Sigurno u digitalnom svijetu

Sigurno u
digitalnom svijetu

Mira Andrijašević, 1. c

[upišite tekst]

Mira Andrijašević
Privatnost na mreži

Sadržaj

Privatnost na mreži ...................................................................................... 2
Pozitivni i negativni utjecaji računalne tehnologije na osobni život i
društvo........................................................................................................... 3

Elektroničko zlostavljanje......................................................................... 4
Ovisnost ..................................................................................................... 5
Zaštita računala i podataka na mreži.......................................................... 6
Mogućnosti prilagođavanja digitalnih sadržaja osobama s
poteškoćama................................................................................................. 8

1

Mira Andrijašević
Privatnost na mreži

Privatnost na mreži

Dok surfate1 ili šaljete e-poštu te obavljate bilo kakvu drugu aktivnost na
internetu, ostavljate digitalne tragove. Digitalni tragovi su informacije koje
su na internetu dostupne o nama bez obzira na to jesmo li ih ostavili sami ili je to
učinio netko drugi, slučajno ili s namjerom. Svako pretraživanje interneta (osim
anonimnoga), osobito ono s prijavljivanjem i objavljivanjem, ostavlja digitalni trag koji
može biti dostupan, podijeljen ili umnožen.
Jednom ostavljen trag teško se uklanja. Toga
treba biti svjesan i mrežom se treba odgovorno
i sigurno služiti. Pojedine tvrtke na internetu
koje se bave prikupljanjem podataka znaju tko
ste, bilježe vaše navike, proizvode koje
kupujete i stranice koje posjećujete. Večina
stranica koje posjetite ostavlja kolačiće2 na
vašem računalu, što je vrlo teško izbječi jer je
mnogim stranicama to obavezna aktivnost pri
pokretanju. To je malena tekstualna datoteka pomoću
koje je moguće pratiti koje stranice posjećujete i koliko
često. Ako pokušate izbjeći kolačiće, neke vam stranice
neće raditi.

Pretraživači mogu pratiti IP adresu korisnika. Različiti neželjeni programi mogu
presresti šifre i podatke o bankovnoj kartici te ih proslijediti udaljenim osobama.
Objave osobnih podataka i fotografija na društvenim mrežama mogu biti predmet
zanimanja različitih osoba koje se bave zlonamjernim poslovima kao što su krađa

indetiteta, zlouporaba osobnih podataka i cyberbulling3.

Na mreži je potrebno poštovati tuđu i svoju privatnost pomoću jednostavnih
pravila i sigurnosnog ponašanja. Dakle treba :

• Izbjegavati ostavljanje osobnih podataka Pravilo za stvaranje

• Čuvati i stvarati sigurne lozinke sigurne lozinke: lozinka
pridržavajući se pravila
mora imati najmanje
• Dijeliti samo one sadržaje koji ne mogu
nanijeti štetu vama i drugima osam znakova,
uključujući posebne
• Biti oprezan jer postoji mogućnost
krađe indetiteta znakove (simbole),

• Imati na umu da je na mreži sve dostupno i javno velika i mala slova te

• Ograničiti vrijeme provedeno online4 radi očuvnja brojke. Sigurnost
svoga psihičkog i fizičkog zdravlja lozinke povećava se

• Prijaviti svaki oblik elektroničkog nasilja njezinom duljinom, tako
da mnogi stručnjaci

savjetuju da ona ina 10

1 pretraživanje interneta do 12 znakova.

2 sićušne datoteke web stranica koje se spremaju na internet preglednicima korisnika, te sitne datoteke dopuštaju

web stranicama da pamte sve što su posjetitelji radili

3 elektroničko zlostavljanje

4 na mreži

2

Mira Andrijašević
Privatnost na mreži

Pozitivni i negativni utjecaji računalne
tehnologije na osobni život i društvo

Današnji svijet i naš život tijekom cijelog dana povezani su
s različitim tehnologijama, primjerice pametnim kućanskim
uređajima (hladnjak i perilica), osobnim pomagalima
(pameni sat, pametni telefon i pametne naočale) i
tehnologijama potrebnim na poslu (računala, mreže i pisači).
Gotovo svi uređaji koje smo nabrojali imaju online pristup i
pripadaju računalnoj tehnologiji. Internet je posebice
uključen u većinu aktivnosti tijekom našeg dana.

