Slatinko2017-2018

Iz školske knjižnice Soba bez knjiga je poput tijela bez duše.
Gilbert Chesterton

PREDSTAVLJANJE ZBIRKE PJESAMA je n Potom se na analizu zbirke osvrnula
„Škafetin“ VANJE ŠKROBICE nastavnica Marina Ležaja koja je naglasila kako
su pjesme Vanje Škrobice oslikane Slatine,
Da nam u studenom ne bude studeno, fotografija riječima, pa možda čak i uhvaćen
pobrinula se lijepa riječ. Jednog studenog duh Slatina u tradiciji, slatinskom identitetu,
ponedjeljka imali smo čast predstaviti zbirku načinu razmišljanja i života.
pjesama „Škafetin“, autobiografske zapise Zbirkom dominiraju motivi Slatina: more,
Vanje Škrobice. Slatine imaju centralno mjesto maslina, loza te su bliske ne samo Slatinjanima,
njene zbirke čiji je nakladnik Udruga za već i svim otočanima koji razumiju težinu i
očuvanje kulturne i prirodne baštine Slatina. ljepotu života na otoku.Učenice petog razreda
Ova zbirka je zanimljiva zbog jezika, što je su pročitale neke od pjesama, a potom su
posebno obradio dr. sc. Filip Galović zbirku predstavile i recenzentice, profesorica
proučavajući fonologiju slatinskog govora jer Ljubica Srhoj i profesorica Jasenka Splivalo
su sve pjesme dijalektalne te otkrivaju puno koja se osobito svidjela najmlađoj publici.
bogatstvo slatinske čakavštine koja polako Sama autorica je izdvojila par prigodnih
nestaje. pjesama te nas počastila zvukom tradicionalnog
Vanju Škrobicu, profesoricu etike i knjižničarku slatinskog govora. Zahvalila je našoj školi te
u Školi likovnih umjetnosti u Splitu, je Udruzi za očuvanje kulturne i prirodne baštine
predstavila naša školska knjižničarka Tea Radić poklonivši po jednu svoju sliku.
istaknuvši njezin doprinos razvoju školskog
knjižničarstva te općenito kulturi i umjetnosti. Ivan Perić, 8. r.

49

Vanja Škrobica: Škafetin, autobiografski zapisi
Piše: Marina Ležaja

Činjenice nam govore sljedeće: Vanja Škrobica rođena je i živi
u Splitu. U Zagrebu diplomirala na Fakultetu političkih
znanosti i knjižničarstvo. Piše za razne novine i časopise u
kulturi i umjetnosti. Radi u Školi likovnih umjetnosti u Splitu.
No, Vanja Škrobica nam je danas zanimljiva zbog svoje zbirke
poezije Škafetin ispod koje stoji da su to autobiografski zapisi.
I jesu. Osobni, intimni, nježni, snažni; ono su što poezija i
pisanje općenito jest –davanje sebe, onog skrivenog dijela sebe
kojeg bismo nekada zatomili prema van. Autorica je bila
dovoljno hrabra, dovoljno svoja da napiše ove pjesme i pošalje
ih u svijet. A njen svijet je jako blizak Slatinama.
Ova zbirka pjesama je objavljena u Slatinama, nakladnik je
Udruga za očuvanje kulturne i prirodne baštine. No, ne veže
samo nakladnik autoricu sa Slatinama. Njena poezija je poezija
Slatina, prvenstveno u jeziku, o čemu piše dr. Filip Galović
proučavajući fonologiju slatinskog govora, nečega što je
ovdašnjim mještanima i učenicima najnormalnije, najobičnije.
To je njihov jezik, i to ne samo u načinu govora, već u svemu
onome što je „...dublje od riječi...“ kako kaže Drago Ivanišević.
Pjesme Vanje Škrobice su oslikane Slatine, fotografija riječima,
pa možda čak i uhvaćen duh Slatina u tradiciji, slatinskom
identitetu, načinu razmišljanja i života.

Ove su pjesme slikovite da nam se čini kako ono što smo pročitali vidimo i osjetimo pred sobom.
Čak se i onom iskonskom ča koje nam polako nestaje, daje nešto mistično, ono je okus, miris, ono je u
moru i maslini, tim centralnim motivima Slatina, onome što i danas definira ovo mjesto, ove ljude.
Rekla bih i da pjesme sadrže dozu sjete, one sjete koju prati osjećaj prolaznosti i to ne samo one
pjesničke opservacije prolaznosti života, već i ovog snažnog ČA koje polako nestaje u modernom
svijetu.
Slatine su, uz more, oblikovale autoricu, njena poezija nam daje uvid u njeno djetinjstvo ispunjeno
toplinom i svime onime što život u malome mjestu donosi. Tako nam autorica otkriva koliko je djed
utjecao na nju, pa i baka u čijem novčaniku je najvrjednija slika Gospe od Prizidnica. Toliko su nježno
i filmski prikazane neke scene iz djetinjstva, npr. ona o Badnoj večeri gdje nam se izmjenjuju slike
tradicionalne proslave Božića s naglaskom na duhovno, sa zvukom tradicije i mirisom skromnosti.
Saznajemo i da je otac bio pomorac, kao i većina Slatinjana, da su njegove plave oči ostavile snažan
pečat na autorici, nadahnuće za ljubav prema zavičaju, prema svojim korijenima. Ona se, svojim
riječima: ...svon forcon borin kontra zaborava..., dajući nam na ovaj način lirski dokument Slatina.
Ne idealizira autorica Slatine, daje nam ih u pjesmama onakvima kakve jesu, malo otočno mjesto sa
svim svojim problemima, pa i „đelozijon“ te neizostavnim komentarima.

50

Upoznaje nas sa slatinskom ženom koja gubi
od mora, koja s morem dijeli svoju ljubav, zato
i kaže da je ljubav kao ronjene na dah.
Ovom zbirkom Vanja Škrobica oslikava sebe i
sve ono što je dio nje. A jasno se vidi kako su
Slatine dale autorici mnogo,no ovom zbirkom
su isto toliko dobile natrag.

BOOKMARK EXCHANGE PROJECT –
međunarodni projekt razmjene straničnika

Piše: Tea Radić

Bookmark Exchange Project je međunarodni projekt razmjene bookmarkera/straničnika između
školskih knjižnica i njihovih korisnika diljem svijeta koji se odvija tijekom mjeseca listopada,
Međunarodnog mjeseca školskih knjižnica.
Ove školske godine i naša škola se priključila zanimljivom i dinamičnom projektu, a u izradi
straničnika za portugalsku školu partnera Escola Básica e Secundária de Oliveira de Frades sudjelovali
su učenici petog i šestog razreda. Ovogodišnji projekt se organizirao pod nazivom Nauči odgonetnuti
svoj svijet (Learn how to decode your world). Obzirom da se u našoj školi tijekom 2016./2017.
provodio projekt Mi jedemo odgovorno, došli smo na ideju izgled i sadržaj straničnika povezati sa
školskim projektom te na taj način svijetom širiti svijest o potrebi odgovornog i zdravog izbora
namirnica za jelo. To je bio naš mali doprinos u poticanju razvijanja ispravnijih prehrambenih navika
pod sloganom „Izaberimo voće i povrće! Izaberimo iz našeg vrta!“.

