Nastavno pismo obrazovanja odraslih - Računalstvo

Računalstvo

Korištenje lozinki i ostalih sigurnosnih mehanizama kod kreiranja računa
Redoviti update operacijskog sustava i ostalih programa instaliranih na
računalu.
Redovito arhiviranje podataka: stvaranje sigurnosnih kopija (Backup) kako bi
ih pohranili na sigurno.

5.8. Sigurnost na mreži i internetu

Vatrozid (Firewall) je aplikacija ili hardverska komponenta koji stoji između lokalne
mreže i interneta. Firewall nadgleda koji se sve programi s naše strane imaju pristup
internetu te tko izvana ima pristup našem računalu, tako ovisno o podešenjima on
blokira ili propusta pojedini prijenos podataka. Neki od besplatnih firewalla su:
Comodo, Avg... Iako većina ISPova ima ugrađeni firewall koji filtrira podatke u Vatrozid
našoj konekciji dobra je zamisao imati jedan svoj, za kučne korisnike u softverskom
obliku.

5.9. Programi za zaštitu

Za lakše detektiranje virusa i njihovo brisanje sa zaraženog računala koristimo
antivirusne programe. Važno je vršiti redoviti Update za antivirusne programe tako
da program stalno raspolaže sa najnovijim definicijama virusa, jer antivirusni sustav
ne može prepoznati i ukloniti virus ako nema njegovu definiciju u svojoj bazi.
Najpoznatiji antivirusni programi su Nod, Northon, F-Security. Ne koristiti više od
jednog antivirusnog softvera jer to može naštetiti računalu pošto jedan drugoga zbog
postojećih definicija u bazi tretiraju kao virus.

5.10. Pitanja za samoučenje i provjeru znanja

Što je Internet?
Koji su osnovni entiteti na mreži?
Nabroji mrežne uređaje! Koji služi za povezivanje na Internet?
Što označava skraćenica ISP i koje ISP-ove poznaješ?
Koji je općeniti izgled IP adrese i što sve znaš o IP adresama
Koji je općeniti izgled URL adrese? Napiši jedan primjer URL adrese
Što označava skraćenica DNS i čemu služi
Što je domena?
Što je protokol i koji su nam protokoli potrebni za korištenje e-mail servisa

Margarita Lucin Zlatković, dipl. ing. računalstva 51

Računalstvo

Što su zlonamjerni programi? Vrste?
Što možemo učiniti za zaštitu računala od zlonamjernih programa?

Margarita Lucin Zlatković, dipl. ing. računalstva 52

Računalstvo

6. PROGRAMIRANJE

Pojam samog programiranja obuhvaća automatizirani način kako doći do željenog
rezultata. U našem će primjeru to biti kuharski recept. Ako spravljamo jelo za 4
osobe uvijek ćemo stavljati isti omjer hrane i začina kako bi jelo bilo dobro i ukusno.
Ako pak isto jelo pripremamo za 8 osoba onda ćemo količinu potrebne hrane i začina
proporcionalno povečati. Analogija sa programiranjem je ta što ćemo pisani postupak

spremanja jela nazivati algoritam a sastojke potrebne za njegovo spremanje varijable.
S time da će nam varijable služiti da u njih spremamo vrijednosti u programu a
praktične su jer ih možemo koristi iznova.
Varijabla je promjenjiva vrijednost koja nam služi u pisanju programa za
pohranjivanje različitih vrijednosti. Postoje pravila za dodjeljivanje imena
varijablama, tako samo koristimo slova(a-Z), brojeve(0-9) i znakove (. - _) pri čemu
naziv mora početi sa slovom.
Program je niz naredbi koje su pisane tako da ih računalo razumije i može ih izvršiti,
a njima rješava neki problem. Program obuhvaća detaljne upute računalu o tome
kako treba reagirati na odredenu korisnikovu akciju. Pripremu i pisanje programa Varijabla

zovemo programiranje a njime se bave programeri.

Kao što znamo računalo sve podatke čuva u digitalnom obliku. Dakle da bi računalo
razumjelo program on mora biti napisan u obliku nula i jedinica. Prvi programi su se Program

tako i pisali i za njih kažemo da su bili napisani strojnim jezikom (dakle jezik Programiranj
razumljiv samo stroju), jasno takvo programiranje je bilo teško i mukotrpno. Danas je e
programiranje znatno pojednostavljeno.

Programski jezik je skup pravila, riječi i simbola pomoću kojih se pišu programi, tj s

pomoću kojih se detaljno opisuju koraci rješavanja nekog problema. Kompilator

programskog jezika je zadužen za pretvaranje programa u strojni jezik (0 i 1) koji

računalo razumije.

Programski

6.1. Povijest programskih jezika jezik

Povijest programskih jezika može se svrstati u dvije osnovne kategorije: u strojne i
simboličke jezike.

Strojni jezici
Programi pisani strojnim jezikom su pisani tako da ih računalo može izvršavati bez
prethodnog prevođenja. Program u strojnom jeziku se sastoji od niza binarnih

Margarita Lucin Zlatković, dipl. ing. računalstva 53

Računalstvo

znamenki. Svako računalo je imalo svoj strojni jezik, dakle program napisan na Strojni jezik

jednom računalu nije se mogao koristiti na drugom računalu, što je stvaralo vidne

poteskoće.

Simbolički jezici

Prvi korak prema naprednijim programskim jezicima je stvaranje programskog jezika

koji će naredbe strojnog jezika zamijeniti riječima, čime će pamćenje i pisanje

naredbi biti znatno pojednostavljeno.

Tako nastaje asemblerski jezik čije su naredbe sinonimi za određene naredbe strojnog

jezika.

Npr LOAD 00100100 ADD 00100101 Simbolički

STORE 00100010 SUB 00100011 jezik

Kad napišemo program u asemblerskom jeziku, on taj program prevodi na strojni
jezik kako bi ga računalo moglo izvršiti.

Aseblerski jezik je poznat i kao niži sibomlički programski jezik.

Iako je pojednostavljeno, programiranje u asemblerskom jeziku dosta je nespretno.

Stoga se pojavljuju tzv. viši simbolički programski jezici.
U kategoriji viših programskih jezika postoje dvije osnovne podkategorije:

a) Proceduralni jezici – osnova tih programskih jezika je procedura odnosno
postupak kako nešto napraviti (kojeg mora napisati sam programer). Toj

kategoriji pripada večina danas pozantih programskih jezika kao što su C, Podjela viših

Java, Qbasic i sl. simboličkih

b) Neproceduralni jezici – za razliku od proceduralnih jezika kod kojih je težiste jezika
stavljeno na postupak kako nešto napraviti, kod neproceduralnih jezika težiste

je stavljeno na sam rezultat, pri čemu ne obraćamo puno pozornosti na sam

proces programiranja (dakle programer koristi definicije i naredbe od samog
programa u rješavanju problema). Toj skupini jezika pripadaju SQL, Excel..

Kao i niže simbličke programske jezike i programe napisane na nekom višem
simboličkom jeziku treba prevesti na strojni jezik. Postoje dva načina na koji se

programi prevode na strojni jezik. To su:
Kompiliranje – cijeli se program prevede na strojni jezik a tek zatim se izvrši

(C, Pascal)
Interpretiranje – prevodi se naredba po naredba programa i odmah se izvršava Prevodioci

(ASP, PHP)
Program napisan na višem programskom jeziku naziva se izvorni program (source

Margarita Lucin Zlatković, dipl. ing. računalstva 54

Računalstvo
code) koji nakon prevođenja postaje izvršni program (executable program - .exe
datoteka)

6.2. Algoritmi

Za probleme koji se rješavaju točno određenim pravilima kažemo da su šablonski.

