e-spomenica Školska godina 2020./2021.
e-spomenica Školska godina 2020./2021.
4 Županija Krapinsko – zagorska županija Naziv škole Osnovna škola Donja Stubica Adresa škole Toplička cesta 27, 49 240 Donja Stubica Ravnateljica škole Sonja Martinek Zamjenica ravnateljice škole Stella Landripet Glivar Telefonski broj 049 286 201 Broj telefaksa 049 286 201 Internetska pošta [email protected] Mrežna stranica www.os-donja-stubica.hr Šifra škole 02-014-001 Matični broj škole 03033074 OIB 26580296546 Upis u sudski registar Tt-97/4305-2 MBS:080181025, 12. studenoga 1997. IBAN HR7423600001101420943 OSNOVNI PODATCI O ŠKOLI
5 Broj učenika 439 Broj učenika u razrednoj nastavi: 210 Broj učenika u predmetnoj nastavi: 229 Broj učenika s teškoćama u razvoju: 41 Ukupan broj razrednih odjela: 28 Broj razrednih odjela u matičnoj školi: 24 Broj razrednih odjela u razrednoj nastavi: 14 Broj razrednih odjela u predmetnoj nastavi: 14 Broj razrednih odjela u područnim školama: 4 Broj smjena 2 Početak i završetak svake smjene: prije podne: 8.15 – 12.50; poslije podne: 13.30 – 18.05 (nastavni sat traje 40 minuta zbog poštivanja mjera HZJZ vezanih uz pandemiju) Broj radnika 56 Broj učitelja razredne nastave: 14 Broj učitelja predmetne nastave: 28 Broj stručnih suradnika: 3 Broj ostalih radnika: 10 Ravnateljica škole: 1 Broj pripravnika: 0 Broj mentora savjetnika: 3 Broj voditelja ŽSV-a: 1 Broj računala u školi 58 Broj učionica 18 Broj sportskih dvorana 1 Broj sportskih igrališta 1 Broj školskih knjižnica 1 Broj multimedijskih učionica 1 Broj školskih kuhinja 1
6 PODATCI O UČITELJIMA PREDMETNE NASTAVE PREDMET UČITELJ/ICA Hrvatski jezik Anamarija Grabušić Koraljka Parlaj Danijela Znika Romina Gorički Mihaljinec Likovna kultura Ivan Tuđa Glazbena kultura Ivica Šipek Engleski jezik Natalija Salijević Jadranka Mihaljinec Tamara Špoljar/ Katarina Cvetko Njemački jezik Lidija Muić Gordana Smokrović Mioč Matematika Andreja Curman Andrea Čmarec Tanja Tišljarić Priroda/Biologija Sanja Vidiček Tina Vugrinec Kemija Sanja Vidiček Fizika Aleksandar Mona Macko Puhek Geografija Kristina Ciković Lacković Nikolina Balić Povijest Darko Tišljar Valentina Krušelj Tehnička kultura Krunoslav Boroš Tjelesna i zdravstvena kultura Krunoslav Mačković Slaven Belinić Vjeronauk Lana Schlosser Anita Pavetić Sanja Klasić Informatika Katarina Poslek Ana Lovasić
7 PODATCI O RAVNATELJICI I STRUČNIM SURADNICAMA PODATCI O OSTALIM RADNICIMA ŠKOLE RAZRED UČITELJ/ICA 1.a Jelica Kunac 1.b Kristina Čajko 2.a Snježana Puščenik 2.b Snježana Štefek Borovčak 3.a Jasminka Repar 3.b Ksenija Antolković 3.c Ksenija Sović 4.a Ivana Škrablin 4.b Štefica Gorupec 4.c Tatjana Benko 1./4.LV Tihomir Kovačić 2./3.LV Anita Bodalec 1./4.V Ninoslava Štefanec 2./3.V Miroslava Peričak Ravnateljica Sonja Martinek, prof. glazbene kulture Defektologinja Stella Landripet Glivar, defektolog, socijalni pedagog Knjižničarka Danica Pelko, prof. povijesti i filozofije te knjižničar Pedagoginja Martina Dolčić, mag. pedagoginje i bohemistike Tajnica škole Andrijana Habjanec Sinković Računovotkinja škole Valentina Pavalić Domar Rudolf Hren Spremačice Ankica Drempetić Hučić Snježana Tišljar Marija Pavlić Marina Grdenić Marica Martinić Kuharice Darinka Farkaš Marija Labaš Marica Martinić PODATCI O UČITELJIMA RAZREDNE NASTAVE
8 ANALIZA USPJEHA U ŠKOLSKOJ GODINI 2020./2021. BROJ ODJELA BROJ UČENIKA RN MŠ 10 177 PN MŠ 14 230 UKUPNO 21 407 PŠ Lepa Ves 2 (komb. 1/4 i 2/3) 15 PŠ Vučak 2 (komb. 1/4 i 2/3) 19 UKUPNO BROJ ODJELA BROJ UČENIKA RN (DS + V + LV) 14 211 PN 14 230 UKUPNO 28 441 Izostanci BROJ ODJELA BROJ UČENIKA M Ž OPRAVDANI IZOSTANCI NEOPRAVDANI IZOSTANCI RN 14 211 107 104 5 275 4 PN 14 230 108 122 12 539 33 UKUPNO 28 441 215 226 17 814 37 Opći uspjeh učenika odličan vrlo dobar dobar dovoljan nedovoljan neocjenjen RN 149 62 0 0 0 0 PN 90 103 37 0 0 (4) 0 UKUPNO 239 165 37 0 0 0
9 Opći uspjeh učenika - razredna nastava USPJEH Broj učenika % Odličan 149 70,6% Vrlo dobar 62 29,4% Dobar 0 0 Dovoljan 0 0 Nedovoljan 0 0 Neocijenjeni 0 0 Srednja ocjena 4,66 Srednja ocjena - razredna nastava Razred Srednja ocjena 1. A 4.75 1. B 4.73 2. A 4.64 2. B 4.83 3. A 4.47 3. B 4.63 3. C 4.52 4. A 4.68 4. B 4.64 4. C 4.61 1. LV 5.0 1. V 4.5 2. LV 4.86 2. V 4.57 3. LV 5.0 3. V 4.66 4. LV 4.4 4. V 4.33 ZAJEDNIČKA 4.66 Opći uspjeh - predmetna nastava USPJEH Broj učenika % Odličan 90 40 % Vrlo dobar 103 44 % Dobar 37 16 % Dovoljan 0 0 % Nedovoljan 0 0 Neocijenjeni 0 0 Srednja ocjena 4,14 Srednja ocjena - predmetna nastava Razred Srednja ocjena 5. A 4.44 5. B 4.29 5. C 4.23 5. D 4.01 6. A 4.16 6. B 4.59 6. C 3.65 7. A 4.17 7. B 3.89 7. C 4.38 8. A 4.1 8. B 4.31 8. C 3.79 8. D 3.98 ZAJEDNIČKA 4.14 Srednja ocjena škole TIP ODJELA SREDNJA OCJENA RN 4.72 PN 4.16 Srednja ocjena škole 4.44 Školska godina Srednja ocjena 2019./2020. 4,44 (RN 4,72/PN 4,16) 2018./2019. 4,3 (RN 4,6/PN 4,0) 2017./2018. 4,34 (RN 4,6/PN 3,98) 2016./2017. 4,26 (RN 4,56/PN 3,96)
10 Srednje ocjene po predmetima i tipu odjela HJ LK GK EJ1 NJ1 M PID TZK EJ2 NJ2 INF VJ RN 4.23 4.95 4.57 4.31 4.19 4.01 4.42 4.98 4.67 5.0 5.0 4.99 PN 3,63 4.68 4.58 3.67 3.02 3.41 - 4.81 4.19 4.11 4.32 5.0 OŠ DS 3.93 4.82 4.57 3.99 3.6 3.71 4.42 4.9 4.43 4.56 4.66 4.99 19./20. 4,08 4,8 4,78 4,14 3,54 4,04 4,57 4,9 4,44 4,42 4.30 4,98 PR BIO KEM FIZ POV GEO TK RN - - - - - - - PN 4.4 4.02 3.77 3.95 3.86 3.81 4.32 19./20. 4,43 4,03 3,89 3,47 3,78 4,05 4,30 Uspjeh učenika osmih razreda Razred Broj učenika M ŽOdličan Vrlo dobar Dobar Srednja ocjena razreda Opravdano Neopravdano Vladanje 8.A 13 8 5 4 8 1 4.1 1110 0 UZ 8.B 18 9 9 8 9 1 4.31 1025 0 UZ 8.C 14 8 6 2 8 4 3.79 1258 1 UZ 8.D 16 6 10 4 8 4 3.98 804 0 13 UZ + 3 D Dopunski nastavni rad PREDMET NEG. OCJENE NJEMAČKI JEZIK 3 (0) FIZIKA 2 (0) RAZRED NEG. OCJENE UČENICI 6.A 2 2 7.B 2 1 8.D 1 1 Vladanje, pedagoške mjere, pohvale, nagrade
11 Razredna nastava Predmetna nastava Uzorno 211 218 Dobro 0 11 Loše 0 1 Pedagoška mjera 0 14 (12 o i 2 u) Pohvala (odličnim učenicima) 149 90 Nagrada 0 4 REALIZACIJA TIP ODJELA PLANIRANO SATI REALIZIRANO SATI ZBROJ DOD i DOP INA RN 14 630 14 734 + 104 946 (1 050) 428 PN 15 295 15 360 + 65 1 915 (1 995) 1 513 SVEUKUPNO 29 925 30 094 + 169 2 861 (3 045) 1 941 *177 nastavnih dana IZBORNA NASTAVA PREDMET VJERONAUK INFORMATIKA NJEMAČKI JEZIK ENGLESKI JEZIK BROJ UČENIKA 426 (1.- 8.- 441) 287 (1.-4. i 7.- 8.- 328) 55 (4.- 8.- 172) 72 (4.- 8.- 91)
12 INVESTICIJE U ŠKOLSKOJ GODINI 2020./2021. Kao svake godine, tako i ove u interesu nam je bilo nastaviti s ulaganjima u školi kako bismo stvorili bolje uvjete za rad i nastavu našim učenicima i učiteljima. U svakom slučaju, nastavili smo sa školskim projektom, vezanim uz obnovu podova po hodnicima škole kako bismo betonske podove koji su stari, oronuli i oštećeni (s rupama) od brušenog kulira, zamijenili novim. Obzirom da smo prošle godine sanirali radove i promijenili pod u velikome dijelu prizemnog hodnika, ove smo godine nastavili s radovima i obuhvatili ostatak prizemnih hodnika koji se proteže do male sportske dvorane. NABAVLJENO IZNOS Sanacija PŠ Lepa Ves nakon potresa 49.966,88 Sanacija školskog igrališta 305.559,38 Stručni nadzor za radove na igralištu 5.625,00 Oprema za TZK 4.407,79 Knjige za knjižnicu 12.417,55 Hladnjak 838,90 Sanacija kotlovnice 32.192,40 Školske klupe jednosjedi 11.875,00 Blanjalica, brusilica 1.987,23 Električne škare 959,00 Komoda za ured pedagoginje 789,99 Skener za ured pedagoginje 660,00 Računalo za ured tajnice 4.809,48 Servis kotla 3.483,75 Golovi za igralište 7.059,00 Pisač za informatičku učionicu 719,00 Servis bojlera u PŠ Vučak 2.146,38 Sanacija podova 29.458,88 SVEUKUPNO: 474.955,61
13 Izuzetno nam je drago što su nam u tome financijski pomogli Grad Donja Stubica i susjedna tvrtka Metalis d.o.o. pomoću kojih smo napravili iskorak i uspjeli realizirati sve radove u svim hodnicima u prizemlju škole te su postavljene elastične PVC podne obloge.
