The words you are searching are inside this book. To get more targeted content, please make full-text search by clicking here.

Naslov: Monografija MEŠ
godina izdanja: 2000.god.
Autori: Malina Petrović, profesor istorije
(prikupila i obradila dokumentovanu građu)
Zorica Ivanović, profesor srpskog jezika i književnosti (autor teksta)
Silvana Mihajlović, profesor srpskog jezika i književnosti (autor teksta)
Recenzenti: Vladeta Živanović, prof. matematike u penziji, Zoran Tasić, prof. mašinske grupe predmeta
Izdavač: Mašinsko-elektrotehnička škola - Paraćin
Glavni i odgovomi urednik: Miloš Jovanović
Kompjuterska obrada: Saša Dulović
Zoran Radosavljević
Korice: Zoran Radosavljević

Discover the best professional documents and content resources in AnyFlip Document Base.
Search
Published by Vićentije Rakić Biblioteka Paraćin, 2022-10-26 07:33:37

Monografija MEŠ

Naslov: Monografija MEŠ
godina izdanja: 2000.god.
Autori: Malina Petrović, profesor istorije
(prikupila i obradila dokumentovanu građu)
Zorica Ivanović, profesor srpskog jezika i književnosti (autor teksta)
Silvana Mihajlović, profesor srpskog jezika i književnosti (autor teksta)
Recenzenti: Vladeta Živanović, prof. matematike u penziji, Zoran Tasić, prof. mašinske grupe predmeta
Izdavač: Mašinsko-elektrotehnička škola - Paraćin
Glavni i odgovomi urednik: Miloš Jovanović
Kompjuterska obrada: Saša Dulović
Zoran Radosavljević
Korice: Zoran Radosavljević

Monografija Mašinsko-elektrotehničke škole

Kabinet za elektroniku

Prostor Mašinsko-elektrotehničke škole

Škola koristi zemljište od 2.805 m2 (51x55m), bez zemljišta

pod zgradom. Školsko dvorište ima površinu od 2.025 m2 (45x45m).

Za sportske terene odvojeno je 1.125 m2 (45x25m), a za ružičnjak

100 m. Park, zasađen

jelkama i sa

postavljenim klupama,

ima 675 m~ (45x5m).

Mašinsko-

elektrotehnička škola

koristi zgradu zajedno sa

Gimnazijom. Zgrada je

sagrađena 1980. godine

Šcf mašinskog odseka, Zoran Tasić, u kabinetu a njoj priključena
za tehničko crtanje fiskulturna sala 1987.

99


Monografija Mašinsko-elektrotehničke škole

Slika panoa u kabinetu za automehaničare

godine. Mašinsko - elektrotehničkoj školi pripali su ulazni hol zgrade

od 200 m2, prizemlje - suturen, jedan metar ukopan od 748 m2, prvi

sprat od 618,43 m2, drugi sprat od 655,39 m2 , fiskulturna sala od

885,64 m2 i mašinska radionica od 300 m2

koja je dogradjena uz školsku zgradu.

Škola poseduje učenički, kabinetski

i ostali školski prostor ukupne površine od

3.051,22 m2 i to: u 12 učionica opšte

namene, ( 656,21 m2 ), 7 kabineta

(312,94m2), 5 laboratorija (230,88 m2), 4

radionice (298 m2), jednu fiskultumu salu

(885,64m2), stručnu biblioteku (10 m2),

Nastavnik praktične nastave, Slobodan
Stojadinović, u mašinskoj radionici

100


Monografija Mašinsko-elektrotehničke škole

Učcnici na praksi u školskoj mašinskoj radionici

ostale prostorije (180 m2), radionicu za domara škole ( 16 m2 ) i knjižaru
(10 m2).

U školi se oseća nedostatak prostora, naročito onog namenskog
(kabineti i specijalizovane učionice). Prostorije u suturenu ne
zadovoljavaju postavljene normative iz „Prosvetnog glasnika" br. 7/91
str. 2 (A-2 Školska zgrada).

Učionice opšte namene opremljene su modernim stolovima,
stolicama, električnom instalacijom sa razvodnom tablom, osiguračima
i signalizacijom, većim brojem ormana za smeštaj istrumenata i ostalog
materijala i maketa.

Nastavnička kancelarija ima 70 m i opremljena je stolovima
(5) i prekrivenim stolicama (40), vitrinama za odlaganje dnevnika i

101


Monografija Mašinsko-elektrotehničke škole

Osciloskop i frekventni generator

fahovima za ličnu upotrebu nastavnika, TV aparatom, rasporedom
časova u zastakljenom ramu, oglasnom tablom, zidnim satom i
čivilukom.

Prostorije za direktora škole, šefove odseka, knjigovođu i
sekretara škole, takođe su opremljene standardnom opremom.

Fiskulturna sala sadrži igrališta za rukomet i košarku i tribine
sa jedne strane. U sklopu fiskulturne sale postoji sledeće prostorije:
svlačionice, tuševi, WC za dečake i devojčice, prostorije za odlaganje
rekvizita i pripreme nastavnika sa tuševima i WC-om. Staklene
površine u fiskulturnoj sali zaštićene su žičanom mrežom.

Opremljenost kabineta i laboratorija, radionica i specijalizovanih
učionica kreće se od 50-100% .

Za područje rada mašinstvo i obradu metala opremljenost
nastavnim sredstvima je sledeća: mašinski materijali (90%), tehničko
crtanje (90%), mašinski elementi, automatizacija proizvodnje, školske

102


Monografija Mašinsko-elcktrotehničke škole

radionice za praktičnu nastavu metalostrugara i mašinbravara (90%
opremljenosti), osnove elektrotehnike, i tehnička kontrola proizvoda
(80%), tehnologija obrade (70%), a tehnologija obrazovnog profila, a
školske radionice za opštu mašinsku praksu I i II imaju 100%
opremljenosti.

U području rada elektrotehnika naj-opremljenije su radionice za
praktičnu nastavu autoelektričara, elektroinstalatera, laboratorija iz
digitalne elektronike i osnove elektrotehnike (100%), laboratorije za
električna merenja, praktičnu nastavu računara, specijalizovane
učionice za tehničko crtanje, osnove mašinstva, motoma vozila i motore
SUS, električne uredaje na motornim vozilima (90%) opremljenosti.

Osim prostorija za izvođenje nastave, škola ima jednu
prilagođenu prostoriju za pomoćne radnike i jedan magacin. U
podstaničnom prostoru za grejanje fiskulturne sale nalazi se radionica
za domara škole opremljena alatima i aparatima za opravke i
intervencije na instalacijama škole.

Transformacijom Centra „Вrankо Krsmanović" u četiri nove
škole došlo je i do pada opremljenosti elektro i mašinske struke,
naročito za opšteobrazovne predmete koji nisu dobili nijedan kabinet,
a ni nastavna sredstva i učila.

Radi poboljšanja opremljenosti i približavanja propisanim
normativima, škola je kupila sledeću opremu: dva univerzalna struga,
jednu stubnu bušilicu, dva aparata za električno zavarivanje, pet
kompjutera (PC-AT 386 i PC-AT 286), tri matična štampača (2 A-4)
i (1 A-3), generator funkcije, AVO metre analogije i digitalne, TV
kolor aparat (51 cm), video-rekorder, dva osciloskopa, više
dijaprojektora, stereo stub 2 X 100 W.

103


Monografija Mašinsko-elektrotehničke škole

104


Monografija Mašinsko-elektrotehničke škole

Delatnost škole

Mašinsko-

elektrotehnička škola

obrazuje učenike za dva

područja rada:

1. mašinstvo i obrada

metala i

2. elektrotehnika.

U okviru ova dva

područja rada učenici se

školuju za niz različitih

obrazovnih profila sa

različitim trajanjem

obrazovanja.

