Nastavno pismo obrazovanja odraslih - Računalstvo

Škola: Turistička i ugostiteljska škola Dubrovnik
Adresa: Župska 2, 20000 Dubrovnik
Zanimanje: Turističko – hotelijerski komercijalist
Predmet: Računalstvo
Razred: 1. (prvi) i 2. (drugi)
Autor: Margarita Lucin Zlatković, dipl. ing. računalstva

NASTAVNO PISMO

NASTAVNA DOKUMENTACIJA ZA SREDNJOŠKOLSKO
OBRAZOVANJE I PREKVALIFIKACIJU ODRASLIH

Dubrovnik, listopad 2020.

Sadržaj: Računalstvo
2
I. godina učenja

1. OSNOVE INFORMATIKE
1.1. Osnovni pojmovi
1.2. Povijesni razvoj računala
1.3. Generacije računala
1.4. Vrste osobnih računala
1.5. Pitanja za samoučenje i provjeru

2. GRAĐA RAČUNALA
2.1. Osobna računala
2.2. Ulazne jedinice računala
2.3. Izlazne jedinice računala
2.4. Matična ploča računala
2.4.1. Procesor
2.4.2. Memorije
2.5. Pitanja za samoučenje i provjeru

3. RUKOVANJE RAČUNALOM
3.1. Organizacija podataka
3.2. Windows Explorer
3.3. Operacijski sustav
3.3.1. WINDOWS XP (ili VISTA; ili 7)
3.4. My Computer – izbornici
3.5. Aplikacije
3.6. Uključivanje i isključivanje računala
3.7. Rad s mapama – kreiranje, kopiranje i premještanje
3.8. Tekst editori – WordPad i Notepad
3.9. Program za crtanje – Microsoft Paint
3.10. Pitanja za samoučenje i provjeru

4. MICROSOFT OFFICE WORD 2003
4.1. Uvod u obradu teksta
4.2. Pokretanje aplikacije
4.3. Zatvaranje aplikacije
4.4. Izgled prozora

Margarita Lucin Zlatković, dipl. ing. računalstva

4.5. Otvaranje dokumenta Računalstvo
4.6. Unos i brisanje teksta 3
4.7. Spremanje dokumenta
4.8. Označavanje dokumenta u tekstu
4.9. Kopiranje i premještanje teksta u dokumentu
4.10. Oblikovanje dokumenta

4.10.1. Oblikovanje teksta
4.10.2. Oblikovanje odlomka
4.10.3. Oblikovanje stranice
4.11. Numeriranje stranica
4.12. Izrada popisa
4.12.1. Kreiranje numerirane liste prilikom unosa teksta
4.12.2. Pretvaranje napisanog teksta u numeriranu listu
4.13. Pregled prije ispisa i ispis
4.14. Pisanje teksta u stupcima
4.15. Grafika u Wordu
4.15.1. WordArt – ukrasne riječi
4.15.2. Isječak crteža
4.16. Rad s tablicama
4.16.1. Kreiranje pomoću gumba „Umetni tablicu“
4.16.2. Kreiranje pomoću naredbe „Umetni tablicu“
4.16.3. Unos i oblikovanje podataka i tablice
4.17. Pitanja za samoučenje i provjeru

II. godina učenja

5. INTERNET
5.1. Uvod u Internet
5.2. Uspostavljanje veze na Internet
5.3. Vrste mreža
5.4. Usluge i servisi na internetu
5.5. Adresa računala, korisnika i resursa na internetu
5.5.1. Adrese računala
5.5.2. Adrese resursa
5.5.3. Adrese osoba

Margarita Lucin Zlatković, dipl. ing. računalstva

5.5.3.1. Upotreba e – maila Računalstvo
4
5.5.3.2. Spam

5.6. Zlonamjerni programi
5.7. Mjere zaštite
5.8. Sigurnost na mreži i internetu
5.9. Programi za zaštitu
5.10. Pitanja za samoučenje i provjeru

6. PROGRAMIRANJE

6.1. Povijest programskih jezika

6.2. Algoritmi

6.2.1. Pseudokod

6.2.2. Dijagram toka

6.2.2.1. Grananje

6.3. Pitanja za samoučenje i provjeru

7. MICROSOFT EXCEL 2003

7.1. Dijelovi prozora

7.2. Unos podataka
7.3. Unos podataka u nizu korištenjem ispune
7.4. Promjena sadržaja i brisanje unosa
7.5. Označavanje ćelija

7.6. Umetanje i brisanje stupaca i redaka
7.7. Prilagodba veličine ćelije
7.8. Premještanje i kopiranje sadržaja ćelija

7.9. Oblikovanje tablica
7.10. Izračuni

7.10.1. Zbrajanje
7.10.2. Računanje prosjeka
7.10.3. Najveća i najmanja vrijednost
7.10.4. Zaokruživanje brojeva

7.11. Sortiranje podataka

7.12. Filtriranje podataka

7.13. Grafikoni
7.13.1. Uređivanje (oblikovanje) grafikona

7.14. Pitanja za samoučenje i provjeru

Margarita Lucin Zlatković, dipl. ing. računalstva

Računalstvo

8. MICROSOFT POWERPOINT 2003
8.1. Otvaranje prezentacije
8.2. Prozor programa Microsoft PowerPoint
8.3. Zatvaranje aplikacije
8.4. Izrada nove prezentacije
8.5. Dodavanje slajdova
8.6. Rad s predlošcima dizajna
8.7. Oblikovanje teksta na slajdovima
8.8. Način pogleda na slajdove
8.9. Umetanje ilustracije
8.10. Animacijski učinci
8.11. Upotreba gotovih animacijskih shema
8.12. Oblikovanje animacije na osnovi ponuđenih efekata

9. Literatura

Margarita Lucin Zlatković, dipl. ing. računalstva 5

Računalstvo

PREDGOVOR
Nastavno pismo pred vama namijenjeno je izvođenju nastave računalstva u Turističkoj i
ugostiteljskoj srednjoj školi za zanimanje turističko hotelijerski komercijalist.
Udžbenik se sastoji od 8 poglavlja. Na kraju svakog poglavlja nalaze se pitanja za
samoprovjeru znanja.
Prva četiri poglavlja namijenjena su učenicima prve godine učenja. U poglavljima 1., 2. i 3.
objašnjene su osnove informatike, razvoj računala, strojna i programska oprema te odnose
rada i uporabe računala. U 4. poglavlju objašnjen je rad u aplikaciji za obradu teksta –
Microsoft Word 2003.
U nastavku ( druga godina učenja) obrađene su teme nužne za suvremenu korespodenciju i
kvalitetno prezentiranje ideja: uporaba interneta i rad s elektroničkom poštom, programiranje,
proračunske tablice te izrada multimedijskih prezentacija.
Za dodatna pitanja i eventualne dodatne konzultacije pišite mi na e-mail adresu
[email protected].

Margarita Lucin Zlatković, dipl. ing. računalstva 6

Računalstvo

1. OSNOVE INFORMATIKE I.

1.1. Osnovni pojmovi godina
učenja
Znate li što označava broj 4? Podatak 4 ne znači nam mnogo, ali ako ga

stavimo u kontekst: Trenutačna temperatura zraka je 4°C, onda on za nas

ima značenje, govori nam da je vani hladno i da se trebamo toplo obući.

Stavljanjem podatka u kontekst trenutačne temperature zraka on dobiva

smisao i postaje informacija.
Dakle, podatak je činjenica koju smo spoznali opažanjem, koja sama po sebi

nema značenja (npr. neki broj ili znak). Informaciju čini jedan ili više

podataka koji imaju svoje značenje.
Podatak

Informatika je znanost o uporabi elektroničkih uređaja u svrhu prikupljanja,

obrade i prijenosa podataka. Informacija
Računalstvo je znanost koja se bavi proučavanjem računala i postupaka koji
se primjenjuju na računalima.

Suvremeno računalo je elektronički, digitalni, automatski i programibilni
uređaj za obradu podataka. Fizičke komponente i opremu koji sačinjavaju
računalo nazivamo strojna oprema računala ili hardver (hardware), npr. Informatika

tipkovnica, miš, monitor… Za pravilan i učinkovit rad računala potrebna je i
Računalstvo

programska oprema ili softver (software). Programsku opremu čine programi

ugrađeni u računalo. Bez programa računalo ne bi znalo učiniti ništa korisno.

No, računala nisu oduvijek bila takva. Tek u zadnjih tridesetak godina,

pojavom osobnih računala (Personal Computer – PC), računala su stekla
široku popularnost i masovnu primjenu u svim granama ljudske djelatnosti. Hardware

a. Povijesni razvoj računala Software

Čovjek je oduvijek nastojao olakšati svakodnevne radnje različitim
pomoćnim sredstvima. Tražio je pomoć za brojanje i računanje. Naravno, na PC
početku se koristio samo svojim prstima i kroz stoljeća od prstiju došao do

računala.

U tablici je prikazan razvoj osnovnih pomagala i strojeva kroz povijest

Margarita Lucin Zlatković, dipl. ing. računalstva 7

Računalstvo

Godina Otkriće Izumitelj Opis

3. Kinezi Sastoji se od raznobojnih kuglica
tisućljeć ABAKUS raspoređenih u više redaka, upotrebljavaju
e pr. Kr. ga još i danas mala djeca u dječjim vrtićima
i kod kuće

PASCALOV Prvi mehanički stroj s mnoštvo zupčanika

1642. KALKULATOR Blaise Pascal koji je mogao zbrajati i oduzimati velike
1671.
1821. (PASCALINA) brojeve.

1833. LEIBNIZOV Gottfried Mehanički stroj koji je uz zbrajanje i
KALKULATOR Leibniz oduzimanje mogao i množiti i dijeliti.

DIFERENCIRA Charles Mehanički kalkulator sličan Pascalovom,
ali puno većih mogućnosti.
NI STROJ Babbage

Charles To bi bio univerzalni stroj za računanje.
Sastojao bi se od sljedećih dijelova: dio u
Ideja Babbage – koji se unose podaci, dio koji računa, dio

ANALITIČKOG otac koji upravlja strojem, dio koji pamti

STROJA suvremenog podatke i dio koji prikazuje rezultate. Nije
računalstva konstruiran jer je sama ideja bila daleko
ispred tadašnjih tehničkih dostignuća.

UREĐAJ ZA Ovim strojem 1890. riješen je problem
obrade rezultata popisa stanovništva u
1887. ČITANJE Herman SAD-u čija je obrada bila gotova za mjesec Povijesni
1939. BUŠENIH Hollerith dana (dok su to prije radili i po nekoliko razvoj
godina). računala
KARTICA
Prvo računalo s elektronskim cijevima.
COLLOSSUS Alan Turing Služilo je Englezima za dešifriranje
njemačkih tajnih poruka.

1943. MARK I Prvo elektromehaničko računalo koje je
1945. radilo bez posredovanja čovjeka. Veličina:
Howard Aiken
dug 17 m, visok 2,5 m, sastavljen od

milijun dijelova.