Likovna tehnika koju smo koristili pri izradi
straničnika je tuš s vodenim bojama. Učenici su
na straničnike crtali voće i povrće iz naših
vrtova uz primjerene, poticajne poruke o
potrebi odgovornog hranjenja. Straničnike smo
pisali dvojezično, hrvatskim i portugalskim
jezikom, kako bi poruka u svojoj punini stigla
do naših portugalskih prijatelja.
Bookmark Exchange Project je jednostavan i
zabavan način poticanja ljubavi prema knjizi i
čitanju izradom straničnika te razmjenom tog
zadovoljstva s vršnjacima diljem svijeta.

51

Zanimljivosti: Tijekom radionica naučili smo ponešto o
Portugalu i njegovim znamenitostima. Naučili
Portugal je smješten na Pirinejskom smo gdje se nalazi škola Escola Básica e
poluotoku. Najjugozapadnija je zemlja Secundária de Oliveira de Frades, a sada ćemo
europskog kontinenta. podijeliti neke zanimljivosti s vama...
Glavni grad je Lisabon, a službeni jezik
portugalski. Portugalskim jezikom osim
portugalaca govore Brazilci, a njim se
koriste i u Angoli, Mozambiku, Gvineji
Bisau, Kapverdskim otocima, San Tome i
Prinsipe, Istočnom Timoru.
Naziv Portugal, dolazi od terra Portucalis,
prema Portus Cale, današnji Porto što je
isprva bio naziv samo za sjeverni dio
zemlje.
U 15. stoljeću Portugal postaje pomorska
velesila, a najpoznatiji portugalski pomorci
su Vasco de Gama (otkriva pomorski put za
Indiju) i Pedro Alvares Cabral (prvi dolazi do
Brazila).
Geografski je poznat po gorskim
grebenima, a najvažniji je Serra de Estrela
u središnjem dijelu Portugala.
Otočja koja pripadaju Portugalu su Madeira
(8 vulkanskih otoka jugozapadno od
Portugala) i Azori (9 vulkanskih otoka
zapadno od Portugala).
Djeca u Portugalu pohađaju školu od 6. do
14 godina. A školovanje je obvezno i
besplatno.

FADO je karakterističan portugalski glazbeni žanr kojeg izvodi
solo pjevač uz pratnju jedinstvene portugalske gitare s dvanaest
žica, a mogu ga izvoditi i skupine pjevača. Fado dolazi od latinske
riječi Fatum što znači sudbina i mnogi smatraju da se melankolični
karakter glazbe razvio od portugalskih pomoraca koji su pjevali o
domu tijekom dugih razdoblja provedenih na moru.

Nastao je u 18. stoljeću. Prva ikona je bila Maria Severa koja je umrla u dobi od 26 godina. Ipak, najveća
izvođačica i kraljica fada je Amalia Rodrigues koja je zahvalna za širenje fada diljem svijeta.

52

Slavni portugalski kolač je
PASTEL DE BELEM, lisnato tijesto
punjeno kremom. Originalni
recept se čuva u najvećoj tajnosti
slastičarne „Antiga Confeitaria de
Belem“. Portugal je također
zemlja ribljih specijaliteta, a
izdvaja se bakalar kojeg
pripremaju na desetke različitih
načina.

PORTO je vrsta desertnog vina iz Najpoznatiji portugalski sportaš je nogometaš
istoimenog gradića Porto, koji se CRISTIANO RONALDO, član madridskog
nalazi u dolini rijeke Douro. Reala, reprezentativac i kapetan Portugala te
Brodari koji su već od 13. stoljeća dobitnik Zlatne lopte i FIFA-ine nagrade za
prevozili to vino bačvama u nogometaša godine 2008., 2013. i 2014. godine.
Englesku, dosjetili su se kako da
povećaju količinu dopremljenog
vina, tako što bi ga u Portu
prokuhavali, a u Engleskoj mu
dodavali vode i tako dobili veće

količine vina. Vremenom se engleskim kupcima
dopalo upravo to prokuhano zgusnuto vino, koje su
pili za desert uz kolače, pa tako nastaje slavno
desertno vino porto.

COIMBRA je najpoznatiji
sveučilišni grad u Portugalu.
Zanimljivost je da se nogomet u
Portugalu po prvi puta počeo
igrati 1876. na engleskom
sveučilištu u Coimbri.

53

FILATELIJA

ŠTO JE FILATELIJA? ZAŠTO poštarinu je plaćala osoba koja je zaprimala
SKUPLJATI POŠTANSKE MARKE? poštu, a iznosi poštarine bili su iznimno visoki.
Za isti iznos tada se u Velikoj Britaniji moglo
Piše: Tea Radić kupiti čak 12 kruhova.
Uvođenjem poštanske marke poštanski promet
Filatelija je način sakupljanja i proučavanja se u Velikoj Britaniji u dvije godine uvećao
poštanskih maraka i drugog srodnog materijala. gotovo 5 puta. Stoga su i ostale zemlje ubrzo
Filatelija je podjednako popularan hobi među nakon toga počele uvoditi poštanske marke:
mladim i starim generacijama i ujedno 1843. godine Brazil i Švicarska, 1845. godine
najrašireniji hobi na svijetu. Američki Wall SAD, 1847. godine Mauricijus, 1848. godine
Street Journal u istraživanju iz 2013. godine Bermuda, 1849. godine Bavarska, Belgija i
donosi podatak da se filatelijom bavi 60 Francuska.
milijuna ljudi diljem svijeta.
Riječ filatelija dolazi od francuske riječi Poznati
philatélie, koja je složenica dviju grčkih riječi filatelisti:
-phílos (prijetelj, ljubav) i -atéleia (oslobođeno Kraljica Elizabeta
od plačanja, troškova). II., nekadašnji
Filatelija nije samo prikupljanje maraka, već predsjednik SAD-
proučavanje maraka (vrsta i izrada maraka, a Franklin Delano
dizajn i sadržaj, poštanski žigovi i sl.) i Roosevelt, papa
poštanske povijesti. Ivan Pavao II.,
Prva poštanska marka, poznata pod imenom
Black Penny ili Crni peni, nastala je u Velikoj bivši francuski predsjednik Nicolas Sarkozy,
Britaniji 6. svibnja 1840. godine na prijedlog tenisačica Marija Šarapova, šahovski prvak
Rowlanda Hilla koji je govorio o potrebi Anatolij Kasparov, legendarni član Beatlesa John
provođenja Poštanske reforme. Do uvođenja Lennon, pjevač Freddie Mercury i mnogi drugi.
poštanske marke od jednog i dva penija,

54

Prve poštanske marke korištene na prostoru
današnje Hrvatske bile su austrijske marke
izdane 1. lipnja 1850. godine. Prva marka
Republike Hrvatske tiskana je 9. rujna 1991. g.