Područje rada

mašinstvo i obrada metala

Maturanti-mašinbravari 1994/ 95. sadrži 10, a od 1999/2000.
godine 11 obrazovnih

profila:

1. mašinbravar (III stepcn)

2. metalostrugar (III stepen)

3. automehaničar (III stcpen)

4. autolimar (III stepen)

5. metaloglodač (III stepen)

6. vodoinstalater (III stepen)

7. instalater (III stepen)

8. pogonski tehničar mašinske obrade (IV stepen)

9. pogonski tehničar mchaničar za motorc i vozila (IV stepen)

105


Monografija Mašinsko-elcktrolehničkc škole

Odeljenje autoelektričara sa razrednim starcšinom Predragom Dacićem školske
1991/’92. godine

10.alatničar (IV Dijagram kretanja broja učenika i odeljenja
stepen) od 1990. do 2000. godine

11.mašinski tehničar
za kompjutersko
konstruisanje (IV
stepen)

Učenici stiču znanja
za 5 obrazovnih profila u
području rada
elektrotehnika:

1. elektroinstalater
(III stepen)
2. autoelektričar

(III stepen)

106


Monografija Mašinsko-elektrotehničke škole

3. elektrotehničar računara (IV stepen)
4. elektrotehničar automatike (IV stepen)
5. elektrotehničar pogona (IV stepen)
Poslednjih godina interesovanje učenika za područje mašinstvo
i obrada metala znatno je opalo te je skoro svako odeljenje u mašinskoj
struci, naročito u III stepenu, sastavljeno od dva ili više obrazovnih
profila .
Školske 1992/’93. godine Mašinsko-elektrotehnička škola bila
je druga škola po broju učenika u Pomoravskom okrugu sa 843 učenika
iza Tehničke škole „Nikola Tesla“ iz Jagodine sa 1.050 učenika.
Od školske 1994/’95. godine taj broj se smanjuje na 800, a
1997/’98. pada čak i ispod 700 učenika u sva četiri razreda. Ova
negativna pojava objašnjava se, pre svega, slabim interesovanjem
učenika za područje rada mašinstvo i obrada metala koje je 1991/92.
godine imalo 13, a 1997/’98 . godine samo 9 odeljenja. Broj učenika
u elektro struci je stalan iz godine u godinu sa primetnom popularnošću
zanimanja elektrotehničar računara.
Odeljenja mašinske struke najčešće su kombinovana od učenika
dvaju zanimanja. Čistih odeljenja mašinske struke sa samo jednim
zanimanjem bilo je školske 1992/’93. godine (jedno odeljenje
mašinbravara od 36 učenika) i 1994/’95. godine (jedno odeljenje
mašinbravara i jedno odeljenje automehaničara od po 32 učenika). Broj
učenika u ovakvim odeljenjima kreće se od 32-35 učenika, odnosno
od 16-18 učenika po obrazovnom profilu.
Škola od 1990. godine upisuje kombinovana odeljenja ma-
šinbravara, metalostrugara, automehaničara i autolimara (nisu upisani
samo 1994/’95. i 1995/’96. godine). Za obrazovni profil metaloglodač
škola nije upisala ove godine nijednog učenika. Sa školovanjem
vodoinstalatera prestalo se već 1991/’92. godine kada ih je upisano

107


samo 17. Za zanimanje instalater interesovanja je bilo školske 1993/’94,
1996/’97, 1997/’98. i 1998/’99. godine.

U IV stepenu područja mačinstvo i obrada metala MEŠ je
obrazovao po jedno odeljenje pogonskog tehničara mašinske obrade
sve do 1999/2000. godine kada se umesto njega uvodi nov obrazovni
profil-mašinski tehničar za kompjutersko konstruisanje, (jedno
odeljenje od 32 učenika).

Interesovanje učenika za IV stepen elektro struke nije se menjalo
čitavih 10 godina. Svake godine MEŠ je upisivao po tri odeljenja
elektro struke IV stepena: elektrotehničar računara, elektrotehničar
automatike i elektrotehničar pogona. I u III stepenu elektro struke vlada
veliko zanimanje za obrazovni profil autoelektričar (samo 1992/’93. i
1997/’98. godine nisu upisivani) dok je svih ostalih godina upisivano
po jedno odeljenje prvog razreda od 32 učenika.

Najviše upisanih učenika u prvom razredu bilo je 1991/’92.
godine i to 278 učenika. Ovaj broj je tokom školske godine bivao veći
jer je bila česta pojava prelaska iz škole u školu. U periodu od
1990-2000. godina broj upisanih učenika MEŠ-a ustalio se na oko
200 učenika u prvom razredu u oko 7 odeljenja, odnosno na oko 700
učenika u svim razredima u oko 24 odeljenja. Prosek broja učenika u
svim razredima za poslednjih deset godina iznosi 770 učenika.

Tabelarni prikaz broja odeljenja od 1990-2000. godine

Školska godina prvi drugi treći četvrti ukupno
1990/91. 86
1991/92. 88 63 23
1992/93. 86
1993/94. 88 65 27
1994/95. 87
1995/96. 77 74 26

108 74 27

84 27

74 25


Monografija Mašinsko-elektrotehničke škole

1996/97. 8 6 7 4 25
1997/98. 7 7 6 4 24
1998/99. 8 6 7 4 25
1999/2000. 7 7 6 4 24
ukupno 78 68 67 40 253

Pregled obrazovnih profila i razrednih starešina po
odeljenjima od 1990-2000 godine

Školska 1990/’91 godina
I/1 mašinbravar, metalostrugar - N. Ponjavić

Odeljenje mašinbravara (III stepen) u II razredu školske 1990/’91. godine

I/2 automehaničar, autolimar - S. Vučković
I/3 metalostrugar, metalobrusač - A. Simić

109


Monografija Mašinsko-elektrotehničkc škole

Proslava maturc 1992.godine (Profesori Ružica Velimirović i Predrag Dacić sa
učenicima)

I/4 pogonski tehničar mašinske obrade mehaničar za motore
i motoma vozila - Ž. Milosavljević

I/5 elektrotehničar računara - N. Gunjić
I/6 elektrotehničar automatike - S. Šaletić
I/7 elektrotehničar pogona - Lj. Zdravković
I/8 autoelektričar - B. Marković
II/1 mašinbravar, metalostrugar - D. Tasić
II/2 mehaničar motomih vozila - M. Stević
II/3 obrađivač metala ručno, obrađivač metala rezanjem - M.

Milić
II/4 elektrotehničar računara - Lj. Petrović
II/5 elektrotehničar automatike - M. Stefanović
II/6 elektrotehničar pogona - R. Tomić

110


Monografija Mašinsko-elektrotehničke škole

III/1 mašinbravar, mehaničar tekstilnih mašina - V. Pajić
III/2 obrađivač metala ručno, obrađivač metala rezanjem -
V. Jović
III/3 mehaničar motora i motomih vozila - M. Tomić
Ш/4 elektrotehničar računara - S. Stojanov
II1/5 elektrotehničar automatike - D. Petrović
Ш/6 elektrotehničar pogona - Z. Miletić
IV/1 obrađivač metala ručno, obrađivač metala rezanjem -
Z. Tasić
IV/2 elektrotehničar računara - P. Dacić
IV/3 elektrotehničar automatike - R. Velimirović

Školska 19911’92. godina
I/1 mašinbravar, metalostrugar - P. Milošević
I/2 automehaničar, autolimar - Z. Tasić
I/3 metaloglodač, vodoinstalater - A. Simić
I/4 pogonski tehničar mašinske obrade, alatničar - V. Marković
I/5 elektrotehničar računara - V. Gojović
I/6 elektrotehničar automatike - M. Đenić
I/7 elektrotehničar pogona - M. Milosavljević
1/8 autoelektričar - P. Dacić
II/1 mašinbravar, metalostrugar - N. Ponjević
II/2 automehaničar, autolimar - G. Ristić
II/З metaloglodač, metalobrusač - R. Miletić
II/4 pogonski tehničar mašinske obrade, mehaničar za motoma
vozila - Ž. Milosavljević
II/5 elektrotehničar računara - N. Gunjić
II/6 elektrotehničar automatike - S. Saletić
II/7 elektrotehničar pogona - Lj. Zdravković

