Opcina vodic 148x210mm

Riječ načelnika Općine Čapljina

Načelnik Općine Poštovani investitori,
Čapljina Dodijeljena mi je velika čast da Vam se obratim s nekoliko
Dr. Smiljan Vidić rečenica predstavljajući Vodič za investitore općine
Čapljina. To radim s velikim zadovoljstvom i odgovornošću.
Zadaća svake lokalne vlasti je podizanje kvalitete življenja
svojih žitelja u svim segmentima života. Ključni moment
je perspektivno gospodarstvo koje će omogućiti kvalitetno
radno mjesto, stvaranje viška prihoda, a samim tim i razvoj
društva u cjelini. Zemljopisni položaj Čapljine nam daje
komparativnu prednost nad ostalim sredinama u širem
okruženju. Plodna zemlja, blaga klima, raskrižje
magistralnih i regionalnih putova, auto-put, željeznička
pruga, blizina zračnih i pomorske luke, radišni i
kvalificirani ljudi su razlozi koji nas izdvajaju od drugih.
Općinska administracija je sprovela niz mjera i aktivnosti
s ciljem lakšeg i kvalitetnijeg investiranja na području naše
Općine. Ovakav pristup je već prepoznat u gospodarskim
krugovima. Ovaj naš Vodič za investitore je samo jedna od
aktivnosti kroz koju želimo sublimirati na koncizan način
sve ono što Vam nudimo. Uvjeren sam da ćete prepoznati
općinu Čapljina kao povoljno mjesto za Vašu investiciju.
Dobro došli u Čapljinu - cvijet Hercegovine

2 Vodič za investitore

1. Općina Čapljina
Čapljina je grad i općina u južnom dijelu Bosne i Hercegovine, unutar
Hercegovačko-neretvanske županije, s državnom granicom prema
Republici Hrvatskoj. Većim je dijelom smještena uz rijeku Neretvu i njene
pritoke Bregavu, Trebižat i Krupu. U Čapljini živi 30 000 stanovnika, od
čega je 10 000 u gradu. Površina općine je 274 km².
Pod ovim imenom prvi put se spominje u jednom turskom dokumentu
iz 1475.- 1477. godine kao „Medra Čapljina“, odnosno „pusta Čapljina“
ili imanje Čapljina, na kojem je bilo formirano naselje. Ime je dobila po
ptici čaplji koja je nastanjivala močvaru koja se protezala na području
današnje općine.
Kroz povijest Čapljina se ističe kao bitna poveznica Jadranskog
primorja s unutarnjim dijelom jugoistočne Europe. Ovaj prostor je
svojevrsno sjecište kopnenih i riječnih putova. Glavna žila kucavica je
rijeka Neretva koja je najduža rijeka istočnog dijela jadranskoga slijeva.
U okruženju prirodnih ljepota, kulturno-povijesnog blaga i geografskog
položaja građen je grad modernog i urbanog sadržaja, sa širokim
ulicama, zelenim površinama i obiljem sunca i cvijeća.

3

4 Vodič za investitore
1.1. O Čapljini u brojkama

5

1.2. Prometna povezanost
Zahvaljujući svome geostrateškom položaju, Čapljina je oduvijek bila
sjecište cestovnog, riječnog i željezničkog prometa i kao takva
atraktivna je lokacija za ulaganja. Izgradnjom željezničke pruge Ploče -
Sarajevo 1883. godine povezana je s unutrašnjosti. Važnost putova,
prometa ljudi i roba odredila je povijest ovih prostora. Čapljina se
nalazi na raskrižju putova - 2 magistralna puta, autoput Vc i
Jadransko-jonski autoput.
Općina graniči s općinom Ljubuški na zapadu, općinom Čitluk na sje-
verozapadu, općinom Mostar na sjeveru, općinom Stolac na istoku,
općinom Neum na jugu, te na jugozapadu državnom granicom prema
gradu Metkoviću u Republici Hrvatskoj.

6 Vodič za investitore

7

1.3. Obrazovne institucije
U Čapljini postoje dvije osmogodišnje škole, te srednja škola u sklopu
koje se nalaze Gimnazija i strukovne škole.
Osnovna škola Vladimira Pavlovića u Čapljini je odgojno-obrazovna
ustanova, koja je po površini i broju učenika najviša i najbrojnija škola u
HNŽ. Pored Matične škole čine je i osam područnih: Zvirovići, Prćavci,
Trebižat, Struge - Gorica, Gabela, Gabela Polje, Šurmanci i Počitelj.
Nastava se odvija u dvije smjene i u školi je zajedno s pomoćnim oso-
bljem uposleno 110 djelatnika; od toga 90 radi u redovitoj nastavi.
Pored osnovne škole Vladimira Pavlovića postoji i osnovna škola
Lipanjske zore u Višićima, sa četiri područne škole.
Osnivanjem poljoprivredne škole u Čapljini 1946. godine započinje sred-
njoškolsko obrazovanje u Čapljini. Kao samostalna škola školske 1948./49.
godine osnovana je Državna niža realna gimnazija. Od školske 1954./55.
djeluje kao državna realna gimnazija. Školske 1959./60. godine osniva se
Državna gimnazija u Čapljini.
Danas u Čapljini postoje sljedeći nastavni programi:

8 Vodič za investitore

9

2. Gospodarstvo
Gospodarstvo Čapljine temelji se na malim poduzećima, obrtima i
poljoprivrednim gospodarstvima. Uspostavljene i planirane gospodarske
zone na području općine sveukupno zauzimaju površinu od 184,70 ha
i to:
- Zvirovići (68,8 ha)
- Domanovići (56,1 ha)
- Gabela (35,5 ha)
- Tasovčići (24,3 ha)
- Šuškovo (20,7ha)
Usvojen je i novi Prostorni plan Općine.
Postoji Zoning plan gospodarskih zona sa svim vrstama djelatnosti i
urađena je strategija gospodarenja poljoprivrednim zemljištem
(planirane nove površine nasada vinove loze, maslina, ljekovitog bilja
i voćaka).

10 Vodič za investitore

Gospodarska zona Zvirovići
Gospodarska zona Zvirovići nalazi se na sjeverozapadu općine Čapljina u
neposrednoj blizini autoputa na koridoru Vc.
Cilj izgradnje ove gospodarske zone je pružiti zaokruženu potporu
ulagačima u njihovom nastojanju da ostvare vlastiti poslovni poduhvat
unutar gospodarsko-poslovne zone na području općine, te stvoriti mjesto
koje će biti temelj budućeg gospodarskog razvoja općine kao cjeline.
Gospodarsko-poslovna zona „Zvirovići“ će biti mjesto poslovne
izvrsnosti, inovacija i razvoja, te će služiti kao poticaj širenju znanja,
pozitivnih gospodarskih i društvenih vrijednosti.
Zona će biti pogodna za izgradnju objekata slijedećih djelatnosti:
1. Proizvodni pogoni (obrada i prerada)
2. Obrtništvo
3. Skladišta
4. Servisi
5. Uslužne djelatnosti
6. Ugostiteljstvo
7. Benzinska crpka s pratećim sadržajima
Prostorne cjeline/zone su i fizički odvojene projektantskim rješenjima
(oblikovno, funkcionalno, te projektiranim prometnim i hortikulturnim
rješenjima), a kojima se lako može ostvariti širenje sadržaja na preostali
prostor gospodarske zone Zvirovići (68,80 ha).

11

12 Vodič za investitore
2.1. Troškovi poslovanja u Čapljini/ BiH

13

2.2. Naknade za izgradnju
infrastrukturnih objekata

ZEMLJIŠTE - Cijena zemljišta nije fiksna, određuje je sudski vještak
(Zakon o stvarnim pravima, „Službene novine Federacije BiH“, 66/13).
Nakon kupnje zemljišta potrebno je dobiti:
URBANISTIČKU SUGLASNOST
koja se dobiva na temelju sljedećih dokumenata:
■ Zahtjev za urbanističku suglasnost
■ Idejni projekt koji sadrži: tehnički opis, situacijsko rješenje, sve
osnove građevine, najmanje jedan presjek građevine i sva
pročelja (uvezan i ovjeren od strane ovlaštene tvrtke).
■ Suglasnosti: elektroenergetska suglasnost, PTT suglasnost,
suglasnost JKP Čapljina, suglasnost za priključak na cestu
(Suglasnost Ministarstva prometa i veza HNŽ/K-a za regionalne
ceste ili suglasnost Direkcije cesta F BiH za magistralne ceste).
■ Služba uprave nadležna za izdavanje urbanističke suglasnosti
može zahtijevati i druge priloge što ovisi o vrsti i namjeni
projekta.
■ Općinska administrativna pristojba:
- za izgradnju poslovnih objekata površine do 500 m² 100,00 KM
- za izgradnju poslovnih objekata površine 501-1000 m² 200,00 KM
- za izgradnju poslovnih objekata površine preko 1000 m² 300,00 KM
- za izgradnju objekata na parceli površine 1 ha 500,00 KM
- za izgradnju objekta na parceli površine 1-5 ha 800,00 KM

14 Vodič za investitore

Urbanistička suglasnost se izdaje u roku 15 dana od podnošenja
zahtjeva odnosno dopune zahtjeva i vrijedi godinu dana od dana njene
pravomoćnosti i investitor je dužan u tom roku podnijeti zahtjev za
izdavanje odobrenja za gradnju. Važenje urbanističke suglasnosti
iznimno se može produžiti za još jednu godinu dana uz predočenje
dokaza koji isto opravdavaju.