Rowland Hill

Legenda kaže da je Rowlanda Hilla na
uvođenje poštanske reforme inspirirao
slučaj kada je vidio uplakanu djevojku
koja nije mogla platiti ljubavno pismo.

Poštanska marka je poštanska vrijednosnica koju izdaje
poštanska uprava neke zemlje. Poštanske marke lijepe se na
pošiljke i dokaz su plaćanja poštanske pristojbe. Postoji više
vrsta i podjela poštanskih maraka, ipak, najčešća je na:
redovite ili franko marke, prigodne marke i komercijalne
marke.
Redovite ili franko marke se izdaju za svakodnevnu, redovitu
uporabu.
Prigodne poštanske marke izdaju se za obilježavanje važnih
obljetnica, važnih povijesnih, kulturnih i sportskih događaja i
sl.
Komercijalne poštanske marke izdaju se na temelju posebnog
zahtjeva pravne ili fizičke osobe.

Neobične poštanske marke
Najčešći oblik poštanske marke je pravokutnik, no postoje i razni drugi oblici poput romba,
peterokuta, šesterokuta, oblik srca, oblik banane, grba, kruga i sl.

Poštanske marke ponekad znaju mirisati i to na
čokoladu, cimet, med, jabuku, jagodu, limun,
borovnicu,...
A veličine su raznolike. Najmanja marka na
svijetu veličine 8 mm x 9,55 mm izdana je u
Kolumbiji 1863. godine, dok je najveća marka
na svijetu veličine 117 cm x 134 cm izdana
2013. godine u Ujedinjenim Arapskim
Emiratima.

Eko kutak Pokušaj ostaviti Zemlju u boljem stanju od
onoga u kome si je zatekao.
Sidney Sheldon

PROJEKT MI JEDEMO ODGOVORNO

Piše: Željka Ninčević

We Eat Responsibly! – Mi jedemo odgovorno! je projekt sufinanciran od strane Europske unije, u
kojem sudjeluju 9 zemalja članica Zaklade za odgoj i obrazovanje za okoliš (Foundation for
Environmental Education – FEE). Kroz akcijski orijentiranu pedagošku metodologiju, poznatih 7
koraka Eko-škole, mladi razvijaju kritičko razmišljanje, znanje, vještine i stavove kako bi postali
globalni građani i usvojili nove obrasce ponašanja i nove prehrambene navike.

Hrana je u središtu našeg života; i to na mnogo
više načina nego što je samo dobrobit za naš
mozak i tijelo koji bez hrane ne mogu
normalno funkcionirati. Hrana je izvrstan
komunikator između ljudi, pa čak i između
društava s obzirom da danas vrlo raznoliki
prehrambeni proizvodi i recepti putuju
svijetom i pronalaze svoje mjesto u različitim
kulturološkim i klimatskim uvjetima. Manje je
poznata činjenica da je način na koji
proizvodimo, konzumiramo i trgujemo hranom
ključ svih globalnih izazova s kojima se
čovječanstvo danas susreće. Naše odluke o
hrani izravno utječu na zdravlje našeg planeta
(vode, tla, ekosustava, biološke raznolikosti,
korištenja energije, itd.), klimatske promjene,
smanjenje siromaštva, daljnji razvoj i rast
populacije i javno zdravstvo.
Provedba ovog opsežnog programa u našoj
školi je započela osnivanjem Eko odbora koji je
organizirao i pratio sve aktivnosti. Naši učenici
su pokušali odgovoriti na 6 osnovnih pitanja na
koja projekt traži odgovore: Što jedem?,
Odakle dolazi hrana koju jedem?, Kako je
proizvedena hrana koju jedem?, Koliko hrane
pojedem?, Koliko hrane bacim? i Kakav je
globalni utjecaj hrane koju jedem?

U tu svrhu smo našim učenicima i djelatnicima podijelili ankete kojima su analizirali vlastitu prehranu.
Na temelju rezultata, utvrdili smo koja područja treba poboljšati i osmislili Akcijski plan za ovu
školsku godinu. Zadatke smo podijelili svima.

56

Učenici 1. i 3. razreda su odabrali temu Glavne poruke projekta:
Očuvanje raznolikosti u mojem vrtu, u okviru

koje su posjetili lokalne proizvođače voća i • Jedite odgovorno tako da se hranite
povrća te više naučili o uzgoju hrane. I sami su zdravo te hranu birate prema etičkim
uzgajali začinsko bilje u lončanicama, različite načelima.
sorte voća ili povrća u školskom i vlastitom • Konzumirajte hranu koja je dobra i za
vrtu. Potražili su i stare sorte voća te vaše tijelo i za okoliš.
organizirali degustaciju voća koje se uzgaja u • Ne razbacujte se hranom. Kupujte i
kod nas. jedite samo ono što vam je potrebno.

Učenici 2. i 4. razreda su radili na problemu: • Pametno postupajte s ostatcima hrane –
Je li pravo vrijeme da se jedu jagode? Naučili su darujte ih, nahranite životinje ili
kako je bolje jesti sezonsku hranu jer ona kompostirajte.
obiluje hranjivim tvarima, nije proputovala • Kupujte domaću hranu ili hranu koje
velike udaljenosti, pa nije prouzročila ima malen utjecaj na okoliš, te vodite
nepotrebnu emisiju ugljikovog dioksida brigu o tome tko je proizveo, tko
uzrokovanu zračnim, cestovnim ili pomorskim isporučuje hranu i pod kojim uvjetima.
putovanjem, te nije ubrana prije sazrijevanja i • Pozitivnim duhom pristupite
tretirana kemikalijama kako bi izdržala vizualnom izgledu hrane koju
putovanje. Također za njen uzgoj nije konzumirate (cijenite hranu po njenim
potrošena prevelika količina energije, a nutritivnim vrijednostima a ne
konzumiranjem sezonske lokalne hrane vizualnom izgledu)

doprinosimo i očuvanju bioraznolikosti.

Napravili su svoj sezonski kalendar voća i

povrća te isprobali nove recepte za zdravi doručak u školi, a kupovali su organsko voće, povrće, meso,

jaja i sir direktno od poljoprivrednika, te ga sami uzgajali u svojim vrtovima.

Petaši su tražili rješenja na temu: Bacamo li svoju budućnost? Razmatrali su problem bacanja hrane
(jedna trećina proizvedene hrane se baci). Uočili su da su posljedice strašne: razbacivanje i uništavanje
resursa – vode, tla, energije te uzrokovanje nepotrebnog zagađenja, pa bi čovječanstvo moglo iscrpiti
planet do te mjere da ugrozi vlastito preživljavanje. Zato su napravili plan kako to promijeniti. Izvagali
su hranu koju bacaju u svojim kućanstvima, te pronašli rješenja kako bi se ta količina mogla smanjiti.
Izradili su prototip kompostera prikladnog za svako kućanstvo.