Funkcijski opis Opisao građu i djelovanje računala. Svako
John von
računala - Von računalo mora se sastojati od sljedećih
Neumann
Neumannov dijelova: ulazne jedinice, izlazne jedinice,

Margarita Lucin Zlatković, dipl. ing. računalstva 8

Računalstvo

model memorija, upravljačka jedinica, aritmetičko
logička jedinica.
1946. ENIAC
1951. UNIVAC I Prvo elektroničko računalo. Sastavljeno od

18000 elektronskih cijevi (koje su često

John Eckert i pregorijevale), teško 30 tona, zauzimao

John površinu od 1500 m2.

Mauchley Prvo komercijalno računalo.

b. Generacije računala

Nakon ENIAC-a slijedi čitav niz elektroničkih digitalnih računala, podijeljenih u pet
generacija, ovisno o primijenjenoj tehnologiji izgradnje uređaja. Generacije se
razlikuju po značajnom skoku u mogućnostima računala.

Generacije
računala

Slika 1. Generacije računala na crti vremena

I. generacija računala
Računalo je građeno od elektronskih cijevi, velika su kao čitava soba, troše puno
energije, te složene operacije odvijaju se predugo. Programi za računala pišu se u
strojnom jeziku (dakle pomoću nula i jedinica). Najpoznatije računalo prve
generacije je UNIVAC – prvo komercijalno računalo.

II. generacija računala
Računala se grade od tranzistora. Tranzistor kao novi izum je poluvodički uredaj koji
pojačava i usmjerava električne signale. Računala su fizički manja, brža, pouzdanija,
koriste manje energije za rad. Programi se pišu u asembleru (simboličkom jeziku).

Programski jezici su Cobol i Fortran.
III. generacija računala

U trećoj generaciji računala su građena od integriranih krugova tj. čipova. Čip
predstavlja niz tranzistora objedinjenih u logičku cjelinu. Pojavljuju se monitor i

Margarita Lucin Zlatković, dipl. ing. računalstva 9

Računalstvo

tipkovnica. Razvija se model baze podataka te pogramira se u programskim jezicima
više razine - BASIC i Pascal.

IV. generacija računala
Računala su građena od viskointegriranih krugova tj. mikročipova koji u sebi
objedinjuju i do stotinu tisuća tranzistora. Pojavom mikročipa počinju se proizvoditi
osobna računala (Personal Computer - PC) koja imaju karakteristike današnjih
računala te time su postala dostupna masama. Počinje upotreba miša u kombinaciji sa
računalom. Programiranje se obavlja u objektno orjentiranim programima C i Java.
Prvi operativni sustavi su MS DOS i Unix.

V. generacija računala
Predstavlja generaciju koja se jos uvijek razvija. Primjenjuju se Risc procesori koji
otvaraju mogućnosti u području razvoja umjetne inteligencije i ekspertnih sustava.

c. Vrste osobnih računala

Osobna računala namijenjena su zadovoljavanju različitih potreba pojedinačnih
korisnika kao što su npr. obrada teksta, izrada tabličnih kalkulacija, obrada grafike,
izrada web stranica, upravljanje projektima i sl., a danas su u uporabi u različitim
oblicima i veličinama.

Stolna računalo
Stolno računalo je računalo koje je dovoljno malo da stane na radni stol, a u
pravilu pruža najbolje performanse za rad.

Prijenosna računala
Tehnologija LCD monitora omogućila je da računalo bude integrirano u
jedinstveno kućište. Ovakva su računala zbog svojih dimenzija dobila naziv Stolno
laptop te omogućila nesmetani rad u avionu, u automobilu, na putu. Daljnja računalo
minijaturizacija smanjila ih je na veličinu knjige tako da su kasnije dobila naziv
notebook. Imaju sve karakteristike stolnih osobnih računala.

Džepna računala
Džepna računala ili dlanovnici veličine su dlana i danas su vrlo popularna
budući da omogućuju obavljanje osnovnih radnji poput pisanja tekstova, Laptop
uređivanja proračunskih tablica, slanja i primanja elektroničke pošte ili bežično
surfanje. Unos podataka i izbor funkcija obavlja se preko ekrana koristeći
digitalnu olovku.

Margarita Lucin Zlatković, dipl. ing. računalstva 10

Računalstvo

Tablet PC Džepno

Tablet PC je svestrano prijenosno računalo koje sadrži sve funkcije osobnog računalo

računala i omogućuje jednostavno rukovanje njime. Značajne karakteristike su

unos podataka preko ekrana uz pomoć digitalne olovke za pisanje te mogućnost

glasovnog upravljanja.

d. Pitanja za samoučenje i provjeru znanja Tablet PC

Koja je razlika između podatka i informacije?
Što je informatika, a što računalstvo?
Koja je bila prva sprava za računanje u povijesti?
Tko je otac suvremenog računalstva?
Koja je razlika između pascaline i leibnizovog kalkulatora?
Navedi osnovne značajke svake generacije!
Nabroji vrste osobnih računala!

Margarita Lucin Zlatković, dipl. ing. računalstva 11

Računalstvo

2. GRAĐA RAČUNALA

2.1. Osobna računala

Sva računala se temelje na načelima koje je jos 1945. opisao John von Neumman.
Računalo fizički čini nekoliko dijelova: ulazne jedinice, izlazne jedinice, memorija i
procesor.

PROCESOR

2.2. Ulazne jedinice računala

Ulazne jedinice računala omogućavaju zadavanje naredbi računalu i unos podataka.
Najčešće ulazne jedinice su:

Tipkovnica Ulazne
Miš jedinice
Skener računala
Digitalni fotoaparat
Digitalna kamera

Tipkovnica
Tipkovnica je jedna od ulaznih jedinica računala pomoću koje možete unositi
podatke i izdavati naredbe te na taj način upravljati računalom. Unos podataka u
računalo pomoću tipkovnice jednoznačan je i relativno lak. Tipkovnica je za sada

nezamjenjiva ulazna jedinica za unos teksta stoga je bitno dobro upoznati rad s

Margarita Lucin Zlatković, dipl. ing. računalstva 12

Računalstvo

tipkovnicom. Ispod svake tipke nalazi se sklopka koja odašilje signal kada je tipka
pritisnuta a kada otpuštena. Svaka tipka ima svoj jedinstveni kod kako bi računalo u
svakom trenutku moglo znati koja je tipka pritisnuta.
Tipke na tipkovnici mogu biti podijeljene u nekoliko grupa, ovisno o namjeni:

Alfanumeričke tipke - čine ih slovne, brojčane, interpunkcijske i tipke
simbola koje možete naći na klasičnom pisaćem stroju.

Kontrolne tipke - upotrebljavaju se samostalno ili zajedno s ostalim
tipkama da bi se izvršila određena akcija. Najčešće korištene kontrolne

tipke jesu CTRL, ALT, tipka s logotipom sustava Windows i tipka

ESC. Podjela
Funkcijske tipke - njih koristimo da bismo obavljali specifične zadatke. tipkovnice
Označene su kao F1, F2, F3... do F12. Njihove funkcije mogu se

razlikovati od programa do programa.

Navigacijske tipke. Koriste se za pomicanje unutar dokumenata ili web-
stranica i uređivanje teksta. Čine ih tipke sa strelicama te tipke HOME,

END, PAGE UP, PAGE DOWN, DELETE i INSERT.
Numerički dio tipkovnice. Praktičan je za brz unos brojeva. Tipke su
grupirane u blok sličan onom na tradicionalnom kalkulatoru ili zbrajalici.

Miš
Miš je ulazna jedinica koja služi za rad s objektima u grafičkom radnom okruženju. .
Vrste miševa:

Elektomehanički miševi – s kuglicom na dnu miša;
Optički miševi – nemaju kuglu na dnu miša, nego kameru i crveno svjetlo;
Bežični miševi – informacije računalu šalje preko radiosignala ili
infracrvenog signala. S ovim mišem dolazi i prijemnik koji omogućava da se
ostvari ovakva vrsta veze.

Skener
Služi za prebacivanje slika, fotografija, ostalog tiskanog materijala te tvrdih predmeta
u digitalni format
Vrste skenera:

Margarita Lucin Zlatković, dipl. ing. računalstva 13

Računalstvo

ručni (koriste se kao čitači bar koda u trgovinama)
stolni skeneri s pomičnim papirom (nedostatak im je nemogućnost skeniranja
tvrdih predmeta, knjiga i sl.)
stolni skeneri s nepomičnim papirom
Digitalna video kamera
Osnovi zadatak kamere je snimanje niza sličica i njihovo pohranjivanje na pogodni
medij.za razliku od fotoaparata , video kamera mora u jednoj sekundi ragistrirati i
spremiti 24 sličice.

2.3. Izlazne jedinice računala

Izlazne jedinice omogućavaju prikaz rezultata rada računala, tj. podataka na

monitoru, projekciju prezentacije ili filma, ispis dokumenta, fotografija, crteža i sl.

Primjeri izlaznih jedinica su:

Monitori Izlazne
Printeri jedinice
Zvučnici računala

Monitori
Monitori su najraširenija izlazna jedinica računala a možemo ih podjeliti prema dva

kriterija:
a) prema načinu na koji se formira slika na ekranu:
CRT monitori (Catode Ray Tube) kod ovih monitora slika na zaslonu dobiva
se sudarom elektrona s fosfornim slojem na zaslonu. Na taj način se oslobađa
svjetlost, pa točka na zaslonu zasvijetli.

LCD monitori (Liquid Cristal Display) slika na zaslonu formira se
polarizacijom svjetlosti kristala tj. dovođenjem struje kroz njih iz različitih
smjerova.
Plazma monitori – rade na principu ioniziranog plina
b) Prema veličini ekrana: tako postoje 15, 17, 19, 21, 22, 24 inčni monitori ( 15'', 17'',
…)
Za izgled slike na ekranu vrlo važnu ulogu ima i grafička kartica.

Glavne karakteristike monitora su:
veličina

Margarita Lucin Zlatković, dipl. ing. računalstva 14

Računalstvo

razlučivost (800X600, 1024X768, 1152X864, 1280X960, 1280X1024)
brzina osvježavanja slike – brzina iscrtavanja slike u sekundi (60 Hz,70
Hz, 75 Hz,80 Hz, 120 Hz)
dubina boje – broj bitova koji se koristi za opis boje (16 bita – 65 536
boja, 24 bita – 16.777.216 boja)

Pisač (eng. printer)
Pisač služi za ispis podataka s računala na različite medije, npr. na papir, naljepnice,
omotnice i sl. S obzorom na način ispisivanja, uobičajeno su tri vrste pisača:

Matrični (iglični) pisači – njegov rad zasnovan je na sličnim načelima kao i
kod pisaćeg stroja. Slovo se ispisuje udarom iglica preko vrpce (ribbon).
Postoje pisači sa 9 ili sa 24 iglice. Veći broj iglica znači i bolji ispis. Ovi se
pisači još i danas nalaze u upotrebi, a prvenstveno zbog mogućnosti korištenja
“neprekidnog papira”. To je papir koji na svojoj lijevoj i desnoj strani ima
sitne rupice koje nam omogućuju namještanje papira na vodilice pisača . Ovaj
papir često se koristi kod velikih ispisa, a može biti bez, s jednom ili s više

kopija.
Tintni pisači – otisak proizvode izbacivanjem na papir sitne kapljice tinte iz
posebnog spremnika, tj. glave. Od toga potječe i njihov engleski naziv InkJet
što u prijevodu znači mlaz tinte. Osnovne karakteristike: niska nabavna
cijena, otisak u boji, zadovoljavajuća brzina, tihi u radu.
Laserski pisač – primjenjuju tehnologiju izrade otiska identičnu onoj u
fotokopirnim uređajima, što uključuje lasersku zraku, bubanj, papir,
prah/toner, pečenje. Osnovne karakteristike: relativno velika brzina, visoka

kvaliteta otiska, izuzetno tihi u radu, visoka cijena.

