović 1983, crteţ 34, str. 59).
Sl.123. Vincansko pismo i stecak sa istim znakovnim simbolima
119
Sl.124. Vincansko pismo i slovni znak K (lijevo. Kameni znaci sa nebeskim
simbolima C (S) iz vremena prije hriscanske ere (Irska): krivuljasta linija je
Sunceva ekliptika.
Sl.125. Krivuljasta linija je Sunceva ekliptika (kolijada, kolenda, kolovrat),
a prava linija po sredini krivulje je nebeski ekvator. U sredini je krug Sunca.
Desno je glagoljicno slovo K (krivulja, kolence, kolenda, koliada).
120
Sl.126. Motivi sa vavilonskog granicnog kamena(12. vijek stare ere) i motivi
sa stecaka. Prvi znak s desna je solarni simbol od kojeg je nastalo
glagoljicno slovo V (vid).
I nakon 2000-2500 godina neki motivi sa vavilonskog granicnog kamena
prepoznatljivi su na steccima.
121
Sl.127. Skitske rune (crypt of Anthesterios of the 1st century B.C. - 1st
century A.D. in Panticapeum, the capital of the Bosporan kingdom, Kerch).
Isti simbol nalazi se na keltskom novcu i na glavama Svaroga i Svarozica
(gornja slika).
Skitski simboli: http://www.anthroglobe.info/docs/Sergei ... eliefs.htm
Sl.128. Motiv sa keltskog novcica, Galija, Francuska (oko 50 god. stare ere),
motivi sa stecaka, a sasvim desno je arijanska bakarna amajlija oko 1000-te
god. st. ere (Gangetic valley, India).
122
Sl.129. Sjeverna polulopta: ljetni solsticij, prvi dan ljeta, Vidovdan.
Sl.130. Ovako su prvi dan ljeta oznacavali Vikinzi.
Sl.131. Ljetni solsticij, Vidovdan, obiljezen na stecku iz Ciste, Imotski,
Dalmacija.
123
Sl.122. Neki od stecaka sa simbolima Vidovdana (ljeta).
Sl.133. Sarmatski simboli ljeta
Izvor slike br.74: Тадеуш Сулимирский. Сарматы. Древний народ юга
России
Link: http://www.uwed.uz/books/3/Tadeush-Sulimirskiy_Sarmaty--Drevniy-
narod-yuga-Rossii/41
Sl.134. Skitski kamen “baba” (sasvim lijevo) i stecci “babe” (desno).
Izvor slike br.73 (prva s lijeva): М.П Грязнов, E.Р. Шнейдер
Древние изваяния Минусинских степей.
Link: http://kronk.narod.ru/library/gryaznov-shneider-1929.htm
124
Sl.135. Pecat ruskog kneza Svjatoslava iz 10. vijeka pisano i crilicom,
latinicom i glagoljicom. (The text on a seal of Russian Grand Prince
Svyatoslav Igorevich).
Slika 135: The interpretation of the three ancient Russian texts, Sergei V.
Rjabchikov: http://slavonicweb.chat.ru/sl14.htm
Sl.136. Motiv sa stecka iz Gornjih Studenaca kod Ljubuskog (lijevo) i rijec
ЕВ(А)НГ(Е)ЛИЕ iz Miroslavljevog jevandjelja, kao i na pecatu ruskog
kneza Svjatoslava (Sl.135). To je drevno slovo G (skraceno za rijec Gospod).
Ovaj slovni znak imali su i drevni Sabeji iz biblijske Sabe, samo je kod njih
imao glasovnu vrijednost S kao i kod danasnjih Etiopljana (Amharic letters).
Sl.137. Motivi na stecima: na piramidama je bozansko zezlo, ovdje kao zezlo
Boginje Majke, Tabiti, potonje Mokos, boginje proljeca i plodnosti.
125
Skitska tamga (izvor): http://slavonicweb.chat.ru/sl40.htm;
Sl. 138. Tabiti sa boţanskim znakom (ţezlom) i boţansko ţezlo na steccima.
Tabiti (izvor): Remarks on the Scythian, Sarmatian and Meotian Belifs, by
Sergei V. Rjabchikov
Link: http://www.anthroglobe.info/docs/Sergei/scythian-sarmatian-meotian-
beliefs.htm
Sl.139. The the record on a fragment of a vessel discovered at Malaya
Zemlya near Novorossisk, the Krasnodar Territory, Russia (lijevo). Znak na
stecku isti je markiranoj tamgi.