Tko su ljudi iza hrane koju jedem? je naslov koji je zainteresirao šestaše. Razmišljajući o tome kako
raspodijeliti zaradu u lancu proizvodnje banana (radnik na plantaži, vlasnik plantaže, prijevoznik,
uvoznik, supermarket), postavili su sebi dva važna pitanja: Za koliki postotak hrane znamo gdje je
proizvedena, i tko ju je i pod kojim uvjetima uzgojio? i Uspijevaju li uzgajivači hrane prodati svoje
proizvode po poštenoj cijeni? Budući da nisu bili zadovoljni vlastitim odgovorima, odlučili su poraditi
na ovoj temi i pokušati doprinijeti boljem svijetu u budućnosti. Posjetili su poljoprivrednike u svojoj
okolici i saznali koja bi, po njima, bila pravedna cijena za njihove proizvode, u svojim obiteljima su
kupovali direktno od proizvođača, organizirali su fair trade doručak u školi te ispričali ljudima priču o
hrani koju jedu.

57

Sedmaši su razmatrali pitanje: Koja je poveznica između pilećih krilaca i amazonske prašume? U
središtu promišljanja o budućnosti planete našlo se upravo meso i to pitanje povećane potrošnje mesa,
te posljedica tog povećanja. Govorili su o proizvodnji stakleničkih plinova zbog uzgoja stoke, o
klimatskim promjenama, upotrebi pesticida kod proizvodnje hrane za stoku, sječi šuma i intenzivnom
uzgoju. Kao svoj mali doprinos smanjenju konzumacije mesa, sakupili su recepte za ukusne obroke
bazirane na biljkama i tiskali kuharicu Proljetni zalogajčić, te su se priključili međunarodnoj kampanji
Bezmesni ponedjeljak.

Tema koju su proučavali osmaši je bila Drugačiji pogled na kekse. Uočili su kako konzumiranje
visoko prerađene hrana izaziva porast tjelesne težine, ekološke probleme, jer proizvodnja zahtijeva
veliki utrošak energije, a palmino ulje koje ovakva hrana sadrži se povezuje s nestankom dragocjenih
ekosustava u Indoneziji i Maleziji, te gubitkom tradicionalnog načina života autohtonih plemena. Zato
su usporedili sadržaj šećera, masti i soli u različitoj hrani i piću te potražili zdravije alternative
kreirajući vlastite recepte. Istražili su koliko namirnica sadrži palmino ulje, napravili popis prihvatljivih
namirnica, te izradili preporuke za prehranu bez palminog ulja. Osim zanimljivih domaćih keksića,
namaza i čipsa pripremili su čak i domaću „Nutellu“ bez palminog ulja koja je okusom oduševila sve
degustatore.

58

Projektni dan 12. travnja 2017.

Novostečena znanja učenici su predstavili
roditeljima i zainteresiranoj javnosti na Projektnom
danu. Također su promovirali odgovornu prehranu
kroz provedbu humanitarnog projekta Pjat pun
jubavi i zdravja. Naš cilj je jesti odgovorno, uzevši u
obzir zaštitu okoliša, političke, socijalne, kulturne i
ekonomske aspekte naših odluka, koje su u skladu
s temeljnim i stvarnom potrebama, sa malim ili
nikakvim utjecajem za planet, a pozitivnim
utjecajem na poboljšanje kvalitete života pojedinca
i društva u cjelini.

Štedimo vodu i čuvajmo zrak

To je zadatak za sve nas!

Dijeljenjem množimo radosti

Zato hranu ne smijemo bacati.

Pretvorimo hranu u humus plodni

Da Zemlja nam podari život lagodni.

Kompostiranje je posao lak

To može uraditi svaki đak.

K Fair trade je oznaka poštene trgovine
O
D Pa s tom oznakom kupujte proizvode.
E Lokalno povrće je povoljnije,

K A lice proizvođača zadovoljnije.
S Lokalno voće je kvalitetnije,

O A naše zdravlje još sretnije.
D
G Kupite zato od lokalnih proizvođača
O Domaće nema mana.

V Ručak bez mesa je ukusan i zdrav
O
R Ubacite ga tjedno bar jedan dan.

N Čuvajmo prirodu – vodu i tlo,
E Bezmesnim danom ostvarimo to.

P Palmino ulje zdravo nije
R Zato ga zamijenite što prije.
E
H Umjesto kupovnih, kolače pecite sami

R Ili barem pomozite svojoj mami.
A
N Zemlja je dom sviju nas,

E Zato je čuvajmo već danas!

Pedagoški kutak O čovjeku možeš više naučiti u sat vremena igre, nego
u toku jednogodišnjeg razgovora.
Platon

Prevencija u radu školskog pedagoga

Piše: Nataša Trebotić

Sama riječ pedagog potječe od grčkih riječi pais (dijete) i ago (voditi). Posao pedagoga je
dakle prvenstveno usmjeren prema djeci i njihovom prevladavanju razvojnih teškoća. Zbog
karakteristika samog zanimanja i u našoj školi pedagoginja je voditeljica školskog
preventivnog programa.
Naš preventivni program odvija se na više razina:
1. Rad s roditeljima
2. Rad s učenicima
3. Suradnja sa vanjskim institucijama (mjesna zajednica, policija, školska poliklinika,
humanitarne udruge)

Rad s učenicima

Prevencija je po svojoj definiciji sprečavanje neželjenih pojava prije nego se pojave. U tom smislu rad
svih djelatnika škole je preventivan. Preveniramo naime školski neuspjeh, razvoj agresivnog i nasilnog
ponašanja, ovisnosti i sl. Naša škola osobitu pažnju posvećuje kreiranju slobodnog vremena djece
čime se smanjuje vrijeme u kojem mogu ući u rizična ponašanja. Održava se i niz satova razrednih
odjeljenja s ciljem prevencije zlouporabe dječjih prava, školskog neuspjeha, bolesti i nasilnog
ponašanja. Vrlo važan preventivni rad odvija se i na susretima učeničkog vijeća. Predstavnica naše
škole u Gradu Splitu Nikolina Škrobica i ove je godine iskoristila priliku predstaviti naš rad Dječjem
gradskom vijeću. No i tijekom cijele nastavne godine članovi učeničkog vijeća poticali su svoje
vršnjake na učenje, primjereno vladanje i time i sami bili sudionici prevencije.