14 Moram napomenuti kako smo promijenili i pod u svlačionicama ispred male sportske dvorane. Točnije, stare oronule parkete zamijenili smo novim pločicama te time dali svlačionicama novi, ovovremenski izgled. Uz to, svlačionice smo osvježili i bojanjem zidova te vješalicama i tepisima. Promijenili smo i šestora vrata na svlačionicama i sanitarnom čvoru koji se nalazi uz svlačionice. Svakako je potrebno napomenuti kako smo i u Područnoj školi Lepa Ves sanirali štetu nastalu nakon potresa.
15 Od iznimne važnosti bila nam je i sanacija školskog igrališta koja je realizirana u dvije faze. Prva faza odnosila se na poravnavanje starog asfalta te asfaltiranje novim slojem asfalta. Radovi su se provodili tijekom proljeća i iznosili su 156.187,50 kuna što nam je omogućila Krapinsko-zagorska županija. U drugoj fazi napravljen je parapetni zid oko čitavog igrališta, bojani su postojeći stupovi na koje je pričvršćena mreža od polietilena zelene boje te su prilagođena i postavljena ulazna vrata igrališta. Slijedilo je iscrtavanje linija po cijelome igralištu, postavljanje golova koje je financirala Krapinsko- zagorska županija te koševa koji su donacija. Radovi koji su se odnosili na drugu fazu realizirani su tijekom ljetnog odmora učenika i iznosili su 149.371,88 kuna od čega je Krapinsko-zagorska županija sudjelovala sa 100.000,00 kuna, a Grad Donja Stubica pomogao nam je s 49.371,00 kuna na čemu smo im neizmjerno zahvalni. Ukupni troškovi sanacije školskog igrališta u obje faze iznosili su 305.559,38 kuna.
16 ORGANIZACIJA NASTAVE U ŠKOLSKOJ GODINI 2020./2021. Obzirom da je tijekom školske godine 2020./2021. vladala pandemija koronavirusa Covid-19, nastava se održavala djelomično uživo, djelomično na daljinu. Ministarstvo znanosti i obrazovanja u svojim je Preporukama za rad u uvjetima povezanima s Covid-19 za školsku godinu 2020./2021. predstavilo 3 modela nastave: A model odnosi se na nastavu uživo, kod B modela je mješoviti oblik nastave, a C model predstavlja nastavu na daljinu. Naši učitelji uspješno su održavali nastavu na daljinu uz pomoć platforme Yammer, imali videopozive preko Zoom aplikacije te koristili razne digitalne alate. Na Yammeru su izradili virtualne učionice za svaki razred kako bi tim putem održavali nastavu i komunicirali s učenicima. Izradila se i virtualna zbornica kako bi preko nje učitelji i stručna služba mogli izmjenjivati informacije i međusobno surađivati. Svim učenicima bile su dostupne i videolekcije Ministarstva te emisije na posebnom programu Škola na trećem. Kada se nastava održavala uživo, u vrijeme kada su popustile epidemiološke mjere, ona nije bila kabinetska, nego je svaki razred dobio svoju stalnu učionicu. Kako su se svi trebali pridržavati epidemioloških mjera, učenici su u učionicama morali biti na razmaku većem od 1,5 m, pa su zato bili raspoređeni svaki u svoju klupu s izmjerenim razmakom. Osim učionica, bili su raspoređeni i po ulazima u školu, a koristila su se četiri ulaza: glavni ulaz, ulaz sa školskog igrališta, ulaz kod kuhinje i stražnji, sporedni ulaz. Pri svakom su se ulasku u školu dezinficirale ruke i potplati cipela. Kako bi se omogućilo provođenje svih epidemioloških mjera, nastava je morala biti organizirana na način da su svi niži razredi bili u jednoj smjeni, a viši u drugoj i tako su se izmjenjivali. Učenici nižih razreda morali su nositi maske dok prolaze hodnicima, a učenici viših razreda i u razredima. Učionice su se provjetravale, a kad god je to bilo moguće, nastava se održavala u „zelenoj učionici“ na otvorenome. Prema preporukama Ministarstva, raspored predmeta morao se složiti tako da je zastupljeno čim više blok sati. Napravljen je i poseban raspored razreda za blagovanje u školskoj kuhinji, a neki su razredi obrok dobili u svojim učionicama. Prostorije su se čistile na početku i kraju svake smjene, učionice Informatike i Tjelesne i zdravstvene kulture dezinficirale su se nakon svakog razreda. Radi poštivanja svih epidemioloških mjera, nastavni sat trajao je 40 minuta kako bi se stigla izvršiti dezinfekcija učionica u međusmjeni. Kako se učenici ne bi „miješali“, učitelji su dežurali u učionicama i za vrijeme školskih odmora. Dežurstva su bila potrebna i dok su učenici čekali školski autobus za prijevoz kući. Sjednice za učitelje održavale su se u maloj dvorani kako bi bilo dovoljno prostora za održavanje razmaka, a učitelji su svakodnevno i mjerili svoju temperaturu prilikom dolaska na posao i odlaska iz škole. Učenicima su roditelji mjerili temperaturu prije polaska u školu. Nažalost, za vrijeme pandemije se zbog epidemioloških preporuka nije se išlo na terensku nastavu, školske izlete, maturalna putovanja, kazališta… Nisu se organizirale ni školske priredbe, a Dan škole obilježio se virtualno. Ova godina ostat će svima u dugom sjećanju jer se u njoj nismo posvetili samo odgoju i obrazovanju, već smo se posvetili i zajedničkoj brizi za zdravlje i budućnost svih nas. Iako neobična godina sa svim svojim posebnostima, ipak nije spriječila naše učenike da budu uspješni i kreativni!
17
20 Događanja u školskoj godini 2020./2021. /natjecanja izdvojeno Županijsko natjecanje iz Tehničke kulture Županijsko natjecanje iz Tehničke kulture održano je 5. ožujka 2021. u Osnovnoj školi Janka Leskovara u Pregradi. Natjecanju su pristupile dvije učenice naše škole u kategoriji Maketarstvo i modelarstvo. Iris Lešković osvojila je 3. mjesto, dok je Magdalena Mordej osvojila 5. mjesto, a mentor im je bio učitelj Krunoslav Boroš. Županijsko natjecanje iz Fizike Županijsko natjecanje iz Fizike održano je u Osnovnoj školi Ante Kovačića u Zlataru 10. ožujka 2021. U jakoj konkurenciji mladih fizičara sudjelovala je učenica Jana Matuša i osvojila 5.mjesto, a mentor joj je bio učitelj Aleksandar Mona Macko Puhek. Županijsko natjecanje iz Hrvatskoga jezika U Osnovnoj školi Đure Prejca Desinić 10. ožujka održano je Županijsko natjecanje iz Hrvatskoga jezika. Na natjecanju je sudjelovala Patricia Jozić, učenica 7. razreda naše škole i osvojila je 7. mjesto , a mentorica joj je bila učiteljica Danijela Znika. Na natjecanju je sudjelovala i učenica 8. razreda Jana Matuša koja je osvojila 10. mjesto, a mentorica joj je bila učiteljica Romina Gorički Mihaljinec. Državno natjecanje iz Geografije Na državnom natjecanju iz Geografije u kategoriji osmih razreda 23. studenoga 2020. sudjelovao je naš učenik Gabrijel Kučko. Gabrijelu je to bio treći nastup na državnom natjecanju iz Geografije. Ove je godine ostvario četvrto mjesto. LIK 2021. Na Županijskom natjecanje LIK 2021. sudjelovali su i naši učenici. Na natjecanje su upućeni radovi učenika Mattea Frančine, Lucije Mezdić, Eme Gospočić i Valentina Hanžeka. Mentor je bio učitelj Ivan Tuđa. LiDraNo 2021. Na Županijsku smotru LiDraNo 2021. upućeni su literarni radovi naših učenika. Jedan je rad učenice Eme Gospočić , dva su rada učenika Jurice Zebeca. Mentorice su bile učiteljice Koraljka Parlaj, Anamarija Grabušić i Danica Leštek.
21 Županijsko natjecanje iz Povijesti U Osnovnoj školi Mače 11. ožujka 2021. održano je Županijsko natjecanje iz Povijesti. Na natjecanju je sudjelovao Petar Žukina, učenik 7. razreda naše škole koji je osvojio 1. mjesto. Mentor mu je bio učitelj Darko Tišljar. Županijsko natjecanje iz Astronomije Županijskom natjecanju iz Astronomije koje je održano 19. ožujka 2021. u Osnovnoj školi Veliko Trgovišće pristupila je učenica 7. razreda naše škole Jurja Meglić kojoj je mentor učitelj Aleksandar Mona Macko Puhek. Učenica je bila uspješna te je predložena za državno natjecanje. Županijsko natjecanje iz Engleskog jezika Županijsko natjecanje iz Engleskog jezika održano je 24. ožujka 2021. u Osnovnoj školi Matije Gupca u Gornjoj Stubici. Natjecanju je pristupio Borna Josip Zidar, učenik 8. razreda naše škole i osvojio 5. mjesto. Mentorica mu je bila učiteljica Natalija Salijević. Državno natjecanje iz Astronomije Učenica Jurja Meglić je 12. i 13. svibnja sudjelovala na državnom natjecanju iz Astronomije koje se u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje ove godine održavalo na daljinu. Učenica je, nakon ispita znanja i recenzije svojega istraživačkog rada „Promjenjive zvijezde” u pisanom obliku, isti rad predstavila i usmeno pred tročlanim povjerenstvom. Rad učenice je mentorirao učitelj fizike, dr. sc. Aleksandar Mona Macko Puhek. Učenica je osvojila osmo mjesto.