GRAĐEVNA DOZVOLA
■ Zahtjev za odobrenje za gradnju
■ Pravomoćna urbanistička suglasnost izdana sukladno odredbama Zakona o
prostornom uređenju („Narodne novine HNŽ/K“, broj 04/04).
■ Preslika katastarskog plana s ucrtanim objektom.
■ Dokaz o pravu gradnje (zemljišnoknjižni izvadak, ugovor ili odluka nadležnih
tijela na osnovu koje je investitor stekao pravo vlasništva ili pravo građenja ili
pravo korištenja radi gradnje, ugovor o partnerstvu sklopljen s vlasnikom
zemljišta i/ili nekretnine čiji je cilj zajedničko građenje, ugovor o koncesiji
kojim se stiče pravo građenja ili pisana suglasnost vlasnika odnosno svih
suvlasnika nekretnine).
■ Tri (3) primjerka glavnog projekta.
■ Pisani konačni izvještaj o obavljenoj kontroli glavnog projekta prema čl. 27.
Zakona o gradnji („Narodne novine HNŽ/K“, broj 04/13).
■ Pisani izvještaj i potvrdu o izvršenoj nostrifikaciji u slučajevima iz čl. 28.
Zakona o gradnji („Narodne novine HNŽ/K“, broj 04/13).
■ Elaborati o istražnim radovima ako su podaci iz njih poslužili za izradu
glavnog projekta, te tehnološki elaborat ako je potreban.
■ Suglasnost MUP-a HNŽ/K-a na glavni projekt.
■ Sanitarna suglasnost na glavni projekt.
■ Kopije svih suglasnosti pribavljenih u postupku izdavanja urbanističke
suglasnosti.
■ Uplatnica o izvršenoj uplati troškova uređenja građevinskog zemljišta.

15

■ Poslovni prostor: 160,00 KM po m²
- prva gradska zona.
- druga gradska zona 40,00 KM po m²
- prva zona ostalog građ. zemljišta 8,00 KM po m²
- druga zona ostalog građ. zemljišta 5,00 KM po m²
- treća zona ostalog građ. zemljišta 3,00 KM po m²
- zaštitni pojas M-6 i M-17 10,00 KM po m²
* obračun se vrši po m² korisne površine objekta.

■ Uplatnica o izvršenoj uplati troškova iz temelja prirodne pogodnosti (renta)
– samo za prvu i drugu gradsku zonu.
- prva gradska zona 30,00 KM po m²
- druga gradska zona 20,00 KM po m²
* obračun se vrši po m² korisne površine objekta

■ Uplatnica o izvršenoj uplati troškova naknade na ime oslobađanja obveze
izgradnje skloništa.
*troškovi naknade iznose 1% od ukupne vrijednosti objekta po troškovniku iz
glavnog projekta
■ Uplatnica o izvršenoj uplati općinske administrativne pristojbe.
*iznos pristojbe je 0,25 ‰ od građevinske vrijednosti objekta

Napomena: Odobrenje za gradnju se izdaje u roku 30 dana od dana
podnošenja zahtjeva odnosno dopune zahtjeva i važi dvije godine dana od dana
njegove pravomoćnosti. Investitor zahtjev podnosi nadležnoj službi u pisanom
obliku nakon što rješenje o urbanističkoj suglasnosti postane pravomoćno.

16 Vodič za investitore

UPORABNA DOZVOLA

■ Zahtjev za uporabnu dozvolu.
■ Preslika pravomoćnog odobrenja za gradnju.
■ Pisana izjava izvođača o izvedenim radovima i uvjetima za
održavanje građevine.
■ Pisano izvješće nadzora nad gradnjom u skladu s čl. 20. Zakona o gradnji
(„Narodne novine HNŽ/K“, broj 04/13).
■ Uplatnica za pristojbu (80 % vrijednosti od pristojbe odobrenja za gradnju).
Napomena: Investitor zahtjev podnosi nadležnoj službi u pisanom obliku.
Naknada za rad Povjerenstva za tehnički pregled izgrađenog objekta određuje
se na temelju Odluke o utvrđivanju naknade za rad Povjerenstva i to za:

- objekti veličine od 200 do 500 m² 2.000,00 KM
- objekti od 500 m² do 1000 m² 3.500,00 KM
- objekti od 1000 m² do 3000 m² 7.000,00 KM
- objekti veći od 3000 m² posebno se određuje visina naknade

■ Poslovni prostor: 160,00 KM po m²
- prva gradska zona.
- druga gradska zona 40,00 KM po m²
- prva zona ostalog građ. zemljišta 8,00 KM po m²
- druga zona ostalog građ. zemljišta 5,00 KM po m²
- treća zona ostalog građ. zemljišta 3,00 KM po m²
- zaštitni pojas M-6 i M-17 10,00 KM po m²
* obračun se vrši po m² korisne površine objekta.

