The words you are searching are inside this book. To get more targeted content, please make full-text search by clicking here.

Interaktivna izložba o morskom otpadu

Discover the best professional documents and content resources in AnyFlip Document Base.
Search
Published by tihana.arapovic, 2019-01-15 05:35:45

Plastična (noćna) mora

Interaktivna izložba o morskom otpadu

Keywords: #marineliiter #mlrepair #letsbeachaboutit

PLASTIČNA (NOĆNA) MORA OD ČOVJEKA MORU,
OD MORA ČOVJEKU

ODAKLE DOLAZI OTPAD KOJI SE NAKUPLJA
NA PLAŽAMA? ZAŠTO IMA TOLIKO PLASTIKE
U OCEANIMA I KOJI SU UTJECAJI NA LJUDE?

KAKO MOŽEMO POMOĆI OKOLIŠU I
MORSKIM STVORENJIMA?

DOBRODOŠLI NA IZLOŽBU PLASTIČNA
(NOĆNA) MORA. OTKRIJTE S NAMA SLOŽEN
ODNOS IZMEĐU LJUDI, PLASTIKE I OCEANA.

Osmislili: Francesca Ronchi i Licia Finotto // Grafika & ilustracije: Cinzia Piazza // Engleska
verzija: Jelena Grbic i Jill Bartolotta // Hrvatska verzija: Prevoditeljska agencija Gnosis

NIJE SAMO RIBA U MORU

Količina plastike koja ulazi u morski okoliš već je postigla alarmantne razine
predstavlja globalni problem koji pogađa sve svjetske oceane.

MORSKI OTPAD

Definicija: predmeti proizvedeni od
strane čovjeka, slučajno ili namjerno
odbačeni u more.

Do 2050. godine ocean

imati više plastike nego ribe

VEĆINA TIH Detaljna analiza
PREDMETA IZRAĐENA Prvi plastični materijal nastao je 1810. godine, a
JE OD PLASTIKE, POPUT godine proizvodnja plastike eksponencijalno ra
MENE... TAKO TUŽNO! godina mnogi proizvodi su bili izrađeni od prir
(npr. drva i stakla) i od tada su zamijenjeni plas
njenih atraktivnih karakteristika poput lakoće, o
trajnosti i niske cijene.
Danas stvaramo oko 335 milijuna tona plastike
(procjena za 2016. godinu).

NAJČEŠĆI OTPAD NA PLAŽAMA

Opušci cigareta Plastične vrećice i
i upaljači ambalaža

i sada

Svakog dana najmanje 13.000 tona plastike

završi u oceanima - što odgovara težini od

82 plavetna kita (najveća životinja na Zemlji)!

ni bi mogli

a od 1850. Plastične boce Osmislili: Francesca Ronchi i Licia Finotto // Grafika i ilustracije: Cinzia Piazza
aste. Do 1950-tih i posude
rodnih materijala
stikom zbog
otpornosti,
e svake godine

Ribolovne mreže
i oprema

Dugo putovanje otpada

Oko 80% otpada u moru ili na plažama dolazi s kopna. Prenošen stotinama
vjetrom, kišom, kanalizacijom i rijekama, otpad koji proizvodimo dospijeva u
putovanja koje može trajati dugi niz godina.

POČETAK 1

12

3 5
2

8 ODREDIŠTE

a kilometara
u more nakon

1 4 PUTOVANJE ZAPOČINJE OD...
7
E 1. Prljavih ulica i prepunih kanti za smeće
2. Ilegalnih odlagališta otpada, kako na kopnu,

tako i u moru
3. Zahoda i slabo funkcionalnih sustava

otpadnih voda
4. Lošeg upravljanja industrijskim otpadom

5. Ribarskih brodova koji gube ili ostavljaju
ribolovnu opremu

6. Terentnih brodova ili brodova za krstarenje
koji gube ili izbacuju otpad

A ZAVRŠAVA KAO... Osmislili: Francesca Ronchi i Licia Finotto // Grafika i ilustracije: Cinzia Piazza

7. Plastične boce, vrećice i spremnici koji
se nakupljaju na plažama

6
8. Uređaji, ribolovna oprema i ostali predmeti
koji tonu na morsko dno

Poneki predmeti, među onima koje svakodnevno koristimo, imaju poseban
koristimo ih nekoliko minuta, ali treba proći desetke do stotine godina da bi
znamo koliko će dugo trebati da bi u potpunosti nestali.