2.4. Matična ploča računala

Matična ploča računala glavni je sklop u kučištu računala. Na nju su izravno ili
pomoću odgovarajućih kabela spojeni ostali dijelovi računala kao što su procesor,
memorije, tvrdi diskovi ili grafički podsustavi. O njenom dizajnu i izradi zavise
mogućnosti računala kao što su brzina rada, pouzdanost, mogučnost nadogradnje i
drugo.

Matična

Margarita Lucin Zlatković, dipl. ing. računalstva 15

Računalstvo

2.4.1. Procesor ploča

Procesor ili centralna procesorska jedinica „mozak“ je računala, te određuje računala

osobitosti rada cijelog računala.

Procesor obavlja računske i logičke zadatke (aritmetičko – logička i upravljačka

jedinica), upravlja radom ostalih dijelova računala, nadgleda pristup do njih i njihovu

međusobnu komunikaciju.

Temeljna osobina rada procesora je njegova brzina koja se mjeri u gigahercima. Pri
tome vrijedi pravilo da je procesor s više gigaherca brži a time i cjelokupno računalo Procesor
radi brže.

2.4.2. Memorije
Memorija je dio računalnog sustava koji se koristi za spremanje podataka i
instrukcija, spremanje međurezultata, te za njihovu kasniju upotrebu.
Glavna memorija računala naziva se memorija s izravnim pristupom (random-access
memory - RAM) unutar koje se stvarno obavlja zapisivanje podataka i instrukcija
aktivnog programa. Ovo je memorija s izravnim pristupom ali nije jedina takva.
Svi tipovi memorija imaju izravan pristup ali glavna razlika između ove memorije i
ostalih je to što se u nju mogu jednostavno zapisati novi podaci i čitati oni koji se u
njoj nalaze tj. RAM memorija je radni prostor gdje se izvršavaju programi. RAM
memorija nije trajna tj. ona sadrži podatke samo dok je računalo uključeno.
Gašenjem računala RAM memorija se briše.
ROM memorija (read-only memory) odnosno memorija samo za čitanje sadrži Memorije
podatke i instrukcije koji se mogu samo čitati.
U ROM memoriju ne mogu se zapisivati ili mijenjati podaci jer su podaci koji sadrži
ova memorija ugrađeni prilikom proizvodnje računala. ROM memorija je trajna.
Vanjske memorije:

disketa
USB stick
CD
DVD
Vrste CD-a:
CD-R ( medij na koji se podaci mogu snimiti i ne mogu se brisati)
CD-RW (medij na koji se podaci mogu snimiti i ponovo izbrisati)
CD – ROM – podaci jednom zapisani ne mogu se mijenjati (CD proizvođača)

Margarita Lucin Zlatković, dipl. ing. računalstva 16

Računalstvo

2.5. Pitanja za samoučenje i provjeru znanja

Nabroji ulazne jedinice računala!
Osnovna pojela tipkovnice!
Vrste miševa!
Vrste skenera!
Nabroji izlazne jedinice računala!
Podjela monitora!
Vrste pisača te njihove karakteristike!
Matična ploča računala, procesor!
Vrste memorija!

Margarita Lucin Zlatković, dipl. ing. računalstva 17

Računalstvo

3. RUKOVANJE RAČUNALOM

3.1. Organizacija podataka Datoteka

Podaci su u računalu pohranjeni na čvrstom disku u obliku zapisa
odnosno datoteka. Dakle, za datoteku (File) možemo reći da je to
zapis s konkretnim sadržajem. Datoteka se sastoji od imena i
ekstenzije (npr. Pismo.doc, vjezba.bmp, …).
Mapa odnosno direktorij (Folder) je osnovna organizacijska jedinica
na disku. Nema neki konkretni sadržaj i služi nam za lakše spremanje
podataka. Unutar mape možemo imati druge mape (podmape,
poddirektorije) i datoteke.

3.2. Windows Explorer

Mapa
Windows Explorer je program koji nam služi za pregledavanje sadržaja određenih

medija za pohranu podataka: diskete (A:), tvrdog diska (C:) i CD-a (D:).

Windows
Explorer

Pokrećemo ga tako da otvorimo Start menu, odaberemo opciju Programs i kliknemo
na Windows Explorer ( može se nalaziti i pod opcijom Accessories).

3.3. Operacijski sustav

Operacijski sustav služi za upravljanje računalom. Računalo bez operacijskog sustava
nije sposobno za rad. Operacijski sustavi koji se najčešće susreću su: WIN7, WIN

Margarita Lucin Zlatković, dipl. ing. računalstva 18

Računalstvo
Vista, WIN-XP, WIN-2000, WIN98, WIN95, WIN3.1., DOS, UNIX, LINUX…

3.3.1. WINDOWS XP (ili Vista, ili 7) Operacijski

WINDOWS XP (ili Vista, ili 7) je operativni sustav, jednostavan za korištenje, koji sustav

omogućava višezadaćnost (multitasking), odnosno, to je operativni sustav koji može

obavljati više poslova istovremeno. WINDOWS XP (ili Vista, ili 7) operativni sustav

će se sam pokrenuti kada uključimo računalo. Dizajniran je za rad s mišem, koji

kontrolira pokazivač na ekranu.

Pozadina na kojoj se nalaze sve ikone i svi prozori naziva se desktop ili radna

površina. Taskbar ili traka sa zadaćama pokazuje nam koji su prozori otvoreni. Na

njoj se nalazi i Start meni tipka koja otvara glavni izbornik iz kojeg lagano možemo

pokrenuti određene programe jednostavnim pritiskanjem lijeve tipke miša.

Na radnoj površini možemo imati veliki broj ikona. Ikona My Computer pokazuje

strukturu računala. Desktop

Ikona Recycle Bin predstavlja kantu za smeće u koju bacamo nepotrebne datoteke i

mape, tj svi podaci koji se izbrišu nalaze se u Recycle Bin-u. Obrišemo li zabunom

neki podatak koji nismo htjeli, možemo ga vratiti nazad. Otvorimo Recycle Bin i u

njemu selektiramo tu datoteku ili mapu, otvorimo izbornik File i u njemu odaberemo
naredbu Restore. Naredba Empty Recycle Bin služi nam da se trajno oslobodimo

svih podataka koji se nalaze u Recycle Bin-u.
Ikona My network places predstavlja lokalnu mrežu u kojoj se nalazi naše računalo.
Ukoliko na radnoj površini imamo otvoreno više prozora, a željeli bi vidjeti
istovremeno sve, tada desnom tipkom miša možemo kliknuti na taskbar i odabrati
jednu od slijedećih opcija:

Cascade Windows (slaganje prozora u kaskade)

Tile Windows Horizontally (horizontalno dijeljenje ekrana)

Tile Windows Vertically (vertikalno dijeljenje ekrana)
Minimize All Windows („minimizacija“ svih prozora)

3.4. My Computer – izbornici

Izbornik File
Naredba Open služi nam za otvaranje selektirane ikone. Naredbom Explore
pokrećemo program Windows Explorer s kojim pretražujemo sadržaj direktorija.

Margarita Lucin Zlatković, dipl. ing. računalstva 19

Računalstvo

Create Shortcut naredba služi nam za kreiranje prečice od selektirane ikone.
Izbornik Edit
Ukoliko napravimo nešto što nismo željeli (npr. Obrišemo neku datoteku) pomoću
naredbe Undo vraćamo se korak unazad.
Naredba Cut (izreži) služi nam za prebacivanje mape ili datoteke s jednog na drugo
mjesto. Selektiramo mapu ili direktorij i odaberemo naredbu Cut kako bi selektirani
objekt izrezali. Pomoću naredbe Paste (priljepiti) izrezani objekt prebacujemo na
novu poziciju.
Naredba Copy (kopiraj) koristi se na isti način kao i naredba Cut. Razlika je u tome
što nakon što kliknemo na naredbu Paste selektirani objekt se kopira.
Naredba Paste Shortcut služi nam da bi napravili prečac za selektiranu i kopiranu
datoteku ili mapu.
Naredba Select All služi nam za selektiranje svih objekata (mapa i datoteka) unutar
aktivnog prozora. Invert Selection koristimo da selektiramo sve objekte koji nisu
selektirani.

Izbornik View
Izgled i veličinu ikona u aktivnom prozoru možemo promijeniti unutar izbornika

View. Opcije Large Icins (velike ikone), Small Icuns (male ikone), List (lista) i
Details (detalji) služe nam za mijenjanje izgleda ikona.
Želimo li posložiti ikone unutar prozora nekim određenim redoslijedom to činimo
pomoću opcije Arrange Icons.

3.5. Aplikacije

Aplikacije su programi koji nam služe za obavljanje određenog posla. Neke od

najpoznatijih aplikacija su:

MS Word 97, 2000, XP (obrada teksta), Aplikacije
MS Excel 97, 2000, XP (tablični kalkulator),
MS Access 97, 2000, XP (izrada baza podataka),

MS Powerpoint 97, 2000, XP (izrada prezentacija),
Adobe Photoshop (grafička obrada slika)…

Margarita Lucin Zlatković, dipl. ing. računalstva 20

Računalstvo

3.6. Uključivanje i isključivanje računala

Na kućištu računala nalaze se dvije tipke: tipka POWER i tipka RESET. Tipka Power
služi za uključivanje računala, a tipka Reset služi za „resetiranje“ računala (računalo
će se isključiti i ponovno samo uključiti).
Računalo uključujemo tako da na kućištu pritisnemo tipku Power. Ukoliko se na
ekranu ne pojavljuje slika treba provjeriti da li je uključen monitor.
Vrlo je važno pravilno isključiti računalo. Potrebno je zatvoriti sve otvorene prozore
na našem računalu i tek onda možemo odabrati opciju Start – Shut down.
Označimo li u prozoru Restart, naše računalo će se „resetirati“.
Stand by opciju koristimo kada želimo da naše računalo bude prividno ugašeno i
spremno da se uključi čim pritisnemo neku tipku na tipkovnici.