111


Monografija Mašinsko-elektrotehničke škole

II/8 autoelektričar - B. Marković
III/l mašinbravar, metalostrugar - D. Tasić
III/2 mehaničar motornih vozila, autolimar - M. Stević
III/3 obrađivač metala ručno, obrađivač metala rezanjem - M.
Milić
III4 elektrotehničar računara - Lj. Petrović
III/5 elektrotehničar automatike - M. Stefanović
III/6 elektrotehničar pogona - S. Vučković
IV/1 obrađivač metala ručno, obrađivač metala rezanjem - V.
Jović
IV/2 elektrotehničar računara - S. Stojanov
IV/3 elektrotehničar automatike - M. Stefanović
IV/4 elektrotehničar pogona - Z. Miletić
IV5 mehaničar motomih vozila - M. Tomić

Školska 19921’93. godina
I/1 mašinbravar - D. Tasić
I/2 automehaničar, autolimar - M. Stević
I/3 metalostrugar, metaloglodač - Ž. Manojlović
I/4 pogonski tehničar mašinske obrade - N. Ponjević
I/5 elektrotehničar računara - S. Stojanov
I/6 elektrotehničar automatike - R. Velimirović
I/7 elektrotehničar pogona - B. Hadžić
I/8 elektroinstalater - S. Živanović
II/1 mašinbravar, metalostrugar, metaloglodač, vodoinstalater -
M. Tomić
П/2 automehaničar, autolimar - Z. Tasić
II/4 pogonski tehničar mašinske obrade, alatničar - V. Miljković
II/5 elektrotehničar računara - V. Gojović

112


Monografija Mašinsko-elektrotehničke škole

II/6 elektrotehničar automatike - S. Jovanović
П/7 elektrotehičar pogona - S. Bogdanović
П/8 autoelektričar - P. Dacić
III/l mašinbravar, metalostrugar, metaloglodač, metalobrusač -
R. Miletić
Ш/2 automehančar, autolimar - G. Ristić
П1/3 pogonski tehničar mašinske obrade, mehaničar za motoma
vozila - Ž. Milosavljević
П14 elektrotehničar računara - N. Gunjić
Ш/5 elektrotehničar automatike - S. Šaletić
Ш/6 elektrotehničar pogona - Lj. Zdravković
Ш/7 autoelektričar - B. Marković
IV/1 obradjivač metala ručno, obradjivač metala rezanjem -
M. Milić
IV/2 elektrotehničar računara - Lj. Petrović
IV/4 elektrotehničar automatike - M. Stefanović

Školska 19931’94. godina
I/1 mašinbravar, metalostrugar - R. Miletić
I/2 automehaničar, autolimar - G. Ristić
I/3 metaloglodač, instalater - D. Perić
I/4 pogonski tehničar mašinske obrade - M. Milić
I/5 elektrotehničar računara - M. Stefanović
I/6 elektrotehničar automatike - J. Zelikov
I/7 elektrotehničar pogona - M. Milovanović
I/8 autoelektričar - B. Marković
II/1 mašinbravar - D. Tasić
II/2 automehaničar, autolimar - M. Stević
II/3 metalostrugar, metaloglodač, vodoinstalater - Ž. Manojlović

113


Monografija Mašinsko-elektrotehničke škole

II/4 pogonski tehničar mašinske obrade - N. Ponjavić
II/5 elektrotehničar računara - S. Stojanov
II/6 elektrotehničar automatike - R. Velimirovič
II/7 elektrotehnilar pogona - B. Hadžič
II/8 elektroinstalater - S. Živanović
III/l mašinbravar, metalostrugar, metaloglodač, vodoinstalater-
M. Tomić
III/2 automehaničar, autolimar - Z. Tasić
III/3 pogonski tehničar mašinske obrade, alatničar- S. Vučković
III/4 elektrotehničar računara - V. Gojovič
III/5 elekrotehničar automatike - S. Jovanović
III/6 elektrotehničar pogona - S. Bogdanović
П1/7 autoelektričar - P. Dacić
IV/1 pogonski tehničar mašinske obrade, mehaničar za motomt
vozila i motore - Ž. Milosavljević
IV/2 elektrotehničar računara - B. Bogdanović
IV/3 elektrotehničar automatike - S. Šaletić
IV/4 elektrotehničar pogona - Lj. Zdravković

Školska 19941’95. godina
I/1 mašinbravar - D. Žugić
I/2 automehaničar - Z. Tasić
I/3 metalostrugar, metalogllodač - J. Djurić
I/4 pogonski tehničar mašinske obrade - M. Momić
I/5 elektrotehničar računara - S. Šaletić
I/6 elektrotehničar automatike - Lj. Zdravković
I/7 elektrotehničar pogona - V. Tomič
I/8 autoelektričar - N. Dinić
II/l mašinbravar, metalostrigar, metaloglodač - R. Miletić

114


Monografija Mašinsko-elektrotehničke škole

II/2 automehaničar, autolimar, instalater - R. Marković
II/3 pogonski tehničar mašinske obrade - M. Milić
II/4 elektrotehničar računara - M. Stefanović
II/5 elektrotehničar automatike - J. Zelikov
II/6 elektrotehničar pogona - M. Milovanović
II/7 autoelektričar B. Marković
III/1 mašinbravar - D. Tasić
III/2 automehaničar, autolimar - M. Stević
III/3 metalostrugar, metaloglodač, vodoinstalater - Ž.
Manojlović
III/4 pogonski tehničar mašinske obrade - N. Ponjavić
III/5 elektrotehničar računara - S. Stojanov
III/6 elektrotehničar automatike - R. Velimirović
III/7 elektrotehničar pogona - B. Hadžić
III/8 elektroinstalater - S. Živanović
IV/1 pogonski tehničar mašinske obrade, alatničar - S. Vučković
IV/2 elektrotehničar računara - V. Gojović
IV/3 elektrotehničar automatike - J. Jović
IV/4 elektrotehničar pogona - D. Perić

Školska 19961’97. godina
I/1 metalostrugar, mašinbravar - R. Miletić
I/2 automehaničar, autolimar - R. Marković
I/3 metaloglodač, instalater - B. Marković
I/4 pogonski tehničar mašinske obrade - N. Ponjavić
I/5 elektrotehničar računara - S. Stojanov
I/6 elektrotehničar automatike - V. Ilić
I/7 elektrotehničar pogona - S. Živanović
I/8 autoelektričar - Lj. Glišić

115


Monografija Mašinsko-elektrotehničke škole

II/1 metalostrugar, mašinbravar, automehaničar, metaloglodač -
M. Stević
II/2 pogonski tehničar mašinske obrade - D. Tasić
II/3 elektrotehničar računara - B. Bogdanović
II/4 elektrotehničar automatike - Lj. Petrović
II/5 elektrotehničar pogona - D. Žugić
II/6 autoelektričar - S. Dulović
III/l mašinbravar, metaloglodač, metalostrugar, instalater - S.
Branković
III/2 automehaničar - Z. Tasić
III/3 pogonski tehničar mašinske obrade - M. Tomić
III/4 elektrotehničar računara - S. Šaletić
III/5 elektrotehničar automatike - Lj. Zdravković
Ш/6 elektrotehničar pogona - V. Tomić
Ш/7 autoelektričar - N. Rakić
IV/1 pogonski tehničar mašinske obrade - M. Milić
IV/2 elektrotehničar računara - S. Stojanov
IV/3 elektrotehničar automatike - J. Zelikov
IV/4 elektrotehničar pogona - M. Milovanović