Rad s roditeljima Učenici 2. i 4. razreda sa svojom učiteljicom
Antonelom Rađa 15. 11.2016. u sklopu
Projekt Zanimanje roditelj je projekt projekta Mi jedemo odgovorno imali su zdravi
pedagoških radionica koji se kontinuirano doručak sa puno domaće zdrave hrane umjesto
provodi od 2011. godine. 2012. predstavljen je pizze iz pekare, a ponovili su i bonton i
na 8. danima osnovnih škola. Kroz ponašanje za stolom, te odnos prema hrani i
interdisciplinarni pristup (korištenje znanja s zdravim navikama. Na ovaj način dali su obol i
edukacija, psihologijskih istraživanja, početku obilježavanja mjeseca borbe protiv
sociologije i sl.) pedagoginja poučava roditelje ovisnosti. Promoviranjem zdravih obroka
dosljednom roditeljstvu. Najvažnije vrijednost preveniramo nastanak ovisnosti o nezdravoj,
projekta je u radioničkom radu koji brzoj /fastfood hrani. Povodom Mjeseca borbe
podrazumijeva samostalno i grupno protiv ovisnosti Agencija za odgoj i
zaključivanje, igre uloga, vježbanje i obrazovanje u suradnji s Nastavnim zavodom
kontinuiranu komunikaciju. za javno zdravstvo organizirala je stručni aktiv
za pedagoge. Među ostalim na ovom
usavršavanju predstavljena je i brošura o
kockanju/klađenju pod nazivom - Pazi, kocka!

60

Nizom zanimljivih primjera i vrlo interesantnim grafičkim uređenjem ova brošura upozorava roditelje,
učitelje i učenike na velike opasnosti koje nosi ova skrivena ovisnosti. Naime, kocka nam je
predstavljena kao igra (npr. igre na sreću) i to je ono što su psiholozi u više navrata istaknuli kao veliki
problem pri samom prepoznavanju ovisničkog ponašanja. Često društvo i mediji pa onda ni obitelji ne
shvaćaju ovu ovisnost kao bolest odnosno ovisnost ravnopravnu onoj o alkoholu, drogi ili internetu.

Suradnja sa vanjskim institucijama
(mjesna zajednica, policija, školska poliklinika, humanitarne udruge)

Ove godine osim obilježavanja Mjeseca borbe protiv ovisnosti te obilježavanje Dana ružičastih majica
imali smo i vrlo vrijednu humanitarnu akciju Pjat pun jubavi i zdravja. Naime ovom humanitarnom
utrkom održanom 27.05.2017. u Slatinama ostvaren je niz preventivnih ishoda. Osim prevencije
bolesti (poticanje na šetnju, bavljenje sportom) ovaj dan usmjerio je naše učenike na volontersko
djelovanje, razmišljanje i aktivnost za druge koji nemaju ono osnovno za život.

15. svibnja u prekrasnom ambijentu Muzeja
hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu
otvorena je smotra preventivnih programa.
Smotra je organizirana u suradnji Agencije za
odgoj i obrazovanje i Ureda državne uprave u
Splitu.

Naš plakat prikazuje važnost suradnje na

preventivnom djelovanje kako u radu s

roditeljima tako i u radu s djecom i učiteljima, a

isto tako i ništa manje važnu suradnju s

humanitarnim udrugama, mjesnom

zajednicom i sl.

I dalje provodimo Unicefov
projekt ŠKOLE ZA AFRIKU. Ove
godine posebnu pažnju posvetili smo
razmišljanju o dječjim pravima.

Vjerić Nije važno koliko radiš, već je važno koliko
ljubavi unosiš u ono što radiš.
Majka Tereza

GLOBALNI POKRET – MARIJINI OBROCI
SVAKO DIJETE ZASLUŽUJE OBRAZOVANJE I DOVOLJNO ZA JESTI

Naša vizija je da svako dijete prima jedan dnevni obrok na svom mjestu obrazovanja i da svi oni koji
imaju više nego što im je potrebno podijele to s onima kojima nedostaju i najnužnije stvari. Radeći
zajedno s onima koji dijele našu viziju, vjerujemo da nema dobrog razloga zašto se to ne bi moglo
ostvariti.

Ono što je nama važno je gladno dijete.
Kada su pred našim očima danas gladna djeca, mi ćemo ih nahraniti,

a istodobno ćemo poraditi na rješenju da ih dugoročno nahranimo,
stvarajući globalni pokret ljudi koji vjeruju u ovu viziju.

Magnus MacFarlane-Barrow,
Osnivač i Generalni Direktor Marijinih Obroka

Naša misija

Marijini obroci su globalni pokret kojeg podržava mnogo ljudi različitih načina života i podrijetla.
Naša misija je omogućiti ljudima da ponude svoj novac, proizvode, vještine ili molitve te preko tog
sudjelovanja pruže najučinkovitiju pomoć onima koji trpe ekstremno siromaštvo u najsiromašnijim
zajednicama. Želimo svima dobrodošlicu u obitelj Marijinih obroka te vjerujemo da svi imaju nešto
važno čime mogu doprinijeti ostvarenju naše vizije.

62

Sredstva Ciljevi Marijinih obroka

Od svake donirane kune, najmanje 93% Statut udruge određuje fokus naših karitativnih
trošimo na naše dobrotvorne aktivnosti. aktivnosti na sljedeći način:
Marijini obroci pokrenuti su iz montažne • Cilj Udruge je pružanje humanitarne
limene kućice. Do današnjeg dana, još uvijek pomoći u obliku hrane i obrazovanja za
su naše globalno sjedište. Kao organizacija siromašnu djecu na različitim zemljopisnim
koja radi u nekima od najsiromašnijih područjima.
zajednica u svijetu, želimo održavati naše • Pružiti olakšanje onima koji trpe, u bilo
troškove poslovanja što nižima da bismo kojem dijelu svijeta, zbog krize i siromaštva;
povećali dobro koje možemo napraviti pomoći ljudima da pobjegnu iz siromaštva; te
donacijama koje su nam povjerene. Trošimo pružiti brigu siročadi, napuštenoj i ranjivoj
najviše 7% doniranog na upravljanje i djeci.
prikupljanje sredstava. To je moguće samo • Kroz edukaciju podići svijest diljem
zato jer naš posao obavlja more posvećenih svijeta o siromaštvu.
volontera u Hrvatskoj i u državama gdje Obvezali smo se da ćemo potrošiti najmanje
radimo, a oni čine puno malih djela ljubavi u 93% svih primljenih sredstava na te karitativne
naše ime. aktivnosti.