24 /natječaji Putositnice Iz Osnovne škole „Antun Nemčić Gostovinski“ Koprivnica na početku ove godine stigla nam je lijepa vijest. Putopis naše učenice 8.b razreda Eme Gospočić pod nazivom Nikada ne bih pogodila koliko je lijepa Hrvatska nagrađen je na natječaju Putositnice. Stručno Povjerenstvo u sastavu: 1. Branka Jakupec, učiteljica hrvatskoga jezika u mirovini, 2. Đurđa Majcen, prof. hrvatskoga jezika, 3. Zdenka Čavić, književnica izabralo je deset najljepših putopisa. Pet putopisa je pohvaljeno, a pet je nagrađeno. Emu i njezinu mentoricu Koraljku Parlaj posebno su razveselile riječi članice Povjerenstva Zdenke Čavić, književnice: Interesantan je i putopis, neobične forme, pisan u prvom licu, kroz maštanje i putovanje u mislima, putopis pod šifrom Pustolovka. Opisivali ste mjesta koje ste posjetili, opisali ljude, običaje sa začudno proživljenim iskustvima, koja se nazivaju putopisom. Putopis je cjelovit kad kroz napisano odražava i samog autora. Dragi putopisci, hvala vam još jednom svima koji ste sudjelovali i pisali svoje putopise sa srcem i žarom koji odražava ljubav prema rodnoj grudi i zavičaju. Što je napisala naša Pustolovka, možete pročitati u nastavku! NIKADA NE BIH POGODILA KOLIKO JE LIJEPA HRVATSKA Hej, moje ime je Ema! Znam da mnogi od vas nisu čuli za mene. Ako ste u toj skupini, evo da se ukratko predstavim. Ja sam jedna sasvim obična djevojčica koja SADA voli svoj zavičaj. Nekoć ga nisam voljela, no jedno putovanje mi je u potpunosti promijenilo pogled na moj kraj. Sada ga neopisivo volim. No kako to obično biva, znatiželja mi nije dala mira. Zaželjela sam još malo istraživati, ali ovoga puta ne samo svoje Zagorje, nego cijelu Hrvatsku. Opet sam se zaputila na onaj svoj (dobro poznati) tavan. Došla sam do njegovoga samog kraja. Do onog dijela u koji se mnoga djeca ne bi usudila doći. Takozvani „mračni dio“ tavana. Tamo je bio stroj koji je izgledao kao neki veliki prsten. Uključila sam ga i odveo me daleko. Odveo me u predivni grad na moru. Nisam znala gdje se točno nalazim. Odjednom se začuo glas. „Ema, opet si na putovanju, ali ovoga puta na puno većem i zanimljivijem. Tvoje putovanje trajat će tri dana - jedan dan za svaki dio Hrvatske. U svakom danu obići ćeš tri grada. Dobit ćeš pločicu s informacijama za taj određeni grad koji ćeš posjetiti. Naravno, ona stara pravila već znaš, portal će se otvoriti tek kada saznaš nešto novo o gradu koji ćeš posjetiti.“ rekao je glas i nestao negdje u daljini. Zajedno s njim nestala je i naprava. Krenula sam u svoju avanturu. Prvi grad zapravo nije teško prepoznati. U pomoć stiže mali trag. Grad je na samom jugu Hrvatske, a okružuju ga zidine. Za one koji nisu shvatili, pričam o Dubrovniku. Dubrovnik je prvi grad moga putovanja. Iz pločice sam saznala da je Dubrovnik ime dobio po hrvatskoj šumi dubravi. Također godine 1979. grad Dubrovnik dodan je na UNESCO-ov popis Svjetske baštine. A sad, kada smo obavili onaj informativni dio, vrijeme je vidjeti zbog čega je Dubrovnik jedan od najposjećenijih gradova u Hrvatskoj. Prvo sam krenula razgledati, vjerojatno najpoznatiju, znamenitost Dubrovnika. Dubrovačke zidine. One su nešto stvarno posebno. Sama ta šetnja daje neki poseban osjećaj. Sjetiš se da upravo stojiš tamo gdje su prije skoro 30 godina stajali vojnici koji su branili Dubrovnik. Bilo je također divno promatrati to beskrajno, modro Jadransko more. Kada sam sišla sa zidina, odlučila sam prošetati Stradunom, kratko pozdraviti sv. Vlahu (zaštitnika Dubrovnika) i stati u obližnjem restoranu. Nakon što sam se dobro najela, otišla sam na ono što sam odgađala do samoga kraja. Ne bi se svi na ovo usudili, ali znala sam da će mi biti žao ako ne odem vidjeti Dubrovnik iz zraka. Za one koji nisu shvatili, mislim na dubrovačku žičaru. Taj doživljaj je stvarno nešto posebno, u početku te malo strah (pogotovo ako se bojiš visina), ali se definitivno isplati. Kada sam se spustila natrag u grad, pojavila se moja prijateljica, naprava. Odvela me u drugi morski grad. Ovoga puta na redu je bio Split. Ah, taj divan grad. Najveći je grad Dalmacije po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj. Split je druga po veličini trgovačka te prva putnička luka. Prvo sam odlučila uživati u lijepom danu i malo prošetati dobro poznatom splitskom rivom. Bilo je toliko lijepo gledati sve te brodove i to ponosno Jadransko more. Kako je bio lijep dan, u daljini sam čak uspjela vidjeti Trogir. Kada sam šetala rivom, nisam mogla ne vidjeti sve one divne restorane iz kojih je do-
25 pirao božanstveni miris. Kako sam se u Dubrovniku do sita najela, više nisam mogla ništa obilno jesti, ali sladoledu ipak nisam uspjela odoljeti. Punoga trbuha odšetala sam do Dioklecijanove palače. To je antička palača cara Dioklecijana u Splitu. Oko 300. godine sagradio ju je rimski car Dioklecijan. Na pločici, koju sam dobila, pročitala sam da je car Dioklecijan bio doista zao vladar te je ubio dosta ljudi. Šetajući naišla sam na neki kip. Pogledala sam na pločicu i vidjela da je to kip Grgura Ninskog. Još dva takva kipa postoje u Hrvatskoj (u Varaždinu i Ninu), ali u Splitu je najveći. Protrljala sam mu palac i zaželjela želju. Opet me moja suputnica prebacila na, za danas, posljednju lokaciju. Sljedeći grad… Probajte pogoditi o kojem se gradu radi! Pružam malu pomoć… Evo, na mojoj trećoj kartici piše da je ovaj grad središte Zadarske županije, drugi je grad po broju stanovnika u Dalmaciji. Također, to je grad u kojem „more svira“, „ljudi pozdravljaju Sunce“. Mislim da ste sada pogodili! Radi se o Zadru. Jeste li znali da talijanski naziv za Zadar glasi Zara? (a i prodavaonicu isto imate u Zadru ;)). No dobro, krenimo u razgledavanje. Čujem da je more baš raspjevano ovih dana. Došla sam do Morskih orgulja. Čini mi se da je more stvarno raspjevano! To je bilo nešto stvarno posebno za čuti. Kada sam već bila na zadarskoj rivi, prošetala sam malo dalje do Pozdrava Suncu. Imala sam sreće što se bližila večer pa ću možda uspjeti vidjeti kako svijetli pozdrav Suncu. Dok sam čekala da padne mrak, odlučila sam prošetati Kalelargom do crkve sv. Donata. Ona je najvrjedniji spomenik predromaničkoga graditeljstva ranoga srednjeg vijeka (9. stoljeće) u Hrvatskoj i simbol grada Zadra, a zbog osebujnoga oblika jedna od najznačajnijih takve vrste u Europi. Napokon je pao taj mrak. Otrčala sam brzo natrag do rive. Definitivno se isplatilo čekati mrak. Taj je prizor bio divan! Pozdrav Suncu je zasjao kad god bi netko stao na njega kao mali plesni podij. Neki ljudi su čak i plesali na njemu. „Bravo Ema, odradila si prvi dan svog puta. Moram napomenuti, jako uspješno“, hvalio me glas, „no to je tek prvi dan. Odmori se, sutra je na redu Gorska Hrvatska, Kvarner i Istra.“ Prenoćila sam u Zadru. Ujutro me dočekala naprava, koja me odvela u Gorsku Hrvatsku. Točnije u Gospić. On se nalazi u središnjem dijelu Like. Sjedište je Ličko-senjske županije, kao i Gospićko-senjske biskupije. Prvo sam odlučila posjetiti rodnu kuću našega najslavnijeg znanstvenika, Memorijalni centar Nikole Tesle u Smiljanu u kojem se nalazi rodna kuća svjetski poznatoga znanstvenika Nikole Tesle, replika objekta ispitne stanice iz Colorado Springsa, Teslina turbina u potoku Vagancu i prototip broda na daljinsko upravljanje koji je Tesla napravio 1898. Tamo je bilo jako zanimljivo. Vidjela sam i naučila puno novih i zanimljivih informacija. Nakon Memorijalnoga centra odlučila sam posjetiti Spomen-dom velikoga hrvatskog povjesničara, političara i ideologa dr. Ante Starčevića, oca domovine (1823. – 1896.) u mjestu Veliki Žitnik. Nedavno sam na satu povijesti učila o Anti Starčeviću, a sada sam dobro utemeljila gradivo. Moja pločica me dalje vodila do moje posljednje lokacije. Rizvan City, pustolovno-izletnički centar u podvelebitskom selu Rizvanuša, programi team buildinga, poticajni programi, šumski adrenalinski park. Moram priznati da mi je tamo bilo najzabavnije. Naravno, u početku me bilo strah, ali kada sam se opustila bilo je jako zabavno. Jako mi se svidjelo što je taj park jednim (i većim) dijelom smješten u šumi, pa je bilo i opuštajuće. Na moju žalost naprava me „istjerala“ iz parka i odvela me u Rijeku. Uzela sam svoju pločicu i krenula kamo me vodila. Rijeka je treći po veličini grad u Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije. Sjećate li se kad sam vam rekla da je Split druga po redu teretna luka u Hrvatskoj? Rijeka je prva. Prošetala sam riječkom rivom. Tamo je bilo mnoštvo brodova. Kako je već prošlo pola dana, odlučila sam stati u jednom restoranu na rivi i nešto fino pojesti. Sve je bilo izvrsno! Najela sam se do sita (po običaju) i uživala u predivnom pogledu na more i brodove. Zatim sam prošetala Korzom. Korzo je glavni riječki trg i ulica. To je ujedno i najpopularnije riječko šetalište, pretpostavljam pogotovo damama, naime Korzo je pun prodavaonica. Jedan me se dio Korza posebno dojmio. To je bio Gradski toranj. Gradski je toranj jedan od simbola prepoznatljivosti Rijeke. Kroz svoju povijest služio je kao obična prohodna kula kroz koju se ulazilo u grad. Isticao se svojom visinom jer u srednjem vijeku nije bilo građevina koje su mu mogle po tom segmentu parirati. To je jedan jako lijep detalj. Na mojoj pločici pročitala sam naziv „Kosi toranj“ i više nisam bila sigurna, jesam li ja u Pisi ili Rijeci? Morala sam to pogledati. Došla sam do njega. To je stvarno bio kosi toranj u Rijeci! On se nalazi u Starom gradu i zapravo je riječ o zvoniku crkve Uznesenja Marijina. Svoj je nadimak stekao 1920. godine kada je pri mjerenjima ustanovljeno da je nagnut oko 40 centimetara. Malo sam ga gledala i u tom trenutku me naprava odnijela u sljedeći grad. Valjda se bojala da se toranj ne sruši na mene! Zadnji dan drugoga dana putovanja, provela sam u gradu koji „dijeli“ jednu znamenitost s Rimom. Ako niste shvatili, radi se o Puli. Pula je najveći grad Istarske županije, leži na jugozapadnom području istarskoga poluotoka u dobro zaštićenom zaljevu. Grad ima dugu tradiciju vinarstva, ribarstva, brodogradnje i turizma, a ujedno je i tranzitna luka. Pula je kulturni centar Istre još iz rimskoga doba. Prvo sam odlučila posjetiti, a što drugo nego Arenu, amfiteatar u Puli. Bacam oko na pločicu. Na njoj piše : „Gradnju Arene vjerojatno je započeo još car August, koji je vladao od 27. g. pr. Kr. do