Najbolji su primjeri šablonskog rjesavanja su recepti, upute za sastavljanje itd . Time
je algoritam uputa računalu koja objašnjava kako da provede neki proces, formalno
informatički algoritam je konačan skup koraka koji računalu detaljno opisuju što

treba napraviti. Algoritam
U osnovi se algoritmi mogu zapisati na dva načina: prirodnim (govornim jezikom) i
umjetnim jezikom (jezikom u kojem su definirana posebna pravila i riječi s pomoću

kojih se zapisuju algoritmi).

Kuhinjski recept je primjer algoritma zadanog prirodnim jezikom. Danas postoji

mnogo umjetnih jezika za zapisivanje algoritama. To su svi programski jezici.
Postoje dva jednostavna načina zapisivanja algoritama. To su: pseudokod i dijagram

toka.

6.2.1. Pseudokod
U pseudkodu algoritme zapisujemo riječima govornog hrvatskog jezika. Te riječi za
zapisivanje zovemo naredbe. Osnovne naredbe koje ćemo upotrebljavati u

pseudokodu su:

NAREDBA ZNAČENJE

Pocetak Označava početak algoritma pisanog u pseudokodu

Unesi Unos podataka Pseudokod
Ispisi Ispis podataka

Kraj Kraj algoritma

Primjer :
Algoritam za izračunavanje površine pravokutnika zapisanog u pseudokodu.
Rješenje:
Da bismo izračunali površinu pravokutnika najprije trebamo znati kolike su duljine
stranica tog pravokutnika (a i b). Dobivene veličine (informacije) uvrštavamo u
formulu P = a * b. To u pseudokodu zapisujemo na slijedeći način:

Margarita Lucin Zlatković, dipl. ing. računalstva 55

Računalstvo

Pocetak //Komentari
Unesi a, b > zahtjev prema korisniku da unese informacije
P = a*b > U varijablu P spremamo izračun površine
Ispisi P > pomoću P prikazujemo površinu na ekranu
Kraj > kraj programa

Oznake a i b možemo zamisliti kao kutije u koje privremeno smještamo neke
vrijednosti, Takve promjenljive vrijednosti zovemo varijable.

6.2.2. Dijagram toka

NAREDBA ZNAČENJE Dijagram
toka
pocetak Početak algoritma pisanog dijagramom
toka

Unos podataka (analogija sa lijevkom)
Obrada (računanje)

Uvjetovanje

Ispis podataka

kraj

Kraj dijagrama

Aritmetičke operacije:

OPERACIJA PSEUDOKOD / DIJAGRAM TOKA MATEMATIKA

Zbrajanje + +

Oduzimanje - -
Množenje * x

Dijeljenje / :

Pri pisanju algoritama često ćemo se susretati s različitim matematičkim funkcijama;

Margarita Lucin Zlatković, dipl. ing. računalstva 56

Računalstvo

korijen, apsolutna vrijednost. Najčešće su:
Korijen – sqrt(x) npr. Sqrt(4) je 2
Kvadrat – sqr(x), npr. Sqr(4) je 16
Apsolutna vrijednost – abs(x) npr. Abs(3) = 3, Abs(-6) = 6
Round (x) – realan broj x zaokružuje se na najbliži cijeli broj npr round(3,2)
= 3, round(4,5) = 5

Osim ovih funkcija upotrebljavat ćemo i sljedeće operatore definirane nad cijelim
brojevima:
DIV – operator cjelobrojnog djeljenja
Npr 11 DIV 3 = 3 (3u 11 ide 3 cijela puta)
MOD – operator za ostatak cjelobrojnog djeljenja
Npr 11 MOD 3 = 2 (3u 11 ide 3 cijela puta i 2 je ostatak)

Zadatak:
Napisati algoritam u pseudokodu koji će unositi duljine kateta pravokutnog trokuta i
ispisivati duljinu hipotenuze tog trokuta.

Rješenje
Ako su a i b duljine kateta pravokutnog trokuta, duljina hipotenuze je
c = √ (a2 + b2). Za korjenovanje ćemo upotrebiti funkciju sqrt(x).
Pocetak
Unesi a, b
c = Sqrt(Sqr(a) + Sqr(b))
Ispisi c
Kraj

6.2.2.1. Grananje

Primjeri kakve smo dosad rješavali su veoma jednostavni i lako rješivi. Ovdje ćemo
dodati neke nove strukture u programiranju koje su veoma česte u informatičkom
svijetu. Grananje označava strukturu programa koja određuje daljni tok programa
zavisno o postavljenim uvjetima. Ti uvjeti (selekcija) se često temelje na stanju već

unesenih podataka u program. Grananje
Jednostavno grananje u obliku dijagrama toka izgleda slijedeće (Primjer grananja):

Margarita Lucin Zlatković, dipl. ing. računalstva 57

Računalstvo

što u pseudokodu zapisujemo:
Ako je uvjet onda

naredba_1
Inace

naredba_2

što znači ako je uvjet istinit (zadovoljen) onda se izvršava naredba_1 u protivnom
ako nije naredba_2
* pri čemu ćemo uvjet u dijagramu toka zapisivati u oblik romba.

Primjer 1
Napiši u pseudokodu i prikaži dijagramom toka algoritam koji će za unesene
vrijednosti a i b ispisivati onu veću.

Pocetak
unesi a, b
ako je a > b onda
ispisi a
inace
ispisi b
kraj

U prethodnom smo primjeru upotrijebilli operator '>' za uspoređivanje brojeva, koji 58
Margarita Lucin Zlatković, dipl. ing. računalstva

Računalstvo

pripada skupini relacijskih operatora za uspoređivanje vrijednosti.

Tablica relacijskih operatora

OPIS PSEUDOKOD / DI. TOKA MATEMATIKA

Manje < <
Vece > >
Jednako = =
Razlicito <> ≠
Manjeili jednako <= ≤

Vece ili jednako >= ≥

Usporedivanje ==

Zadatak 1. Napiši u pseudokodu algoritam koji izračunava najmanji od 3 unesena
broja.

Pocetak
unesi a,b,c
ako je a > b onda
ako je a > c onda
ispisi a
inace
ispisi c
inace
ako je b > c onda
ispisi b
inace
ispisi c
Kraj

Margarita Lucin Zlatković, dipl. ing. računalstva 59

Računalstvo

Zadatak 2. Što će ispisati sljedeći algoritam ako je a =5, b =4 i c = 3?
početak
učitaj (a, b, c)
ako je (b<=a) i (c<=b) onda
ako je (c<=b) onda
ispiši (a, b, c);
inače
ispiši (a, c, b);
inače
ako je (a<=b) i (c<=b) onda
ako je (c<=a) onda
ispiši (b, a, c);
inače
ispiši (b, c, a);
inače
ako je (b<=a) onda
ispiši (c, a, b);
inače
ispiši (c, b, a)
kraj
Rezultat: 5, 4, 3 .

Zadatak 3. Koju će vrijednost ispisati sljedeći algoritam ako n ima vrijednost 245?
ako je n mod 2 == 0 onda
izlaz (n div 2)
inace
izlaz (2 * n);

a) 122, b) 250, c) 490, d) 245.

Margarita Lucin Zlatković, dipl. ing. računalstva 60

Računalstvo

Zadatak 4. Kolika je vrijednost varijable x nakon izvršavanja sljedeće naredbe?
x = Sqrt (Sqrt (25) + Abs (-4)) + Abs (-1)
a) 4, b) 5, c) 3, d) 10.