■ Uplatnica o izvršenoj uplati troškova iz temelja prirodne pogodnosti (renta)
– samo za prvu i drugu gradsku zonu.
- prva gradska zona 30,00 KM po m²
- druga gradska zona 20,00 KM po m²
* obračun se vrši po m² korisne površine objekta

17

■ Uplatnica o izvršenoj uplati troškova naknade na ime oslobađanja obveze
izgradnje skloništa.
*troškovi naknade iznose 1% od ukupne vrijednosti objekta po troškovniku iz
glavnog projekta
■ Uplatnica o izvršenoj uplati općinske administrativne pristojbe.
*iznos pristojbe je 0,25 ‰ od građevinske vrijednosti objekta
Napomena: Odobrenje za gradnju se izdaje u roku 30 dana od dana podnošen-
ja zahtjeva odnosno dopune zahtjeva i važi dvije godine dana od dana njegove
pravomoćnosti. Investitor zahtjev podnosi nadležnoj službi u pisanom obliku
nakon što rješenje o urbanističkoj suglasnosti postane pravomoćno.

2.3. Kako registrirati djelatnost

Postupak osnivanja poduzeća:

- Upis društva s ograničenom odgovornošću u Sudski registar pravnih osoba
vrši Općinski sud.
- Po dobivanju identifikacijskog broja, Društvo predaje u općinu obavijest o
početku rada uz koju prilaže:
1. Rješenje o upisu u sudski registar gospodarskog društva:
- za podružnicu: sudska registracija iz mjesta sjedišta
- za poslovnu jedinicu: Odluka o osnivanju poslovne jedinice sa
sjedištem na području općine Čapljina
2. Ovjerena pisana izjava iz članka 12. stavak 5. Zakona o unutarnjoj trgovini
(„Službene novine F BiH“, broj 40/10), kojom se potvrđuje da prodajni objekt
ispunjava zakonom propisane uvjete za obavljanje određene trgovačke
djelatnosti dva primjerka) ili ovjerena izjava o ispunjavanju minimalnih
tehničkih i drugih uvjeta za obavljanje obrtničkih i srodnih djelatnosti.
3. Suglasnost Ministarstva (za trgovačke objekte površine od 1.000 i više
četvornih metara)
4. Dokaz o uplati općinske upravne pristojbe

18 Vodič za investitore

Postupak registracije ugostiteljske djelatnosti
u sklopu poduzeća:

1. Rješenje o upisu u sudski registar gospodarskog društva:
- za podružnicu: sudska registracija iz mjesta sjedišta
- za poslovnu jedinicu: Odluka o osnivanju poslovne jedinice sa
sjedištem na području općine Čapljina
2. Identifikacijski broj poslovnog subjekta (Preslika obavijesti Službe za
statistiku i Preslika uvjerenja o registraciji kod Porezne uprave)
3. Suglasnost Ministarstva (za trgovačke objekte površine od 1.000 i više
četvornih metara)
4. Dokaz o pravu vlasništva nad poslovnim prostorom (ZK izvadak)
ili ovjeren ugovor o zakupu poslovnog prostora
6. Dokaz o uplati općinske upravne pristojbe

Postupak osnivanja trgovačke radnje

1. Dokaz o BiH državljanstvu (preslika osobne iskaznice)
2. Uvjerenje o poslovnoj sposobnosti (uvjerenje Centra za socijalnu skrb -
original)
3. Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti- prehrambeni proizvodi
(Dom zdravlja - original)
4. Uvjerenje da nije pravomoćnom odlukom izrečena zaštitna mjera
zabrane obavljanja djelatnosti (Općinski sud za prekršaje iz mjesta
prebivališta - original)
5. Dokaz o stručnoj spremi (svjedodžba, diploma) ovjerena preslika
6. Dokaz o posjedovanju poslovnog prostora (pravo vlasništva, posjeda ili
ugovor o zakupu- ovjeren)
7. Dokaz da nije u radnom odnosu (preslika radne knjižice)
8. Dokaz da nema već osnovanu trgovačku radnju (uvjerenje ili izjava ako je iz
druge općine)
9. Ovjerena izjava o ispunjavanju općih i posebnih uvjeta minimalne tehničke
opremljenosti za obavljanje odgovarajuće trgovačke djelatnosti
10. Dokaz o uplati upravne pristojbe

19

Postupak osnivanja obrta kao osnovnog ili dopunskog zanimanja

1. Dokaz o BiH državljanstvu (preslika osobne iskaznice)
2. Uvjerenje o poslovnoj sposobnosti (uvjerenje Centra za socijalnu
skrb- original)
3. Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti - prehrambeni proizvodi
(Dom zdravlja - original)
4. Uvjerenje da nije pravomoćnom sudskom presudom, rješenjem o prekršaju
ili upravnim aktom izrečena zaštitna mjera zabrane obavljanja obrta i dok ta
mjera traje (Općinski sud za prekršaje iz mjesta prebivališta - original)
5. Dokaz o stručnoj spremi (svjedodžba, diploma) - ovjerena preslika
6. Dokaz da nije u radnom odnosu za osnovno zanimanje, a za dopunsko
dokaz da je u radnom odnosu ili mirovini (preslika radne knjižice, rješenje o
mirovini)
7. Suglasnost za obavljanje posebnog obrta (nadležnog Ministarstva)
8. Ovjerena izjava o ispunjavanju minimalnih tehničkih i drugih uvjeta za
obavljanje obrtničkih i srodnih djelatnosti
9. Dokaz o uplati upravne pristojbe