26 14. g. po Kr. Današnji oblik dobila je tijekom vladavine Vespazijana, istog cara koji je zaslužan za izgradnju Koloseuma u Rimu.“ Arena je prelijepa. Kada sjediš gore u gledalištu i gledaš u središte arene, imaš osjećaj da si dio neke povijesne borbe. Imala sam osjećaj da čujem povike boraca i navijača. Odlučila sam otići u Arheološki muzej Istre. U muzeju sam vidjela izloške s prostora Istre iz razdoblja prapovijesti, preko antike do srednjeg vijeka. Tako se primjerice mogu vidjeti tisuće godina stari nakit, rimski novac, spomenici i posuđe, ranokršćanski mozaici i štošta drugo. Za kraj drugoga dana putovanja odlučila sam posjetiti crkvu i samostan sv. Franje. „Samostan sv. Franje izgrađen je početkom 13. stoljeća na mjestu starokršćanske bazilike. Prema nekim povijesnim zapisima, u tom je samostanu 1241. preminuo blaženi Oton, čiji se posmrtni ostatci još uvijek ondje čuvaju, a dan preminuća, 14. prosinca, obilježava se i danas.“ čitala sam s pločice. Obišla sam ga. I otišla se odmoriti. Sljedećega dana naprava me dočekala ispred hotela u kojem sam spavala. Odvela me u posljednje istraživanje. „Ema, bliži se kraj još jednoj tvojoj avanturi, ostao je još jedan dan i tri grada koja ćeš posjetiti. Kao što si već mogla pretpostaviti zadnjeg dana putujemo u Nizinsku Hrvatsku. Ovo su pločice koje će ti biti potrebne. Sretno!“ rekao je glas i ponovno nestao. Prvo sam odlučila obići grad heroja. Mislim da ste svi shvatili o kojem je gradu riječ. Vukovar je bio moja prva lokacija. Vukovar je najveća hrvatska riječna luka na Dunavu, u hrvatskom dijelu Srijema. On je i upravno, obrazovno, gospodarsko i kulturno središte Vukovarsko-srijemske županije. Prvo sam se uputila prema znamenitom vodotornju. Ta je građevina u Vukovaru simbol stradanja i otpora grada tijekom Domovinskoga rata. Kako je nedavno obnovljen, imala sam priliku i popeti se na njega. To sam i učinila! Penjući se, kroz glavu su mi prolazile lijepe i ružne misli. Prisjećala sam se svega što se dogodilo devedesetih da bismo danas imali slobodnu Hrvatsku. No dobro, to je tema za neku drugu priču. Prošetala sam do Memorijalnog groblja na kojem sam zapalila svijeću. Na posljetku sam posjetila dvorac Eltz. „ Dvorac Eltz je barokni dvorac smješten na obali Dunava u gradu Vukovaru. Dvorac je jedno od najznačajnijih djela barokno-klasicističke arhitekture kontinentalne Hrvatske. Od 1968. u dvorcu je smješten Gradski muzej Vukovar.“ čitala sam s pločice. U njemu je bilo dosta lijepo i poučno. Opet me dočekala moja suputnica i odvela me u glavni grad naše republike. Naravno, mislim na Zagreb. Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika. Odlučila sam otići u katedralu. Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava ili Zagrebačka katedrala, najveća je hrvatska sakralna građevina i jedan od najvrjednijih spomenika hrvatske kulturne baštine. Prva je i najznačajnija gotička građevina Hrvatske. Do potresa i rušenja tornjeva bila je visoka 105 metara, ali sada je visoka 92 metra. Prošla sam kroz katedralu, a nakon nje sam odlučila prošetati Gornjim gradom. Pozdravila sam Mariju Jurić Zagorku i polako došla do Kamenitih vrata. To je najbolje očuvani spomenik staroga dijela Zagreba. Riječ je o zgradi oblikovanoj poput pravokutne kule s kolnim prolazom. Dio su obrambenog sustava zagrebačkog Gradeca i jedina su takva vrata koja postoje još i danas. Sagrađena su u 13. stoljeću, a svoj današnji oblik dobila su 1760. godine. U prolazu vrata smještena je kapela sa slikom Majke Božje od Kamenitih vrata, zaštitnice grada, prema slici koja je neokrnjena preživjela veliki požar 1731. godine. Pored barokne ograde oltara iz 18. stoljeća sačuvan je tipični srednjovjekovni dućan, pod boltom. Spustila sam se iz Gornjega grada i otišla na glavni trg grada Zagreba, Trg bana Josipa Jelačića. Otišla sam u obližnji restoran na ručak. Nakon toga pokupila me naprava i odvela u jedan meni dobro poznat grad. Odvela me u „glavni grad Zagorja“ (mog zavičaja). Za one koji ne znaju, odvela me u Krapinu. Krenula sam u obilazak grada Krapine. Prvo sam odlučila obići Stari grad. U njemu sam vidjela jedinu sačuvanu zgradu. Saznala sam da se u njoj nekada nalazila izložba “Hrvatski srednjevjekovni banski i saborski grad Krapina”. „Također u Starom gradu se nekada davno nalazila jedna kapela u kojoj se 1405. godine za kralja Žigmunda Luksemburškog udala Barbara Celjska, poznatija kao Crna kraljica.“ rekla sam to bez pomoći pločice. Zatim sam otišla do rodne kuće Ljudevita Gaja u koju, čim sam ušla, kao da su i zidovi pjevušili budnicu, a toliko gramatike i pravopisa u životu nisam vidjela. Nakon kuće Ljudevita Gaja otišla sam do nalazišta pračovjeka i Muzeja krapinskih neandertalaca. U njemu je bilo jako zanimljivo. Imala sam osjećaj da sam pobjegla duboko u prošlost. Najviše su mi se svidjele voštane figure pračovjeka zbog kojih sam imala osjećaj kao da su oko mene pravi ljudi. Na kraju svog izleta po Krapini razgledala sam crkvu sv. Nikole. U njoj sam saznala da je sv. Nikola zaštitnik grada Krapine. Ponovno se pojavila naprava. Vratila me na moj tavan. Jako sam se zabavila ovih tri dana. Bilo je zanimljivo, ali u isto vrijeme i poučno. Vratila sam se u svoju Donju Stubicu. Odlučila sam sjesti uz prozor i gledati kraj koji me okružuje. U tom trenutku nešto se u meni promijenilo. Dvorac Golubovec više nisu bile samo stoljetne zidine. Vidjela sam ono što prije nisam: njegovu povijest i stvarnu ljepotu. Odjednom sam iz daljine začula povike: “Buna traje!!” Pored mene se stvorio grof Tahy i legendarni Matija Gubec... Sve što sam u tom trenutku vidjela, već sam prije učila na satovima povijesti, svi su spomenuti događaji imali mjesto
27 u mojoj glavi, ali danas su dobili posebno mjesto u mom srcu. Tada sam shvatila da nisu samo sve one crkve, dvorci ili muzeji zaslužni za to što sam se provela kao nikad u životu, nego i sama prirodna ljepota moje domovine, njezina kulturna baština, njezini običaji i njezini ljudi! To je ono što ju čini posebnom i nezamjenjivom. NIKADA NE BIH POGODILA KOLIKO JE LIJEPA HRVATSKA!!! Novosti iz Male Kajkaviane Članice naše grupe izvannastavnih aktivnosti Mala Kajkaviana ponovno su pohvaljene i nagrađene na ovim natječajima: Međunarodni likovno-literarni natječaj 2021. „Ruke su život – oči, misao, utjeha, glazba i priča (Iselhorn, Essen, Munchen, Vukovar, Zagreb) 4. nagradu u kategoriji literarnih radova dobila je naša učenica Ema Hren za pjesmu Ruke. Na Festivalu dječje knjige 2020. u natječaju „Knjiga nije hrana, ali je poslastica“ pohvaljeni su ovi radovi naših učenica: Zemlja – Patricia Jozić Vu noči – Ivana Žukina Patrikova pjesma u udžbeniku za četvrti razred Pjesma Kaj je to vrieme učenika Patrika Horvata uvrštena je u udžbenik iz hrvatskog jezika za 4. razred. Pjesma je bila nagrađena na literarnom natječaju Kaj v Zelini te je tiskana u prigodnom zborniku. Autorice udžbenika Škrinjica slova i riječi 4, u izdanju izdavačke kuće Alfa, prepoznale su Patrikovu pjesmu kao odličan primjer za učenje kajkavskog narječja te su odlučile pjesmu uvrstiti u udžbenik kao književni predložak ostalim učenicima. Drago nam je i ponosni smo što će učenici diljem Hrvatske upoznati kajkavštinu stubičkog kraja čitajući pjesmu našega Patrika. Melitino proljeće Literarno – likovni natječaj u organizaciji Osnovne škole Oroslavje U spomen na svoju prerano preminulu kolegicu, učiteljicu razredne nastave Melitu Peternel, Osnovna škola Oroslavje je organizirala natječaj Melitino proljeće. Učenici 2.b razreda naše škole poslali su svoje likovne radove. Prosudbena komisija odlučila je da zahvalnice za svoj rad dobivaju: Ema Jagarčec, Rafael Kontnet, Ivana Sitar i Lorena Pišković.
28 Dani kajkavske riječi – Zlatar 2020. Učenica Ivana Žukina nagrađena je na Danima kajkavske riječi u Zlataru i 19. rujna je svoju pjesmu Vu noči predstavila zlatarskoj publici. KIPČEK Stoji kipček Na gradskemu trgu. Tak je lepi Kak pravi da je čovek. Tak je bar bil Dek ni dešč počel cureti. Pak mu čez obraz kak soze curi I sega ga je zgrizel. Spire ga, spire, spire Tiej nekakvi kiseli dešč, Kiselieši nek zagorski kiseliš Dek ga ne de kraja zgrizel. Stoji kipček Na gradskemu trgu, I sega je vništen Od dežđa je zgrižen. Zmučen… Ova pjesma naziva Zagorec naše učenice šestoga razreda Ane Vlahoviček i njezine mentorice Koraljke Parlaj također je odabrana za izvođenje na ovogodišnjoj smotri kajkavskoga pjesništva i dječjega stvaralaštva Zbor malih pjesnika u Zlataru. ZAGOREC Kaj ti je Zagorec biti! Zagorec, brijeg i mala klijet to njegov je cijeli svijet. Zagorcu je najlepše v jutre se zdiči, neke prigristi i kupicu vina si spiti. Onda on pomalu h brijeg more iti, i putem si male svojega vinčeka spiti. Na brijegu ga čaka njegva mala drvena klijet. Tu si on furt nekaj dela, trseke gledi i z njima se spomina, prosi ih da mu v jesen daju dobrega vina. I tak dok se on z vinčekom krijepi, čaka da mu se dragi prijatel pokaže pri svoje klijeti! Odma se dohiti koja riječ I mam se suseda pozove h svoju klijet! Lijepe je sa susedom dobro vinčeko piti, Al dan je preše i mora se doma iti! Dragi prijatel, spili su bume još par putnih! I najemput vse je pune bregova mutnih! Kaj ti je Zagorec biti! Ema Gospočić – dobitnica nagrade na literarnom natječaju „Promicanje istine o Domovinskom ratu“ Odlukom ocjenjivačkog suda učenici naše škole Emi Gospočić i njezinoj mentorici Koraljki Parlaj dodijeljena je druga nagrada za literarni rad u kategoriji učenika osnovnih škola od 5. do 8. razreda na natječaju „Promicanje istine o Domovinskom ratu“ u organizaciji Udruge veterana specijalne policije Domovinskog rata „Barun“. S obzirom da ove godine, zbog zabrane javnih okupljanja, nije bilo moguće organizirati svečanost dodjele nagrada i priznanja sudionicima projekata “Promicanje istine o Domovinskom ratu” i “Likovno-literarni natječaj na temu Domovinskog rata”, nagrade su uručene osobnim dolaskom u Osnovnu školu Donja Stubica. Kako je u projektima sudjelovalo 25 osnovnih i srednjih škola s područja Krapinsko-zagorske županije, dodjela nagrada i priznanja podijelila se u dva dana. U ime Udruge u četvrtak 25. veljače posjetio nas je voditelj projekta gospodin Radmil Pavalić, a dodjeli nagrada prisustvovao je i gradonačelnik Donje Stubice gospodin Nikola Gospočić koji je naglasio dobru suradnju Grada i Udruge.