6.3. Pitanja za samoučenje i provjeru znanja

Što je program? Kako zovemo pisanje i pripremu programa?
Što je programski jezik? Osnovna podjela!
Objasni simboličke jezike! Kako ih još zovemo?
Kako dijelimo više simboličke jezike? Objasni razlike među njima
Što je strojni jezik?
Koja su dva načina prevođenja simboličkih jezika (dva prevodioca)? Usporedi

ih!
Što su algoritmi i kako se mogu zapisivati?
Što će ispisati sljedeći algoritam ako je a =5, b =4 i c = 3?
početak

učitaj (a, b, c)

ako je (a<=b) i (a<=c) onda

ako je (b<=c) onda
ispiši (a, b, c);

inače

ispiši (a, c, b);

inače

ako je (b<=a) i (c<=b) onda

ako je (c<=a) onda
ispiši (b, a, c);

inače

ispiši (b, c, a);

inače

ako je (a<=b) onda

Margarita Lucin Zlatković, dipl. ing. računalstva 61

Računalstvo

ispiši (c, a, b);
inače

ispiši (c, b, a)
kraj
Rezultat: ____________________

Koju će vrijednost ispisati sljedeći algoritam ako n ima vrijednost 245?
ako je n mod 2 == 0 onda

izlaz (n div 2);
inace

izlaz (n mod 5)
a) 490, b) 122, c) 0, d) 1.

Kolika je vrijednost varijable x nakon izvršavanja sljedeće naredbe?

x = Sqrt (Sqrt (25) + Abs (-4)) – 25 Mod 4
a) 25, b) 3, c) 8, d) 2.

Margarita Lucin Zlatković, dipl. ing. računalstva 62

Računalstvo

7. MICROSOFT EXCEL 2003

Microsoft Excel je program za izradu proračunskih tablica. Tablica se sastoji od

stupaca i redaka. Stupci su označeni slovima (A, B, C, ...IV ukupno 256), a redovi
brojevima (1, 2, 3, ...65536). Ćelija je sjecište stupca i retka.
Podaci se unose u ćeliju, a njena adresa (položaj u tablici) određena je slovom stupca
i brojem reda npr. A1. Aktivna ćelija omeđena je debelom crtom. Podatke možemo
redati, izdvajati (filtrirati) po raznim kriterijima i grafički ih prikazivati.

Dokument u Excelu je radna knjiga (Book) i ima ekstenziju .xls. Prilikom pokretanja

Excela automatski se otvori novi prazan dokument Knjiga1 (Book1). Radna knjiga Microfort
organizirana je u listovima (radni listovi - sheet) i po zadanom sadrži 3 lista, a može Excel 2003
ih imati do 255. Svaki list ima svoj naziv (List1, List2.... Sheet1, Sheet2...) na kartici

lista. Svaki list je zapravo radna tablica za unos i pohranu brojčanih podataka,

formula i ostalih objekata (grafikoni, slike, tekstni okviri...). Kartica aktivnog radnog

lista je bijele boje, a ostale su sive. Na drugi radni list prelazimo klikom na karticu s

njegovim imenom.

7.1. Dijelovi prozora

Osim uobičajenih dijelova prozora Office aplikacija (traka izbornika, standardna i

alatna traka, okno zadataka), Excel sadrži traku Formula koja se sastoji od okvira

naziva (sadrži adresu aktivne ćelije), gumba Umetni funkciju (Insert Function) i

dijela gdje dolazi sadržaj aktivne ćelije (tekst, brojevi ili formula). Kod unosa

sadržaja u ćelije između okvira naziva i gumba Umetni funkciju pojave se gumbi za

unos sadržaja i odustajanje od unosa.

Gumb umetni funkciju Traka formula

Traka za
formule

Traka stanja na dnu prozora sadrži polje sa savjetima na lijevoj strani i polje za

Margarita Lucin Zlatković, dipl. ing. računalstva 63

Računalstvo

automatsko računanje.

7.2. Unos podataka

U tablice unosimo tekst, brojčane podatke, datume, formule i funkcije. Za unos
podatka u tablicu potrebno je označiti ćeliju u koju želimo unijeti podatak (kliknuti
na nju), upisati podatak i potvrditi unos na jedan od načina:
- tipka Enter
- gumb Unos
- pritisak na tipku tabulatora (TAB - pomak u ćeliju udesno)
- premještajem u susjednu ćeliju pomoću tipke sa strelicom.
Za odustajanje od unosa potrebno je pritisnuti tipku Esc ili kliknuti na gumb
Odustani. Tekst se po zadanom poravna uz lijevi rub ćelije. Ako započnemo unos
teksta početnim slovom koje se već nalazi u jednoj od ćelija u istom stupcu, Excel
ponudi sadržaj te ćelije.
Za ispis teksta ćelije u dva ili više redova, za prijelaz u novi red potrebno je pritisnuti
kombinaciju tipki Alt+Enter.
Brojevi i datumi se po zadanim postavkama poravnaju uz desni rub ćelije. Želimo li
ih poravnati uz lijevi rub, prije unosa broja potrebno je upisati apostrof (') npr. '123.
Kod unosa negativnog broja najprije se upiše negativni predznak (-), a zatim broj.
Datumi se unose u obliku dd/mm/gg, a razdvajaju se kosom crtom (15/1/4) ili
crticom (21-11-03).

7.3. Unos podataka u nizu korištenjem ispune

Korištenje ispune olakšava i ubrzava unos podataka u nizu, bilo da se niz kreira
prilikom korištenja ispune ili se unose podaci s unaprijed pripremljenog popisa. Npr.
želimo u tablicu unijeti dane u sedmici, u početnu ćeliju upišemo Ponedjeljak i
potvrdimo unos. Postavimo pokazivač miša na držač za ispunu i pritisnutom tipkom
povučemo miš prema dole (ako želimo popuniti stupac) ili udesno. Ispod svake ćelije
preko koje povlačimo miš, pojavi se podatak koji će se unijeti u ćeliju.

Margarita Lucin Zlatković, dipl. ing. računalstva 64

Računalstvo

Kad otpustimo tipku miša, Excel popuni ćelije podacima i pojavi se gumb
Mogućnosti automatske ispune (AutoFill Options) koji omogućava određivanje
načina ispune.
Ako Excel ne prepozna niz, tada u sljedeće ćelije kopira sadržaj početne. Niz ili popis
podataka koji će se unositi ispunom možemo kreirati pomoću izbornika Alati (Tools)
Mogućnosti (Options), na kartici "Prilagođeni popisi" (Custom Lists). Za unos
određenog niza rednih brojeva (npr. neparnih brojeva) potrebno je u prve dvije ćelije
upisati prva dva broja niza (1 i 3), označiti obje ćelije i tada povući držač za ispunu.
Označavanjem prvih dvaju brojeva dajemo Excelu upute kojim rasponom niz treba
rasti.

7.4. Promjena sadržaja i brisanje unosa

Za promjenu sadržaja ćelije potrebno je označiti ćeliju, upisati novi podatak i
potvrditi unos. Novi unos zamijeni prethodni. Za promjenu dijela sadržaja potrebno
je dva puta kliknuti unutar ćelije kako bi se u njoj pojavio kursor (ili označiti ćeliju i
pritisnuti tipku F2), napraviti izmjenu sadržaja i potvrditi unos. Za brisanje sadržaja
ćelije potrebno je označiti ćeliju (ili više njih) i pritisnuti tipku Delete ili Backspace.
Sadržaj ćelije možemo izbrisati i pomoću izbornika Uređivanje (Edit) -> Očisti
(Clear) -> Sadržaj (Contents) .