3.7. Rad s mapama – kreiranje, kopiranje i premještanje

Novu mapu kreiramo na slijedeći način. Pozicioniramo se na mjesto gdje je želimo

napraviti (radna površina, disketa, unutar neke druge mape) i kliknemo desnom

tipkom miša. Odaberemo opciju New i kliknemo na naredbu Folder.
Mape možemo premještati, kopirati ili brisati. Mapu premještamo tako da je

selektiramo u izborniku Edit odaberemo naredbu Cut. Zatim se pozicioniramo na
mjesto gdje je želimo premjestiti i odaberemo u izborniku Edit naredbu Paste.
Mapu kreiramo na isti način kao i kod premještanja osim što umjesto naredbe Cut,

koristimo naredbu Copy. Rad s
Naredbe Cut, Copy i Paste osim u izborniku Edit imamo na standardnoj traci i u mapama
pomoćnom izborniku koji nam se pojavi kada kliknemo desnom tipkom miša na

označenu mapu.

Mapu brišemo tako da je selektiramo i na tipkovnici pritisnemo tipku Delete.

Također možemo desnom tipkom miša kliknuti na nju i odabrati naredbu Delete.

Želimo li mapi promijeniti ime, kliknemo na nju desnom tipkom miša i odaberemo

naredbu Rename.

3.8. Tekst editori – WordPad i Notepad

WordPad je jednostavan program za stvaranje i otvaranje tekstualnih datoteka s
ekstenzijom *.rtf.
Kada otvorimo program WordPad, tada radimo u novom i nesačuvanom dokumentu.

WordPad

Margarita Lucin Zlatković, dipl. ing. računalstva 21

Računalstvo

Potrebno ga je sačuvati putem opcije Save As…
U toj akciji moramo definirati lokaciju gdje ćemo ga snimiti (Save in:) i pod kojim

imenom ćemo ga snimiti (File Name:). Notepad

Notepad je jednostavan program za pisanje s ekstenzijom *.txt. U izborniku File
nalaze se uobičajne naredbe za rad s datotekama, u Edit naredbe za kopiranje,
brisanje, naredba Paste i Undo za poništavanje zadnje operacije.

File – New Otvaranje novog, praznog neimenovanog i nesačuvanog

dokumenta Otvaranje već postojećeg i imenovanog dokumenta
File – Open Spremanje zadnjih promjena u isti dokument
File – Save Spremanje dokumenta pod novim imenom i na određenu
File – Save As
Izlazak iz programa
lokaciju Poništavanje zadnje akcije
File – Exit Izreži selektirani tekst
Edit – Undo Kopiraj selektirani tekst
Edit – Cut Umetni tekst koji je zapamćen s opcijom Copy ili Cut
Edit – Copy
Edit – Paste

3.9. Program za crtanje – Microsoft Paint

Program za crtanje Paint pokrećemo klikom na Start – Programs – Accessories –

Paint. Otvori se prozor programa Paint s novim dokumentom pod nazivom untitled

(neimenovan).
Osim trake naslova i trake s glavnim izbornicima, Paint sadrži i traku s alatima uz

lijevi rub prozora i paletu s bojama na dnu prozora.
U kutiji s alatima biramo alat s kojim želimo raditi klikom na njegovu sliku (olovku, Microsoft
kist, sprej, gumicu itd.), a na paleti s bojama lijevom tipkom miša biramo prednju, Paint
dok desnom tipkom miša biramo pozadinsku boju.
Zatim crtamo oblike prema želji. Crtamo li lijevom tipkom miša, tada crtamo
prednjom bojom, odnosno desnom tipkom miša crtamo pozadinskom bojom.
Neki alati sadrže dodatne opcije. Kad izaberemo ravnu liniju, ispod trake s alatima se
pojavi dodatni okvir u kojem biramo debljinu linije. Ako želimo crtati pravokutnike,
tada se pojavi okvir s opcijama gdje možemo birati samo rub pravokutnika, ispunjenu

Margarita Lucin Zlatković, dipl. ing. računalstva 22

Računalstvo

unutrašnjost s rubovima (crtamo li s lijevom tipkom miša, rub će biti prednje boje, a
unutrašnjost pravokutnika pozadinske boje) ili samo unutrašnjost pravokutnika bez
ruba.
Pomoću povećala možemo povećati dijelove slike, pomoću dva gornja alata možemo
selektirati (označiti) dio slike, a zatim ga izbrisati (Cut, Delete), kopirati
(Copy+Paste) ili premjestiti (Cut+Paste) u drugi crtež.
Klikom na slovo A u kutiji s alatima možemo unositi tekst u crteže. Tekst može biti
proziran (da se ispod njega vidi pozadina) i neproziran (boju pozadine biramo
desnom tipkom miša). Boju teksta određujemo klikom lijeve tipke miša.
Da bismo vidjeli alatnu traku za Font na ekranu, kliknemo na okvir za unos teksta
desnom tipkom miša, zatim na Text Toolbar. Na traci možemo mijenjati font,
veličinu i stil (podebljano, nakošeno, podcrtano).
U izborniku File nalaze se uobičajne naredbe za rad s datotekama, u Edit naredbe za
kopiranje, brisanje, naredba Paste i Undo za poništavanje zadnje radnje, a u izborniku
Image naredbe za rotiranje, razvlačenje, sužavanje i određivanje veličine označenog
objekta (Attributes).

3.10. Pitanja za samoučenje i provjeru znanja

Pokrenite program Windows Explorer.
U My Documents napravite strukturu kao u priloženom:

Margarita Lucin Zlatković, dipl. ing. računalstva 23

Računalstvo

Pokrenite program Notepad te objasnite sljedeće:

o čemu služi program Windows Explorer, a odgovor snimite u

podmapu „1 Zadatak“ pod nazivom datoteke „Explorer.txt“;

o čemu služi program Paint, a odgovor snimite u

podmapu „6 Zadatak“ pod nazivom datoteke

„Paint.txt».

Pokrenite program Wordpad te objasnite sljedeće:

o što je operacijski sustav, a odgovor snimite u podmapu „3

Zadatak“pod nazivom datoteke „Sustav.rtf“;

o navedi najpoznatije aplikacije, a odgovor snimite u

podmapu „Media“ pod nazivom datoteke

„Aplikacije.rtf“;

Pokrenite program MS Paint, promijenite veličinu slike na 12*12cm,

alatom za pisanje teksta upišite na crtež svoje prezime, prezime neka

bude zelene boje, veličina slova 28, font slova Arial, a pozadina cijelog

crteža žute boje. Taj crtež snimite u mapu „5 Zadatak“ pod nazivom

datoteke „Slika5.bmp“.

Margarita Lucin Zlatković, dipl. ing. računalstva 24

Računalstvo

4. MICROSOFT OFFICE WORD 2003

4.1. Uvod u obradu teksta

Obrada teksta u uredskom poslovanju jedan je od načešćih poslova. S informatičkog

gledišta, može se podijeliti u tri odvojena koraka: upis, uređivanje i oblikovanje i Microsoft
ispis. Word 2003
Upis teksta je postupak tijekom kojega, najčešće uporabom tipkovnice, upisujemo

tekst.
Uređivanje i oblikovanje teksta su postupci određivanja kako će tekst izgledati: oblik
i veličina slova, proredi, uvlake, odmaci od rubova papira, brojevi stranica, okviri,
sjenčanja i sl.
Ispis teksta na neki od medija, kao što su: papir, folija i naljepnice, radnja je koja se
izvršava na kraju postupka obrade teksta.

Temeljni pojmovi koji se koriste u obradi teksta su: odlomak, tekst i dokument.
Odlomak je dio teksta omeđen s dva pritiska na tipku Enter na tipkovnici računala.
Prilikom upisivanja teksta ne moramo voditi računa o prijelazu u novi redak. O tome
se brine aplikacija tako da na kraju retka automatski prijeđe na početak novog,
sljedećeg retka. Kada želimo završiti prethodni i započeti novi odlomak pritisnemo

tipku Enter na tipkovnici.
Tekst označava pojedine dijelove dokumenta kao što su znak, riječ, rečenicu ili

odlomak.
Dokument označava objekt, tj. datoteku izrađenu Microsoft Wordom i spremljenu u
neku mapu na nekom od uređaja za pohranu podataka.

4.2. Pokretanje aplikacije

Aplikacija za obradu teksta pokreće se na jednom od uobičajenih načina za
pokretanje aplikacija u okruženju upravljačkog sustava MS Windows XP: klikom na
gumb Start, te na All Programs i Microsoft Word ili dvostrukim klikom na ikonu na
radnoj površini. Pokretanjem aplikacije automatski se otvara novi dokument.

Margarita Lucin Zlatković, dipl. ing. računalstva 25

Računalstvo

4.3. Zatvaranje aplikacije

Aplikaciju za obradu teksta možemo zatvoriti klikom na gumb Close u desnom
gornjem kutu prozora aplikacije ili klikom na Datoteka (File) u glavnom izborniku
aplikacije i izborom naredbe Izlaz (Exit).
Ukoliko u trenutku zatvaranja aplikacije ima nespremljenih dokumenata aplikacija će
nam prije zatvaranja ponuditi mogućnost spremanja tih dokumenata ili zatvaranje
aplikacije bez spremanja. Kliknemo li na gumb Odustani (Cancel) odustajemo od
zatvaranja aplikacije i nastavljamo rad.

4.4. Izgled prozora

Prilikom opisa prozora potrebno je razlikovati njegove elemente, a to su:
1. Programska (naslovna) traka (Title Bar) - s lijeve strane te trake nalazi se ikona i
ime programa u kojem radimo te ime aktivnog dokumenta, a s desne strane su gumbi
za zatvaranje, maksimiziranje te minimiziranje prozora.
2. Traka s izbornicima (Menu bar) sadrži izbornike koje otvaramo klikom miša.
3. Alatne trake (Toolbars) sadrže tipke s ikonama koje omogućuju jednostavan
i brz odabir najčešće korištenih naredbi. U Wordu ima mnogo alatnih traka koje
postavljamo i uklanjamo prema vlastitim potrebama pomoću naredbe Alatne trake

Margarita Lucin Zlatković, dipl. ing. računalstva 26

Računalstvo

(Toolbars) iz izbornika Pogled (View). Na slici se vide dvije najčešće korištene trake:
Standardna alatna traka (Standard) i alatna traka za oblikovanje (Formatting).
4. Ravnalo (Ruler) nalazi se iznad i s lijeve strane radne površine, a koristi se za
razna podešavanja (npr. margina, namještanje oznaka za uvlačenje teksta...).
5. Radna površina - koristi se za rad u izabranom dokumentu. U Wordu radna
površina ima izgled praznog lista papira.
6. Gumbi za pogled (View) nalaze se uz lijevi rub vodoravnog klizača, a Word nudi
5 različitih pogleda dokumenta na zaslonu.
7. Gumbi za rad s prozorom
8. Traka stanja (Status bar) nalazi se na dnu prozora, a daje informacije na kojoj se
stranici, u kojem redu i stupcu se nalazimo, način rada i ostalo.
9. Klizači (Scroll Bars) nalaze se ispod i s desne strane radne površine, a služe za
kretanje po dokumentu.
10. Okno zadataka (Task Pane) smješteno je uz desni rub prozora i koristi se za
dohvat raznih naredbi kao npr. otvaranje dokumenta, pretraživanje, oblikovanje, rad s
cirkularnim pismom itd.