29 Eko-fotka 2021. Naši učenici Multimedijske skupine i ove su godine sudjelovali na natječaju Eko-fotka za najbolju učeničku ekološku fotografiju. Na natječaj se odazvalo 58 škola poslavši sveukupno 1119 fotografija. Učenici su se fotografijama mogli prijaviti na dvije ponuđene teme: A) Zeleni se, zeleni…; B) Ovo nanosi bol našoj majci Prirodi (svi čovjekovi postupci koji nisu u skladu s održivim razvojem i prirodnom ravnotežom). Svrha natječaja bila je poticanje i razvijanje ljubavi za prirodne ljepote zavičaja, razvijanje kritičkog mišljenja prema tendencijama koje narušavaju prirodnu ravnotežu te osvješćivanje potrebe da je svaki pojedinac dužan živjeti i djelovati u suglasju s prirodom. Fotografije naših učenika: Eve Sinković (7. c) (tema A) i Petra Žukine (7. c) (tema B) odabrane su za izložbu, a Eva Sinković je za svoju fotografiju dobila i pohvalu. Na sljedećim poveznicama možete pogledati sve fotografije koje su odabrane za izložbu: Odabrane fotografije Teme A možete pogledati na: https://photos.google.com/share/AF1QipNNrTJcElz58c_CkRiQX8IvRseky-qgmefPdaTnCx1O2TJ-i_jMFyqUiWld_oz9jQ?key=SWFsX3FQbDR xQWw3OU9hRGRBT250M3p1ZWNIVGJR Odabrane fotografije Teme B možete pogledati na: https://photos.google.com/share/AF1QipOzFUbpbVprDFznlkIdkNEA29ZnP_TGno8nPrwmg1mF3Yc36PsSFyy9rrGgjhkdXA?key=VjRRbDVK RS12R1VZZ2dHTzdiVUw5Q2ZiYUZWWWln „Zeleni se, zeleni… najšira je moguća tema natječaja za ekološku fotografiju jer zelena je boja prirode, ona je sinonim za prirodu i prirodno i daje najveći mogući izbor motiva. Zeleno simbolizira prirodno, ekološko, čisto i očuvano u djevičanskom obliku. Prema psihologiji boja simbolizira rast, harmoniju, ravnotežu, mir, svježinu, obnovu, nadu i plodnost, sve proizašlo iz bujnosti zelenila. Zelena djeluje smirujuće na ljude. Ona ima ljekovitu moć. Poznata je kao najmirnija boja ljudskom oku i čak može poboljšati vid. Naš poznati skladatelj Alfi Kabiljo, majstor nota i tonova, velik glazbeni umjetnik, koji po vokaciji stvarajući glazbu usrećuje ljude, sam sreću pronalazi u zelenama. Izjavio je da putem na posao prolazi kroz park i tamo vidi tisuće nijansi zelene koje na njega imaju snažan blagotvorni učinak. Isto možemo reći i za bogatstvo fotografija pristiglih na natječaj. Sudionici su se mogli poigrati bogatstvom nijansi zelene. (…) Učenici su izašli van, promatrali prirodu i bilježili zanimljive prizore koji gledatelju pružaju smiraj i opuštanje. Širina teme donijela je brojnost, raznolikost i kreativnost fotografija pristiglih na natječaj. (…) Promatrajući fotografije pristigle na temu B rastužuje činjenica da u prirodi, šumi, jarku, još uvijek, i nakon više desetljeća ekološkog djelovanja i osvješćivanja nailazimo na odbačene gomile smeća. Pod djelovanjem podrazumijevam napore i novčana ulaganja lokalnih zajednica u zbrinjavanje otpada. Mnoga su divlja odlagališta zbrinuta, postavljeni su zeleni otoci i uređena odlagališta. Unatoč tome ljudi i dalje svoj ne-red bezobzirno istrpavaju bilo gdje. Vrijedni su fotografi to zabilježili.
30 Nagrađeni prošlogodišnji četvrtaši Na natječaju, koji je organizirala izdavačka kuća Školska knjiga u sklopu projekta Otkrij tajnu za budućnost sjajnu, nagrađen je prošlogodišnji 4.b razred s učiteljicom Tatjanom Benko za projekt SPORTSKO-POUČNA STAZA U ŠUMI DUBRAVA u kategoriji Primjerom pokaži kakav svijet ti je draži. U razgovoru s učenicima i učiteljicom saznali smo pojedinosti o provedenom projektu: Nakon razgovora o prirodi i promjenama koje se u njoj događaju, počeli smo razmišljati što bismo mi mogli učiniti u našem mjestu, našoj lokalnoj zajednici, za dobrobit svih njenih građana. Zajedničkim promišljanjem i razgovorom smo došli do zaključka da želimo još više popularizirati prostor obližnje šume Dubrava u kojoj je prethodna generacija obnovila izvor vode i prostor oko izvora. Budući da je to područje na kojem se povremeno održava izvanučionička nastava, željeli smo učiniti to mjesto još zanimljivijim i privlačnijim za sve posjetitelje, pogotovo djecu. Odlučili smo napraviti jednu sportsko-poučnu stazu. Znamo da su kretanje (sportske aktivnosti) i boravak na svježem zraku vrlo važni za očuvanje zdravlja. Vodeći se tom mišlju, postavili smo i cilj našeg projekta, a to je upravo očuvati zdravlje boravkom u prirodi, na svježem zraku, uz određene sportske aktivnosti, a pritom i saznati nešto o samom okruženju u kojem se nalazimo. Ustvari, našom sportsko-poučnom stazom bismo pospješili tjelesno i mentalno zdravlje ljudi koji bi se na toj stazi našli. Krenuli smo u istraživanje. Trebalo je istražiti koje biljne i životinjske vrste obitavaju u brežuljkastom kraju te koje od njih možemo pronaći ili vidjeti konkretno u šumi Dubrava. Od svih prikupljenih podataka trebalo je odabrati one koje ćemo uvrstiti na našu stazu. Ideja je bila da prolaznici saznaju nešto o vrstama koje tu mogu vidjeti , da se na neki način stope s prirodom, a za to smo im onda ponudili određeni zadatak. Npr. ako smo pisali o srni, zadatak je bio isto tako vezan uz neke informacije o srni. Primjer zadatka: Budi brz/a poput srne te trči označenom stazom u duljini od 100m najbrže što možeš. Prijatelj neka ti mjeri vrijeme štopericom, a potom zamijenite uloge. Sve potrebne informacije i zadatke napisali smo na papire koje smo potom učvrstili na drvene stalke i rasporedili ih unutar šume. Na našoj sportsko-poučnoj stazi smo osmislili 8 takvih stajališta s 8 poučnih informacija i 8 različitih zadataka. Nakon postavljanja cijele staze, naravno da smo prvi isprobali učinjeno i pritom smo se jako dobro zabavili, a najviše od svega nas veseli da će i drugi moći nešto naučiti i uz to se dobro razgibati zahvaljujući našem trudu i radu. Mali kaj v Zelini Na ovogodišnji natječaj 40. smotre dječjega kajkavskog pjesništva „Dragutin Domjanić” – Sv. Ivan Zelina 2020. pristiglo je 257 pjesama iz 54 osnovne škole. Stručni ocjenjivački sud Smotre u sastavu: dr. sc. Ivo Kalinski, dr. sc. Božica Pažur i Štefica Kamenarić-Filipović, dr. med. , izabrao je za objavu u zbirci pjesama ovogodišnje Smotre 67 pjesama među kojima i pjesmu učenika naše škole. Svojom pjesmom Koj mi fali JURICA ZEBEC će biti naš predstavnik u ovogodišnjem Zborniku. Čestitamo Jurici te mu želimo puno nadahnuća u stvaranju novih pjesama! Tatjana Benko KOJ MI FALI Stvarne ne razmem vu čem je falung kad mi veli: „Dej se priberi!“ Pred špigelj sem stal morti mi bu on odgovora dal koj mi fali. Hlače sem nategnul rubaču zategnul lasi namočil na lievu nogu skočil – pak i dalje ne vidim koj mi fali. Zakej mi ne veli? Praf za praf, i ja bi to štel znati. Odgovora mi nešči mora dati. Nek mi nešči veli – KOJ MI TO FALI? JURICA ZEBEC, 4. razred
32 /događanja Znanstveni piknik U dvorcu Stubički Golubovec u Donjoj Stubici u petak 25. rujna simbolično je otvoren 9. Znanstveni piknik, najveća manifestacija popularizacije znanosti u Hrvatskoj. Organizatori ove manifestacije su Udruga Profesor Baltazar, Hrvatska akademska istraživačka mreža – CARNET, Institut Ruđer Bošković, Zadruga ZEZ, Krapinsko-zagorska županija i Grad Donja Stubica. Glavni cilj Znanstvenog piknika je popularizacija znanost među širom populacijom, s posebnim fokusom na najmlađe i tinejdžere. Zbog epidemioloških ograničenja ove godine održan je u malo drugačijem izdanju pa su umjesto škola iz cijele Hrvatske, sudjelovali samo učenici OŠ Donja Stubica i OŠ Gornja Stubica u kombinaciji s punim on-line programom u trajanju od 0 – 24 sata na Youtube kanalu ZEZ. Našu školu predstavljalo je osam učenika: Ema Gospočić, Patricija Jozić, Lovro Lacković, Sara Latinović, Ria Lešković, Petra Mezdić, Eva Sinković i Petar Žukina. Učenici su izvodili zanimljive pokuse uz koje su usvojili neke sadržaje iz kemije, a pri tome su se dobro i zabavili. Neki od pokusa su: Pasta za zube za slonove, Vulkan, Jaje u boci, Tlak zraka, Duga u epruveti, Nevidljiva tinta, Izrada vjetrokaza, pisanje 3D olovkama.