Margarita Lucin Zlatković, dipl. ing. računalstva 65

Računalstvo

7.5. Označavanje ćelija 66

Ćeliju označimo klikom na nju. Više ćelija označimo tako da pritisnutom tipkom
miša povučemo od početne ćelije prema krajnjoj, npr. A5-C10. Za označavanje
stupca potrebno je kliknuti na slovo stupca, a za označavanje više stupaca potrebno je
povući pritisnutom tipkom miša od početnog do krajnjeg stupca, npr. C-F ili držati
pritisnutu tipku Ctrl i kliknuti na slovo svakog stupca koji želimo označiti, npr. C, F i
H. Za označavanje reda potrebno je kliknuti na broj reda. Više redova označava se na
isti način kao i stupci.

7.6.Umetanje i brisanje stupaca i redova

Kod izrade tablica često će se pojaviti potreba za dodavanjem jednog ili više stupaca
i redova unutar tablice ili za brisanjem istih.
Postupak je jednostavan. Potrebno je označiti stupac (ili više njih), na označenom
stupcu kliknuti desnom tipkom miša i izabrati naredbu Umetanje (Insert). Ispred
označenog stupca umetnuće se toliko novih stupaca koliko ih je bilo označeno prije
pozivanja naredbe.
Ako su označeni stupci A, B i C, umetnut će se tri novih stupaca ispred stupaca A, a
ako su označene stupci B i D, umetnut će se po jedna novi stupac ispred stupca B i
stupca D.
Na isti način dodajemo nove redove u tablicu. Za umetanje stupaca i redova možemo
koristiti i izbornik Umetanje (Insert). Za brisanje stupaca i redova potrebno je na
označene stupce (redove) kliknuti desnom tipkom miša i izabrati naredbu brisanja ili
u izborniku Uređivanje (Edit) izabrati naredbu Izbriši (Delete).

Margarita Lucin Zlatković, dipl. ing. računalstva

Računalstvo

7.6. Prilagodba veličine ćelije

Nakon unosa podataka u ćelije potrebno je prilagoditi veličinu ćelije (širinu stupaca i
visinu redova) kako bi podaci u cjelosti bili vidljivi. Ako je stupac preuzak, ne vidi se
dio teksta ili se umjesto brojeva vidi znak ####.
Za prilagodbu širine stupca potrebno je pritisnutom tipkom miša povući desni rub
stupca u zaglavlju udesno do potrebne širine. Želimo li prilagoditi širinu stupca
najdužem zapisu u stupcu, potrebno je dva puta kliknuti na desni rub stupca u
zaglavlju.
Za promjenu visine reda potrebno je povući donji rub zaglavlja reda (broja reda) do
određene visine ili dva puta kliknuti na donji rub reda kako bi se visina reda
prilagodila sadržaju u ćelijama.

Margarita Lucin Zlatković, dipl. ing. računalstva 67

Računalstvo

Za promjenu širine stupca i visine reda koriste se i naredbe iz izbornika Oblikovanje
(Format).

7.8. Premještanje i kopiranje sadržaja ćelija

Za premještanje sadržaja ćelija koristimo naredbe Izreži (Cut) i Zalijepi (Paste) iz
izbornika Uređivanje (Edit), a za kopiranje koristimo naredbe Kopiraj (Copy) i
Zalijepi. Ove naredbe koriste se za premještanje i kopiranje sadržaja ćelija na istom
radnom listu, s jednog radnog lista na drugi i između dviju radnih knjiga. Najprije se Premještanje
označe ćelije čiji će se sadržaj premjestiti (kopirati) i aktivira naredba Izreži i kopiranje
(Kopiraj). Potom je potrebno označiti početnu ćeliju na mjestu kamo će se sadržaj

premjestiti (kopirati - na istom ili na drugom radnom listu ili u drugoj radnoj knjizi) i

izabrati naredbu Zalijepi. Osim izbornika naredbe se mogu izabrati na alatnoj traci ili
pomoću prečaca:
Ctrl+X - Izreži

Ctrl+C - Kopiraj
Crtl+V – Zalijepi
Za premještanje i kopiranje sadržaja ćelija koristi se i miš. Potrebno je označiti ćelije
čiji će se sadržaj premjestiti i odvući ih lijevom tipkom miša na novo mjesto. Ako
odredišne ćelije sadrže podatke, Excel će pitati želimo li njihov sadržaj zamijeniti
novim, onim koji premještamo.
Za kopiranje sadržaja označenih ćelija potrebno je prilikom povlačenja miša držati

pritisnutu tipku Ctrl.

Margarita Lucin Zlatković, dipl. ing. računalstva 68

Računalstvo
Premještanje i kopiranje sadržaja ćelija moguće je i povlačenjem desnom tipkom
miša, a kada je otpustimo pojavi se izbornik u kojem je potrebno izabrati naredbu
Premjesti ovdje (Move Here), Kopiraj ovdje (Copy Here) ili onu koja odgovara
namjeri.

7.9. Oblikovanje tablica

Tablicu oblikujemo na način da oblikujemo ćelije s podacima dodjeljujući im
odgovarajući oblik, boju, font, obrub i boju ćelije te spajamo pojedine ćelije. Slika 1.
prikazuje tablicu oblikovanu primjenom alata trake Oblikovanje.
Za brzo oblikovanje radne tablice dostupni su gotovi oblici tablica pomoću izbornika
Oblikovanje (Format) -> Samooblikovanje (AutoFormat). Po odabiru tablice
izabrani oblik će se primijeniti na tablicu u kojoj je označena bar jedna ćelija.

Margarita Lucin Zlatković, dipl. ing. računalstva 69

Računalstvo

7.10. Izračuni

Nad podacima u tablici možemo obavljati razne aritmetičke, financijske, statističke i
druge proračune pisanjem formula za vlastiti izračun ili korištenjem već ugrađenih

funkcija u Excelu.
Pisanje formule obavezno započinje znakom jednakosti (=) iza kojeg unosimo
podatke (brojeve ili adrese ćelija s podacima) i oznaku matematičke operacije
(prikazane u tablici). U formulama se upotrebljavaju velika slova za adrese ćelija, a
između znakova ne smije biti razmak. Za računanje formule unutar formule koriste se

zagrade.

npr. = A1 + A2 ili = SUM (A1, A2)
Za složenije izračune koriste se funkcije ugrađene u Excelu koje već sadrže potrebne
formule za pojedine izračune (matematičke, financijske, statističke, logičke itd.).
Funkcija se bira pomoću gumba Umetni funkciju (Insert Function) ili pomoću

izbornika Umetanje (Insert)- >Funkcije (Function).
U ćeliji koja sadrži formulu ili funkciju prikazan je rezultat formule (funkcije), dok

se sama formula (funkcija) na temelju koje je dobiven rezultat vidi na traci formula
kao što prikazuje slika 1.

Margarita Lucin Zlatković, dipl. ing. računalstva 70

Računalstvo

Budući da formule i funkcije kao argumente koriste adrese ćelija u kojima se nalazi
podatak, naknadnom promjenom podatka u bilo kojoj ćeliji uključenoj u formulu
(funkciju) automatski se ažurira rezultat, čime se izbjegava ponavljanje izračuna i
štedi vrijeme.
Korištenjem ispune formula ili funkcija se kopira i obavlja izračun nad podacima u
stupcima ili redovima preko kojih povlačimo držač za ispunu.