Školska 1997/98. godina
I/1 metalostrugar, mašinbravar - M. Milić
I/2 automehaničar, autolimar - Z. Tasić
I/3 metaloglodač, instaler - B. Marković
I/4 elektrotehničar računara - M. Milovanović
I/5 elektrotehničar automatike - A. Milošević
I/6 elektrotehničar pogona - S. Bogdanović
I/7 elektroinstalater - N. Rakić
II/1 metalostrugar, metaloglodač, instalater - R. Miletić

116


Monografija Mašinsko-elektrotehničkke škole

II/2 automehaničar, autolimar - R. Marković
II/3 pogonski tehničar mašinske obrade - N. Ponjavić
II/4 elektrotehničar računara - S. Stojanov
II/5 elektrotehničar automatike - M. Stefanović
II/6 elektrotehničar pogona - S. Živanović

Proslava mature 2000. godine (odeljenje IV/1 - elektrotehničar računara sa
razrednim starešinom Slavoljubom Stojanovim)

П/7 autoelektričar - D. Perić
III/l metalostrugar, mašinbravar, metaloglodač, automehaničar-
M. Stević
III/2 pogonski tehničar mašinske obrade - D. Tasić
III/3 elektrotehničar računara - B. Bogdanović
III/4 elektrotehničar automatike - Lj. Petrović
III/5 elektrotehničar pogona - D. Žugić
III/6 autoelektričar - S. Dulović

117


Monografija Mašinsko-elektrotchničkc škole

IV/1 pogonski tehničar mašinske obrade - M. Tomić
IV/2 elektrotehničar računara - S. Šaletić
IV/3 elektrotehničar automatike - Lj. Zdravković
IV/4 elektrotehničar pogona - V. Tomić

Školska 19981’99. godina
I/1 metalostrugar, mašinbravar - Ž. Manojlović
I/2 automehaničar, autolimar - M. Stević
I/3 metaloglodač, instaler - B. Marković
I/4 pogonski tehničar mašinske obrade - M. Jelić
I/5 elektrotehničar računara - Lj. Zdravković
I/6 elektrotehničar automatike - R. Velimirović
I/7 elektrotehničar pogona - N. Ponjavić
I/8 autoelektričar - S. Dulović
II/l metalostrugar, mašinbravar, instalater - S. Branković
II/2 automehaničar, autolimar - Z. Tasić
II/3 elektrotehničar računara - M. Milovanović
II/4 elektrotehničar automatike - A. Milošević
II/5 elektrotehničar pogona - S. Bogdanović
II/6 elektroinstalater - N. Rakić
III/1 metalostrugar, metaloglodač, instalater - R. Miletić
III/2 automehaničar, autolimar - R. Marković
III/3 pogonski tehničar mašinske obrade - M. Milić
III/4 elektrotehničar računara - S. Stojanov
III/5 elektrotehničar automatike - M. Stefanović
III/6 elektrotehničar pogona - S. Živanović
III/7 autoelektričar - Lj. Glišić
IV/1 pogonski tehničar mašinske obrade - D. Tasić
IV/2 elektrotehničar računara - B. Bogdanović

118


Monografija Mašinsko-elektrotehničke škole

IV/3 elektrotehničar automatike - Lj. Petrović
IV/4 elektrotehničar pogona - D. Žugić

Školska 1999/2000 godina
I/1 elektrotehničar računara - S. Šaletić
I/2 elektrotehničar automatike - V. Gojović
I/3 elektrotehničar pogona - V. Tomić
I/4 mašinski tehničar za kompjutersko konstruisanje - D. Tasić
I/5 autoelektričar - Lj. Glišić
I/6 automehaničar, autolimar - Ž. Manojlović
I/7 mašinbravar, metalostrugar - R. Miletić
II/1 elektrotehničar računara - V. Jović
II/2 elektrotehničar automatike - R. Velimirović
II/З elektrotehničar pogona - N. Ponjavić
II/4 pogonski tehničar mašinske obrade - M. Jelić
II/5 autoelektričar - S. Dulović
II/6 automehaničar, autolimar - M. Stević
II/7 mašinbravar, metalostrugar, instalater - R. Marković
III/1 elektrotehničar računara - M. Milovanović
III/2 elektrotehničar automatike - A. Milošević
III/3 elektrotehničar pogona - S. Bogdanović
III/4 elektroinstalater - N. Rakić
III/5 automehaničar, autolimar - Z. Tasić
III/6 mašinbravar, metalostrugar, instalater - B. Marković
IV/1 elektrotehničar računara - S. Stojanov
IV/2 elektrotehničar automatike - M. Stefanović
IV/3 elektrotehničar pogona - S. Živanović
IV/4 pogonski tehničar mašinske obarde - M. Milić

119


Monografija Mašinsko-elektrotehničke škole

Novi obrazovni profil:
mašinski tehničar za

kompjutersko
konstruisanje

Od školske 1990/’91.

do 1998/’99 godine zapaža se

pad interesovanja učenika za

upis u odeljenja mašinske

struke. Smanjeno

interesovanje za ovo podmčje

obrazovanja svakako je

posledica duge ekonomske

krize u kojoj se našla naša

metalopreradjivačka

industrija. Broj učenika u Vffl razredu osnovnih
U skladu sa zahtevima škola i u prvom razredu srednjih škola

koje pred radnika postavlja svakim danom sve moderniji proces

proizvodnje, škola je od školske 1999/2000. godine počela da školuje

učenike za obrazovni profil mašinski tehničar za kompjutersko

konstruisanje. Sve veće i važnije paraćinske privredne organizacije

(SFS, Fabrika cementa, Nikrooprema, Paramont) kao i niz privatnih

preduzetnika osavremenjuju kompjuterima svoje proizvodne programe.

Modernizovanje procesa rada i u oblasti mašinstva i obrade metala

stvorilo je potražnju za kadrovima koji znaju koristiti računare radi

rešavanja problema iz mašinstva kao što su: izrada tehničke

dokumentacije, projektovanje, praćenje procesa, automatizacija,

komuniciranje, programiranje itd. „Како bi se svršeni kadrovi našli na

tržištu rada 2000. godine, opravdano je pretpostaviti da će kompjuterska

tehnika biti nezaobilazan činilac, a njeno poznavanje i korišćenje uslov

120


Monografija Mašinsko-elektrotehničke škole

hvatanja koraka sa razvijenim svetom u oblasti mašinstva"
Uvodjenje novog obrazovnog profila zahtevalo je prethodno
obezbedjivanje uslova za rad prema propisanim normativima. Škola je
u „Elaboratu o ekonomskoj i pedagoškoj opravdanosti uvodjenja novog
obrazovnog profila" prikazala na razne potrebe privrede za novim
zanimanjem, ali i svoju materijalnu i kadrovsku sposobnost da obrazuje
učenike novog zanimanja. Škola je opremljena potrebnim nastavnim
sredstvima i učilima za neometano odvijanje nastave za obrazovni
profil mašinski tehničar za kompjutersko konstruisanje. Ovaj obrazovni
profil ima dosta dodimih tačaka sa postojećim profilima četvrtog
stepena (elektrotehničar računara, elektrotehničar pogona,
elektrotehničar automatike i pogonski tehničara mašinske obrade) tako
da ulaganje u opremu, bar za I i II razred, nije potrebno jer se mogu
koristiti već postojeća nastavna sredstva, kabineti i specijalizovane
učionice.

Škola planira da dopuni i osavremeni postojeću opremu za ovaj
obrazovni profil. Tokom sledećih par godina trebalo bi obezbediti
sledeće mašine: kidalicu, šarpijevo klatno, aparate za merenje tvrdoće.