4.5. Otvaranje dokumenta

Dokument u Wordu je tekstualna datoteka koja ima nastavak „.doc“ . Prilikom
otvaranja dokumenta potrebno je razlikovati otvaranje novog i otvaranje postojećeg
dokumenta. Novi se dokument automatski otvara prilikom pokretanja Worda, a ako
se već nalazimo u Wordu, nekoliko je mogućnosti za otvaranje novog dokumenta:

naredbom Nova (New) iz izbornika Datoteka (File) otvara se okno zadataka
Novi dokument (New Document) u kojem izaberemo Prazan dokument
(Blank Document).
gumbom na Novi prazni dokument (New Blank Document) , na
Standardnoj alatnoj traci.
Otvaramo li postojeći dokument možemo ga otvoriti na više načina:
naredbom Otvori (Open) iz izbornika Datoteka (File) ili Ctrl + O
gumbom Otvori (Open) na Standardnoj alatnoj traci
u oknu zadataka Uvod (GettingStarted) izaberemo Više... (More...)

Margarita Lucin Zlatković, dipl. ing. računalstva 27

Računalstvo

Bez obzira na način

otvaranja, pojavi se

dijaloški okvir

Otvaranje (Open) u

kojem biramo

dokument. Prvo u polju

Pogledaj u (Look in)

odabiremo mapu u

kojoj se dokument
nalazi. Iz popisa dokumenata u mapi otvaramo željeni dokument dvostrukim klikom
ili pomoću gumba Otvori (Open) . Dokument možemo otvoriti upisom njegovog

imena u polje Naziv datoteke (File Name). Polje Vrsta datoteka (Files of Type)
omogućuje biranje vrste datoteke koju želimo otvoriti.

4.6. Unos i brisanje teksta Otvaranje

Tekst unosimo u dokument pomoću tipkovnice od točke unosa (kursor ili pokazivač). dokumenta

Sa svakim upisanim znakom ili napravljenim razmakom, točka unosa se pomiče za

jedno mjesto udesno. Dodajemo li novi tekst u postojeći, postavimo točku unosa na

ono mjesto u dokumentu gdje ga želimo dodati i upišemo novi tekst.

Tijekom rada s dokumentom uvijek postoji potreba za ispravljanjem pogrešaka u

radu. U tu svrhu koristimo naredbe Poništi (Undo) i

Vrati (Redo) koje se nalaze na Standardnoj alatnoj

traci i u izborniku Uređivanje (Edit).

4.7. Spremanje dokumenta Poništi

Ako spremamo novi dokument koji još nema ime ili postojećem želimo dodijeliti
novo ime, koristi se naredba Spremi kao (Save As) iz izbornika Datoteka (File). Vrati

Otvara se dijaloški okvir Spremi kao.

U tom okviru koristimo se sljedećim poljima:

polje Spremi u (Save in) - odabiremu mapu u koju ćemo dokument spremiti

polje Naziv datoteke (File name) - odabiremo ime

polje Spremi u obliku (Save as type) - odabiremo tip datoteke. Dokument

možemo spremiti i kao web stranicu. Klikom na gumb datoteka
Spremi

Margarita Lucin Zlatković, dipl. ing. računalstva 28

je spremljena. Računalstvo
Spremi kao

Za spremanje već postojećeg dokumenta i na isto mjesto koristimo:
naredbu Spremi (Save) iz izbornika Datoteka (File)
gumb Spremi na Standardnoj alatnoj traci
prečac Ctrl + S

4.8. Označavanje teksta u dokumentu

Želimo li u dokumentu učiniti neku promjenu, npr. promijeniti vrstu pisma, smanjiti
crtež, urediti tablicu, potrebno je najprije taj dio označiti. Označavati možemo
pomoću tipkovnice i miša.

Margarita Lucin Zlatković, dipl. ing. računalstva 29

Računalstvo

4.9. Kopiranje i premještanje teksta u dokumentu

Kopirati tekst možemo na više načina:

pomoću miša

pomoću naredbi Kopiraj (Copy) i Zalijepi (Paste).

Pomoću miša:

1. Označimo tekst koji ćemo kopirati.

2. Držimo pritisnutu tipku Ctrl i mišem odvučemo označeni tekst tamo gdje ga
Kopiraj

želimo kopirati.

3. Otpustimo tipku miša, a zatim tipku Ctrl jer će se u protivnom tekst premjestiti, a Izreži
ne kopirati. Kada vučemo tekst, kvadratić sa znakom plus (+) označava da se tekst

kopira, a ne premješta. Zalijepi
Pomoću naredbi:

1. Označimo tekst koji želimo kopirati.

2. Odaberemo gumb Kopiraj (Copy) na alatnoj traci ili u izborniku Uređivanje

Margarita Lucin Zlatković, dipl. ing. računalstva 30

Računalstvo

(Edit) naredbu Kopiraj
3. Premjestimo pokazivač na mjesto gdje želimo
tekst kopirati.
4. Odaberemo naredbu Zalijepi (Paste) na alatnoj
traci ili u izborniku Uređivanje.
Nakon što tekst kopiramo, pojavi se gumb Mogućnosti lijepljenja kojim
određujemo neke mogućnosti oblikovanja.
Premjestiti tekst možemo na više načina:

pomoću miša
pomoću naredbi Izreži i Zalijepi.
Pomoću miša:
1. Označimo tekst koji želimo premjestiti. Kliknemo na označeni dio teksta lijevom
tipkom miša i držimo je pritisnutom.
2. Kada se na kraju strelice pojavi kvadratić, povučemo strelicu (miš) na mjesto gdje
želimo tekst premjestiti.
3. Otpustimo tipku miša.
Pomoću naredbi:
1. Označimo tekst koji želimo premjestiti.
2. Odaberemo gumb Izreži (Cut) na alatnoj traci ili u izborniku Uređivanje naredbu
Izreži.
3. Postavimo pokazivač na mjesto gdje želimo premjestiti tekst.
4. Odaberemo gumb Zalijepi, na alatnoj traci ili naredbu Zalijepi iz izbornika
Uređivanje.

4.10. Oblikovanje dokumenta

Prilikom oblikovanja dokumenta možemo definirati 3 razine:
oblikovanje teksta
oblikovanje odlomka
oblikovanje stranice.

4.10.1. Oblikovanje teksta

Prilikom izrade dokumenta uvijek se primjenjuje vrsta i veličina slova koja je zadana
predloškom. Uglavnom je to predložak Normal. Želimo li tekst oblikovati drugačije

Margarita Lucin Zlatković, dipl. ing. računalstva 31

Računalstvo

od unaprijed zadanog, možemo to učiniti:
pomoću dijaloškog okvira Font iz izbornika Oblikovanje (Format),
dugmadima na alatnoj traci Oblikovanje (Formatting) ili
kombinacijama tipki prečica.
Prije samog oblikovanja treba označiti
tekst koji želimo oblikovati. Dijaloški
okvir Font ima 3 kartice: Font, Razmak
među znakovima i Tekstualni efekti.
Kartica Font omogućuje odabir vrste,
stila, boje i veličine pisma, način i boju
podcrtavanja te efekte. Kartica Razmak
među znakovima (Character Spacing)
omogućuje određivanje razmaka među
znakovima i širinu znakova. Kartica
Tekstualni efekti (Text Effects)

omogućuje prikazivanje vizualnih efekata koji se primjenjuju na tekst kako bismo ga
dodatno istaknuli. Animacije su vidljive samo na zaslonu, ali ne i na papiru. Polje Vrsta pisma
Pretpregled (Preview) pokazuje trenutno oblikovanje teksta. Oblikovanje Fonta (font)
omogućuju i gumbi na alatnoj traci Oblikovanje tako da možemo mijenjati vrstu
pisma, veličinu i stil.

4.10.2. Oblikovanje odlomka Oblikovanje
odlomka
Odlomak oblikujemo naredbom
Odlomak (Paragraph) u
izborniku Oblikovanje (Format)
ili koristeći alate na standardnoj
alatnoj traci. Da bismo odlomak
istaknuli, koristimo se:

poravnanjima
uvlakama i razmacima
obrubljivanjem i
sjenčanjem.

Margarita Lucin Zlatković, dipl. ing. računalstva 32

Računalstvo

Razlikujemo četiri vrste poravnanja:
1. Lijevo - poravnanje uz lijevu marginu
2. Desno – poravnanje uz desnu marginu
3. Centrirano - poravnanje u sredini između dviju margina
4. Obostrano – jednako poravnanje uz lijevu i desnu marginu
Odlomak možemo uvući na više načina:
1. pomoću naredbe Odlomak (Paragraph) iz izbornika Oblikovanje (Format)

2. pomoću gumba Povećaj uvlaku (odlomak se pomakne za jedan pomak tabulatora

udesno) i Smanji uvlaku (pomak ulijevo) na alatnoj traci
3. pomoću ravnala i miša
4. pomoću tipke tabulatora (Tab)
Razmak među odlomcima i redovima određujemo u dijaloškom okviru Odlomak na
kartici Uvlake i razmaci (Indents and Spacing). Razmak određujemo tako da u polja
Ispred (Before) i Iza (After) upišemo potrebne vrijednosti ili ih postignemo pomoću
strelica uz desni rub polja. U polju Prored (Line spacing) možemo odabrati razmak
među redovima u odlomku.

Želimo li odlomak
obrubiti ili osjenčati,

koristimo naredbu

Obrubi i sjenčanje

(Borders and Shading) iz

izbornika Oblikovanje

(Format).
Dijaloški okvir Obrubi i
sjenčanje ima 3 kartice:

Karticom Obrub stranice

Margarita Lucin Zlatković, dipl. ing. računalstva 33

Računalstvo

(Page Border) možemo obrubiti čitavu stranicu na isti način kao i odlomak, s time da
u polju Efekt (Art) možemo izabrati grafički prikaz kojim će se obrubiti stranica.
Karticom Sjenčanje (Shading) određujemo pozadinu odlomka bojom ili uzorkom s
tim da u polju Ispuna (Fill) biramo boju pozadine, a u polju Uzorci (Patterns)
biramo intenzitete boje u postocima te uzorke.