7.10.1 Zbrajanje

Zbrajanje podataka u ćelijama moguće je na nekoliko načina:
pisanjem formule za zbrajanje, npr. =C2+C3+C4 ili =C2+10 ili =3+10
upotrebom matematičke funkcije SUM za zbrajanje
upotrebom gumba Automatska suma (AutoSum) i
pomoću polja za automatsko računanje.

Kod unosa adrese ćelija u formulu, adresu možemo upisati ili kliknemo na potrebnu
ćeliju čime se njena adresa unese u formulu (funkciju).
Funkciju SUM možemo izabrati pomoću gumba Umetanje funkcije (Insert
function). Nalazi se u skupini matematičkih funkcija.
Njenim pozivanjem otvara se dijaloški okvir Argumenti funkcije u koji je potrebno
unijeti adrese ćelija ili raspone ćelija koje želimo zbrojiti.
Argumente (adrese ćelija) možemo upisati ili označiti mišem. Ukoliko dijaloški okvir
prekriva ćelije za odabir, pomoću crvene strelice na kraju polja Number1
privremeno sažmemo dijaloški okvir, označimo potrebni raspon i vratimo dijaloški
okvir. U funkciju je moguće unijeti do trideset (30) argumenata.

Margarita Lucin Zlatković, dipl. ing. računalstva 71

Računalstvo

Funkciju SUM možemo sami napisati tako da u ćeliju upišemo =SUM(B2:B12).

Raspon ćelija možemo upisati ili označiti mišem, a ako označimo više raspona Excel

svaki raspon i argumente raspona unutar zagrada funkcije označi drugom bojom kao

što prikazuje slika. Sum

Znak : (dvotočka) označava raspon ćelija nad kojima će se obaviti zbrajanje.

Upotreba gumba Automatska suma (AutoSum) na standardnoj alatnoj traci
automatski poziva funkciju zbrajanja. U aktivnoj ćeliji pojavi se =SUM(:) s
ponuđenim rasponom ćelija (raspon ćelija u stupcu iznad aktivne ćelije ili lijevo ako
je aktivna ćelija na kraju prvog reda s podacima). Ako ponuđeni raspon odgovara,
potvrdimo unos funkcije u ćeliju, a ako ne odgovara, označimo mišem potrebne ćelije
i potvrdimo unos.

7.10.2 Računanje prosjeka

Prosječnu vrijednost izračunamo pomoću funkcije AVERAGE koja izračunava

Margarita Lucin Zlatković, dipl. ing. računalstva 72

Računalstvo

aritmetičku sredinu argumenata unutar funkcije i nalazi se u skupini statističkih
funkcija. Za računanje prosjeka potrebno je označiti ćeliju u koju želimo smjestiti
rezultat, izabrati funkciju te odrediti raspon (raspone) ćelija s potrebnim podacima.
Funkciju možemo i sami napisati; =AVERAGE (:) .

Average

Funkciju AVERAGE možemo izabrati među funkcijama koje se ponude kad
kliknemo na strelicu gumba Automatska suma. Polje za automatsko računanje
također omogućava brzo računanje prosjeka nad podacima označenih ćelija.

7.10.3 Najveća i najmanja vrijednost

Funkcija MAX (Maksimum) vraća najveći broj unutar označenog raspona, a funkcija
MIN (Minimum) vraća najmanju vrijednost. Obje funkcije nalaze se u skupini
statističkih funkcija i koriste se na isti način.
Najveću vrijednost tražimo tako da označimo ćeliju u koju želimo upisati rezultat,

Min
izaberemo funkciju MAX pomoću gumba Umetni funkciju i označimo raspon
ćelija. Ako funkciju pozivamo pomoću strelice gumba Automatska suma, potrebno

Max
je provjeriti odgovara li ponuđeni raspon ćelija.

Margarita Lucin Zlatković, dipl. ing. računalstva 73

Računalstvo

7. 10. 4. Zaokruživanje brojeva

Prilikom izračuna Excel izračunava rezultat na 15 decimalnih mjesta i takav broj
sprema u ćeliju te koristi u daljnjim izračunima. S druge strane, izgled broja u ćeliji
određen je oblikovanjem ćelije (broj decimalnih mjesta, stil zareza, izgled negativnog
broja, oznaka valute) pa je prikaz broja zaokružen na broj decimala određen
oblikovanjem. To znači da se izgled prikazanog broja i broja pohranjenog u ćeliju
razlikuje. Za zaokruživanje izračuna koristi se funkcija ROUND a njena sintaksa je
=ROUND(broj;br.dec.mjesta).
Umjesto broja može se upisati formula ili funkcija čiji će se rezultat zaokružiti na Round
odgovarajući broj decimalnih mjesta, kao što je u primjeru na slici zaokruženo
računanje rabata na 2 decimale.

7.11. Sortiranje podataka

Za sortiranje podataka u tablici (popisu) određenim redoslijedom koristimo gumbe na
alatnoj traci i naredbu iz izbornika Podaci (Data) -> Sortiranje (Sort). Za redanje
podataka po jednom stupcu potrebno je označiti bilo koju ćeliju u stupcu po kojem
želimo podatke poredati i kliknuti na gumb Sortiraj uzlazno ako ćemo podatke
poredati uzlaznim redoslijedom ili na gumb Sortiraj silazno za redanje po silaznom
redoslijedu. Pomoću izbornika Podaci (Data) -> Sortiranje (Sort) otvaramo
dijaloški okvir koji omogućava sortiranje podataka po tri stupca. U polju Sortiranje
po (Sort by) izaberemo stupac (kolonu) po kojem će se podaci poredati (pomoću
strelice polja otvorimo popis stupaca i izaberemo odgovarajući) i odredimo način
sortiranja. U sljedeća dva polja Zatim po (Then by) odredimo drugi i treći stupac po

Margarita Lucin Zlatković, dipl. ing. računalstva 74

Računalstvo

kojem će se sortirati podaci i način stupaca, te kliknemo na Uredu .

7.12. Filtriranje podataka

Filtriranje podataka znači prikazivanje samo onih podataka s popisa koji

zadovoljavaju zadani kriterij, dok se ostali podaci privremeno sakriju. Za filtriranje
podataka potrebno je označiti bilo koju ćeliju na listi i otvoriti izbornik Podaci

(Data) -> Filtar (Filter) -> Automatski Filtar (AutoFilter). U zaglavlju liste, pored

naslova stupaca pojave se strelice okrenute vrhom prema dole, a klikom na strelicu Filtriranje
pojavi se popis kriterija pomoću kojih možemo filtrirati podatke u izabranom stupcu. podataka
Svaki stupac ima različite kriterije ovisno o podacima koje sadrži. Osim popisa

vrijednosti koje se mogu pronaći u određenom stupcu, popis kriterija sadrži Sve (All),

Prvih 10 (Top 10) i Prilagođeno (Custom ...).

Podaci se filtriraju tako da se u popisu vrijednosti stupca izabere ona koja predstavlja 75
uvjet (npr. ime ili datum), nakon čega se prikažu samo oni redovi koji zadovoljavaju
izabrani filtar. Strelica filtra u stupcu po kojem su podaci filtrirani je plave boje, dok
su ostale crne. Za filtriranje podataka po više kriterija potrebno je u više stupaca

Margarita Lucin Zlatković, dipl. ing. računalstva

Računalstvo

izabrati filtar po kojem će se podaci filtrirati. Pomoću korisničkog filtra otvaramo
dodatni dijaloški okvir u kojem sami određujemo kriterije filtriranja (npr. prikaz
podataka unutar određenog raspona vrijednosti), a pomoću Prvih 10 možemo
prikazati prvih ili posljednjih 10 stavki popisa prema određenoj vrijednosti (s time da
popis stavki može biti različit od 10).
Kada su podaci filtrirani, možemo ih urediti, oblikovati, zbrajati, napraviti grafikon
ili ih ispisati, a pritom ne moramo preurediti ili premjestiti popis.
Za uklanjanje pojedinog filtra potrebno je u popisu vrijednosti izabrati opciju Sve
(All) za prikaz svih vrijednosti u stupcu ili ponovo izabrati naredbu Podaci ->Filtar -
> Automatski Filtar koji će ukloniti sve filtre odjednom.