Radi stalnog praćenja savremenog razvoja ove oblasti biće
potrebno nabavljati stručnu literaturu, posećivati seminare, tečaje škola
za takve aktivnosti namenski izdvojiti sredstva dobijena od kurseva za
informatičko obrazovanje, od proizvodnog rada u mašinskoj radionici
i od prihoda od vanrednih učenika.

Uspeh učenika
Interesovanje učenika koji upisuju Mašinsko-elektrotehničku
školu nije podjednako za sva područja rada i za sve obrazovne profile.
Prateći upisane rezultate otkrivamo da je najveće interesovanje
(naročito poslednjih godina) izazvalo zanimanje elektrotehničar

121


Monografija Mašinsko-elektrotehničkc škole

računara. Taj obrazovni profil imaju sreće da upišu samo najbolji
učenici osnovnih škola.

Školske 1999/2000. godine u odeljenju elektrotehničar računara
našla su se čak 24 odlična učenika (od V-VIII razreda osnovne škole)
od upisana 32 učenika; u školskoj 1998/’99. godini ovo zanimanje
upisalo je 23 odlikaša, a 1993/’94. godine bilo je skoro celo jedno
odeljenje popunjeno samo odličnim učenicima (od 30 upisanih 27
učenika je imalo odličan uspeh u svim razredima). Među tim učenicima
bilo je dosta i onih koji su bili nosioci Vukove i diplome Nikola Tesla.

Učenici, opredeljeni za zanimanje elektrotehničar računara,
postizali su, takođe, izuzetne uspehe na prijemnim ispitima iz srpskog
jezika i matematike. Za deset godina, koliko traje tradicija polaganja
prijemnih ispita za srednje škole, učenicima je bilo mnogo lakše da
polože test iz srpskog jezika (sa prosečnim brojem bodova od 18 u
odeljenjima elektrotehničar računara šk. 1996/’97. god.). Najveći broj
bodova na ispitu iz matematike, takođe, već godinama postižu učenici
koji konkurišu za elektrotehničare računara (17,25 bodova školske
1994/’95. godine).

Za obrazovne profile trećeg stepena stručne spreme opredeljuju
se učenici sa slabijim uspehom u osnovnoj školi.

Najbolji uspeh u srednjoj školi pokazaće opet učenici četvrtog
stepena, dok će u odeljenjima mašinske struke broj učenika sa
pozitivnim uspehom biti zanemarljiv (vidi tabelu na narednoj strani).

122


Monografija Mašinsko-elektrotehničke škole

Tabela uspeha učenika mašinske i elektro struke 94/95 - I

Odeljenje Ukupan br. I klasifikac. period II klasifikac. period

I1 učenika br. uč. sa poz. uspehom br. uč. sa poz. uspehom
I2
I3 25 1 4% 3 13,04%
I4 31 3 9,68% 1 3,33%
I5 30 / / //
I6 34 / / //
I7 32 11 34,37% 10 32,25%
I8 32 10 31,25% 3 13,04%
II1 31 3 9,67% 2 6,25%
II2 31 1 3,22% 9 28,12%
II3 25 1 4% //
II4 24 2 8,33% //
II5 28 4 14,28% 3 11,11%
II6 32 15 46,87% 15 45,45%
II7 34 4 11,76% 4 11,76%
III1 29 6 20,68% 5 17,85%
III2 25 / / 1 3,85%
III3 24 1 4,17% 2 8,33%
III4 31 1 4,17% 2 6,45%
23 2 8,69% 1 4,35%
28 2 7,14% 2 7,144%

123


Monografija Mašinsko-elektrotehničke škole

Tabela uspeha učenika mašinske i elektro struke 94/95- II

Odeljenje Ukupan br. I klasifikac. period II klasifikac. period

III5 učenika br. uč. sa poz. uspehom br. uč. sa poz. uspehom
III6
III7 34 16 47,06% 14 42,42%
III8 33 14 42,42% 13 39,40%
VI1 32 1 28,12% 5 15,63%
VI2 26 3 11,54% 2 7,69%
VI3 20 1 5% 2 10%
VI4 37 10 27,03% 7 18,92%
29 4 13,79% 6 20,69%
34 7 20,59% 5 15,15%

UKUPNO 794 131 16,49% 126 15,86%

124


Monografija Mašinsko-elektrotehničke škole

Uspesi učenika MEŠ-a na takmičenjima i smotrama

Potvrda vrednog rada i stručnosti nastavnog kadra škole su,

svakako, razna takmičenja na kojima učenici postižu najbolje rezultate.

Skoro i da nema takmičenja na kome naši učenici nisu osvojili neku

od medalja. Ovde ćemo izdvojiti samo one koji su poneli prva, druga

i treča mesta na takmičenjima

počev od opštinskog pa do

saveznog ranga.

Učenici MEŠ-a bili su

najuspešniji na takmičenjima

iz stručnih predmeta i na

sportskim terenima u

poslednjem desetleću. Ovo ne

znači da se u školi poklanja

pažnja samo učenju veština za

određeno zanimanje, već

učenici mogu da dobiju i

izvanredna znanja i iz

opšteobrazovnih predmeta.

Naučno-tehničko i

istraživačko stvaralaštvo

važna je komponenta u

vaspitno-cbrazovnom procesu

ove škole. Učenici se podstiču, u toku nastave a i van nje, na pošteni

rad radi ostvarivanja svojih kreativnih potencijala. Smotre i takmičenja

dolaze na kraju kao svojevrsna provera znanja i veština s ciljem da

125


Monografija Mašinsko-elektrotehničke škole

izdvoje mlade talente koji mogu

da daju nove doprinose

sveukupnom razvoju i napretku

čovečanstva.

Centar za razvoj

naučno-tehničkog stvaralaštva

mladih Srbije dodelio je zlatnu

medalju učeniku MEŠ-a

Marković Nenadu na Republičkoj

smotri naučno-tehničkog i

istraživačkog stvaralaštva mladih

Srbije održanoj u Novom Sadu od

27. do 30. maja 1993. godine.

Na Prvom republičkom

takmičenju mašinskih škola,

održanom od 27-29. maja 1993. godine, u Trsteniku, učenici MEŠ-a

nisu osvojili medalje, ali, imajući u vidu da je na takmičenju

učestvovalo oko 60 škola, za pohvalu je pomenuti da je u takmičenju

mašinbravara škola zauzela peto mesto (treće sa istim brojem bodova),

metaloglodača sedmo, metalostrugara četrdeseto, a za izložbu pripalo

im je 13 mesto. U ukupnom plasmanu mašinci MEŠ-a bili su osmi.

Iste godine 29. aprila, na Smotri naučno-tehničkog i

istraživačkog stvaralaštva mladih opštine Paraćin, učenici MEŠ-a

mogli su da pokažu znanja iz sledećih disciplina: informatika u funkciji

tehnike i tehnologije, automatizacija i robotika, elektrotehnika,

elektronika i optoelektronika, energetika, telekomunikaciona tehnika i

tehnologija, laserska tehnika, modelarstvo itd.

Svaki učenik-učesnik na takmičenju doneo je i elaborat (do 10

kucanih stranica ) i tehničku dokumentaciju. Radovi su branjeni pred

126


Monografija Mašinsko-elektrotehničke škole

komisijom, ostalim učesnicima i

zainteresovanima. Učenici su

izlagali konstrukcije, idejna

rešenja, realizaciju, svojstva,

karakteristike funkcije i
funkcionalnost
sklopa, dela,

uređaja, aparature ili sistema.

Kod učeničkih radova

najviše se cenila originalnost,

inovacija, unapređenje,

funkcionalnost, dizajn, elaborat,

tehnička dokumentacija, kvalitet
izrade, primenljivost, ekološka

vrednost i odbrana rada.