Postupak osnivanja obrta kao dodatnog zanimanja

1. Dokaz o BiH državljanstvu (preslika osobne iskaznice) i dokaz da je u
radnom odnosu, a za zaposlenika:
2. Uvjerenje o poslovnoj sposobnosti (uvjerenje Centra za socijalnu
skrb - original)
3. Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti - prehrambeni proizvodi
(Dom zdravlja - original)
4. Uvjerenje da nije pravomoćnom sudskom presudom, rješenjem o prekršaju
ili upravnim aktom izrečena zaštitna mjera zabrane obavljanja obrta i dok ta
mjera traje (Općinski sud za prekršaje iz mjesta prebivališta - original)
5. Dokaz o stručnoj spremi (svjedodžba, diploma) - ovjerena preslika
6. Dokaz da nije u radnom odnosu (preslika radne knjižice)
7. Suglasnost za obavljanje posebnog obrta (nadležnog Ministarstva)
8. Ovjerena izjava o ispunjavanju minimalnih tehničkih i drugih uvjeta za
obavljanje obrtničkih i srodnih djelatnosti
9. Dokaz o uplati administrativne pristojbe

20 Vodič za investitore

Postupak osnivanja ugostiteljske radnje

1. Dokaz o BiH državljanstvu (preslika osobne iskaznice)
2. Uvjerenje o poslovnoj sposobnosti (uvjerenje Centra za socijalnu
skrb - original)
3. Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti - prehrambeni proizvodi
(Dom zdravlja - original)
4. Uvjerenje da nije pravomoćnom odlukom izrečena zaštitna mjera zabrane
obavljanja djelatnosti
(Općinski sud za prekršaje iz mjesta prebivališta - original)
5. Dokaz o stručnoj spremi (svjedodžba, diploma) - ovjerena preslika
6. Dokaz o posjedovanju poslovnog prostora (pravo vlasništva ili ugovor o
zakupu - ovjeren)
7. Dokaz da nije u radnom odnosu, odnosno da nema već osnovanu
ugostiteljsku radnju (preslika radne knjižice, a ako je iz druge općine
uvjerenje ili izjava)
8. Dokaz o uplati administrativne pristojbe

2.4. Poticaji od strane Općine
Na lokalnoj razini:
- Eventualna oslobađanja od naknada lokalnog karaktera
(građevinske dozvole i sl.)
- Mogućnost dogovaranja najniže početne cijene zakupa
- Brzo izdavanje svih vrsta dozvola (3-10 dana)
- Pomoć pri realizaciji poticaja sa viših razina vlasti
- Općinska administracija na usluzi investitorima

21

3. Podaci o raspoloživim resursima
za realizaciju ulagačkih projekata

3.1. Poljoprivreda

Poljoprivreda je izuzetno značajna grana gospodarstva u općini Čapljina
koja i prednjači u regiji po proizvodnji ranog povrća u zatvorenim
prostorima. Tu je i rekordna proizvodnja voća, a osobito grožđa pa je
Čapljina oduvijek bila uzor mnogim područjima u BIH. No ovo je
područje još uvijek neiskorišteno po pitanju obrade poljoprivrednog
zemljišta.
Kada je riječ o poljoprivrednim površinama procjenjuje se da se tek
nešto više od polovine zemljišta obrađuje. Poljoprivredni
potencijali itekako postoje, ali da bi se oni iskoristili nužna su nova
ulaganja i modernizacija proizvodnje. Stoga je i izrađen detaljan
program gospodarenja poljoprivrednim zemljištem na području općine
gdje su isplanirane nove površine nasada vinove loze, maslina i voća.
U Čapljini je gotovo pet tisuća hektara obradivog zemljišta od čega se tek
oko 50 posto koristi u procesu proizvodnje. Tako je čak 50 posto
potencijalno obradivog zemljišta zapravo neobrađeno i baš u tome leži
ogroman potencijal budućeg razvoja poljoprivredne proizvodnje u općini
Čapljina. Nadalje, potencijal leži i u povoljnim klimatskim uvjetima i
obilju vode. Brojne su i površine za izgradnju poljoprivrednih zadruga,
sortirnica i hladnjača kao i mogućnosti prerade voća i povrća

22 Vodič za investitore

23

Glavne kulture:

Vinova loza (stolno i vinsko grožđe), breskva, nektarina i jabuka, paprika,
rajčica, krumpir, salata. U registar Obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava
upisano je 640 gospodarstava.
2/3 ukupne stakleničke i plasteničke proizvodnje u BiH pripada
općini Čapljina.
Planirana proizvodnja za 2016. godinu (tona):

Investicijski lokaliteti:

Veličina parcele: 1. 12.5 ha K.O. Klepci
2. 174 ha K.O. Gabela
3. 209 ha K.O. Višići
4. 63 ha K.O. Tasovčići
Namjena zemljišta: Poljoprivredno /posjeduje mogućnost navodnjavanja /
vlasništvo: Općinsko zemljište / Model raspolaganja: Zakup
Osim navedenih, brojne su i druge zanimljive lokacije za poljoprivrednu
proizvodnju.