4.10.3. Oblikovanje stranice
Naredba Postavljanje stranice (Page Setup) omogućuje uređivanje izgleda stranice,
kao što je određivanje margina, položaja, veličine stranice. Pozivamo je iz izbornika

Datoteka (File).
Dijaloški okvir Postavljanje

stranice ima 3 kartice: margine,

papir i izgled. Margina je prazan Margine
prostor između ruba stranice i
teksta, a možemo je odrediti
pomoću dijaloškog okvira ili

miša i ravnala. Kartica Margine Položaj

(Margins) omogućuje stranice

određivanje margine stranice u

polju Margine, ispis sadržaja

dokumenta vodoravno odnosno okomito određujemo u polju Usmjerenje

(Orientation) , a polje Stranice (Pages) pruža još neke dodatne mogućnosti. Pomoću

ravnala i miša marginu mijenjamo tako da se mišem postavimo na ravnalo i kada miš

poprimi ovakav oblik <—> , vučemo ga lijevo ili desno ovisno o tome želimo li

marginu povećati ili smanjiti. Isto vrijedi ako mijenjamo desnu, gornju ili donju

marginu.

4.11. Numeriranje stranica

U slučaju kada imamo više stranica, stranice treba numerirati. To nam omogućuje
naredba Brojevi stranica (Page Numbers) iz izbornika Umetanje (Insert). Odabirom
ove naredbe otvara se dijaloški okvir u kojem određujemo gdje će se ispisati broj
stranice, na dnu ili vrhu te poravnanje, lijevo, desno, sredina... Poljem Pokaži broj

Margarita Lucin Zlatković, dipl. ing. računalstva 34

na prvoj stranici (Show number on Računalstvo
first page) određujemo hoće li se na
prvoj stranici prikazati broj ili ne. Numeriranje
Gumb Oblikuj... (Format) daje neke stranica
dodatne mogućnosti: u polju Oblik
broja biramo oblik brojeva (1, 2 ,3 ili
I, II, III... i sl.), a u polju Numeriranje
stranica (Page Numbering) odabiremo
hoće li se brojevi stranica nastaviti iz
prethodne sekcije ili broj određujemo
sami.

4.12. Izrada popisa

Za izradu popisa i nabrajanja u dokumentu koristimo se numeriranim listama ili
popisima, pri čemu

koristimo brojeve, slova,
grafičke oznake i slike.
Numeriranu listu možemo
kreirati na dva načina:

tijekom izrade

popisa u dokumentu

ili Grafičke
već napisan tekst oznake i
pretvaramo u numeriranje
numeriranu listu.

4.12.1. Kreiranje numerirane liste prilikom unosa teksta
Na početku odaberemo oznaku numeriranja i nakon toga upišemo tekst. Nakon upisa

prve stavke iz popisa, tipkom Enter prelazimo u novi red i Word automatski dodaje
sljedeću oznaku numeriranju.
Želimo li prekinuti automatsko numeriranje, dva puta pritisnemo tipku Enter.
Oznaku numeriranja biramo pomoću gumba na alatnoj traci Oblikovanje ili u
izborniku Oblikovanje (Format) dijaloški okvir Grafičke oznake i numeriranje

Margarita Lucin Zlatković, dipl. ing. računalstva 35

Računalstvo

(Bullets and Numbering).
Dijaloški okvir Grafičke oznake i numeriranje ima 4 kartice: na kartici Grafičke
oznake (Bulleted) biramo i prilagođavamo grafičke oznake za numerirane popise, na
kartici Numerirano (Numbered) biramo numeriranje brojevima i slovima, na kratici
Numerirano hijerarhijski (Outline Numbered) oblike za strukturno numeriranje,
dok na kartici Stilovi popisa (List Styles) određujemo razne oblike popisa i
prilagođavamo ih potrebama dokumenta.

4.12.2. Pretvaranje napisanog teksta u numeriranu listu
Ukoliko želimo napisan tekst pretvoriti u numeriranu listu, označimo tekst koji
želimo numerirati i iz dijaloškog okvira Grafičke oznake i numeriranje odaberemo
grafičku oznaku. Želimo li odabrati grafičku oznaku koju nemamo ponuđenu u tom
dijaloškom okviru, označimo jednu grafičku oznaku i pritisnemo dugme
Prilagodi...(Customize). Otvora se novi dijaloški okvir, Prilagodba popisa s
grafičkim oznakama (Customize Bulleted List), u kojem biramo neki od ponuđenih
znakova. Pritiskom na dugme Znak (Character) ili Slika (Picture) dobivamo popis
svih mogućih znakova koje možemo primijeniti u kreiranju popisa. Izabrani znak ili
slika primjenit će se na označene stavke popisa.

4.13. Pregled prije ispisa i ispis

U Wordu uvijek možemo vidjeti kako će dokument izgledati na papiru prije nego što
ga ispišemo. To nam omogućava naredba Pretpregled ispisa (PrintPreview) iz
izbornika Datoteka (File) ili gumb Pretpregled ispisa (Print Preview) . Ovu radnju
nije moguće izvesti ukoliko na računalu nije instaliran niti jedan pisač. U pregledu
ispisa pokazivač miša ima oblik povećala i omogućuje nam da povećamo ili

smanjimo dio dokumenta radi lakše čitljivosti. Gumb Zumiraj (Zoom)
omogućuje da odredimo u kojem postotku, od stvarne veličine stranice želimo
stranicu vidjeti (npr. u ovom slučaju 63 % od stvarne veličine). Pregled ispisa Ispis teksta
zatvaramo pomoću gumba Zatvori (Close) ili pritiskom na tipku Esc.
Dokument možemo ispisati na dva načina:

klikom na gumb Ispis (Print) - dokument će se ispisati u jednom primjerku
naredbom Ispis (Print) u izborniku Datoteka (File) (prečica Ctrl + P)
Odabirom naredbe otvara se dijaloški okvir Ispis koji pruža dodatne mogućnosti

Margarita Lucin Zlatković, dipl. ing. računalstva 36

Računalstvo

ispisa. U polju Pisač (Printer) određujemo vrstu pisača u slučaju kada imamo više
instaliranih. U polju Raspon stranica (Page range) određujemo želimo li ispisati sve
stranice dokumenta, stranicu
na kojoj se trenutno nalazimo
ili pojedine stranice. U poljima
Ispisi (Print) biramo hoćemo li
ispisati dokument ili svojstva
dokumenta te hoćemo li
ispisati samo neparne ili parne
stranice. U polju Kopije
(Copies) određujemo u koliko
primjeraka želimo ispisati
dokument. Uključena opcija Složi za uvez (Collate) podrazumijeva ispis kopija na
način da se sve stranice dokumenta ispisu u jednom primjerku, a ako je opcija
Razvrstaj isključena, tada će se prva stranica ispisati u zadanom broju kopija, nakon
nje druga, pa treća itd. Gumb Svojstva (Properties) omogućava podešavanje svojstva
izabranog pisača.

4.14. Pisanje teksta u stupcima

Uobičajeno je u Wordu tekst pisati u jednom stupcu, ali postoji i mogućnost

oblikovanja teksta u stupce. To nam omogućuje naredba Stupci (Columns) u

izborniku Oblikovanje

(Format) ili gumb Stupci

(Columns) na standardnoj
alatnoj traci. Tekst možemo

u stupce oblikovati tako da Pisanje u
prvo napišemo tekst, a stupcima
zatim odaberemo naredbu
ili odmah na početku

pisanja odredimo broj
stupaca i nakon toga pišemo

tekst.
Ukoliko već napisan tekst želimo preurediti u stupce označimo ga i odaberemo iz

Margarita Lucin Zlatković, dipl. ing. računalstva 37

Računalstvo

dijaloškog okvira Stupci broj stupaca koristeći polje Prethodne postavke gdje
možemo odabrati i dva stupca različite širine. Polje Širina i razmak (Width and
spacing) omogućuje određivanje širine za svaki stupac posebno te razmak među
njima. Između stupaca može biti crta što određujemo opcijom Crta između (Line
between).

4.15. Grafika u Wordu

Da bismo dokument dodatno uredili te postigli neke efekte koji poboljšavaju njegov
izgled, koristimo se podizbornikom Slike (Picture) iz izbornika Umetanje (Insert).
Taj nam podizbornik omogućuje umetanje ukrasnih riječi, isječaka crteža, gotovih
oblika, crteža i slika. Najčešće korištene naredbe u tom izborniku su WordArt,
Isječak crteža, Samooblici (AutoShapes) te umetanje crteža, slika Iz datoteke
(From File) i Iz skenera ili kamere (From Scanner or Camera) ukoliko koristimo
podatke iz osobne mape.

4.15.1. WordArt – ukrasne riječi WordArt
Ukrasne riječi stavljamo u dokument na 2 načina:

gumbom Word Art (nalazi se na alatnoj traci za crtanje)
pomoću izbornika Umetanje (Insert) gdje u podizborniku Slika (Picture)

odaberemo naredbu Word Art.
Odabirom naredbe WordArt pojavi se dijaloški okvir koji nas kroz dva koraka vodi u
oblikovanje ukrasnih riječi. U prvom koraku biramo stil ukrasnih riječi, a u drugom

upisujemo tekst.
Nakon potvrde unosa, ukrasne riječi pojave se u dokumentu na mjestu pokazivača, a
u prozoru dokumenta pojavi se i WordArt traka. Tada WordArt možemo dodatno
oblikovati. Alatna traka omogućuje uređivanje ukrasnih riječi tako da možemo
promijeniti stil, boju ispune i obruba, promijeniti veličinu ili oblik, odrediti način
prelamanja teksta i slično. Osim toga alatnom trakom možemo dodati i nove ukrasne
riječi.
Word Art kopiramo, premještamo i brišemo kao tekstualne dijelove dokumenta.

4.15.2. Isječak crteža
Za umetanje gotovih crteža u dokument koristimo izbornik Umetanje (Insert),

Margarita Lucin Zlatković, dipl. ing. računalstva 38

Računalstvo

podizbornik Slika (Picture), a zatim izaberemo naredbu Isječak crteža (ClipArt.).
Umetanje Isječka crteža omogućuje i gumb Umetni isječak crteža na alatnoj traci
Crtanje (Drawing). Isječak crteža možemo, kao i ukrasne riječi, dodatno oblikovati
pomoću naredbe Oblikuj sliku (Format Picture) koju odabiremo iz objektnog
izbornika. Dvoklikom na sliku dobivamo dijaloški okvir u koje na kartici Izgled

odabiremo izgled sliku naprema tektu (zbijeno, kvadratni oblik, ispred teksta, iza

teksta…). Isječak

crteža

4.16. Rad sa tablicama

Tablice možemo kreirati na 3 načina:
1. pomoću gumba Umetni tablicu (Insert Table) na standardnoj alatnoj traci
2. pomoću naredbe Umetni tablicu iz izbornika Tablica (Table)
3. crtanjem pomoću miša i alatne trake Tablice i obrubi

(Tables and Borders)

4.16.1. Kreiranje pomoću gumba "Umetni tablicu" Tablice u
Pokazivačem se postavimo na mjesto gdje želimo umetnuti Wordu
tablicu i kliknemo na dugme Umetni tablicu (Insert Table). Povlačenjem miša
određujemo broj redova i stupaca, a kada otpustimo tipku miša, tablica se pojavi u

dokumentu.