Školska 1993/’94. bila je za

mlade talente MEŠ-a veoma uspešna. Na opštinskoj smotri tehnike

održanoj 26. IV 1994. godine postigli su sledeće rezultate: Mitić Milan,

učenik prvog razreda mašinske struke i Milićević Vladimir, učenik
elektro struke, osvojili su srebrne medalje. Na zahtev uprave Doma

tehnike, iako nisu osvojili medalje, na republičko takmičenje otišli su

Milenković Mihajlo i Jovanović Vojkan, učenici elektro struke. Oni

su se takmičili u oblasti robotike i automatike. Na ovoj opštinskoj

smotri uspešni su bili i Mladenović Vladimir, učenik IV/3 razreda iz

elektrotehnike i Marković Nenad, učenik IV/2 iz oblasti

tehničko-tehnoloških sistema. Oni su osvojili bronzane medalje.

Još uspešnije nego ranijih godina, za učenike MEŠ-a, bilo je

Drugo republičko takmičenje mašinskih škola Srbije održano od 26-29.

maja u Čačku. Na ovoj smotri Mitić Milan je osvojio srebmu medalju

u disciplini mašinske tehnike, a Mladenović Vladimir bronzanu medalju

127


Monografija Mašinsko-elektrotehničke škole

Pobednička ekipa fudbalera na okružnom takmičenju u malom fudbalu 1996. g.

disciplini elektrotehnike.
Od 1994/’95. godine u školi je bilo i talentovanih matematičara

koji su se plasirali na okružno takmičenje: Živanović Dragan, učenik
I razreda, Đorić Jelena, učenik II razreda i Marković Marko učenik
III razreda.

Na Republičkoj smotri naučno-tehničkog stvaralaštva mladih
Srbije, održanoj od 25-28. maja 1995. godine u Gornjem Milanovcu,
učenici MEŠ-a postigli su odlične rezultate: Sobek Marko je osvojio
zlatnu medalju u oblasti ekološke tehnike i tehnologije, a Stanojević
Vesna bronzanu medalju iz oblasti laserske tehnike.

Sa Međuopštinskog takmičenja-smotre Šumadije i Pomoravlja,
održanog u Paraćinu 19. aprila 1996. godine, veliki broj učenika naše
škole plasirao se na Republičku smotru naučno-tehničkog stvaralaštva
mladih koja se održavala u Pirotu od 23-26. maja iste godine. Među

128


Monografija Mašinsko-elektrotehničke škole

plasiranima bili su: Vojkan Jovanović (informatika u funkciji tehnike
i tehnologije), Zoran Joksimović (automatika i robotika), Vesna
Stanojević (elektrotehnika), Milan Mitić (mašinska tehnika), Mihailo
Milenković (tehničko-tehnološki sistemi), Dejan Dimitrijević
(vazduhoplovno modelarstvo), Aleksandar Mandić (elektrotehnika) i
grupa učenika iz mašinske tehnike.

Učenici MES-a ne barataju vešto samo kompjuterom, mašinama
i aparatima, već se odlično snalaze i na sportskim terenima. Na
takmičenju učenika srednjih škola u malom fudbalu, održanom 11.
maja 1996. godine, učenici MEŠ-a bili su i domaćini i pobednici i
konkurenciji šest ekipa iz Svilajnca, Despotovca, Jagodine, Rekovca i
Ćuprije.

Ista ekipa fudbalera je i na Međuregionalnom prvenstvu u
Kragujevcu I. VI 1996. godine osvojila treće mesto.

Rukometaši MEŠ-a, pobednici na tumiru u Svilajncu 1996. godine
129


Monografija Mašinsko-elektrotehničke škole

Mesec maj 1996. godine bio je uspešan i za rukometaše koji
su na terenima Poljoprivredne škole u Svilajncu osvojili prvo mesto.
Rukometaš Antić Bojan, iz ekipe MEŠ-a, proglašen je najboljim
strelcem tumira. I u junu iste godine rukometaši su nastavili sa
pobedama i osvojili prvo mesto u međuregionalnom prvenstvu. Uspehe
rukometaša i fudbalera beležimo i u jesen 1996. godine kada su na
turniru povodom tridesetogodišnjice rada Mašinsko-tehničke škole u
Jagodini, fudbaleri osvojili prvo, a rukometaši drugo mesto.

U školskoj I996/’98. godini na Prvom republičkom takmičenju
srednjih škola za autoelektričare u Beogradu, MEŠ je zauzeo drugo
mesto.

Tomič Toplica, učenik III/l odeljenja metalostrugara, osvojio
je prvo mesto na VII regionalnom takmičenju mašinskih škola 20.

130


Monografija Mašinsko-elektrotehničke škole

marta 1999. godine.
U decembru 1999. godine dobrim rezultatima obradovali su nas

učenici elektrotehničke struke. Bogosavljev Ivana je osvojila zlatnu
medalju na republičkoj smotri Nauka-tehnika-tehnologija u oblasti
automatizacija i robotika. Na istom takmičenju, Marija Mitrović je
osvojila srebrnu medalju iz oblasti tehničko-tehnološki sistemi i nove
tehnologije, a Aleksandar Jovanović zlatnu medalju u oblasti
elektrotehnike.

Škola računara

Pri Mašinsko-elektrotehničkoj školi radi, počev od 5. januara
1999. godine, i škola računara. Rešenjem Ministarstva prosvete od 17.
februara 1999. godine ova škola je ovlašćena da izdaje

131


Monografija Mašinsko-elektrotehničke škole

uverenja-sertifikate o svakom završenom kursu. Škola računara je
organizovana po principu kurseva, tri puta nedeljno po tri školska časa.
Kursevi se organizuju iz najatraktivnijih oblasti rada na računaru.
Najposećeniji kursevi su, svakako, osnovni, odnosno početni kurs, a
odmah zatim, poslovna informatika, kurs od 90 časova. Pored njih
organizuju se kursevi grafike, projektovanja, obrade knjigovodstvenih
podataka na računaru, Interneta itd.

U periodu od 5. januara 1999. do 15. maja 2000. godine, kroz
razne kurseve, školu je pohadjalo 307 polaznika.

Nastava se izvodi u dve specijalizovane učionice sa 11, u jednoj
i 12 računara tipa Pentium, u drugoj učionici. Škola ima mrežni pristup
Intemetu.

U rad Škole računara uključeni su sledeći radnici škole: Zoran
Radosavljvić, organizator i predavač, Radonja Raičević, predavač, Saša
Dulović, predavač, Vladimir Tomić, predavač, Miloš Jovanović, kao
direktor škole, Snežana Stefanović, kao sekretar škole, Svetlana
Milićević, administrativni radnik i Dušan Stojanović domar škole.

Pored predavača iz samog MEŠ-a, Škola računara je angažovala
i predavače po pozivu iz drugih firmi ili škola: Vesna Milošević (SFS)
i Dragoslav Marković (Ekonomsko-trgovinska škola).

Veliki broj radnika MEŠ-a obučio se za rad na računaru, a
dobra saradnja je ostvarena i sa lokalnom Radio-televizijskom kućom
- Kanal M čiji je dobar deo radnika završio kurseve u Školi računara,
a za uzvrat škola je imala značajnu medijsku podršku i reklamu.
Radnici građevinske firme „Ingrap” iz Ćuprije obučavani su za izradu
građevinskih projekata na računaru.