24 Vodič za investitore
3.2. Turizam

Na ovom području smještena su tri izuzetno značajna kulturno povijesna
spomenika i to: Mogorjelo iz rimskog perioda, Počitelj srednjovjekovni gradić i
Gabela spomenička cjelina srednjovjekovnog grada.
Kada su u pitanju prirodni resursi Hutovo blato je svakako najveći potencijal
ove općine, a ujedno i važno arheološko nalazište, jedinstveno u ovom
dijelu Europe. Rijeke Neretva, Trebižat, Bregava i Krupa također predstavljaju
određeni potencijal, osim što ovom području kroz koji protječu donose obilje
vode i daju mu život, ove rijeke obiluju velikom biološkom raznolikošću u
netaknutom krajoliku.
Bogato kulturno povijesno i prirodno nasljeđe općine Čapljina čini ovaj kraj
privlačnim i interesantnim turističkim odredištem, koje zahtjeva još dosta
ulaganja u organiziranje stvaranja održivog razvitka općine.

Mogorjelo

U neposrednoj blizini grada Čapljine
smješteno je Mogorjelo, jedan od na-
jznačajnijih spomenika rimskog doba
u BiH. Riječ je o ostacima utvrđene
vile s početka 4. stoljeća, iako je već i u
1. stoljeću nove ere ovdje postojalo poljo-
privredno imanje sa zgradama za stano-
vanje, skladištima i napravama za preradu
poljoprivrednih proizvoda. U okviru vile,
iza velikih zidina s isturenim tornjevima
nalazili su se i ostaci dijelova stare vile iz
1. stoljeća koja je uništena u požaru neg-
dje u 3. stoljeću, kao što su mlin, pekarna,
uljara i kovačnica.

25

Počitelj

Počitelj, maleni grad, smješten je pored
magistralnog puta M‐17 Sarajevo‐Mo-
star‐Čapljina 3 km sjeverno od grada
Čapljine. Na visokim liticama iznad
Neretve dominiraju srednjovjekovne
obrambene utvrde ispod kojih se
ugnijezdilo pitomo naselje. Od važnijih
građevina važno je spomenuti
Hadži‐Alijinu džamiju iz polovice 16.
stoljeća, koja dominira gradićem, zatim
Šišman‐Ibrahin pašinu medresu (škola) s
originalnim bakarnim kupolama. Mar-
kantnu poziciju ima i Sahat kula iz
17. stoljeća i hamam (kupatilo).
Svake godine u Počitelju se održava
umjetnička kolonija koja okuplja umjet-
nike iz cijele zemlje i svijeta. U podneblju
neobične ljepote, čudesnog ambijen-
ta i nesvakidašnje stvaralačke atmosfere
druže se, razmjenjuju iskustva i rade
slikari, kipari i grafičari. Kroz koloniju je
prošlo oko dvije tisuće likovnih umjetni-
ka, književnika, kritičara, glumaca i dru-
gih iz Italije, Engleske, Danske, Francuske,
Grčke, Cipra, Egipta, Nizozemske, SAD,
Japana, Meksika, Kine koji su ostavili
svoje radove ‐ slike, grafike, skulpture za
veoma vrijednu umjetničku zbirku.

26 Vodič za investitore

Gabela

Gabela je nacionalni spomenik kulture
Bosne i Hercegovine, bogato arheološko
nalazište na desnoj obali Neretve, pet
kilometara južno od grada Čapljine. Radi
strateškog položaja Gabela je bila
naseljena i u rimskom dobu iz kojega
imamo ostatke ciglane i gospodarskih
zgrada na periferiji mjesta. Već iz samog
naziva Gabella Narente (gabella - mletački
carina) vidljiva je najznačajnija uloga
Gabele kao trgovačkog središta u koje se
slijevala roba iz Dubrovnika i Venecije.

Rijeka Neretva

Neretva, hercegovačka žila kucavica,
izvire ispod planine Jabuke, na
nadmorskoj visini od 1000 metara. Do
Jadranskog mora u koje uvire, prelazi
put dug 225 kilometara. Na tom putu,
kroz mnoge klisure cijelim svojim
tokom teče površinski, bez poniranja.
Rijeka Neretva ulijeva se u Jadransko more
ispod Metkovića, tvoreći deltu, široku 10
kilometara.
Zanimljivo je da je nekada Neretva bila
plovna sve do Žitomislića.