33 Dan sjećanja na žrtvu grada Vukovara Priča o gradu “Odustajem od svih traženja pravde, istine, odustajem od pokušaja da ideale podredim vlastitom životu, odustajem od svega što sam još jučer smatrao nužnim za nekakav dobar početak, ili dobar kraj. Vjerojatno bih odustao i od sebe sama, ali ne mogu. Jer, tko će ostati ako se svi odreknemo sebe i pobjegnemo u svoj strah? Kome ostaviti grad? Tko će mi ga čuvati dok mene ne bude, dok se budem tražio po smetlištima ljudskih duša, dok budem onako sam bez sebe glavinjao, ranjiv i umoran, u vrućici, dok moje oči budu rasle pred osobnim porazom? Tko će čuvati moj grad, moje prijatelje, tko će Vukovar iznijeti iz mraka? Nema leđa jačih od mojih i vaših, i zato, ako vam nije teško, ako je u vama ostalo još mladenačkog šaputanja, pridružite se. Netko je dirao moje parkove, klupe na kojima su još urezana vaša imena, sjenu u kojoj ste istodobno i dali, i primili prvi poljubac – netko je jednostavno sve ukrao jer, kako objasniti da ni Sjene nema? Nema izloga u kojem ste se divili vlastitim radostima, nema kina u kojem ste gledali najtužniji film, vaša je prošlost jednostavno razorena i sada nemate ništa. Morate iznova graditi. Prvo, svoju prošlost, tražiti svoje korijenje, zatim, svoju sadašnjost, a onda, ako vam ostane snage, uložite je u budućnost. I nemojte biti sami u budućnosti. A grad, za nj ne brinite, on je sve vrijeme bio u vama. Samo skriven. Da ga krvnik ne nađe. Grad – to ste vi!“
34 Novosti s Trga veselja - instalacija U želji da našu školu učinimo još ljepšom i udobnijom za sve koji u njoj borave, nastojali smo dodatno oplemeniti prostor u kojem svakodnevno boravimo. Odlučili smo napraviti novu instalaciju koja je svoje mjesto pronašla na Trgu veselja. Istraživali smo što bi se moglo uklopiti u prostor, koji oblici, boje i motivi odgovaraju uređenju interijera. Učenici su tražili nove informacije iz različitih izvora i primjenjivali ih pri rješavanju navedenoga zadatka. Koristili su se vlastitom kreativnošću u oblikovanju i ostvarivanju svojih ideja i pristupa rješavanju ovoga izazova. Prepoznali su i opisivali različite mogućnosti likovnoga izražavanja geometrijskim i slobodnim tijelima. Uočavali su oblike u svojoj okolici u obrisima namještaja, dizajna i arhitekture te razgovarali o mogućem uređenju vlastitoga prostora u školi. Izbor je pao na geometrijske oblike u četiri boje, a materijal je drvo. Cijela se reljefna geometrijski apstraktna kompozicija sastoji od 580 dijelova različitih veličina koji su zalijepljeni na podlogu. Na izradi i bojanju drvenih dijelova instalacije sudjelovali su svi djelatnici naše škole: učenici, učitelji, domar, spremačice. Svatko je dao svoj doprinos da ovaj timski zadatak u potpunosti uspije. Uz malo truda i puno radosti ovaj je projekt uspješno završen te svojim izgledom nastala instalacija upotpunjuje i obogaćuje prostor našega Trga veselja!
35 Međunarodni dan djeteta Svake godine se 20. studenoga obilježava Međunarodni dan djeteta kao dan posvećen djeci i njihovoj dobrobiti. Generalna skupština UN-a je toga dana 1959. godine usvojila „Deklaraciju o pravima djeteta“, a 1989. godine „Konvenciju o pravima djeteta“. Njome se pokušalo odrediti specifične potrebe djece i mladih, njihovi specifični problemi vezani uz razvoj, odrastanje, podređenost odraslima, iskorištavanje, zlostavljanje. „Konvencija o pravima djeteta“ je najviše puta ratificirani dokument o ljudskim pravima u cijelom svijetu, ali je provedba još uvijek nedovoljna. Povodom toga dana se odvijaju aktivnosti koje promoviraju dobrobit djece i njihova prava kao „malih ljudi“. UN je preporučio ovaj dan obilježiti kao dan prijateljstva i razumijevanja među djecom. Na odraslima je da provode i promoviraju prava djece, ali da uključe i samu djecu u raspravu i odlučivanje o njihovim pravima i potrebama. Film Mladih povjesničara Nakon odrađenih radionica i istraživanja o Starome gradu i samim početcima Donje Stubice, Mladi su povjesničari, uz pomoć učiteljice Valentine Krušelj, snimili film o rezultatima svoga istraživanja. Tijekom snimanja filma također su nešto novo naučili i saznali, a posebice je to vidljivo u sceni intervjua s arheologinjom dr. sc. Ivanom Škiljan. Na linkovima možete pogledati film (podijeljen u dva dijela): 1. dio: https://youtu. be/4rHRULkCW5A 2. dio: https://youtu.be/nf7fXZONpuY. Osim filma, učenici su sudjelovali u izradi knjižice koju možete vidjeti na idućem linku. Knjižica sadrži fotografije koje su većinom učenici sami fotografirali ili nacrtali: https://read.bookcreator.com/NAIwbeBDp9Vzff0BMGs3z0myjv32/ otOas-_DTDC2QehPcPV5Kw.
36 Slikamo, rišemo, stvaramo… U Likovnoj kulturi proučavamo, uz sve ostalo, i slikarske rukopise. Što je slikarski rukopis? Uočavamo kojom tehnikom se umjetnik koristi, koje motive bira te izražava li se bojom, crtom ili kombinacijom navedenoga. Riječka akademska slikarica Mirna Sišul pravi je izazov za takav pristup radu u Likovnoj kulturi. Učenici su odlučili proučiti njezine radove te su otkrili da su razigrani, šareni i veseli. Izražava se risanjem i slikanjem, a jedan od čestih motiva su cvjetovi koji su vrlo neobični. Sliku gotovo uvijek prati i neki tekst koji je, za divno čudo, pisan rukopisnim pismom, onako kako i mi pišemo! Potaknula ih je da i oni stvaraju cvjetove za svoje mame. Risali su i slikali na minijaturnom slikarskom platnu koje je uz to imalo i štafelaje na kojima su svoje radove kasnije i izložili. Polagano, korak po korak, nastala su njihova likovna djela. Bili su sretni jer su znali da su uspjeli! Fotografije svojih radova poslali su umjetnici koja im se odmah javila i obratila ovim riječima: Prije svega, dragi 2.b, jako ste me razveselili…Hvala što ste se upoznali s mojim slikarstvom. A sada… ja se divimmmmmm radovima. Gledam i ne vjerujem!!! Pa vi ste pravi umjetnici. Učiteljica vas je dobro vodila, na ovako mini formatu djeluju … preslatko! Uz te riječi poslala im je fotografiju s pozdravima! Već tada su znali da će se njihovi likovni ostvaraji svidjeti i mamama i tetama!!!
37 Kad mali predlože, veliki se slože – svijet se na bolje mijenjati može Učenici 2.b razreda OŠ Donja Stubica iz Donje Stubice željeli su pomoći jednom razredu s potresom pogođenoga područja. U ostvarivanju svoje ideje dobili su punu podršku škole, svoje učiteljice Snježane Štefek – Borovačak te roditelja. Cijeli projekt nazvan je Kad mali predlože, veliki se slože – svijet se na bolje mijenjati može. Cijela priča počela je odabirom škole, njihova želja je bila da to bude neka mala škola, a izbor je pao na Područnu školu Mošćenica koja pripada Osnovnoj školi Dragutina Tadijanovića iz Petrinje. Na mrežnoj stranici škole našli su ime gospođe Željke Pavlin, učiteljice koja radi u toj školi, nazvali je i uspostavili kontakt. Upoznali su nju i njezin razred online, kao i oni nas. Naše prijateljevanje krenulo je od samoga potresa: družili smo se, pisali jedni drugima, razgovarali… Njihova je škola u potresu jako oštećena te su se u nju vratili tek nakon proljetnih praznika. Tada je došlo vrijeme da se krene u akciju, a to su djeca iz 2.b jedva dočekala. U druženju s novim prijateljima saznali su da vole Likovnu kulturu pa je naša akcija krenula u tom smjeru. Roditelji su prikupili određena materijalna sredstva, nabavljene su različite bojice, papiri, a ostalo je novčanih sredstava i za slatkiše. Kada su u trgovinama čuli o čemu se radi, svaka se trgovina uključila još i svojom donacijom. Uspjeli su povoljnije nabaviti sve što im je trebalo i što su im htjeli pokloniti. Radi se o prodavaonici Tim papir j.d.o.o. iz Zaboka te trgovačkom lancu Trgovine Strahinjčica. Udruženje obrtnika Stubica pridružilo se akciji donacijom hrane i higijenskih potrepština za školsku kuhinju. Dobili su podršku i Turističke zajednice područja Gornja i Donja Stubica. Učenici su motivima grada Donja Stubica oslikali devet kutija u kojima su bili pokloni za svakog učenika. U petak 21. svibnja osvanuo je sunčan i topao dan pa se poslije nastave krenulo na put. Učenici nisu mogli putovati s obzirom na važeće epidemiološke mjere, stoga su, uz srdačne pozdrave, ispratili pojedine roditelje koji su se mogli priključiti: Ivanu Ivanić, Renatu Mirt i Mirjanu Mlinarić uz Draganu Moštak, tajnicu Udruženja obrtnika, Danijela Ivanića koji je bio predstavnik roditelja i Udruženja te učiteljicu Snježanu Štefek – Borovčak. Susret s učiteljicom, učenicima i ravnateljem Područne škole Mošćenica bio je jako dirljiv, topao, razigran, veseo i prepun pozitivnih emocija! Učenici su pripremili prigodan program, a naučili su naš poznati pozdrav: „Buuuunaaa traaaajeee!“ Želja nam je da se tijekom iduće školske godine sretnemo na nekom izletu jer svi vjerujemo u bolja vremena, zato smo i našu cijelu priču nazvali Kad mali predlože, veliki se slože – svijet se na bolje mijenjati može!