Morska kornjača 50
50
Kitopsina
80
List 6

Čovjek GODINE

MINUTE

5’

Osmislili: Francesca Ronchi i Licia Finotto // Grafika & ilustracije: Cinzia Piazza 5’

5

20’

20

životni ciklus:
i se razgradili i ne

Detaljna analiza
Mikroplastika je produkt raspadanja plastike na sitne dijelove.
Gotovo je nevidljiva ljudskom oku, ali još uvijek prevelika za
organizme da ju apsorbiraju. Potpuno raspadanje materijala se
postiže kada je sveden na jednostavne elemente kao što su ugljik,
dušik i kisik, no plastika se sastoji od velikih molekula otpornih na
normalne mehanizme raspadanja. Stoga, mikroplastika ostaje dugo
vremena u okolišu, iako točno vrijeme nije poznato...

Minute korištenja
Prosječni "životni" vijek
Vrijeme kao mikropastika

450

Otpad u moru i na plažama ima negativan utjecaj na okoliš, životinje, zdrav
gospodarstvo onih koji se oslanjaju na ljepotu mora i njegove proizvode.

lavata želva Napuštene ili izgubljene ribarske
G mreže nastavljaju "ribolov" još
nekoliko godina, jer se u njih i dalje
Neki morski organizmi jedu znaju zaplesti morske životinje.

morski otpad jer ga zamijene za NE!
REKLA SAM TI,
njihov uobičajeni plijen. Plastika
NEĆEMO
IĆI NA SPOJ!

se nakuplja u njihovim želucima

i smanjuje im apetit što dovodi

do izgladnjivanja. SVJEŽA RIBA
DANAS, VEĆ
PRIJ
PAKIRANA! ME Z
Sabljarka RA
PLA

Vranac

vlje ljudi i

!#

e@

Morski otpad smanjuje privlačnost Nesretni ribar
okoliša, šteti turističkom sektoru i
predstavlja opasnost za ljude. U konačnici, ribari prodaju
manju količinu ribe ako su
JE SU njihove mreže pune plastike ili
ZVALI potrgane zbog otpada iz mora.
AJSKA
AŽA...

Osmislili: Francesca Ronchi i Licia Finotto // Grafika & ilustracije: Cinzia Piazza

Plaža nekadašnjeg raja

NAPUSTIMO PLASTIKU!

Jedan mali korak za čovjeka, jedan ogroman skok za okoliš! Plastični materij
koristi u svakom aspektu života, ali vrlo je važno smanjiti njihovu upotrebu. O
neke prijedloge, ali postoji još mnogo toga što možete učiniti.

RECITE
SVIMA ŠTO STE
DANAS NAUČILI!

SVIPJOEDIGNI ST

PJLERADOMESNOSDCTOPOIDGIKKŽRLSOLAEEOOTIVRMABŽTLAAVIAIPNTRTNNAKIEAIOAKDOJU,.UZJĆUAI RECIKLIR prin
za

AJ

Detaljna analiza
Plastični proizvodi i tehnologija pružaju
ogromne koristi na raznim područjima
(energija, klima i zdravlje), a da ne
spominjemo i ekonomske prihode, tako da
je život bez njih gotovo nezamisliv.
Naš cilj nije u potpunosti ukloniti plastiku,
već postići da ju koristimo učinkovitije i na
okolišno održiv način.

jali pružaju mnogo
Ovdje ćete naći

«NE, HVALA»
LJUBAZNO ODBIJTE PLASTIČNU
VREĆICU ZA KUPNJU AKO JU ZAISTA

NE TREBATE

RECI "NE, HV ALA" SMANJI NNAAPZIAŠIBTAEVSAVMOAJE
IME
5 NKOE IRPVMPIUIVSŠUCOTRETAIEKGTAĆJRIUUIVACSILTEŠEANEKEO
NA PLASTIČNU
ncipa ČAŠU, TAKO
more DA KORISTITE
SAMO
PKOONROIVSNTOI JEDNU

Osmislili: Francesca Ronchi i Licia Finotto // Grafika & ilustracije: Cinzia Piazza


Click to View FlipBook Version