27

Hutovo blato

Hutovo Blato, jedinstvena
submediteranska močvara, smještena je u
tipičnom kraškom ambijentu na jugu Her-
cegovine. Teritorijalno pripada općinama
Čapljina i Stolac i smatra se jednim
od najvećih zimovališta ptica na području
Europe.
Riječ je o jednome od najbogatijih
rezervata ptica močvarica u Europi.
Udaljeno je 8 km od Čapljine, a prostire se
na površini od 7 000 ha. U okrilju
netaknute prirode svoje zimsko utočište
nađe preko 200 vrsta ptica. Vode Huto-
va blata bogate su ribom, od kojih su
najpoznatije jegulja i šaran.

Rijeka Trebižat

Rijeka Trebižat u dužini od 51 km od
izvorišta u Peć Mlinima do ušća u Neretvu,
čini jedinstvenu hidrološku cjelinu
protičući kroz područje triju općina:
Grude, Ljubuški i u Čapljini zadnjih
12 km. Trebižat je najpoznatije ime za ri-
jeku koja izvire i uvire čak tri puta, pa zato
i ima četiri imena: Vrlika, Tihaljina, Mlade
i Trebižat. Ova hercegovačka ljepotica
s prekrasnim slapovima od kojih je
najpoznatiji Kravice ne privlači turiste
samo svojom ljepotom, već i sve
poznatijim canoe safarijem.

28 Vodič za investitore

Karneval Fest

Organizirano maškaranje na području
općine Čapljina postojalo je i na početku
prošlog stoljeća, kada su Trebižaćani
okupljeni u kulturno umjetničkom
društvu «Seljačka sloga», skupa sa
žiteljima Čapljine organizirali maškarske
zabave u gradu. Maškare se od tada
redovito organiziraju svake godine,
u mjesecu veljači u trajanju od dva dana.
Krajem 20 stoljeća maškare u Trebižatu
prerastaju u Karneval fest, u koji su
uključena mnoga naselja u čapljinskoj
općini sa svojim maškarskim skupinama.
Tradicija organiziranog maškaranja u
Trebižatu je izravno utjecala da grad
Čapljina dobije status Karnevalskih
europskih gradova, gdje se organizira
veliki Međunarodni ljetni karneval u
kojem sudjeluju mnoge skupine iz BiH
kao i skupine iz karnevalskih europskih
gradova.
Generalni pokrovitelji karnevala su
Općinsko poglavarstvo i Federalno mini-
starstvo kulture i športa.

29

Stari kameni most
na rijeci Bregavi

Izgrađen 1517. godine zanimljiv utoliko
što je od Starog mosta u Mostaru stariji
oko pedeset godina.
Most je izgrađen s lučnim otvorom
raspona 17,52 m (strijela luka iznad
najnižeg vodostaja 6,30 m i produžava se
oko 1,00 m ispod površine vode). Lučna
konstrukcija mosta je urađena
segmentno. Specifičnost mosta je najveći
raspon ovog tipa mostova na ravničar-
skim rijekama.

30 Vodič za investitore
3.3. Turistička zona Šurmanci

Općina Čapljina planira uređenje i izgradnju sadržaja u turističkoj zoni
Šurmanci. Izrađen je Zoning plan, čiji obuhvat iznosi 12 ha u prvoj fazi, a
kasnije će biti uređena cjelokupna zona površine 70,3 ha. Zoning plan se radi na
temeljuProstornogplanaopćineČapljinazarazdoblje od2010.do2020.godine.
Prostor na kome je planirana izgradnja turističko-ugostiteljske zone je
neizgrađen teren, u neposrednoj blizini religijskog turističkog odredišta -
Međugorja. Zona ima povoljan geoprometni položaj, jer se nalazi u
neposrednoj blizini Koridora 5C (preko čvorišta Zvirovići), a blizina morske
luke i robnog terminala Ploče, riječne luke Metković, zračne luke
Mostar, te željezničke stanice u Čapljini također pridonosi povoljnom položaju
zone.
Planom Šurmanaca predviđene su četiri zone. U prvoj su planirani
apartmanski sadržaji, u drugoj hotelski, trećoj isključivo ugostiteljski i u
četvrtoj ugostiteljski objekti sa smještajnim kapacitetom. Predviđene su i
javne površine koje bi bile zajedničke za sve četiri zone:
prometni koridori, površine za trafostanice kao i zelene površine.
1. Zona - ugostiteljska djelatnost i to isključivo u prizemlju, dok se stambena
gradnja zabranjuje.
2. Zona - predviđeno da hoteli ponude oko 1.170 ležajeva, uz zabranu stambe-
ne gradnje.
3. Zona - predviđena za smještaj sadržaja koji će biti u službi ostatka zone.
Zabranjena stambena izgradnja, kao i gradnja objekata za povremeno
stanovanje i smještajne kapacitete.
4. Zona - ugostiteljski objekti sa 160 ležajeva i javno parkiralište površine
3.000 m2. U njoj se ne bi smjeli graditi objekti poslovne namjene, ali ni
stambene zgrade.
Kako bi se uredila zona, za cjelokupnu infrastrukturu potrebno je ulaganje od
oko 7,6 mil KM, kako je navedeno u Nacrtu zoning plana.