38 Hvalevrijedna suradnja Naši se učenici samoinicijativno uključuju i u projekte drugih škola. Sedmaš Šimun Tomorad sudjelovao je kao vanjski suradnik u projektu vezanom uz Čitateljski klub na engleskom jeziku u Osnovnoj školi Brestovec Orehovički. Riječ je o suradnji spomenutoga Kluba brestovečke škole s britanskim piscem Michaelom Rossom. Voditeljica Kluba i mentorica na projektu, Martina Tomorad započela je ovu međunarodnu suradnju na daljinu u siječnju 2020. Kako je književnik izvorni engleski govornik i ne zna hrvatski jezik, bila je to dobra prilika da se, u komunikaciji videopozivima, učenici aktivno služe engleskim jezikom. Nakon prve suradnje u stvaranju slikovnice u kojoj su sudjelovali samo učenici iz Brestovca Orehovičkog, pisac je počeo pisati prvu knjigu za djecu u dobi od 10 do 15 godina. Ponudio je Klubu beta čitanje svoje knjige te se tada uključio i naš Šimun, učenik 7.b, svojim redovitim komentiranjem piščevih tekstova. Svoje je čitalačke aktivnosti sam Šimun opisao ovako: Kada pisac napiše priču, pošalje ju članovima Čitateljskog kluba na engleskom jeziku, a njihov je zadatak pročitati priču i iznijeti svoja mišljenja, npr. što bi dodali, promijenili, što im se ne sviđa… Suradnja je, prema voditeljičinim riječima, bila odlična, a knjiga jako dobro prodavana te je Šimun dobio ponudu i za nastavak. U nastavku je osmislio i nacrtao jednog od likova te se uz crtež nalazi i njegovo ime te ime naše škole. Književnik ga je pohvalio te je, na temelju njegovih izvrsnih komentara i pitanja, čak odlučio i promijeniti početak 10. poglavlja 2. knjige. Nazivi knjiga su The Moon and the Magic Box i A Box Full of Aliens. Književnik Michael Ross i voditeljica Kluba poklonili su OŠ Donja Stubica potpisane primjerke knjiga pa ih možete pronaći u našoj školskoj knjižnici. Kako za knjigama postoji veliki interes i Ross dobiva mnogo upita o nastavku, ovih je dana krenuo s pisanjem 3. knjige u kojoj također sudjeluje i brestovečki Čitateljski klub na engleskom jeziku, a Šimun Tomorad je ponovno njihov vanjski suradnik i beta čitač. Dan za tradiciju i kulturu U 2.b razredu u petak 14. svibnja održan je zanimljivi nastavni dan. U suradnji s profesoricom Gordanom Smokrović, koju inače djeca znaju samo kao njihovu učiteljicu Njemačkoga jezika, posvetili su dan tradiciji našega zavičaja upoznavanjem gline kao materijala za rad te su se učenici i sami okušali u radu s tim materijalom. Svi su bili oduševljeni kako je odjednom učiteljica Gordana, kao nekom čarolijom, postala učiteljica Likovne kulture. Projekt je nazvan Dan za tradiciju i kulturu u kojem su se prisjetili jesu li i gdje vidjeli glinene posude. Nije trebalo dugo da se prisjete da ih imaju njihove bake, da ih se danas čuva kao obiteljska baština te da su ukras u klijetima. Proširili su svoj rječnik riječima poput: lončar, lončarstvo, glinište, glazura, lončarsko kolo, peć za keramiku… Prvi je korak bio priprema radnoga mjesta, a najviše su ih veselile pregače koje su odjenuli te valjci koji ovaj put nisu služili za kolače. Dodir s glinom je na početku bio oprezan, no kad su osjetili podatnost u oblikovanju materijala i spoznali da sve što se, možda, ručicama krivo napravi, može odmah popraviti s malo vode na prstićima, strah je nestao. Započela je njihova igra, stvaranje i otkrivanje….
39
40 Vježba evakuacije U utorak 19.1.2021. u našoj školi provedena je vježba evakuacije u slučaju potresa. Zajednički smo primijenili spoznaje koje smo dobili edukacijom, s posebnim naglaskom na postupke koje provodimo ukoliko se potres dogodi za vrijeme boravka učenika u školi. Na znak isprekidanoga zvona, koje je simuliralo potres, učenici su se sklonili pod školske klupe, glavama okrenuti suprotno od prozora. S obzirom da u učionicama imaju od početka drugoga polugodišta jakne pored sebe, njima su zaštitili glave. Uslijedio je dugačak, neprekinut zvuk zvona koje će u stvarnoj situaciji oglasiti da moramo napustiti školsku zgradu. Svi razredi izlazili su na izlaze koji su za njih predviđeni planom evakuacije na dogovoreno zborno mjesto koje će to i u stvarnoj situaciji, bude li trebalo, biti. Evakuacija je izvedena disciplinirano i brzo. Zanimljivo je da su automobili na glavnoj gradskoj prometnici usporavali te vozači promatrali mobitele očito misleći da je zaista bio potres, a to je dokaz ozbiljnosti i discipliniranosti kojom smo pristupili provođenju vježbe. Stručno usavršavanje učitelja razredne nastave U ponedjeljak 29.3.2021. održano je Županijsko stručno vijeće za učitelje Krapinsko – zagorske županije. U skladu s preporukama održano je on-line. U radu stručnoga skupa sudjelovalo je 185 učitelja razredne nastave naše županije. Jedna od predavačica bila je i učiteljica naše škole Tatjana Benko, učiteljica mentorica. Tema njezinoga predavanja bila je Suradnja s roditeljima kao pretpostavka uspješnog rada. Izuzetno je profesionalno predstavila svoj rad kroz zadanu temu, a uz svoje kompetencije istaknula je i otvorenost škole za takve oblike i načine rada. O uspjehu njezinoga predavanja najbolje govore komentari kolegica i kolega koji su sudjelovali u radu stručnoga skupa. „Jako zanimljivo i iskustveno predavanje.“ „Zahvaljujem predavačici na zanimljivom i poučnom predavanju!“ „Svaka čast kolegici na svemu odrađenom i hvala na primjerima koje možemo iskoristiti u svom radu!“ „Jako dobro predavanje, zanimljivo, opušteno, ugodno je bilo slušati!“ Stubički klaruš: kajkavski memory Knjižničarka je u suradnji s učenicima izradila edukativnu igricu: kajkavski memory. Igrica ima čak 248 kartica, znači mogu se složiti 124 para. Podijeljena je u 6 setova tako da može igrati cijeli razred. Namijenjena je svim učenicima naše škole koji žele ponavljati ili učiti kajkavsko narječje i to lokalni govor stubičkoga kraja. Međunarodna izložba pisanica u Galeriji grada Krapine Etnografska grupa „Škrinjica“ i ove godine izlagala je na navedenoj izložbi. Fotografije ptičjih gnijezda u kojima su bila crveno – bijela točkasta jaja koja su snijele šarene ptice poslane su organizatorima, za on – line izložbu. Radovi su krasili prostor naše škole, a mi smo i na ovaj način ostvarili suradnju s Galerijom koja neprekidno traje već više od 20 godina.
41 Noć knjige u našoj školi U petak 23. travnja na Svjetski dan knjige i autorskih prava diljem knjižnica i škola u Hrvatskoj provodili su se programi vezani uz Noć knjige 2021. Ove godine stavljen je poseban naglasak na projekte vezane uz knjige budući da je 2021. u Hrvatskoj proglašena Godinom čitanja. Godina 2021. je posebna i po tome što donosi nekoliko važnih obljetnica: 200. obljetnicu rođenja Dostojevskog, 140. obljetnicu smrti Dostojevskog i što je za nas Hrvate najvažnije 500. obljetnicu tiskanja 2. izdanja Marulićeve Judite koje se primjerak čuva u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Upravo zbog toga Hrvatski je sabor jednoglasno 9. travnja donio Odluku o proglašenju 2021. godine “Godinom Marka Marulića”. Godina Marka Marulića obilježavat će se od 22. travnja ove do 22. travnja 2022. godine. Tema ovogodišnje Noći knjige bila je Ljekovita moć knjige. Svi smo pozvani da se upitamo: Mogu li nam, i kako, knjige pomoći u održavanju zdravlja pojedinca i društva? Koje bismo knjige kao lijek „prepisali“ sebi i drugima – i zašto? Može li se svakom vremenu preporučiti neka knjiga kao lijek? Koju bismo literaturu ponudili kao spas vremenu u kojem danas živimo? U skladu s temom knjižničarka je za čitanje u višim razredima odabrala sljedećeg autora i knjigu: Jorge Bucay, Ispričat ću ti priču: priče koje su milijunima promijenile život. Bucay je slavni argentinski terapeut i još slavniji pisac koji u ovoj knjizi nudi niz priča kojima možemo upoznati sami sebe i prevladati svoje predrasude. Knjiga pokazuje da je pripovijedanje najjači i najbolji lijek za sve, da bez govora nema čovjeka i bez komunikacije nema ljudskoga društva. Cijelo popodne u petak 23. travnja knjižničarka je obilazila više razrede čitajući nezaboravne priče i komentirajući ih s učenicima i učiteljicama hrvatskoga jezika: Anamarijom Grabušić, Koraljkom Parlaj i Danijelom Znika. Pročitane priče nisu učenike mogle ostaviti ravnodušnima, to su priče o kojima se mora razmisliti, ponekad im se može nasmijati, a uz neke bismo mogli i zaplakati.
42 Trideset godina Etnografske grupe „Škrinjica“ Tijekom ove školske godine Etnografska grupa „Škrinjica“ obilježila je svoj trideseti rođendan. U nizu proteklih godina mnoge su generacije sudjelovale u raznim aktivnostima, svaka na svoj način ostavljajući trag u nastalim radovima. Sve što je ostvareno, zabilježeno je fotografijom. Višegodišnja ideja da se napravi prepoznatljivi suvenir oživjela je upravo u ovoj jubilarnoj godini. Apliciranjem na natječaj Ministarstva odgoja i obrazovanja dobivena su financijska sredstva pomoću kojih smo krenuli u realizaciju projekta Igračke stubičkog kraja na drugačiji način. Zamišljena je i ostvarena igra Memory. Sastoji se od dva kompleta. Jedan je za mlađu dječju dobu (vrtić, 1. i 2. razred osnovne škole), sastoji se od 12 parova različitih fotografija koje učenici trebaju spojiti. Drugi komplet igre sastoji se, također, od 12 parova različitih fotografija, ali imaju više detalja i predviđeni su za učenike 3. i 4. razreda. U izradi igre maksimalno su se koristili reciklirani materijali. Promocija Projekta počela je najprije u krugu učenika, članova „Škrinjice“, koju su oni prihvatili te je rado igraju. Nakon što su djeca uspješno promovirala igru unutar Etnografske grupe, krenuli smo s promocijom Projekta i van naše škole. Gostovali smo u emisiji Radio – Stubice „Mladi za mlade“, naš Projekt opširno je predstavljen u Zagorskom listu, a ovih dana očekujemo emitiranje priloga u emisiji HRT – a Dobro jutro, Hrvatska. Tko je kriv za sve? Školski projekt za poticanje čitanja „Svaki tjedan podnaslov jedan“ završio je u 3.c razredu u srijedu 2. lipnja malom proslavom u knjižnici. Kroz cijelo drugo polugodište učenici 3.c razreda dolazili su sa svojom učiteljicom Ksenijom Sović u knjižnicu gdje im je knjižničarka čitala u nastavcima knjigu Zorana Pongrašića Mama je kriva za sve. Učenicima je bilo zanimljivo slušati roman u nastavcima, a ponekad i naporno. Bez obzira kako to prihvaćali, svi su se spremno odazvali pozivu na završni zadatak. Naime, svaki učenik je trebao nacrtati prijedlog za korice knjige. Bilo je zanimljivih rješenja, sami učenici su odlučili koji će radovi ići na pano u medijateci. Učiteljica je učenike nagradila zgodnim priznanjima, a knjižničarka straničnicima.
43 Dobro jutro, Hrvatska: prilog iz naše škole U posjet školi došla je ekipa snimatelja i novinarka Snježana kako bi snimili prilog o Škrinjici i našoj novoj igri Memory. Učenici su s nestrpljenjem čekali taj dan te od uzbuđenja neki nisu mogli spavati. Ujutro su došli u školu dotjerani i spremni za snimanje priloga. Na Trgu veselja igrali su omiljenu igru i čekali televizijsku ekipu. Učiteljica im je rekla da će vidjeti kamermana – to je osoba koja snima, snimatelja tona koji ima veliki mikrofon poput četke i novinarku koja će s njima razgovarati. Snimatelj je uključio i rasvjetu. Osjećali su se kao pravi glumci! Neki od njih su razgovarali s novinarkom. Nakon snimanja čekali su da im jave datum emitiranja priloga!