7.13. Grafikoni

Grafikoni se koriste za grafički prikaz i usporedbu podataka obrađenih u
proračunskim tablicama. Podaci prikazani grafikonom su razumljivi i uočljivi, lakše
ih je usporediti i uočiti trend kretanja.
Grafikon se sastoji od više dijelova koji ovise o vrsti grafikona i podacima koji se
njime prikazuju, a svi dijelovi nalaze se u području grafikona. Uočimo dijelove
grafikona na sljedećoj slici.

Za izradu grafikona potrebno je označiti podatke koji će se grafikonom prikazati.
Ukoliko se oni nalaze u razdvojenim rasponima, prilikom označavanja raspona

Margarita Lucin Zlatković, dipl. ing. računalstva 76

Računalstvo

potrebno je držati pritisnutu tipku Ctrl.
Nakon što su podaci označeni, poziva se Čarobnjak za grafikon (Chart Wizard)
pomoću gumba na alatnoj traci ili pomoću izbornika Umetanje (Insert) -> Grafikon
(Chart). Čarobnjak za grafikon je alat za izradu grafikona koji nas vodi kroz četiri
koraka u kojima se bira izgled grafikona te što će se sve na grafikonu nalaziti. U Grafikon
svakom koraku postoji polje za pregled tako da se odmah vidi kako izabrana
mogućnost djeluje na izgled grafikona.
U prvom koraku bira se vrsta grafikona, a odabir ovisi o podacima koji se
grafikonom žele prikazati. Excel omogućava velik izbor različitih vrsta grafikona
(stupčasti, linijski, tortni, burzovni...), a svaka vrsta sadrži po nekoliko podvrsti. Po
odabiru vrste grafikona (npr. stupčast) pojavi se opis vrste i namjena za kakav se
prikaz podataka koristi, što olakšava izbor.
Gumb za pregled primjera omogućava da vidimo kako će izgledati izabrani grafikon
na temelju podataka koje želimo njime prikazati. Po odabiru vrste grafikona, klikom
na gumb Naprijed (Next) prelazi se na sljedeći korak.

U drugom koraku čarobnjaka bira se raspon podataka koji će se grafički prikazati, 77
ukoliko raspon nije odabran prije pokretanja čarobnjaka ili se raspon želi promijeniti.
Ako je raspon bio odabran, u polju Raspon podataka (Data range) nalaze se
apsolutne adrese izabranog raspona i prikazano je kako će grafikon izgledati. Na
kartici Nizovi moguće je dodati ili ukloniti nizove podataka za grafički prikaz.
U trećem se koraku određuju odrednice grafikona koje ovise o vrsti grafikona, a
podrazumijevaju naslov grafikona, naslove podataka i legendu, a kod stupčanih i
linijskih grafikona nazive osi i crte rešetke.

Margarita Lucin Zlatković, dipl. ing. računalstva

Računalstvo
U četvrtom koraku određuje se smještaj grafikona (na istom radnom listu na kojem se
nalaze i podaci ili na nekom drugom) te se klikne na Završi (Finish) nakon čega se
napravi grafikon.

7.13.1 Uređivanje (oblikovanje) grafikona

Kada se klikne na grafikon, on se označi i u prozoru Excela pojavi se alatna traka
Grafikon. S označenim grafikonom radi se na isti način kao i s bilo kojim drugim
grafičkim objektom. Pomoću miša može se mijenjati veličina grafikona i njegov
položaj na listu, a korištenjem naredbi Izreži, Kopiraj i Zalijepi grafikon se
premješta ili kopira na drugi radni list ili knjigu.

Kod grafikona se uređuje svaki objekt posebno, dakle posebno se uređuje područje
grafikona, legenda, natpisi podataka, osi kategorije i vrijednosti, područje crtanja itd.

Margarita Lucin Zlatković, dipl. ing. računalstva 78

Računalstvo

Objekt grafikona označi se tako da se klikne na njega ili se pomoću gumba Objekti
grafikona (Chart Objects) na traci Grafikon otvori padajući popis i izabere objekt.
Kad je objekt grafikona označen, može ga se premjestiti na drugo mjesto unutar
područja grafikona, povećati, smanjiti, izbrisati ili urediti pomoću dijaloškog okvira.
Dijaloški okvir za uređivanje objekta grafikona otvaramo:

dvostrukim klikom na izabrani objekt
na objekt se klikne desnom tipkom miša pa na naredbu Oblikuj i naziv
objekta npr. Oblikuj legendu (Format Legend) ili Oblikuj os
ako je objekt grafikona označen, dijaloški okvir otvaramo i klikom na gumb
Oblikuj (Format) na traci Grafikon. Objektima grafikona uređuje se obrub,
pozadina, dodaje se sjena, određuje se font, boja i veličina fonta. Kod legende
se određuje i njen položaj unutar područja grafikona, a kod osi grafikona
unosimo vrijednosti za skaliranje.

7.15. Pitanja za samoučenje i provjeru znanja

Otvorite novu radnu knjigu Microsort Excela te napravite sljedeći izgled i
zadatke na prvom radnom listu.

Napravite stupčasti grafikon koji prikazuje ukupnu potrošnju za svaku obitelj.

Margarita Lucin Zlatković, dipl. ing. računalstva 79

Računalstvo

Margarita Lucin Zlatković, dipl. ing. računalstva 80

Računalstvo

8. Microsoft PowerPoint 2003

PowerPoint je program koji dolazi u sklopu standardnog Microsoftovog paketa

Office. Namijenjen je izradi prezentacija, a omogućuje povezivanje teksta, slika,

zvuka i vizualnih efekata u animiranu cjelinu. Uz malo učenja i truda sami možete

brzo i lako napraviti multimedijsku prezentaciju. Mnogo toga već i znate, jer Microsoft
PowerPoint ima slične naredbe kao i Word. PowerPoint
Prezentacija na računalu spoj je teksta, slike, zvuka, animacije i vizualnih efekata. 2003
Zapravo, gotovo da ni nema multimedijskog sadržaja koji ne možete uključiti u

prezentaciju. Osnovni je element prezentacije slajd. To je okvir nalik na stranicu u
Wordu, s tom razlikom što na elemente koje umetnete u slajd možete utjecati (mogu

se kretati, izvoditi glazbu i sl.). Cijela prezentacija sastoji se od niza slajdova koji se
nižu jedan za drugim u odabranom slijedu, na što također možete utjecati.

8.1. Otvaranje prezentacije

Slajd

Program pokrećete na neki od načina:
odabirom Start-svi programi-Microsoft Office-MOPP2003
dvostrukim klikom miša na neku PowerPointovu datoteku u Windows
Exploreru

Margarita Lucin Zlatković, dipl. ing. računalstva 81

Računalstvo

8.2. Prozor programa Microsoft PowerPointa

1 - Naslovna traka sastavni je dio svih aplikacija pod Windowsima. U ovoj traci

pronalazimo naziv otvorenog dokumenta, ime programa, te gumbe za rad s

prozorom.
2 - Traka s izbornicima omogućuje nam pristup izbornicima.
3 - Na alatnoj traci nalaze se gumbi koji nam omogućuju brz i jednostavan odabir
najčešće pokretanih naredaba.
4 - Okno slajdova – okvir slajdova rabimo za pregled cijele prezentacije. Dostupne

su dvije kartice: kartica Struktura i kartica Slajdovi. Karticu Struktura rabimo kad
želimo prikazati i urediti koncept prezentacije, a karticu Slajdovi kad želimo vidjeti
umanjene sličice slajdova. Na slici uz naslov otvorena je kartica Slajdovi.
5 - Aktivni slajd koji uređujemo.
6 - Okno zadatka sadrži grupirane naredbe koje vam najčešće trebaju.