Kamo ide

vaš novac

Vjerujemo u dobro

Ljudi upravljanje svim

Marijini obroci su globalni pokret kojeg sredstvima koja su
podržavaju razni ljudi. Naš pokret ne dijeli
bogate od siromašnih, one koji daju od onih nam povjerena i cilj nam je otvorenost i
koji primaju. Svaki se doprinos jednako cijeni, odgovornost prema svim našim podupirateljima i
od donacija u novcu koje kupuju hranu, do svima koji su uključeni u ovaj rad. Kontinuirano
vremena utrošenog za kuhanje i posluživanje uspijevamo održati naše obećanje o usmjeravanju
obroka u osiromašenim zajednicama. Skoro najmanje 93 lipe od svake donirane kune izravno
svaki dio našeg rada ovisi o neplaćenim u humanitarne aktivnosti. Samo 120 kn hrani
volonterima te naš pokret raste upravo preko dijete čitave školske godine.
njih. Suradnici i neformalne skupine
podupiratelja Marijinih obroka okupljaju se u obitelji koja radi za ostvarivanje zajedničkog
cijelom svijetu kako bi prikupili sredstva i cilja. Zajedno pomažemo preobraziti živote
podigli svijest o našem radu. Takve skupine već stotina tisuća siromašne djece diljem svijeta.
postoje u Australiji, Austriji, Bosni, Kanadi,
Hrvatskoj, Njemačkoj, Italiji, Irskoj, Marijini obroci su niz malih djela ljubavi.
Nizozemskoj, Portugalu, Španjolskoj, Ako ujedinite sve te male žrtve, stvara se nešto
Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Velikoj
Britaniji i SAD-u. Unatoč različitim prekrasno.
podrijetlima, rasama, religijama, jezicima i
okolnostima, smatramo se jednom velikom Magnus MacFarlane-Barrow,
Osnivač i Generalni Direktor Marijinih Obroka

63

Odgovor na hitne situacije

Marijini obroci nastali su kao odgovor na

sukobe u Bosni početkom 1990-ih godina. Od

tada smo uključeni u pomaganje u hitnim

slučajevima u državama poput Mjanmar,

Haitija, Indije, Kenije i Tajlanda. U srcu bilo

kojeg dobrotvornog rada kojim se bavimo

uvijek je princip prehranjivanja ranjive djece na

mjestu obrazovanja. U puno slučajeva bili smo

u stanju proširiti našu pomoć da bismo došli

do šire zajednice. Marijini obroci jako dobro

Cilj surađuju s partnerima koji djeluju u cijelom
svijetu. Ako se pojavi neka izvanredna situacija
Mi u Marijinim obrocima usredotočeni smo na na području gdje imamo lokalnog partnera
jedan cilj – da svako dijete dobije hranjivi kojem vjerujemo, radit ćemo skupa da bismo
dnevni obrok na mjestu obrazovanja. Ti obroci došli do onih koji najviše pate. Općenito,
koji mijenjaju živote privlače gladnu djecu u ostajemo otvoreni za pomoć gdje god postoji
učionicu. Oni pune njihove prazne trbuhe tako velika potreba i kad možemo učinkovito
da imaju energije, mogućnost da uče i priliku za odgovoriti.
bolju budućnost. Obroci također pomažu

obiteljima koje se muče da prehrane svoju

djecu, istovremeno pomažući gospodarstvu

cijele države. Vlasnici i pokretači naših

programa prehrane u školi su volonteri u

zajednici u državama u kojima dajemo hranu.

Na primjer, u Malaviju ima preko 80.000

volontera koji se izmjenjuju u pripremi,

kuhanju i posluživanju svakodnevnih obroka u

školama. Odbori za prehranu u školi sastavljeni

su od roditelja, profesora i volontera i ključni

su za naš rad. To je jedna od prvih stvari koje

se organiziraju u bilo kojem novom području

koje prima Marijine obroke. Naši nadzornici

usko surađuju s tim odborima. Redovito

posjećuju škole da bi bili sigurni da se

dragocjeni sastojci koje dajemo kuhaju i

poslužuju na pravilan način, te da pruže obuku

i poticaj volonterima iz zajednice.

Marijini obroci djeluju u 14 država na 5

kontinenata.

Pomoć u hitnim slučajevima

Glavni cilj Marijinih obroka su naši programi prehrane u školi, ali već niz godina

pomažemo i u hitnim slučajevima u pogođenim područjima širom svijeta.

64

Utjecaj našeg rada
Istraživanja su pokazala da prehrana u školi ima niz pozitivnih utjecaja, jer djeca koja ne
pate od gladi mogu izvući najviše iz svog obrazovanja. Pružajući dnevni obrok na mjestu
obrazovanja, zadovoljavamo neposredne potrebe gladne djece te ih potičemo da idu u
školu i obrazuju se, što im kasnije u budućnosti može poslužiti za izlaz iz siromaštva. Naši
programi rade na tome da unesu sljedeće pozitivne promjene u živote djece i zajednica u
kojima žive.
Kratkoročne promjene

Smanjenje gladi.
Povećani broj upisa u školu.
Bolje pohađanje, koncentracija i učenje.
Povećano napredovanje između razreda.
Poboljšano zdravlje i dobrobit.
Dugoročne promjene
Poticanje podrške zajednice za obrazovanje.
Podrška za male poljoprivrednike.

Svakodnevna pomoć pomaže u dugotrajnim ciljevima

Cijela generacija djece sada je završila svoje osnovno obrazovanje pomoću Marijinih obroka. Veća je
vjerojatnost da će ti mladi ljudi hraniti sebe i svoje obitelji i poslati svoju djecu u školu. Učitelji nam
vole pričati o preobrazbama koje vide kod učenika koji primaju Marijine obroke. Osim što će biti
zdravija i sretnija, redovitije će pohađati nastavu i biti koncentrirana na satovima.

Povećanje upisa, osiguravanje pohađanja nastave
Oko 61 milijuna najgladnije djece u svijetu ne pohađa školu. Kako bi preživjeli, moraju raditi ili prositi.
Čak i ako dospiju do učionice, glad utječe na njihovu sposobnost učenja. Nakon uvođenja Marijinih
obroka vidjeli smo stalno povećanje upisa u školu. Porast je bio značajan već prve godine i nastavlja
rasti kako naš program školske prehrane postaje sastavni dio života u školi i zajednici.

65

Podržavanje zajednice i razvoj gospodarstva

Gdje god je to moguće, poslužujemo lokalno proizvedenu hranu. Time podržavamo ne samo lokalnu
zajednicu i poljoprivrednike, već i šire gospodarstvo. Gdje god je to moguće, od lokalnih dobavljača
kupujemo većinu onoga što nam treba za provedbu naših projekata, kao što su građevinski materijal i
oprema za kuhanje, kao i hranu od malih poljoprivrednika. To osnažuje šire gospodarstvo i pomaže
još većem broju obitelji koje se bore da prehrane svoju djecu. U svim državama gdje radimo djeca žive
u velikom siromaštvu i svakoga dana se susreću s gladi. Mnoge vlade imaju programe prehrane u školi
uključene u državnu politiku, ali nemaju resursa da primjene te programe te dopru do sve ranjive
djece. Marijini obroci zadovoljavaju tu potrebu. Uspostavljajući programe prehrane koje vode škole,
stvaramo učinkoviti model koji se može primjenjivati na nacionalnoj razini.