Na internetu možemo pronaći sadržaje iz različitih područja: poslovnog svijeta,
obrazovanja, zabave i razonode. Možemo čitati knjige u elektroničkom izdanju,
kupovati putem interneta, plačati račune putem internetskog bankarstva, posjetiti
turističke agencije… Internet je ogromna mreža korisnih informacija i zabave.
Uslugama interneta pristupamo putem pametnih telefona i drugih vrsta računalne
tehnologije.

Mnošto različitih prodavaonica ima svoje mrežne stranice na kojima je moguća
online kupnja5. Takvo kupovanje ima velikih prednosti zato što ima veći izbor nego u
klasičnim prodavaonicama, nema velikih gužvi i štedi
vrijeme. Najčešće je kupnja putem interneta jeftinija. Za
takvu kupnju potrebno je unijeti broj kreditne kartice, tako
da se kreditna kartica može zlorabiti i iskoristiti na druge
načine. Postoje mnoge zlonamjerne aplikacije, pa djeca
trebaju kupovati putem interneta uz nadzor roditelja ili
digitalno pismenih odraslih osoba.

Savjeti za sigurno kupovanje na internetu:
• Kupujte u provjerenim internetskim prodavaonicama.
• Dobro provjerite URL da ne biste naišli na lažn mrežu (web) stranicu, svakako
mora počinjati sa https://.
• Usporedite cijene proizvoda u različitim prodavaonicama i ne nasjedajte na
„previše povoljnu“ ponudu, najčešće je riječ o prijevari.
• Provjerite recenzije stranice i komentare korisnika.
• Budite oprezni s „basplatnim“ ponudama, najčešće one to nisu. Čitajte i sitna
slova i dobro proučite uvjete kupovanja i mogućnost vračanja proizvoda ako
niste zadovoljni.

5 kupovati putem interneta

3

Mira Andrijašević
Privatnost na mreži

• Proučite shipping6 da se ne bi pojavili nepredviđeni troškovi na koje niste
računali.

Elektroničko zlostavljanje

Tinejdžeri sve više vremena provode na društvenim mrežama. U mnoštvu prednosti
brzog slanja poruka, razmjene informacija, postoje i mnoge opasnosti.

Jedna od najvećih opasnosti jest cyberbulling.

Zlostavljači mogu biti vršnjaci, no nekad čak i odrasle osobe. Ismijavanje, ruganje,
prijatnje pa manipulacije ili ucjene vrlo često prerastu u zlostavljanje u stvarnom
svijetu, a ne samo “iza ekrana“. Sve su ovo problemi s kojima se danas susreću
mnogi mladi.

Ako postoji sumnja na bilo kakvo elektroničko nasilje preporučuje se povjeriti
nekoj starijoj osobikojoj vjerujemo, a nasilje možemo prijaviti i putem Internet
stranica.

• Centar za sigurniji Internet Csi.hr – Centar za sigurniji internet
• Red button Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske - Online

prijava zlostavljanja djeteta - RED BUTTON (gov.hr)

Zabrinutost za sebe ili dobrobit drugog
djeteta prijavi policiji.

6 poštarina

4

Mira Andrijašević
Privatnost na mreži

Ovisnost

Zamjena virtualnog i stvarnog svijeta

Dugotrajno i svakodnevno korištenje tehnologije sve češće izaziva ovisnost koja je
opasna za zdravlje.
Ovisnici zaboravljaju na stvarne živote, prijatelje i obitelj. Zapuštaju i sebe same,
dok im je glavni fokus na virtualnom svijetu.
U Hrvatskoj postoje razne zajednice koje se bave, pomažu ovisnicima o internetu.
Provode se programi koji osposobljavaju polaznike za odgovorno i ne pretjerano
korištenje internetom.

Ergonomija

Ergonomija je znanost koja proučava interakciju čovjeka i stroja.
Posebno vode brigu o mišu, tipkovnici, monitoru, radnoj okolini, stolu, stolcu
te osvjetljenju.
Za vrijeme dugotrajnog rada za računalom česte su manje ozljede, bolovi u
kralježnici ili udovima zbog krivog položaja ili ponavljajućih pokreta u radu s mišem.
Preporučuje se razgibavanje, istezanje i povremeno uzimanje stanki nakon dugog
rada.

5

Mira Andrijašević
Privatnost na mreži
Ukoliko se stalni korisnici računalnih tehnologija ne pridržavaju navedenih
uputa, mogli bi se pojaviti poremećaji vida, bolovi u vratu, leđima i zglobovima.