126
Izvor: Sergei V. Rjabchikov, On the Sarmatian Feast Kolyada,
Link: http://slavonicweb.chat.ru/sl40.htm
Sl.140. Tabiti na tofetu Skita iz Kartagene tofet - tobet – tabiti (lijevo) i
terakota iz fenicanskog groba na Kipru.
Sl.141. Tabiti kod kavkasko-sibirskih Skita
Sl.142. Tabiti (Mokos) na stecku
127
Sl.143. Figurine (idoli) rano bronzano doba, Karata Village, Dagestan
(lijevo) i motiv na stecku (desno).
Izvor: http://www.tsumada.ru/ru/text/128
Sl.144. Skitska zlatna riba sa simbolima Sunca (oko je vid, tj. Sunce), 4. vijek
stare ere i indijanska figura iz Ekvadora (9. vijek nove ere) sa suncanim
znacima na zlatnom modelu "aviona".
Sl.145. Simboli Sunca na steccima
128
ČRNOBOG
U slovenskoj mitologiji Černobog (Zernebogh, Zlebog, Crnobog, Crni
bog) boţanstvo koje je donosilo nesreću, zli bog, bog tame, vrag. O njemu je
zapise ostavio kroničar Helmold. Helmold biljeţi da Slaveni vjeruju da sve
što je dobro dolazi od dobrog boga, a zlo od zlog (slavenski dualizam). I
avramske vjere uce o Bogu Dobra i bogu zla. Starobiblijski bog zla je
Velzevul (Belzebub) kojeg Hrist naziva starom zmijom, djavolom i knezom
tame. U Kuranu je to Iblis ili Šejtan.
Sl.146. Ĉernobog (Чирнитр) iz Retre (?). Na mnogim ruskim sajtovima kao
izvor ovog crteza navodi se poljski arheolog 18. vijeka Jan Potocki.
Sl.147. Motiv na stecku: Ĉernobog u namjeri da proguta Sunce.
129
Sl.148. Ĉernobog prozdire kozu
Sl.149. Ĉernobog napada djevojku
Sl.150. Lav kao Bjelobog u borbi sa azdajom Ĉernobogom.
130
Sl.151. Sazvijezdje Cetus(lijevo) i Cetus kao Bjelobog na stecku, a iznad su
konj i lav, takodje simboli Bjeloboga (stecak iz Boljuna kod Stoca, BiH)
Sl.152. Bjelobog (Cetus), Sunce i Mjesec
Sl.153. Lav Bjelobog i Cetus
131
Sl.154. Belobog u liku lava brani krsno drvo zivota od zmije Ĉernoboga
(motivi sa oltarskej pregrade kasnoanticke crkve u Zenici).
132
Sl.155.Simboli Bjeloboga i simboli Ĉernoboga
Sl.156. Sazvijezdje Hidra kao symbol Crnoboga (crvena boja) i sazvijezdje
Cetus kao simbol Bjeloboga (plava boja). Izmedju je solarni krst:
horizontalna linija je pravac nebeskog ekvatora, a vertikalna linija pravac
Sunceve deklinacije (kretanje Sunca u pravcima sjever-jug).
133
Sl.157. Iz Miroslavljevog jevandjelja: Hrist drzi Cetusa koji se symbol
Bjeloboga?
134
Sl.158. Srednjovijekovni oltarski krst iz Decana: crvenim strelicama
oznaceni su simboli Ĉernoboga i Bjeloboga (ovo je jedina fotografija ovog
krsta).
Sl.159. Bjelobog kao lav sa svojim simbolima.
135
Sl.160. Lav kao Bjelobog nad ulaznim vratima manastira Studenice (12.
vijek).
Sl.161. Jarovit, Jarilo, Juraj, Gerovit ili Herovit iz Volgasta (Wolgast,
Germany) i motiv svetog ratnika na stecku (Izbicanj, Prijepolje – sada u
Muzeju u Uzicu).
136
Sl.162. Jedna od etiopskih crkava klesanih u kamenu (Lalibela, 12-13.
vijek): izgledom prozora simbolicno je predstavljen izlazak Sunca, zora.