4.16.2. Kreiranje pomoću naredbe "Umetni tablicu"
Iz izbornika Tablica (Table) odaberemo naredbu Umetni (Insert), a unutar nje
naredbu Tablica (Table). Otvori se dijaloški okvir u kojem određujemo broj stupaca i
redaka tablice. Gumb Samooblikuj (AutoFormat) unutar tog okvira omogućuje
odabir jednog od gotovih oblika tablice.

4.16.3. Unos i oblikovanje podataka i tablice
Podaci se u tablicu unose u ćelije, a uređujemo ih na isti način kao i ostali tekst u
dokumentu s time da se naredba koju odaberemo primjenjuje na označenu ćeliju
odnosno ćelije. Po ćelijama tablice krećemo se mišem i tipkovnicim (tipke sa
strelicama te tipke PageUp i PageDown). Naredbe za oblikovanje sadržaja ćelije

pozivamo iz izbornika Oblikovanje ili koristimo gumbe na alatnoj traci (tekst

Margarita Lucin Zlatković, dipl. ing. računalstva 39

Računalstvo

oblikujemo kao i svaki drugi tekst u dokumentu). Oblikujemo li tablicu i ćelije u
tablicama, pozivamo naredbe:

iz izbornika Tablica
iz padajućeg izbornika
koristimo gumb na alatnoj traci Tablice i obrubi.
Sljedeća tablica oblikovana je tako da prikazuje neke od funkcija alata na alatnoj
traci Tablice i obrubi.

Veličinu tablice, stupaca/redova te pojedinih ćelija možemo mijenjati i naredbom
Svojstva tablice (Table Properties) iz padajućeg izbornika ili iz izbornika Tablica.
Poravnanje sadržaja u ćeliji možemo ostvariti pomoću gumba na alatnoj traci
Tablice i obrubi ili iz padajućeg izbornika.

Margarita Lucin Zlatković, dipl. ing. računalstva 40

Računalstvo

4.17. Pitanja za samoučenje i provjeru znanja 41

Pokrenite Microsof Word, otvorite novi dokument, pa:
a) Napišite pet rečenica o filmu kojeg ste zadnje gledali;
b) Spremite dokument pod imenom film.doc;
c) Dodajte naslov vašem tekstu;
d) Oblikujte prvu rečenicu u vrstu pisma Arial, veličina slova 12, plava slova;
e) Oblikujte drugu rečenicu u vrstu pisma Comic Sans MS, veličina slova 11,

crvena slova;
f) Oblikujte treću rečenicu u vrstu pisma Times New Roman, veličina slova 14,

podebljaj i podcrtaj slova valovitom crtom slova;
g) Oblikujte četvrtu rečenicu u vrstu pisma Verdana, veličina slova 10, ukošena

slova;
h) Spremite promjene na dokumentu.

Otvorite novi dokument, pa:
a) Napišite ili kopirajte neki tekst koji sadrži dva odlomka;
b) Prvi odlomak poravnaj obostrano, te uvuci cijeli odlomak s lijeve strane za 2
cm.
c) Drugi odlomak poravnaj po sredini, uvuci prvi redak odlomka za 1,25 cm;
d) U drugi odlomak umetni sliku po želji u kvadratnom obliku naprema tekstu.
e) Napravi razmak između odlomaka 6pt.
f) Kopiraj prvi odlomak i zalijepi ga ispod cijelog teksta. Oblikuj ga u dva
stupca sa crtom između.
g) Na kraju napiši jedno ispod drugog: Dubrovnik, Split, Zagreb, te postavi
grafičke oznake na to nabrajanje.
h) Spremi dokument pod nazivom vjezba.doc

Margarita Lucin Zlatković, dipl. ing. računalstva

Računalstvo

Otvori novi dokument, pa napravi sljedeću tablicu:

MJESEC
DUBROVNIK
MAKARSKA

OPATIJA
UKUPNO

Lipanj 14,6 11,8 13,9 40,3

Srpanj 16,9 13,0 14,4 44,3

UKUPNO 73,3 59,4 72,9 69,0

Margarita Lucin Zlatković, dipl. ing. računalstva 42

Računalstvo

5. INTERNET II.

5.1. Uvod u internet godina
učenja
Internet je globalna mreža međusobno povezanih računala. Računala su povezana
različitim medijima kao što su kabeli, telefonske žice, wireless, satelit i slično a
različiti uređaji koji omogućuju njihovo međusobno povezivanje su routeri, switchevi

i web serveri.
Izgradnja danas poznatog interneta počela je 50ih godina 20st od strane američke
organizacije ARPA (eng. Advanced Research Projects Agency) čiji je zadatak bio Internet

izgradnja računalnih mreža u vojne svrhe. 1969. god. puštena je u rad probna mreža

ARPANET kojom su bila povezana 4 sveučilišta u SADu i ona se smatra pretečom

današnjeg interneta.
Carnet je Hrvatska akademska mreža (Croatian Academic Research Network) koja je
osnovana 1991. god. od strane ministarstva znanosti i školstva da omogući

povezivanje Hrvatske sa svijetom preko mreže infrasktrukture.

Osnovni entiteti na mreži/internetu:
User (korisnik) – osoba koja koristi računalo
Klijent (host) – računalo kojim se zahtijevaju određene usluge i servisi na mreži
Server (poslužitelj) – računalo koje pruža usluge i servise na mreži

Resursi – skup svih podataka, programa i servisa koje se nalaze na računalu Entiteti na
mreži

Server ili poslužitelj je računalo na kojem se pohranjuju podaci i mrežne aplikacije i
zato je sa hardverske strane moćnije od klijenta, njegov je glavni zadatak dati pristup
podacima, uslugama i uređajima za to ovlaštenim klijentima.
Klijent je računalo koje omogućuje pristup podacima i uslugama koje pruža server ali
klijenti mogu međusobno razmjenjivati podatke posredstvom poslužitelja (chat, LAN

Margarita Lucin Zlatković, dipl. ing. računalstva 43

Računalstvo

igre i sl.) a mogu to raditi i bez posredstva servera.
ISP (Internet service provider - pružatelj internet usluga)
Centralne točke interneta su ISPovi jer omogućuju povezivanje korisnika i ostalih
sudionika računalnih mreža na internet u jednu informatičku cjelinu u kojoj svaki
entitet može uspostaviti vezu sa bilo kojim drugim, naravno ukoliko je to dopušteno.

Neki primjeri ISPova u Hrvatskoj: T-Com, Vip, Optima i sl. ISP

ISP funkcionira tako da zakupi čitavu jednu adresnu klasu npr. 230.0.0.0 do

231.0.0.0 što mu omogućuje 256^3 slobodnih adresa (cca 16.7M).

Pošto svako računalo na internetu mora imati svoju IP adresu ISP onda jednu od

adresa u svom rasponu dodjeli nama, i to se zove javna ili WAN adresa koja je
dostupna svima, dok naša privatna ili LAN adresa ima standardni oblik tako da nam
nijedno računalo izvan naše mreže ne može pristupiti, raspon privatnih adresa je od

192.168.0.0 do 192.169.0.0

5.2. Uspostavljanje veze na internet

Da bi korisnik mogao uspostaviti vezu na internet potrebno je imati slijedeće:
računalo sa instaliranom mrežnom karticom – NIC (network interface card);
pristup analognoj liniji i otvoren račun kod ISPa ( ili otvoren pristup mreži
koja je povezana na internet);
svu popratnu opremu za povezivanje – kabele,
router, Wireless adapter i sl.

Osnovni mrežni uređaji:

Hub – koristi se povezivanje dva ili više računala

u LAN mreži s time da samo dva računala mogu Mrežni
istovremeno razmjenjivati podatke; uređaji
Switch - koristi se povezivanje dva ili više računala u LAN mreži s time da

sva računala mogu istovremeno razmjenjivati

podatke i ima nešto veći broj portova (ulaznih

priključaka) nego Hub;

Router - koristi se povezivanje dvije ili više

LAN mreža te za povezivanje WAN mreža s

time da ima mogućnost pretvaranja analognog u digitalni signal i obrnuto

Margarita Lucin Zlatković, dipl. ing. računalstva 44

Računalstvo

tako da je nužan za povezivanje na Internet.

5.3. Vrste mreža

LAN (Loca Area Network) – lokalna mreža međusobno povezanih računala, obično
unutar iste zgrade ili ustanove gdje se veza može ostvariti žično ili bežično brzinama

do 100 Mbps. Prednosti koje pruža su dijeljenje mrežnih resursa, veliki bandwidth i

relativno jeftina oprema. LAN

WAN (Wide Area Network ) – širokopojasna mreža koja povezuje dvije ili više

udaljenih LAN mreža a može se prostirati na području čitave zemaljske kugle i

povezivanje je isključivo žično. Ima manji bandwidth od LANa ali omogućuje WAN
povezivanje na internet i stabilniju konekciju jer ima sporiji protok podataka.
Najznačajnije WAN tehnologije za prijenos podataka su Dial-Up (56Kb), ISDN -

Integrated Services Digital Network (256Kb), ADSL – Asynchronus Digital

Subscriber Line (do 8Mb). Glavna prednost ADSLa u odnosu na ostale tehnologije je

veća brzina i mogućnost telefoniranja i odlaska na internet u isto vrijeme.

5.4. Usluge i servisi na internetu

Usluge koje se nude na internetu:
WWW (World Wide Web) – servis za pretraživanje i pregledavanje
multimedijalnog sadržaja što nam omogućuje HTTP protocol (objasniti na
primjeru da web stranice mogu sadržavati i audio, video, slikovni i flash
sadržaj osim onog tekstualnog)
E-mail (Elektronička pošta) – usluga koja omogućuje razmjenu poruka sa
drugim korisnicima na mreži, a može osim teksta sadržavati i druge

multimedijske elemente
NewsGroup i Forumi – su javne diskusijske grupe na kojima korisnici mogu
čitati poruke od ostalih korisnika i slati vlastite (misljenja, komentari)
Chat – omogućava realtime komuniciranje velikog broja korisnika na način da

razmjenjuju tekstualne poruke
WebSMS – omogućuje slanje SMS poruka na mobitel putem Interneta
Telnet – servis za pristup udaljenom računalu pomoću terminal (CMD).
FTP – protocol koji nam omogućuje prijenos podataka između računala na

Margarita Lucin Zlatković, dipl. ing. računalstva 45

Računalstvo

mreži
VoIP (internet telefonija)– protokol koji omogućuje audio komunikaciju
između korisnika na mreži.

Za neke od navedenih usluga potreban je korisnički račun.
Korisnički račun (Account) je skup informacija koje jednoznačno definiraju
korisnika na određenom servisu. Obično se sastoji od korisničkog imena (username) i
lozinke (password). Svaki servis ima vlastita pravila koja određuju pravila korištenja
i raspoložive resurse za korisnike.
Da bi mogli pristupiti nekoj stranici potreban je Internet browser (preglednik). Korisnički
Postoji više različitih Internet preglednika koje možete koristiti: Internet Explorer, račun
Mozilla Firefox, Opera, Safari, Netscape, te mnogo drugih.