Pogled nastavnika Dokaz uspješnosti

U Malaviju dopiremo do preko 25% ukupne Dok je osnovnoškolska populacija Malavija
osnovnoškolske populacije u državi. Irene porasla u prosjeku 2,7% godišnje u ovom
Kaferapanjira podučava u osnovnoj školi razdoblju (UNESCO-va brojka), upisi u te 32
Blantyre za djevojčice u Malaviju otkako smo škole porasli su za 41,7%.
tamo počeli s obrocima 2008. godine. Sjeća se
kako je to bilo prije nego što su djeca dobivala
Marijine obroke:
„Učenice nisu dolazile u školu, a kada su došle,
nisu bile koncentrirane u razredu.
Bile su uvijek tako gladne, a to je otežavalo
podučavanje.”
„Sada je suprotno. Zbog ovog programa, više
učenica dolazi u školu, ostaje u školi i
poboljšava svoje ocjene. Kad bi Marijini obroci
prestali s prehranom, bilo bi puno izostanaka.”
Ostajemo posvećeni pružanju naših programa
školske prehrane najgladnijoj djeci u svijetu s
najvećom potrebom, koristeći naš jedinstveni
pristup koji je jednostavan ali nikad
pojednostavljen.

2013. godine, uzorak od 44 škole u Malaviju je otkrio da su upisi porasli za 35% tri godine
nakon uvođenja Marijinih obroka.
Broj djece koja su polagala ispite u tim školama također se povećao za 12% u tri godine.
Istraživanje 60 škola u udaljenom okrugu Cape Mount u Liberiji pokazalo je da su se upisi
povećali za 51% od uvođenja Marijinih obroka u rujnu 2012. godine.
Mnoga djeca koja prvi put dobiju Marijin obrok kažu nam da prije nisu ništa jela tijekom
školskog dana.

66

Mogu doći u školu svaki dan. Prije Marijinih obroka, djeca nisu imala ništa za
Prije sam morao ostati doma zbog gladi. jesti u školi cijeli dan.
Volim učiti o znanosti i jednog bih dana htio Uvijek su bila umorna i nisu imala energije ili
biti znanstvenik. entuzijazma.
Sada puno sudjeluju i trbusi su im puni!
Patrick Aoun, 10, Privatna škola Izivale,
Montserrado, Liberija Ravnatelj škole Moses Nderema,
Privatna škola Kagolo, Malavi.

Što nam ljudi kažu o Marijinim obrocima

Ovaj obrok je jako važan za djecu, ne samo za Otkako su došli Marijini obroci, mnoga djeca
bolje učenje nego i za njihovu sigurnost, jer koja su prestala pohađati školu su se sada
mogu ostati u školi tijekom podnevnog vratila. Možete vidjeti njihov entuzijazam!
odmora umjesto da traže hranu.
Zamjenik ravnatelja Daniel Cooper,
Dossou Ninmata, 61, Javna škola Banjeh, Montserrado,
kuharica u školi Hondji, Benin. Liberija.

67

PJAT PUN JUBAVI I ZDRAVJA
Dana 27.5.2017. godine održali smo humanitarnu utrku i možemo s ponosom reći kako smo prikupili
ukupno 5000 kn za gladnu djecu diljem svijeta. Novac smo poslali organizaciji „Marijini obroci“ koja
će dalje pružati topao obrok djeci u školama širom svijeta.
Cijeli dan je započeo sv. misom u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo u 8:00 na kojoj
smo molili za djecu kojoj je potrebna pomoć. Nakon završetka mise započela je prijava sudionika.
Pedagogica Nataša, knjižničarka Tea i Ivana, nastavnica likovnog, su lijepile startne brojeve te su nas
obavijestile da je zadnji podijeljeni broj bio 111, ali nekolicina ljudi nije sudjelovala zbog obaveza ili
zdravstvenih razloga te su se neki naknadno priključili. U 9:00 sati započela je utrka (moglo se utrkivati
biciklima, rolama, moglo se trčati ili samo hodati) kojoj je cilj bio u svetilištu Gospe od Prizidnice.
Blizu svetišta su bile održane stare dalmatinske igre, koje je organizirala udruga Zajedno,(hodanje na
štulama, povuci- potegni, na balun, karete...) u kojima su sudjelovali i zabavljali se i mladi i stari. U
svetištu je dječji zbor UBDM nastupio s par marijanskih pjesama. Dan smo završili s
prigodnim,dokumentarnim filmom Generacija nade.

Cijelu utrku je podržao grad Split s 1000 kn koje smo dobili nakon što smo ušli u finale s našim
projektom „Pjat pun jubavi i zdravja“ koji smo predstavile moja koordinatorica Nataša Trebotić i ja,
kao predstavnica učeničkog vijeća u našoj školi. Posebno smo zahvalni, voditeljici Dječjeg gradskog
vijeća, gospođi Anđelki Visković koja je i sama sudjelovala u ovoj utrci.
Ja sam osobno jako zadovoljna ovom humanitarnom akcijom i svime što smo postigli ove cijele
školske godine i jako sam ponosna na cijeli svoj razred koji je započeo i osmislio ovu akciju na satu
vjeronauka zajedno s našom vjeroučiteljicom Slavenkom Baradom.
Ova će se utrka održavati svake slijedeće godine, zadnje subote u mjesecu svibnju, u kojoj ću rado
sudjelovati.

Nikolina Škrobica, 8. r.

68

PJAT PUN JUBAVI I ZDRAVJA

Piše: Slavenka Barada

Nakon što smo u protekloj nastavnoj godini intenzivno razmišljali o tjelesnim i duhovnim
djelima milosrđa, osjetili smo potrebu u ovoj godini tu teoriju provesti u praksu. Sve se
razvijalo nekako spontano i jedna po jedna ideja se slagala dok se cijela priča nije posložila i
dobila svoje ime: Pjat pun jubavi i zdravja.