7 - Gumbi za odabir pregleda na prezentaciju
Okno bilježaka omogućuje upisivanje bilježaka za koje želite da prate pojedine
slajdove. Bilješke se neće vidjeti na samim slajdovima,a ispisuju se kao stranice
bilježaka.
9 – Alatna traka za crtanje i statusna traka

Margarita Lucin Zlatković, dipl. ing. računalstva 82

Računalstvo

.3. Zatvaranje aplikacije

Za zatvaranje aplikacije odaberite jedan od načina:
klikom miša na gumb sa znakom X koji se nalazi u gornjem desnom kutu
naslovne trake
odabirom Datoteka – Izađi

8.4. Izrada nove prezentacije

Novu prezentaciju možete napraviti na četiri načina:
pomoću Čarobnjaka za automatski sadržaj
upotrebom predloška dizajna
upotrebom već postojeće prezentacije
početi sve ispočetka

PowerPoint će pri

svakom pokretanju

otvoriti novu,

praznu prezentaciju
(slično kao u

Wordu). Ako je

neka prezentacija
otvorena, a želite

izraditi novu,

možete iz okna

zadatka odabrati

Novo > prazna
prezentacija. Nova prazna prezentacija sadrži jedan prazan slajd.
Pri prvom spremanju prezentacije otvara se dijaloški okvir Spremi kao. U okviru

Spremi u: odabiremo mapu u koju pohranjujemo prezentaciju. U okviru Naziv

datoteke: upisujemo ime prezentacije. U okviru Spremi u obliku: odabiremo tip

prezentacije. Prezentacije napravljene Power Pointom prepoznaju se po nastavku
.ppt. Nakon što smo sve odabrali, kliknemo na gumb Spremi ili pritisnemo tipku

Margarita Lucin Zlatković, dipl. ing. računalstva 83

Računalstvo

Enter.

8.5. Dodavanje slajdova

Za dodavanje novog slajda odaberite Umetanje – Novi slajd, kliknite na istoimeni
gumb na alatnoj traci oblikovanja
ili pritisnite tipke Ctrl+M. U oknu
zadatka pokazat će se sličice
izbornika i izgled slajdova
podijeljena u četiri kategorije
(Izgledi teksta, izgledi sadržaja,
izgledi teksta i sadržaja i Drugi
izgledi). Klikom miša na sličicu
odaberite željeni izgled novog
slajda.
Svaki objekt umetnut u slajd može
se premještati. Jednostavno

postavite pokazivač miša na objekt. Kad
pokazivač miša poprimi oblik četverostrane
strelice, pritisnite lijevu tipku miša i odvucite
objekt na željeno mjesto. Za premještanje
tekstnog okvira morate kliknuti na njegov rub.
Povlačenjem rubnih kvadratića možete
mijenjati veličinu objekta na slajdu.

8.6. Rad s predlošcima dizajna

Predložak dizajna određuje dizajn pozadine,
dizajn sheme boja ispune, vrstu i veličinu
grafičkih oznaka i fontova, veličinu i položaj
predviđenih mjesta te matricu slajda. Predloške
dizajna možete pretpregledati u prozoru dizajn

Margarita Lucin Zlatković, dipl. ing. računalstva 84

Računalstvo
slajdova-. Predlošci dizajna okna zadatka te ih primjeniti na prezentaciju. Predložak
možemo prijmjeniti na sve slajdove ili samo na odabrane.

8.7. Oblikovanje teksta na slajdovima

U programu Powerpointa postoje četiri vrste teksta
koje možete dodati slajdu. To su:

tekst u rezerviranom mjestu
tekst u samoobliku
tekst u tekstom okviru

tekst u Wordart

Rezervirana su mjesta okviri s točkastim ili crtkanim obrubima kojima možete
mjenjati veličinu, premještati ih ili ih oblikovati pomoću obruba i boja.
Samooblici, primjerice oblačići, prikladni su za tekstne poruke. Tekst upisan u
samooblik pridružen je obliku te se pomiče ili rotira zajedno s njim. Samooblici se

nalaze na alatnoj traci za crtanje.
Ako tekst smještamo izvan rezerviranog mjesta na slajdu tada upotrebljavamo tekstne

okvire sa alatne trake crtanje.
Na slajd možemo dodati i umjetnički oblikovan tekst – WordArt.

Za umetanje WordArta kliknite na gumb WordArt na alatnoj traci crtanje.
Kako se umeću samooblici, tekstni okviri i WordArt, naučili ste u Wordu. Budući da
je postupak jednak i u ovoj aplikaciji, ovdje ga nećemo ponavljati.

8.8. Način pogleda na slajdove

Program PowerPoint ima tri glavna pogleda: običan pogled, pogled razvrstavača
slajda i pogled dijaprojekcije. Običan pogled jest pogled koji rabimo za pisanje i
dizajniranje prezentacije. Podijeljen je na tri radna područja. S lijeve strane se nalaze

kartice kojima mijenjamo strukturu teksta na slajdu. Na desnom dijelu nalazi se okno
slajda u kojem je prikazan trenutačni slajd, a na dnu je okno bilježaka.
Drugi pogled u kojem su vaši slajdovi prikazani u obliku minijatura jest pogled
razvrstavača slajdova. Taj nam pogled omogućuje bolji pregled cijele prezentacije,

Margarita Lucin Zlatković, dipl. ing. računalstva 85

Računalstvo

čime se olakšava mijenjanje poretka, dodavanje ili brisanje slajdova te dobivanje
pretpregleda efekata, prijelaza i animacija. Da biste prezentaciju prikazali u pogledu
razvrstavača slajdova odaberite Pogled > Razvrstač slajdova.
Pregled dijaprojekcije jest pogled u kojem slajd zauzima cijeli zaslon (pogled –
dijaprojekcija ili F5).

8.9. Umetanje ilustracije 86

Power Pointovu prezentaciju osim umjetnički oblikovanog teksta i tekstnog okvira
možete umetnuti i druge sadržaje : tablice, grafikone, slike, isječke crteža, dijagrame
i medijske isječke. Umetnuti sadržaj postaje dijelom prezentacije.
Želite li nekom slajdu dodati sliku, to možete učiniti odabirom Umetanje > Slika >Iz
datoteke.

Želite li isječi
neki dio slike,
popraviti svjetlo
i kontrast, rotirati
sliku ili pak
promijeniti
njezin položaj na
slajdu,
upotrijebite
dijaloški okvir
oblikuj sliku. Taj dijaloški okvir
sadrži 5 kartica pomoću kojih
dodatno oblikujemo umetnute slike.

8.10. Animacijski učinci

Sve objekte koji se nalaze na
slajdovima možemo animirati.
Objekte u prezentaciji animiramo
kako bismo istaknuli neke važne
stvari, kontrolirali tijek izlaganja i

Margarita Lucin Zlatković, dipl. ing. računalstva

Računalstvo

zainteresirali svojom prezentacijom slušateljstvo.
PowerPoint nam omogućuje animiranje slajdova pomoću gotovih animacijskih
shema kao i efekata prijelaza slajdova. Nadalje, omogućuje nam animiranje teksta i
ostalih objekata na slajdu uz primjenu Prilagođene animacije.