5.5. Adrese računala, korisnika i resursa na internetu

Adresa je oznaka kojom se jednoznačno opisuju ili određuju entiteti na mreži, tako
koristimo tri vrste adresa za: računala, korisnike i mrežne resurse (datoteke,
uređaje..).

5.5.1. Adrese računala

Sva računala na mreži imaju jedinstvenu IP (Internet Protocol) adresu i ona služi da
bi jednoznačno odredila svaki uređaj na mreži (moramo znati odakle šaljemo i gdje
šaljemo da bismo mogli razmjenjivati informacije na mreži).
IP adresa je ustvari brojčani niz u obliku 4 binarna okteta (npr. 10100001 00110101
00000010 01000101) ili u dekadskom zapisu 169.53.2.69. Pošto imamo na IP adrese
raspolaganju 8 bita, raspon adresa svakog okteta je (0 - 255).
Tako npr. 10.0.0.0 je valjana a 196.0.0.300 ne valjana IP adresa.
Ljudima je ipak teško pamtiti ovako dugi niz brojeva pa nam zato služe simboličke
adrese koje obično koristimo kada pretražujemo internet. Tako je primjerice
174.121.14.165 ustvari web adresa www.index.hr. Ipak kako računala razumiju samo
brojeve razvijen je sustav za prevođenje simboličkih u brojčane adrese. DNS
(Domain Name System) serveri su na internetu zaduženi za takvo prevođenje.
Na primjer:

Margarita Lucin Zlatković, dipl. ing. računalstva 46

Računalstvo

www. .index .hr
(174.121.14.165)

Vrsta internet servisa ime domene vrhovna domena

Domena je identifikacijski pojam koji definira određeno područje upravljanja tj.
kontrole na mreži. Sustav domena je hijerarhijski organiziran od najviših domena
prema nižima. Glavne (Top level Domains) obuhvaćaju mreže unutar određene vrste
djelatnosti ili pak mreže na nekom regionalnom području.

Najpoznatije vrhovne domene po djelatnostima su:

komercijalna poslovna Domena
.com (commercial) .biz (bussines)

djelatnost djelatnost

.edu (educational) obrazovna razne Vrhovna
.net (network) djelatnost .org (organization) domena
mrežna
djelatnost organizacije
državne
.gov (government)
institucije

Vrhovne domene po regionalnoj podjeli koriste se u obliku dvoslovnih kodova
država npr .hr Hrvatska, .si Slovenija, .it Italija, .us USD i sl.

5.5.2. Adrese resursa

Kao i računala tako i svaki sadržaj (resurs) dostupan na računalu ima svoju

jedinstvenu URL adresu. URL (Uniform Resource Locator) je pojam koji na

jedinstveni način opisuje kako se resurs zove, gdje nalazi (na kojem računalu i u

kojoj mapi) te na koji mu način pristupiti. Ovdje se susrećemo sa pojmom protokola

– to su standardizirani načini za prikaz i ovjeravanje podataka a omogućavaju

računalima slanje i primanje podatka preko mreže URL adresa

http:// www.ibm.hr/ marketing/ index.html

protokol:// servis.domena.rootdomena/ direktorij/ imedatoteke.ekstenzija

naziv adresa mapa - put naziv
protokola poslužitelja do resursa resursa

Margarita Lucin Zlatković, dipl. ing. računalstva 47

Računalstvo

5.5.3. Adrese osoba

Korisnici interneta koriste e-mail adrese za razmjenu elektroničke poste. E-mail
adrese se sastoje od korisničkog imena osobe i računala na kojem posjeduje e-mail
račun. Pri kreiranju e-mail računa korisničko ime može sadržavati samo
alfanumeričke znakove (slova i brojeve) i znakove (. - _)

Na primjer: e-mail

[email protected]

korisnicko e-mail
ime posluzitelj

Ime e-mail poslužitelja navodi se računalo na kojemu korisnik prima i šalje svoju e-
mail poštu. Znak @ (eng. at) koristi se za razdvajanje korisničkog imena osobe od
računala na kojem radi.

5.5.3.1. Upotreba e-maila
Elektronička pošta nam omogućuje razmjenu podataka sa multimedijalnim sadržajem

s ostalim korisnicima. Princip slanja je isti kao i kod klasične pošte, korisnik ima
svoju adresu, dolazni i odlazni sandučić (Inbox, Outbox, Draft). Korisnička e-mail

adresa je oblika [email protected]_domena.
E-mail možemo koristiti na vise načina, možemo se služiti s njime preko glavnoga
servera, onoga koji pruža e-mail uslugu – WEB Mail, a možemo i sve obavljati preko
računala na način da na njemu imamo instaliran e-mail klijent (program) koji

komunicira sa serverom te preko njega obavlja sve operacije slanja i primanja
elektronske pošte (Outlook, Thunderbird, Eudora.. ).
Izmjena pošte se obavlja preko protkola POP3, SMTP, IMAP.

POP poslužitelj nam omogućuje da preuzimamo poštu sa poslužitelja na računalo.
Dakle pop.gmail.com je jedan primjer servera koji nam šalje poštu na klijenta.

SMTP poslužitelj omogućuje slanje pošte na odredište, dakle kad nekome šaljemo Protokoli za

mail ovaj je server zadužen da ga i dostavi ako ne može šalje nam obavijest o slanje i

neuspješnom slanju. Primjer smtp.gmail.com. primanje e-

IMAP protokol upotrebljava e-mail klijent da preuzme poštu sa udaljenog servera. maila

Pravila pristojnosti za korištenje e-maila:

biti kratak i jezgrovit

Margarita Lucin Zlatković, dipl. ing. računalstva 48

Računalstvo

upotrebljavati jasne opise sadržaja u naslovu (zaglavlju) koja jasno
upućuje na prioritet i sadržaj poruke
ne primati i ne slati poruke neodgovarajućeg ili eksplicitnog sadržaja jer
vjerojatno sadrži virus
voditi računa o načinu pisanja poruke, tako da ne pišemo velikim slovima,
preskačemo bespotrebno redove ili pretjerano koristimo interpunkcijske
znakove

5.5.3.2. Spam
Spam ili Junk (Smeće) je sinonim za neželjenu poštu koja obično sadrži reklamne

poruke, lance sreće, seksualni sadržaj i hoax poruke kojima se želi doći do

informacija korisnika. Karakteristično je za spam poruku da počinje prijateljski, što

indicira da vjerojatno poznajete pošiljatelja i time da ćete otvoriti poruku, ali na sreću

adresa pošiljatelja se jako lako provjeri. Istu spam poruku dobije i nekoliko tisuća

korisnika. Spam

Spam se šalje dakle u svrhu oglašavanja a kako bi se uštedilo na istom u javnom

prostoru što je znatno skuplje. Ne često velike kompanije tako unajmljuju spammere

koji pronalaze e-mail adrese po raznim forumima, grupama a katkada i na nezakonite
načine (preprodajom informacija korisnika). Spam je uz danas veliki problem jer se

tako generira puno vise prometa na internetu nego što bi trebalo i ponekad dolazi do
zagušenja ili prekida rada određenog servisa.

Uz današnju tehnologiju nemoguće je izbjeći spam, kad nam i sam npr. gmail ili

yahoo nudi samo opciju da označimo isti u cilju da ga tako jednom identificiramo i

označimo nepoželjnim. Korisnija metoda je koristiti vise e-mail adresa jer ne često je
ona kriterij bez kojeg se ne možete napraviti račun na određenom sajtu, grupi i sl.

Tako ograničavate da vam spam, ako ga i ima dolazi na samo jednu adresu, a uvijek

znate koje poruke očekujete na adresi predviđenoj za spam.

5.6. Zlonamjerni programi

Svaki program kojemu je svrha da čini štetu na računalu spada u grupu štetnih tzv.
Malware programa (engl. malicious software). Karakteristično je da ovakvi program
oštećuju, brišu ili na drugi način uništavaju sistemske ili korisničke podatke te
uzrokuju niz nekontroliranih radnji na istom računalu ili cijelim računalnim Zlonamjerni

programi

Margarita Lucin Zlatković, dipl. ing. računalstva 49

Računalstvo Oblikovano: Razmak Iza: 0 pt, Prored: jednostruko

sustavima. Osnovne vrste malwarea su: virusi, crvi, trojanski konji i logičke bombe.
Ostale vrste nepoželjnih softvera su: hoax, dialer, spyware.
Virus je maleni računalni program sposoban da se neprimjetno ubaci u neki drugi
program postajući tako njegov naizgled sustavni dio. Automatski se sam umnožava,
čineći različite oblike štete i neželjenih posljedica na zaraženom računalu. Npr.
oštećuje druge programe, briše pojedine datoteke ili sadržaj cijelog diska. Do širenja
virusa dolazi prenošenjem i pokretanjem inficiranih datoteka na drugim računalima.
Mogućnosti su razne, a osim privitka u e-mail poruci, inficirane datoteke put do
drugih računala mogu doći pohranom na prijenosne medije (CD, Zip, disketa...).
Virusi obično napadaju pojedinačna računala, s time da imaju mogućnosti maskiranja
u sistemke procese što ih čini otpornijim i nedostupnijim za skeniranje i brisanje.
Crv (Worm) je samo replicirajući malware program koji upotrebljava mrežne resurse
za širenje bez dopuštenja korisnika. Za razliku od virusa koji u svom djelovanju
nastoji pronaći i inficirati neku od datoteka zatečenih na napadnutom računalu, crvu
za djelovanje nisu potrebne datoteke domaćini. Crv je samostalan program koji se za
širenje oslanja prvenstveno na vlastite mehanizme i na računalnu mrežu. Nema
sposobnost da se ubaci u druge programe već je programiran da se maskira kao da
izvršava dio poslova unutar mreže čineći štetu mrežnim sustavima, te iskoristavajući
slobodni bandwidth1. Bandwidth je brzina prijenosa podataka preko mrežnog medija
i mjeri se u bps.
Trojanski konj (Trojan horse) je malware aplikacija koja se maskira u običnu
aplikaciju dok svojim štetnim akcijama može brisati podatke, uskratiti pristup na
internet, sakupljati i slati korisničke informacije drugim korisnicima na mreži
(hakerima). Većina trojanaca ima simbolična imena poput Igre.exe, Start.exe,
Play.exe i sl. Trojanski se konj također ne može samo – umnožavati. Dobra navika je
downloadati programe direktno sa siteova proizvođača a ako nismo sigurni da li je
softwer dobronamjeran obavezno ga skenirati antivirusnim programom prije
pokretanja.

5.7. Mjere zaštite

Neke od mjera zaštite na internetu su:
Instaliranje i održavanje antivirusnih i firewalla (Comodo, Avast, AVG )

1 Bandwidth je brzina prijenosa podataka preko mrežnog medija i mjeri se u bps.

Margarita Lucin Zlatković, dipl. ing. računalstva 50