31
Izgradnjom turističke zone u Šurmancima za očekivati je da će i općina
Čapljina imati veliku korist od brojnih hodočasnika koji tijekom godine dolaze
u Međugorje i općinu Čitluk, a koji su na samoj granici sa Šurmancima tj.
čapljinskom općinom. Izgradnjom objekata za smještaj turista i hodočasnika i
općina Čapljina bi mogla biti uključena u vjerski turizam koji već dugo “živi” u
susjednom Međugorju i općini Čitluk. Općina Čapljina će svim
zainteresiranim investitorima omogućiti uvjete za ulaganja i gradnju turističkih
i gospodarskih objekata i u Šurmancima, ali i Zvirovićima.

32 Vodič za investitore

4. Poduzeća koja su već investirala
Rasadnik Adria Hishtil je počeo s radom 2009. godine i
rezultat je dugogodišnje suradnje poslovnih partnera iz
Hercegovine, Slovenije, Italije i Izraela. Smješten je u dolini
rijeke Neretve, što garantira najveći broj sunčanih dana kroz
godinu. Rasadnik se prostire na ukupno 1.5 ha površine i u
budućnosti se planira širiti. Adria Hishtil se bavi
proizvodnjom mladih presadnica paprike, rajčice,
patlidžana, lubenica, bostana, tikvice i krastavca.
AgroFructus Grupa je grupa tvrtki specijaliziranih za
proizvodnju, otkup, skladištenje i prodaju svježeg i
prerađenog voća i povrća. Grupu čine tvrtke u Hrvatskoj i
inozemstvu. U Hrvatskoj se nalazi krovna tvrtka
AgroFructus sa svojim otkupnim centrima u Donjem
Miholjcu, Lozanu i Puli, te tvrtke Eurovoće i Marinada.
Inozemne tvrtke nalaze se u Makedoniji i Bosni i
Hercegovini. AgroFructus surađuje s oko tri tisuće
kooperanata i sa svima nastoji održati dobar i obostrano
koristan partnerski odnos. Uz vjerne kooperante, najveća
snaga AgroFructus Grupe su zaposlenici.
Tvrtke i otkupni centri unutar Grupe zajedno imaju oko
550 zaposlenih. Uz iskusne menadžere i dugogodišnje
djelatnike, u rad Grupe sve se više uključuju i mladi
visokoobrazovani ljudi željni učenja i napredovanja na
ovom području.

33

5. Zašto Čapljina?

Široke ulice, zelene površine, urbanistička planirana gradnja, samo su neke
od karakteristika koje danas ima Čapljina, za koju mnogi kažu da je najljepše
mjesto za život u BiH i okruženju.
Malo je gradova koji se mogu pohvaliti da su smješteni na četiri rijeke: Neretva,
Trebižat, Bregava i Krupa - jedinstvena rijeka u Europi koja teče u oba smjera-
od izvora prema ušću i od ušća prema izvoru. Blizina turističkih središta Mo-
stara, Međugorja (Marijansko svetište), te neposredna blizina Dubrovnika i
Splita stvaraju dobru osnovu za daljnji razvoj i ulaganja u turističku ponudu
općine. Park prirode Hutovo blato (jedinstvena submediteranska močvara),
te Mogorjelo, Počitelj i Gabela kao kulturno nasljeđe čine Čapljinu poželjnom
turističkom destinacijom.
Blizina autoputa, odlična prometna povezanost, željeznička pruga, te
ulaganja u gospodarske i turističke zone - sve su to prednosti koje olakšavaju
poslovanje poduzećima na području općine Čapljina.
Povoljni klimatski uvjeti i obilje vode čine idealne uvjete za raz-
voj poljoprivrede (voće i povrće). Urađena je i strategija gospodaren-
ja poljoprivrednim zemljištem (planirane nove površine nasada vi-
nove loze, maslina, ljekovitog bilja i voćaka) te postoje brojne površine
pogodne za izgradnju poljoprivrednih zadruga, sortirnica i hladnjača.
Čapljina je tako zadržala titulu najljepšeg grada srednje veličine na području
Hercegovine, a polako preuzima i titulu najpoželjnijeg gradića za život.

34 Vodič za investitore

35

Čapljina- cvijet Hercegovine

Riječ načelnika Općine Čapljina
1. Općina Čapljina 2
1.1. O Čapljini u brojkama 4
1.2. Prometna povezanost 5
1.3. Obrazovne institucije 7
2. Gospodarstvo 9
2.1. Troškovi poslovanja u Čapljini/BiH 12
2.2. Naknade za izgradnju infrastrukturnih objekata 13
2.3. Kako registrirati djelatnost 17
2.4. Poticaji od strane općine 20
3. Podaci o raspoloživim resursima za realizaciju ulagačkih projekata 21
3.1. Poljoprivreda 21
3.2. Turizam - povijesni spomenici i turističke atrakcije 24
3.3. Turistička zona Šurmanci 30
4. Poduzeća koja su već investirala 32
5. Zašto Čapljina? 33