Za petnaestak meseci svog postojanja, Škola računara je
ostvarila znatna sredstva koja su uložena u dalje opremanje računarskih
kabineta, za kupovinu laserskog štampača i unapređivanje redovne

132


Monografija Mašinsko-elektrotehničke škole

POĆETNI KURS

1. Osnovni kurs (Osnovc softvera i hardvera, DOS-a, i Windowsa 98) -
45 časova

SPECIJALISTIĆKI KURSEVI

2. Poslovna informatika - 90 časova
Obuhvata: upotreba računara u kancelarijskom poslovanju - obrada teksta
(Word -30 č.), pravljenje tabela, statistike i grafikona (Excel 30 č.),
primena računara u poslovnoj korespondenciji, sastavljanje poslovnih
pisama, faktura, računa, potvrda, otpremnica, ponuda i dr, izrada
prezentacija firme (Power Point 15 c), slanje faksa na računaru, i
korišćenje Interneta (15 č.) (Internet Explorer 4.0)

3. Grafika i grafički dizajn na računaru - 36 časova
Crtanje i grafička priprema na najboljem programu za grafiku i crtanje -
Corel 9

4. Knjigovodstvo -30 časova
Kompletna obuka na programu za vođenje knjigovodstva.

5. Priprema za štampu i stono izdavaštvo - 30 časova
Najbolji i najviše korišćen program za štamparsku pripremu. (Quark 332)

7. Internet i računarske komunikacije - 24 časa
Rad u programima Intcrnet explorer i Netscape. Slanje pisama -e-mail.
Korišćenje osnovnih servisa Interneta. Poslovanje preko Interneta...

8. Programiranje - 40 č.
Acces. Kreiranje baza podataka uvod u programiranje. (početni i napredni)

9. Obrada teksta na računaru - 30 časova
Unošenje tcksta u računar, obrada teksta, štampanje bilo kog tekstualnog
sadržaja... rad u najpopulamijem i najboljem tckst editoru Word 2000

10. Relacione baze podataka i programiranje. - Oracle - 90 časova u dva
kursa. (početni i napredni)

11. Projektovanje na računaru - Autocad - 30 + 30 (početni i napredni)

12. Rad sa bazama podataka i programiranje - Clipper - 30 + 30 (početni
i napredni)

Spisak kurseva koji se održavaju u Školi računara

133


Monografija Mašinsko-elektrotehničke škole

Škola računara

nastave.
Mašinsko-elektrotehnička škola je bila mcđu prvim školama u

Srbiji koje su organizovale ovakav vid dopunskog rada.
Mašinsko-elektrotehnička škola u budućnosti

U novom milenijumu trebalo bi očekivati, ako ne povećanu,
istu zaineresovanost svršenih osnovaca za upis u odeljenja
elektrotehničke struke. Atraktivnost elektrotehničkih zanimanja
zapažena je, ne samo u našoj opštini, već generalno u celoj Srbiji.

Uporedo sa rastom interesovanja za elektrotehniku, broj učenika
zaineresovanih za mašinsku struku stalno opada. Razloge za ove dve
opozitne pojave treba, pre svega, tražiti u činjenici da je
metaloprerađivačka industrija u krizi i da se zato smanjila mogućnost

134


Monografija Mašinsko-elektrotehničke škole

zaposlenja koje je i glavni cilj školovanja.
U XXI veku može se očekivati upisani broj učenika na nivou

iz poslednjih nekoliko godina: oko 700 učenika u 23-24 odeljenja.
Upis u I razred mnogo zavisi od koordinacije upisa sa susednim
školama i trebalo bi da se kreće od 7 do 8 odeljenja.

Za uspešno odvijanje nastave MEŠ mora da obezbedi dovoljno
prostora. Prostomo širenje mora da prati povećanje broja učenika i
odeljenja. Teži se tome da škola radi u jednoj smeni. Trenutno se
nastava odvija u dve smene po vertikalnoj podeli (područje rada
mašinstvo i obrada metala u jednoj, a područje rada elektrotehnika u
drugoj smeni).

U saradnji sa ostalim školama planira se proširenje svih srednjih
škola. Nijedna od postojeće četiri škole (Mašinsko-elektrotehnička,
Tehnološka, Ekonomsko-trgovinska i Gimnazija) nema dovoljno
prostora za izvođenje nastave. U starijim zgradama (Tehnološke i
Ekonomsko-trgovinska škole) dotrajale su instalacije, a u novijoj zgradi
(Mašinsko-elektrotehničke škole i Gimnazije) oštećena je
hidroizolacija a krov kompletno prokišnjava. U poslednjih 10 godina
nije bilo nikakvih ozbiljnih adaptacija i popravki na školskim zgradama
što je još više doprinelo ruiniranju postojećih objekata.

Radi obezbeđivanja dovoljnog prostora za već ustaljeni broj
odeljenja i učenika, još od 1997. godine, škole su priložile način
razrešenja prostornih problema. Ovim planom bili bi obuhvaćeni
Muzička škola, Gradska biblioteka i Radnički univerzitet i to na sledeći
način:

1. Stvaranje neophodnih uslova da se zgrada i dvorište bivše
Gimnazije Osnovne škole „Đura Jakšić” (gde su sada
Radnički univerzitet, Muzička škola i Gradska biblioteka)

135


Monografija Mašinsko-elektrotehničke škole

136


Monografija Mašinsko-elektrotehničke škole

137


Monografija Mašinsko-elektrotehničke škole

ustupi Gimnaziji radi kompletne adaptacije i
osposobljavanja za nastavu.
2. Dogradnjom sprata i izgradnjom prostora za Tehnološku
školu stvorili bi se uslovi da se ona iseli iz zgrade koja
pripada Ekonomsko-trgovinskoj školi i iz metalskog dela
čijom bi se adaptacijom dobio prostor za Muzičku školu.
3. Zgrada koju zajednički koriste MEŠ i Gimnazija pripala
bi MEŠ-u i na njoj bi trebalo izgraditi krov.

Ovaj Predlog za rešavanje prostomih problema srednjih škola
od 22. XII 1997. godine potpisali su direktori svih srednjih škola i
direktor Muzičke škole.

U kratkoročne planove MEŠ-a u vezi sa održavanjem školskog
prostora spada i: farbanje stolarije svake treće godine, farbanje prozora
i vrata svakoga leta, krečenje prostorija tokom letnjeg školskog
raspusta, popravljanje stolarije, podnih obloga, elektro instalacija,
vodovodnih instalacija za grejanje, godišnji remont pumpi za grejanje,
šestomesečni pregled protivpožarne opreme itd.

U opremanju škole nastavnim sredstvima i učilima, prioritet se
daje nabavci savremenih sredstava - računara koji veoma brzo
zastarevaju te je potrebno stalno pratiti novitete.

Na sportskim terenima trebalo bi obeležiti linije, ofarbati
košarkaške konstrukcije, osvežiti asfaltne podloge dvorišta, zameniti
daske na klupama za sedenje, urediti ružičnjak dodavanjem novih
sadnica.

Svake godine škola planski kupuje određen broj naslova
beletristike i stmčne literature. Trebalo bi samo pronaći adekvatan
prostor za učeničku čitaonicu.

Škola programirano jača svoju socijalnu funkciju redovnim

138


Monografija Mašinsko-elektrotehničke škole

osiguravanjem učenika i profesora, organizovanjem kupovine
udžbenika i drugih nastavnih sredstava preko škole. Učenicima slabog
materijalnog stanja škola plaća mesečnu kartu ako su putnici i besplatno
daje udžbenike.

U okviru dugoročnih planova MEŠ-a, velika pažnja je
poklonjena razvojum učeničke zadruge koja učestvuje u uređenju škole
i šire okoline.

139


VIII deo

SEĆANJA BIVŠIH UČENIKA


Monografija Mašinsko-elektrotehničke škole

Sećanja bivših učenika

„Vrline svojih profesora vrlo rado koristim i u svojoj
profesorskoj praksi.“ (sećanje Dragana Kojića)

„Školske 1985/’86. godine ja sam se našao u jednom od tri
odeljenja trećeg razreda mašinske struke. U okviru Centra „Вrankо
Krsmanović” te godine postojalo je i jedno odeljenje četvrtog razreda.
Tada su se učenici u okviru metalske struke školovali za zanimanja
mašinbravara i metalostrugara.

Sa veoma prijatnim sećanjem vraćam se u treći i četvrti razred
u kojima su mi razredne starešine bili Miloš Jovanović (sadašnji
direktor MEŠ-a) i Zoran Tasić (sadašnji šef mašinskog odseka u
MEŠ-u).