8.11. Upotreba gotovih animacijskih shema

Animacijsku shemu možemo primjeniti na
jedan slajd, na nekoliko njih ili pak na sve
slajdove. Stoga najprije na kartici Slajdovi
odaberite slajdove na koje želite primjeniti
animaciju. Slajdove također možete odabrati i
u pogledu Razvrstavači slajdova. Nakon što ste
odabrali željene slajdove, odaberite
Dijaprojekcija > Sheme animacije. Otvorit će
se okvir Dizajn slajda > Sheme animacije okna
zadatka. U odjeljku Primjeni na odabrane
slajdove odaberite Shemu animacije. Odabranu
shemu animacije možete primjeniti na sve
slajdove u animaciji. Dovoljno je da kliknete
na gumb Primjeni na sve slajdove.
Želite li pogledati pretpregled odabrane
animacijske sheme, kliknite na gumb
Reproduciraj. Ako niste zadovoljni odabranom shemom, vrlo je lako možete
ukloniti. Dovoljno je da odaberete slajdove s kojih želite ukloniti spostavljenu shemu
te da u okno zadatka u odjeljku Primjeni na odabrane slajdove odaberete Bez
animacije.

8.12. Oblikovanje animacije na osnovi ponuđenih efekata

Da bi ste dodali animacijski efekt nekom tekstu ili objektu, najprije ga morate
označiti. Ako želite dodati isti animacijski efekt skupini objekata na slajdu, odaberite
sve željene objekte (tipka Ctrl). Zatim odaberite Dijaprojekcija > Prilagođena

Margarita Lucin Zlatković, dipl. ing. računalstva 87

Računalstvo

animacija ili otvorite izbornik
Prilagođena animacija u oknu zadatka.
Nakon toga otvorite padajući izbornik
Dodaj efekt. U njemu su četiri grupe
efekata: Ulaz, isticanje, Izlaz i Putovi
animacije. Ulazne efekte rabimo pri
pojavljivanju nekog objekta na slajdu, a
izlazne pri nestajanju objekta sa slajda.

Efekte isticanja umećemo kad želimo dodatno
istaknuti neki objekt na slajdu, a putove
animacije kad želimo pomicati objekte po
slajdu na određeni način.
Nakon što odaberete neki od efekata za
označeni objekt, uz objekt će se pojaviti broj
koji označava redoslijed izvođenja
animacijskih efekata. Objekti na slajdu
numerirani su redom kojim se pojavljuju na
slajdu. Klikom na strelice Preuredi možete taj
redoslijed mijenjati.
Popis svih umetnutih efekata vidljiv je u oknu
zadatka. Jednom dodani animacijski efekt
možete naknadno mijenjati ili ukloniti. Efekt
uklanjate klikom na gumb Ukloni.
Ovisno o vrsti odabranog efekta bit će vam
dostupne dvije-tri kartice. Kartica Efekt

omogućuje odabir smjera animacije
objekta te dodavanje zvuka. Kartica
Tempiranje omogućuje određivanje
načina pokretanja efekta i brzinu
njegova izvođenja. Način i redoslijed
pojavljivanja dijelova tekta možete
odrediti na kartici Animacija teksta.
Ako je tekst oblikovan kao popis,

Margarita Lucin Zlatković, dipl. ing. računalstva 88

Računalstvo

svaki će se redak pojavljivati zasebno.
Efetki Ulaza i Izlaza određuju se na isti
način.
Efekti Isticanja omogućuju povećanje,
smanjenje i okretanje slika, a ako je riječ o
tekstu, onda još i promjenu vrste, veličine i
stila pisma. U efektima Putovi animacije
PowerPoint nudi nekoliko smjerova
pomicanja objekta.
Najjednostavniji efekti koje rabimo u
Power Pointu animacijski su efekti za
prijelaz između dvaju slajdova. Pri izradi
nove prezentacije za prijelaz između dvaju
slajdova ne rabi se nijedan efekt. Slajdovi
se jednostavno izmjenjuju jedan za drugim.
Da biste razbili tu monotoniju izmjene
slajdova, možete uključiti neki od
mnogobrojnih tranzicijskih ili prijelaznih
efekata koje nudi PowerPoint. Također,
možete odrediti želite li da se slajdovi izmjenjuju nakon pritiskanja lijeve tipke miša
ili automatski nakon nekog vremena.
Efekte prijelaza između slajdova možemo primijeniti na jedan slajd, na više
odabranih slajdova ili pak na sve slajdove u prezentaciji. Da biste dijelovima
prezentacije (jednom ili više slajdova) pridružili prijelatni efekt, prvo ih morate
označiti. Za dodjeljivanje prijelaznog efekta nekom slajdu upotrebljava se Prijelatno
stanje slajda okna zadatka. Karticu Prijelazno stanje slajda otvaramo preko
Dijaprojekcija > Prijelaz slajdova.
U odjeljku Primijeni na odabrane slajdove: nabrojeni su svi prijelazni efekti koje
nam nudi PowerPoint. U drugom odjeljku Izmijeni pretapanje mijenja se brzina
izvođenja prijelaza. Na raspolaganju su vam tri brzine izvedbe efekata: polako,
srednja i brzo. U tom odjeljku po želji se dodaju zvukovi. U trećem odjeljku
Pomicanje slajdova određuje se način prelaska na novi slajd.
Kao i kod dodjeljivanja gotovih animacijskih shema i ovdje odabrani prijelazni efekt
možete primijeniti na sve slajdove klikom na gumb Primijeni na sve slajdove.

Margarita Lucin Zlatković, dipl. ing. računalstva 89

Računalstvo

Odabrani prijelazni efekt možete pretpregledati klikom miša na gumb Reproduciraj.
Želite li pak pogledati dijaprojekciju svoje prezentacije od trenutačnog slajda,
kliknite na gumb Dijaprojekcija.

Preporuke za stvaranje prezentacija:

neka veličina pisama bude najmanje 30 točaka
na slajd stavljajte najviše pet redova teksta
boja teksta mora se dobro isticati na boji pozadine. Ako je prezentacija
napravljena za projekciju na platnu, onda je dobro odabrati svijetla
slova na tamnoj podlozi.
Ne pretjerujte sa šarenilom boja . previse raznobojnih detalja može
odvratiti pozornost od glavnog sadržaja, od poruke slajda.

Od polaznika se očekuje da sami izrade prezentaciju u Microsoft PowerPoinu na temu po
želji!

Margarita Lucin Zlatković, dipl. ing. računalstva 90

Računalstvo

9. Literatura:
RAČUNALSTVO/INFORMATIKA 1, 2, 3 – Udžbenik s DVD-om za 1., 2. i 3. razred
strukovnih škola, PRO-MIL, Gvozdanović, Ikica, Kos, Milijaš, Srnec, Sekulić –
Štivčević, Zvonarek
Informatika i računalstvo, Multimedijski udžbenik informatike i računalstva za srednje
strukovne škole, SysPrint, Galešev, Korać,Soldo, Kralj, Sokol, Kocijan
Informatika i računalstvo, ZBIRKA ZADATAKA iz informatike i računalstva za
srednje škole i gimnazije, SysPrint, Galešev, Brođanac, Korać, Miletić, Grabuzin,
Babić, Soldo, Kralj, Sokol
http://www.ic.ims.hr/office/word2003/word2.html

Margarita Lucin Zlatković, dipl. ing. računalstva 91