Zaštita računala i podataka na mreži

Internet je izvor mnogih opasnosti. Za
računalo, pametne telefone, podatke na
računalu te njegove korisnike. Nažalost
omogućuje i mnoge aktivnosti protiv osobne
sigurnosti (kriminal, terorizam, nasilje…)

Stranice za preuzimanje programa i igrica bez licencije kojima djeca i mladi često
pristupaju, kao i stranice za online gledanje filmova sadržavaju nesigurne linkove koji
računalo mogu zaraziti zlonamjernim sadržajima svake vrste.

Postoje razne vrste zlonamjernih sadržaja.

Dijelimo ih na: malware, phishing, hoax, ransomware i spam.

Malware

• Zlonamjerni program koji infiltrira računalo
bez znanja vlasnika

• Virusi, crvi, trojanski konj, Spyware,
zloćudni adware, scareware, rootkit i
keylogger

Phishing

• Lažna web sjedišta
• Lažni linkovi u e-mailu
• Kriminalna aktivnost
• Prikupljanje osobnih podataka radi

financijske koristi

6

Mira Andrijašević
Privatnost na mreži

Hoax

• Navode korisnike da oštete svoje programe
• Elektronička pošta neželjenog sadržaja
• Cilj: zastrašiti primatelja
Oblici: upozorenje o štetnim programima, lanci sreće i zarade, lažni zahtjevi
za pomoć, lažne peticije, zastrašivanje i prijetnje, bezazleni hoaxi

Ransomware

• Šifriranje datoteka
• Traži se otkupnina za „otključavanje“

Spam

• Neželjena elektronička pošta
• Propaganda sadržaj
• Sakupljanje adresa pomoću robotskih skupljača

Slika 1-Hoax

Slika 2-Ransomware

Neželjeni programi funkcioniraju
različito. Brišu datoteke, razmnožavaju se putem mreže, guše
promet i uzrokuju štetu.

7

Mira Andrijašević
Privatnost na mreži

Zaštita

Kako bi se zaštitilo od zlonamjernih programa, na računalo valja instalirati
vatrozid7, antivirusni program, koristiti antispam8,
ažurirati antivirusni program (Norton Antivirus, NOD
32, Sophos).
Također koristiti kvalitetnu i jaku lozinku za
prijavljivanje korisnika na računalo.

Svaka stranica uz financije, Internet bankarstvo ili
trgovinu ima certifikat te ga je potrebno provjeriti
prije transakcija.

Ako su neki preglednici nesigurni postoje alternativni
programi s kojima se korisnici mogu služiti. Da biste
sačuvali dokumente redovito radite backup9.

Internet je siguran koliko ga korisnik učini sigurnim.

Mogućnosti prilagođavanja digitalnih sadržaja
osobama s poteškoćama

Imamo prilagodbe količine sadržaja, stupnja sudjelovanja i zamjenskog kurikuluma.
Pri ostvarivanju prilagodbi učenicima je uglavnom napravljen digitalni materijal iz
kojeg mogu učiti predviđeni sadržaj.

Olakšavanje rada uporabom perifernih uređaja:
▪ prilagođena ili zaslonska tipkovnica
▪ emulacije miša
▪ prekidač (switch )
▪ grafičke ploče
▪ čitači zaslona

Također u operacijskom sustavu Windows nalaze se programi koji olakšavaju rad
korisnicima s poteškoćama.
Ti se programi nalaze u izborniku Pomagala i Olakšani pristup.

Pripovjedač (Narrator)
-pripovjedač čita tekst ili opisuje aktivnosti na zaslonu

Povećalo (Magnifier)
-povećanje teksta ili kontrasta među stavkama

7 softverski programi ili hardverski uređaji koji filtriraju i provjeravaju informacije koje se prenose
vašom internetskom vezom
8 omogućuje vrhunsko filtriranje i održava vašu mapu ulazne pošte čistom
9 sigurnosna kopija

8

Mira Andrijašević
Privatnost na mreži
Rad s računalom bez miša i tipkovnice moguć je korištenjem glasovnih naredbi
ili aplikacije .
U okviru olakšanog pristupa imamo mogućnost korištenja vizualnih umjesto
zvučnih elemenata, a veličinu i boju miša možete promijeniti da biste se lakše
koristili mišem.

IZVOR

- Udžbenik “Svijet informatike” eSfera ‐ Svijet informatike 1: prelistaj udžbenik
(e-sfera.hr)

9