44 Škola stvaralaštva - Novigradsko proljeće I ove školske godine naše su učenice sudjelovale u Školi stvaralaštva – Novigradsko proljeće, koja se zbog epidemioloških razloga održala on-line. U nastavku su njihovi prilozi s pojedinih radionica: Keramičarska radionica U nedjelju 11. travnja 2021. upoznali smo se sa Školom stvaralaštva „Novigradsko proljeće“. Prvi je radni dan bio u ponedjeljak 12. travnja. Ulaskom preko poveznice za Zoom u 9.00 sati započelo je naše druženje i upoznavanje s ostalim sudionicima u radionicama. Moj mentor Boris Roce upoznao nas je s načinom rada u keramičarskoj radionici i poslao nam raspored koji je bio predviđen za našu radionicu toga tjedna. Tema ovogodišnjega Novigradskog proljeća bila je voda, pa nam je prvi zadatak bio navesti što više asocijacija vezanih uz vodu i sve što vodi pripada. Nakon toga trebali smo na papir skicirati i vizualizirati naše ideje koje smo naveli kao asocijaciju. Malu pauzu za doručak imali smo u 10:30 do 11:00 te smo nastavili s programom. Povratkom u radionice započeli smo s radom i modeliranjem gline. Završetak prvog dijela radionice bio je u 12:00. Povratak u radionice bio je u 16:00 pa sve do 18:00. Također, mogli smo prisustvovati večernjem programu koji je trajao od 20:00 do 21:00. Tim tempom radionice su funkcionirale svaki dan. Svoje smo uratke mentoru slali preko aplikacije Seesaw Class. U petak 16. travnja pozdravili smo se na zadnjoj zajedničkoj radionici. U subotu u 10.00 sati bila je završna prezentacija i zatvaranje Škole. Magdalena Pišković, 8.b Filmska radionica „Novigradsko proljeće“ ove se godine održavalo online. Trajalo je u razdoblju od 12. do 16. travnja. Imali smo mnogo ponuđenih radionica: literarna, scenska, filmska, radijska, televizijska, skladateljska, plesna, keramičarska, lutkarska radionica, radionica digitalne ilustracije, fotoradionica, slikarsko-scenska radionica, radionica slikarstva, radionica cirkuskih vještina, radionica pjevanja, aranžiranja i glazbene produkcije, radionica scenske glazbe, radionica novina na internetu te izrada slikovnice. Ja sam se prijavila i bila odabrana za filmsku radionicu. Svaka radionica se održavala preko aplikacije Zoom od 9.00 do 12.00 sati, nakon toga slijedila je pauza te smo nastavljali od 16.00 do 18.00. Nakon toga, održavao se večernji program od 20.00 do 21.00. Prvi dan od 9.00 do 12.00 h smo se predstavljali jedni drugima te upoznali našu mentoricu Sandru Bastašić. Nakon upoznavanja, mentorica nam je objasnila kako i što ćemo raditi. Tema ove godine je bila voda. Naš je zadatak bio odabrati pjesmu, snimiti puno kratkih video uradaka iz naše okoline i vode u raznim oblicima te ih probati montirati. Nakon upoznavanja i objašnjavanja teme i načina rada, odabrali smo pjesmu i gledali razne primjere montaže. Drugi smo se dan još bavili primjerima video uradaka za montažu koje smo sami pronalazili, a nakon toga nas je mentorica podijelila u dvije grupe. U svakoj su bila tri učenika i jedna hospitantica. Nakon toga smo se međusobno u grupama dogovarali što ćemo i kako ćemo sve napraviti. Treći dan nam je mentorica pokazala besplatnu aplikaciju za montažu i kako se njome koristi. Nakon toga je svaka grupa nasamo imala Zoom sastanak s mentoricom kako bi pokazali što
45 su napravili, a mentorica nam je davala upute treba li što popraviti. Četvrti i pet dan smo završavali sa snimanjem kratkih video uradaka i montažom. Završnom montažom se na kraju bavilo samo troje polaznika iz cijele radionice. Šestoga dana u 10.00 h imali smo završnu prezentaciju na kojoj smo mogli vidjeti sve uratke svih radionica (uključujući i našu). Svake večeri, od 13. do 16. travnja, imali smo večernji program u kojemu su se održavali razni kvizovi, natjecateljske igre, pokazivale se prezentacije te, oni koji su htjeli, mogli su pokazivati svoje talente. Novigradsko proljeće za mene je bilo vrlo interesantno, zabavno, poučno, kreativno i inovativno iskustvo. Mislim da bi bilo još i bolje da smo zaista mogli biti u Novigradu i sve to doživjeti uživo, smatram da bismo tako i sklopili više novih prijateljstava, ali ne žalim se jer je i ovo bilo jedno posebno iskustvo. Preporučila bih svima da se prijave i sudjeluju, da se okušaju u nekoj od navedenih radionica jer se kroz rad i zabavu zaista mogu naučiti lijepe i nove stvari te doživjeti jedno prekrasno iskustvo za pamćenje. Ema Fišter, 8.b Scenska radionica Ove se godine Novigradsko proljeće odvijalo online zbog svima nam poznate pandemije. Sudjelovala sam u skupini Scenska 1 i moj mentor bio je Mario Kovač. Novigradsko proljeće trajalo je od 11.4 do 16.4. ove godine. U nedjelju navečer u 19.00 h održalo se svečano otvorenje Škole stvaralaštva i jako mi se svidjelo. Od ponedjeljka do petka imali smo svaki dan radionice. Jutarnje radionice bile su od 9.00 do 12.00 sati, a popodnevne su bile od 16.00 do 18.00 sati. U ponedjeljak ujutro imali smo upoznavanje i napravili smo nekoliko zanimljivih dramskih igara. Prva tri dana bismo nakon odrađene radionice dobili neku malenu zadaću. Mislim kako sad svima zvuči pomalo čudno da imamo neku zadaću na radionicama, ali svaka zadaća, koju smo dobili, bila je jako zanimljiva i bilo mi je zabavno odrađivati ih. Bilo mi je zanimljivo raditi zadaće, zato što nisu bile kao obične školske zadaće. Sjećam se jedne jako zanimljive i pomalo smiješne zadaće. Jedan dan u pauzi, koju smo imale, morale smo osmisliti kratak monolog, a tema monologa nam je bila prekid s dečkom! Svaku večer bismo nakon radionica imali večernji program. Jednu večer imali smo talent show. Bilo je vrlo zanimljivo gledati talente koje su učenici predstavljali. Dva dana prije završetka Novigradskog proljeća na radionicama smo uvježbavale recitiranje pjesama, zato što smo snimale video za zatvaranje Škole stvaralaštva. Tema cijelog projekta je bila voda pa su i pjesme koje smo recitirale bile na temu vode. Iako se sve to odvijalo online, ja sam se odlično zabavila, upoznala sam nove ljude, djevojke s kojima sam bila u radionici bile su izvrsne, mentor je bio simpatičan i pristupačan, sve u svemu bilo je odlično i vrlo rado bih sve opet ponovila! Lorena Moštak, 8.b Obilježavanje Dana škole U školskoj se godini 2020/2021. Dan škole obilježio 11. lipnja 2021. godine. Budući da je trajala pandemija koronavirusa Covid-19, svi su se trebali pridržavati epidemioloških mjera, pa se tako Dan škole obilježio na nešto drugačiji način- virtualno uratkom u aplikaciji Sway, a ona je objavljena na mrežnim stranicama škole. Tim se uratkom željelo pokazati čime su se učenici bavili, što su radili i naučili te koje su nove vještine stekli tijekom te, nadasve posebne, drukčije i neobične, školske godine. Uradak se sastojao od četiri dijela: Virtualna izložba učenika (učenički likovni i literarni radovi) predstavljena uz pomoć programa e-maze. Projekti koji nadahnjuju, obilježavaju, obogaćuju...jednostavno, mijenjaju pogled na svijet i čine ga ljepšim, plemenitijim… Dogodilo se ove školske godine… pamtimo druženja, naše poduhvate i vesele trenutke… Sudjelovali smo…pisali…slikali… maštali i puuuuno toga naučili… Projekti, događanja i sudjelovanja na raznim radionicama bili su predstavljeni pomoću knjižica izrađenima u bookcreatoru. Poveznica: https://sway.office.com/ CbhQwShxpDrh3dWn?ref=Link
46 Radionica: Stari grad Donja Stubica Dana 14. svibnja 2021. godine održana je radionica – Stari grad Donja Stubica. Na radionicu je išla grupa Mladih povjesničara 6.b razreda s učiteljicom povijesti Valentinom Krušelj. Radionicu je vodila arheologinja Ivana Škiljan. Arheologinja Ivana Škiljan prvo je prezentirala o arheologiji, a kasnije i o samome Starom gradu te svemu što su pronašli na njemu. Objasnila je kako se treba kopati na arheološkim nalazištima i kako se dalje postupa sa stvarima koje se pronađu. Arheologinja je učenicima pokazala replike sunčevoga sata te objasnila kako se on koristio. U sklopu radionice arheologinja Ivana Škiljan im je priredila komadiće keramike u pijesku koje su morali pronaći s arheološkim alatom. Kada su našli sve dijelove, trebali su ih složiti i zalijepiti. Kroz tu zabavnu aktivnost arheologinja im je htjela pokazati kako oni postupaju sa stvarima koje pronađu na arheološkim nalazištima te koliko se vremena treba odvojiti za spajanje, lijepljenje te nadograđivanje predmeta kako bi se oni mogli izložiti u muzeju.
47 Radionica Mladih povjesničara – 2. dio U petak 12. lipnja posjetiti smo naš stari grad. Premda smo zbog pljuska morali skratiti vrijeme istraživanja, uspjeli smo mnogo toga naučiti. Arheologinja Ivana Škiljan pokazala je učenicima kako se pristupa istraživanju arheološkog lokaliteta, kako se na pravilan način traže nalazi, ali i kako se oni moraju označiti i zabilježiti. Za svaki fragment mora se znati točno mjesto gdje je on pronađen. Također, kopati treba vrlo oprezno kako se nalazi ne bi uništili. Učenici su se okušali u ulozi mladih arheologa, a „ulov“ im je bio poprilično uspješan. Arheologinja im je objasnila da će kopati na mjestu gdje je u nekom trenutku došlo do požara te su uz dijelove ugljena pronašli i komade keramike, pečnjaka, opeke, kosti, dio stakla i jedan poseban nalaz iz neolitika zbog kojeg su naučili i da je neki oblik života na ovome području postojao još u prapovijesti!
50 /projekti Što i kako radimo… Svjesni važnosti tradicionalne baštine, očuvanja tradicijskih vještina i općenito poticanja kreativnosti u djece, u školskoj godini 2020./2021. punoj izazova nastavili smo provoditi izvannastavnu aktivnost baveći se keramikom. Poučeni samim medijem s kojim radimo, podatnom glinom, prilagodili smo se novim uvjetima i zahtjevima u organizaciji školske svakodnevice. Kako se grupa nije mogla sastajati u uobičajenom terminu, zbog epidemioloških mjera, voditeljica izvannastavne aktivnosti Gordana Smokrović Mioč s učenicima je radila pojedinačno, u njihovim učionicama, promovirajući lončarstvo kao baštinu koju valja zaštititi i očuvati za buduće naraštaje, ali i glinu kao materijal uz koji razvijamo brojne vještine, finu motoriku i strpljenje te,uz koju se, kako iskustvo pokazuje, učenici uvijek dobro zabave, uživaju u kreativnom izričaju i međusobno surađuju. Neke od radova izrađene u protekloj školskoj godini možete pogledati u prilogu.