Sl.163. Simboli zore na steccima
Sl.164. Dva sunca su istok i zapad, a motiv uzeta na steccima. Uţe (špag)
izmedju dva simbola Sunca je mjera vremena, vrijeme.
137
Sl.165. Drevni solarni simboli (I)
138
Sl.166. Drevni solarni simboli (II)
Sl.167. Neki od solarnih simbola sa stecaka.
139
Sl.168. Anticka vaza oko 530. god. stare ere (Luvre museum, Paris, France).
Figure 1.
It looks like four Scythian/Sarmatian signs 80 ma (cf. Scythian/Sarmatian
ma 'the sun; solar; solstice; fire; funeral pyre', Ma 'the name of the sun
goddess') that form a cross. A similar construction has been examined by the
author earlier (Rjabchikov 2002a; 2002b). The Scythian/Sarmatian sign
"cross" reads ay, cf. Scythian/Sarmatian ay 'egg; the World Tree; the sun;
life, vitality; vigour; long life'. All the four signs 80 ma are decorated with
the sign "petal" (a solar symbol). Besides, eight "petals" form the second
cross. So this is the symbolism of the sun and the World Tree.
Why was the Scythian symbol painted on the Greek vessel? It is known
that Scythian warriors are depicted on some Greek vessels; a master by the
name Scythian painted several Greek vessels between ca. 520 and 505 B.C.,
hence one can say about certain influence of the Scythian culture on the
Greek culture (Frolov 1998: 136-7, 141). I conclude that Scythian/Sarmatian
signs can be depicted on some Greek vessels.
Izvor: http://slavonicweb.chat.ru/sl48.htm
140
Sl.169. Pet solarnih simbola MA na steccima (sunce, proljetni ekvinocij, prvi
dan proljeca, Majka Zemlja, Tabiti, Makos).
Sl.170. Jos motiva grckih antickih vaza istih kao na steccima.
Sl.171. Bog Surban (Zurban) ili Serbon (Cincinatti Art Museum, Ohio,
USA). U krilima je po 45 podioka. U oba krila zajedno je 90 podioka, sto je
broj dana jednog godisnjeg doba.
141
Cetiri zute linije sa strana su cetiri godisnja doba (Sl.171), sest plavih linija
su sest dana i sedmi dan je dan Sunca (Sunce u krugu). Na Suncu je suncana
kruna, znak Boga Serbona.
Sl.172. Serbonova kruna na artifaktima iz sarmatskih tumulusa (7-8. vijek).
Sl.173. Surbanova (Serbinova) kruna na prstenu nadjenom u grobnici pod
steckom kod Trebinja i ta kruna na prvoj strani Miroslavljevog jevandjelja.
Sl.174. Serbonove krune motivi su mnogih stecaka.
142
Sl.175. Serbonov znak na Bozicnoj cesnici Srba 19. vijeka (predhriscansko
znacenje se zaboravilo, znak je ostao u ime Svete Trojice).
Sl.176. Krilato asirsko bozanstvo sa jelenom kao solarnim simbolom i
drvetom zivota, 9. vijek stare ere (lijevo) i drvo zivota kao motiv stecka
(desno).
143
Sl.177. Solarni znakovni simboli vincanskog pisma nalaze se i na steccima.
Sl.178. Cetiri godisnja doba (motivi sa stecka): centralni dio je nebeski
ekvator sa proljetnom i jesenjom ravnodnevnicom, iznad su proljece i ljeto
sa ljetnim solsticijem, ispod jesen i zima sa zimskim solsticijem u sredini
(desno).
144
Sl.179. Vedsko trojstvo; Visnu (Visnji Bog) je sa skiptrom (zezlom). Siva drzi
zezlo kao znak Serbonov.
Sl.180. Stecak: Bozja ruka sa zezlom
145
Sl.181. Paradni opasac rimskog legionarskog oficira sa solarnim simbolima
oko krsta i motiv na stecku (dole). U sredini je stecak sa likom Peruna koji u
ruci drzi trouglasti predmet kao i Perkun iz Retre (dvije slike desno).
Sl.182. Nebeski kotac, kolo vremena, kolovrt ili kolenda i znak Rotari kluba.