Učionice u kojima se odvijala nastava za metalce bile su u tzv.
„metalskom delu” koji sada pripada „Tehnološkoj školi” u kojoj radim
kao profesor. Učionice III/l i III/2 bile su na mestu gde je sada kabinet
za tehničko crtanje, učionice III/3 i IV/1 bile su u prostorijama koje
sada zauzima biblioteka „Tehnološke škole”. U trećem razredu
praktična nastava se izvodila mašinskoj radionici koja je na istom
mestu i ostala. Praktičnu nastavu smo obavljali poslednjih mesec dana
pred kraj školske godine i u pogonima SFS. Diplomu mašinbravara
dobijali smo posle izrade i odbrane diplomskog rada. Praktičnom
nastavom su rukovodili Mile Marjanović i Zoran Vasić koji je i sada
nastavnik praktične nastave.

Godine 1985. bila je organizovana i velika ekskurzija koja je
učenike upoznala sa mestima koja možda više nikada nećemo videti
(Dubrovnik - Boka Kotorska - Cetinje - Sarajevo).

141


Monografija Mašinsko-elektrotehničke škole

Sredinom maja 1986. godine našao sam se u ekipi najboljih
učenika Centra „Вrankо Krsmanović” koja je školu predstavljala na
Festivalu rada omladine Jugoslavije (FROJ) koji se održavao u
Titogradu (Podgorici). Nas šestoro učenika i vođa puta, nastavnik Zoran
Vasić, putovali smo vozom preko Beograda za Titograd. Takmičenje
je trajalo tri dana. Učenicama je obezbeđen smeštaj po kućama kod
učenica tamošnjih škola, a muški deo ekipe (nas dvojica) dobili smo
smeštaj u titogradskoj kasarni kraj Morače.

Moj zadatak je bio izrada jednog mašinskog dela tokom koje
je trebalo pokazati poznavanje više operacija obrade metala: sečenje
ručnom testerom, turpijanje, bušenje itd. Moji drugovi iz ekipe i ja
morali smo se zadovoljiti devizom „važno je učestvovati”, a lovorike
su pokupili učenici iz velikih gradova tadašnje SFRJ.

Sledeće školske godine upisao sam četvrti razred i zanimanje
mehaničar alatnih mašina (mašinbravar). Pored ovog zanimanja, učenici
su se školovali i za metalostrugare a jedna grupa učenika je
osposobljena i za zanimanje precizni mehaničar za potrebe fabrike
štofa.

Praktična nastava se izvodila jednom nedeljno u FTM „Proleter”
i u IVTKT „Вrankо Krsmanović”. I ove godine sam bio jedan od
odabranih učenika za takmičenje FROJ u Prištini.

U oktobru 1986. organizovana je velika školska ekskurzija po
Hrvatskoj i Sloveniji (Paraćin - Zagreb - Ljubljana - Postojnska jama
- Rovinj - Brioni - Plitvička jezera).

Na proslavu mature (ja sam već imao jednu maturu kada sam
završio III razred trećeg stepena) išlo je svih dvanaest odeljenja četvrtog
razreda Centra „Вrankо Krsmanović”. Slavlje je održano 23. 5. 1987.
godine u sokobanjskom hotelu Moravica.

Sa posebnim poštovanjem sećam se svojih profesora: Olge

142


Monografija Mašinsko-elektrotehničke škole

Vujičić (srpski jezik i književnost), Dragiše Petrovića (ruski jezik),
Vladete Živanovića (matematika), Svetislava Vučkovića (marksizam),
Gordane Jovanović (organizacija proizvodnje), Ljubiše Bogdanovića
(fizičko vaspitanje), Zorana Tasića (tehničko crtanje), Miće Milića
(mašinski materijali) i Miloša Jovanovića (tehnologija obrade i
automatizacija proizvodnje).

Ja sam danas profesor mašinske grupe predmeta u „Tehnološkoj
školi” i igrom slučaja predajem u istim onim učionicama u kojima
sam bio srednjoškolac, samo je moje mesto sada sa druge strane
katedre, baš gde su stajali nekada moji profesori. Vrline svojih
profesora vrlo rado koristim i u svojoj praksi.“

143


IX deo

Zorica Ivanović

SVI RADNICI MEŠ-a OD 1990. DO 2000.
GOD.


Monografija Mašinsko-elektrotehničke škole

Radnici MEŠ-a na proslavi mature 1993. godinc

Svi radnici MEŠ-a od 1990. do 2000.
god.

Spisak radnika Mašinsko-elektrotehničke škole od 1990. do
2000. god.

Jovanović Miloš Nastavno osoblje:
Tasić Zoran - Mašinski fakultet
Jelka Zelikov - Mašinski fakultet
Velimirović Ružica - Elektrotehnički fakultet
Vučković Svetislav - Filološki fakultet
- Filozofski fakultet

145


Gunjić Nada Monografija Mašinsko-elektrotehničke škole
Stević Milutin
Dacić Predrag - PMF
Đenić Miodrag - Filološki fakultet
Jović Verica - Elektrotehnički fakultet
- Više elektrotehnička škola
- Filološki fakultet

Radnici MEŠ-a na kraju školske 1991/92. godine

Miletić Zoran - Viša pedagoška škola
Milić Miroslav - Fakultet industrijske pedagogije
Milosavljević Živorad - Fakultet muzičke umetnosti
Pajić Vera - Ekonomski fakultet
Petrović Ljubiša - Elektrotehnički fakultet
Stefanović Miodrag - Fakultet fizičke kulture
Stojanov Slavoljub - Elektrotehnički fakultet
Tasić Dragan - PMF

146


Monografija Mašinsko-elcktrotehničke škole

Tomić Momčilo - Fakultet fizičke kulture

Tomić Radomir - PMF

Ristić Gvozden - Mašinski fakultet

Marković Božidar - Fakultet industrijske pedagogije

Miletić Ratko - Mašinski fakultet

Milošević Predrag - PMF

Milovanović Miroslav - Mašinski fakultet

Stojanović Slobodan - Likovna akademija

Petrović Dragiša - Filološki fakultet

Nešković Nevena - Filološki fakultet

Simić Aleksandar - PMF

Kozomora Zorka - PMF

Živanović Zorica - Filološki fakultet

Hadžić Branislav - Filozofski fakultet

Šaletić Snežana - PMF

Vasić Zoran - Viša tehnička mašinska škola

Grujić Đura - Viša škola za obrazovanje radnika

Marjanović Miodrag - Viša škola za obrazovanje radnika

Stojadinović Slobodan - Peti stepen mašinske struke

Rakić Nikola - Pravni fakultet

Bogdanović Slađana - Elektrotehnički fakultet

Gojović Valentina - Filološki fakultet

Živanović Slovenka - Elektrotehnički fakultet

Zdravković Cvetković Antoaneta - Filološki fakultet

Zdravković Ljubiša - Filološki fakultet

Jovanović Milan - Fakultet političkih nauka

Miljković Vesna - PMF

Ponjavić Nebojiša - PMF

Čukić Bogdan - Tehnički fakultet

147


Monografija Mašinsko-elektrotehničke škole

Radnici MEŠ-a na proslavi mature 1997. godinc

Jovanović Zoran - apsolvent PMF
Manojlović Živka - PMF
Bogosavljević Verica - Filozofski fakultet
Milovanović Radmila - Filozofski fakultet
Knežević Dragišić Vera - Filološki fakultet
Banjac Ratko - Viša elektrotehnička škola
Đorđević Dragan
Perić Dragan - Fakultet fizičke kulture
Marković Vesna - PMF
Brmbolić Svetlana - PMF
Milošević Milorad - ONO i DSZ
Jovanović Slaviša - Elektrotehnički fakultet
Žugić Desanka - Filološki fakultet
Branković Dejan - PMF

148


Click to View FlipBook Version