146
Sl.183. Grcka Venera sa nebeskim kolom
Sl.184. Pozaj ruku u znaku polusvastike i znaci RA, Sunce (Fatnicko polje,
Hercegovina) Ovaj znak nasao je svoju ulogu i u simbolici masona.
"Problematika bosanskih krstjana posebno je zamućena literaturom koja je
nadahnuta ezoteričnim pobudama ili političkim potrebama. ĐorĎe J. Janjić u
pogovoru knjizi Vase Glušca o bosanskim krstjanima točno primjećuje da u
inozemnoj literaturi postoje i predstavnici različitih ezoterijskih grupa,
kojima je ―cilj da restauriraju (tačnije izmisle) učenje bogomila koje bi bilo
blisko i saobrazno njihovim gnostičkim sektama‖. (Đ. J. Janjić, Povratak. U:
147
Vaso Glušac, Istina o bogomilima. Knjiţevne novine, Beograd, 1992, str.
320-321)
Sl.185. Tamga na stecku: puni krugovi u donjoj sekciji oznacavaju ljeto, te
bi tamga mogla da znaci ljetni solsticij, dan Svetog Vida.
Izvor: Sergei V. Rjabchikov, The Scythian/Sarmatian influence on the
Slavonic mythology and decorative art by
Link: http://slavonicweb.chat.ru/sl37.htm
Sl.186. Simboli proljeca: Sunce na solarnom krstu, simbolu godisnjih doba.
Horizontalna linija krsta je nebeski ekvator u pravcu istok-zapad. Vertikalna
linija oznacava sjever-jug: iznad linije nebeskog ekvatora je sjever, ispod je
jug. Istok pripada proljecu, zapad jeseni, sjever ljetu, a zimi pripada jug. To
su polozaji sunca u pocetku godisnjih doba. Snagu Sunca u godisnjim
dobima pokazuje i dijagonalno podijeljeni kvadrat u donjoj sekciji ovog
stecka: u zimskom dijelu kvadrata nedostaje Sunce, jer zimsko Sunce nema
snagu i da zimu ne zamijeni proljece, sve bi pomrlo.
148
Sl.187. Klasicni prikaz strana svijeta i godisnjih doba (lijevo) i napredniji
prikaz godisnjih doba (desno): krugovi sa upisanim krstom su proljetna i
jesenja ravnodnevnica, krug bez krsta je pocetak ljeta, a romb u dnu bez
sunca predstavlja zimu. Slovo K znaci kolijada, kolende, zimske svecanosti
povodom zavrsetka kalendarske godine i zimskog solsticija kad dan pocinje
da biva duzi.
Sl.188. Na nekim steccima prikazane su astronomske pojave vezane za
Sunce i godisnja doba.
Dva sunca su proljece i jesen, a krst je ljeto (Sl.188, prva s lijeva).
Dijagonalne linije oznacavaju pomjeranja Sunca pri izlascima i zalascima od
zimskog vremena kad Sunce izlazi na jugoistoku i zalazi na jugozapadu, do
ljetnog vremena kad izlazi na sjeveroistoku, a zalazi na sjeverozapadu.
Centralna vodoravna linija je nebeski ekvator od istoka do zapada. Jedan od
krstova oznacava ljeto, a drugi u obrnutom smijeru oznacava zimu. Rozeta
oznacava istok i proljece, a Mjesec oznacava zapad i jesen. U plavo
markiranom prostoru je rozeta kao simbol Sunca i trideset tackastih znakova
za trideset dana mjeseca.
149
Sl.189. Kolovrt (kolovrat) na stecku
Dva puta po 4 podioka.
16 podioka u krugu:
4 + 4 + 16 = 24 = broj casova od jednog do drugog izlaska Sunca
24 : 2 = 12 = 2 x 12 casova = 12 casova dana i 12 casova noci
Sluzitelji Sunca mjerili su vrijeme isto kao sto se mjeri danas.
Sl.190. Izmedju Jurjeva i Perunovog dana je Majka Zemlja sa krstovima
Svetovida (Vidovdan je u sredini izmedju Jurjeva i Perunovog dana,
potonjeg Ilindana).
Sl.191. Motiv sa stecka: proljetna i jesenja ravnodnevnica na nebeskom
ekvatoru oznacene su polukrugovima (istok i zapad), a ljetni i zimski solsticij
su krugovi sa znakovima Sunca.
150