Odmah na početku nastavne godine u našoj u strašno teškim uvjetima života u kojima
školi počeli smo razvijati krovni projekt škole nekad danima nemaju što za jesti. Organizacija
pod nazivom Jedemo odgovorno. Taj projekt Marijini obroci je tim mladim ljudima pomogla
je vodila naša ravnateljica Željka Ninčević, a svi na način da im je dala jedan topli obrok
mi smo vrlo aktivno sudjelovali. U tom dnevno u školi u njihovom mjestu. Na taj način
projektu smo učili kako je prehrana odgovorna im je omogućila da se školuju, i tako omogućila
kad se uzme u obzir njezin utjecaj na kvalitetu uvjete u kojima je bilo moguće izgraditi svoj
ljudskog života u svim njegovim dimenzijama: život na kvalitetan način. Taj dokumentarni
zdravlje, upravljanje prirodnim resursima, film nam je dao ideju i poticaj da se uključimo
gospodarstvo, prostorno planiranje, okoliš, u globalni pokret Marijinih obroka i damo svoj
borba protiv siromaštva i socijalne doprinos, napravimo svoje djelo milosrđa.
isključenosti, društveni život, kultura, itd. U Tako se rodio projekt Pjat pun jubavi i zdravja
isto vrijeme u sklopu vjeronauka smo koji je to ime dobio tek naknadno, kako se
razmišljali o sličnim temama, samo što smo tu početna ideja razvijala i kako je projekt rastao.
dimenziju odgovornog odnosa prema prehrani Ovim projektom smo se željeli uključiti u
malo proširili na međuljudske odnose, veliku obitelj Marijinih obroka čija je vizija da
društveni angažman. Svjesni ekstremnih razlika svako dijete prima jedan dnevni obrok u svom
u uvjetima života ljudi u raznim dijelovima mjestu obrazovanja. Cilj je bio da naučimo
svijeta, istraživali smo i upoznavali razne dijeliti s onima kojima nedostaju i
svjetske organizacije koje imaju misiju pomoći najnužnije stvari.
najsiromašnijim ljudima u najugroženijim
dijelovima naše planete prikupljajući sredstva
kojima bi makar malo pomogli da se kvaliteta
njihovog života poboljša.
Pitanje koje nam se logično nametnulo bilo je:
što mi možemo napraviti, koja je to naša mala
kap, naše malo djelo milosrđa koje mi možemo
napraviti po tom pitanju. Na jednom
vjeronaučnom satu smo gledali dokumentarni
film: Generacija nade i u njemu vidjeli na
konkretan način što sve može napraviti malo
ljudskog truda i dobre volje. U tom filmu
upoznali smo mlade ljude poput nas koji žive u

69

U tom procesu nismo željeli biti samo pasivni Kako bi sve naučeno primijenili i prezentirali
davatelji materijalnih sredstava, nego smo široj zajednici, zamislili smo organizirati
željeli živjeti ideju zajedništva i solidarnosti s humanitarnu utrku, u okviru koje bismo
onima koji nemaju. Isto tako, želja nam je bila prikupljali novčana sredstva za pomoć
razviti svoje poduzetničke kapacitete potrebitima. Na zabavan, edukativan, a za sve
osmišljavajući i ostvarujući uvijek nove ideje. koristan način, povezali smo humanitarni
Sudjelujući u projektu Jedemo odgovorno, kroz aspekt sa širenjem svijesti o odgovornoj
različite aktivnosti smo naučili više o prehrani. Iz tog razloga, na cilju je sudionike
odgovornoj prehrani. Cilj je bio doprinijeti utrke čekala hrana pripremljena na način
mobilizaciji mladih kako bi bolje razumjeli odgovoran prema ljudima i planeti. Sve to
međuovisnosti svijeta u kojem žive, motivirati produbili smo brigom o očuvanju prirodne i
ih na stjecanje novih vještina te djelovanja u kulturne baštine, rekreacijom i obilaskom
smjeru globalno odgovornog načina svetišta Gospe od Prizidnica koje je važan dio
konzumiranja hrane. zavičajne baštine našega mjesta, a nalazilo se na
cilju humanitarne utrke.

U Kroz sve korake projekta, razvijali
d smo suradnju sa širom društvenom
r zajednicom koju smo aktivno
u uključili u naš projekt.
g
a

Z
a
j
e
d
n
o

70

Imajući to na umu, našu ideju smo prijavili na natječaj za dodjelu potpora poduzetničkim idejama
učenika splitskih osnovnih škola koji je bio pokrenut u sklopu projekta BI – PI – TRI: Budi
pokretač, budi poduzetnik, budi pobjednik, a raspisao ga je Grad Split. Sada je naš projekt dobio još
jednu dimenziju, pa smo u njegovom daljnjem razvijanju obratili pozornost na pet globalnih ciljeva
koje su kao prioritet utvrdili dječji vijećnici:

- kvalitetno obrazovanje: kroz edukaciju smo podizali svijest o siromaštvu diljem svijeta.
Isto tako, projekt je omogućio siromašnoj djeci nabavu didaktičkih materijala potrebnih za
unaprjeđenje kvalitete nastavnog procesa.

- iskorjenjivanje gladi: pružanje humanitarne pomoći u obliku hrane, ali na način da školama
omogućuje da same pripremaju hranu i organiziraju tople obroke u školi.

- iskorjenjivanje siromaštva: imali smo misiju pružiti humanitarnu pomoć siromašnoj djeci na
različitim zemljopisnim područjima.

- zdravlje i dobrobit: djeca koja imaju jedan topli obrok dnevno bit će otpornija na mnoge
bolesti, time i zdravija od vršnjaka koji taj obrok nemaju. To također pomaže u koncentraciji kod
učenja, poboljšava rezultate učenja, čime se podiže kvaliteta obrazovanja, a samim time i života
učenika. Učenici osvješćuju važnost zdrave i redovite prehrane za neometan dječji razvoj. Kroz
radionice odgovorne prehrane, učenici su osvijestili važnost aktivnog i odgovornog planiranja vlastitih
prehrambenih navika, te naučili da hrana ima veliki utjecaj na njih i na druge ljude diljem planete.

- rodna ravnopravnost: u Africi u školu idu uglavnom dječaci zbog svekolikog siromaštva.
Pokazalo se kako je projekt Marijini obroci pomogao da se u obrazovni proces uključuje sve veći broj
djevojčica jer od kad u školama dobivaju obroke, roditelji šalju svu svoju djecu u škole, bez obzira na
spol.

71

S ponosom možemo istaknuti kako je naš projekt ušao u finale i našao se među tri najbolja projekta.
Povodom Dana grada i blagdana svetog Dujma, bila je održana Svečana sjednica Dječjeg gradskog
vijeća Grada Splita na kojoj smo kao finalisti, uz OŠ Lučac i OŠ Visoka, imali priliku predstaviti naš
projekt. To su vrlo uspješno učinili naši osmaši Josipa i Ivan, te su uz Nikolinu kao vijećnicu naše
škole, pozvali sve prisutne da sudjeluju na humanitarnoj utrci.

A onda je došlo vrijeme da sa riječi prijeđemo podijeljeni broj je bio 111, ali je bilo dosta
na djela. Organizacijski i koordinacijski dio sudionika koji nisu stavili broj, tako da točan
projekta smo rasporedili između sebe, tako da broj ne znamo, ali znamo da je preko 111.
je cijela škola sudjelovala u nekom dijelu
projekta: osmišljavanje i izrada plakata, oglasi
preko web stranice škole, novinskih članaka u
školskom časopisu, promocija projekta u
lokalnim medijima, kontaktiranje sa udrugama,
traženje donacija, suradnja sa policijom,
vatrogascima, roditeljima, izrada kutija za
donacije, priprema hrane za štandove,
organizacija starinskih igara, osiguravanje trase
utrke, priprema misnoga slavlja, priprema
štandova... Toliko posla… Na taj način se
motivirala i animirala cijela škola, a i lokalna
zajednica da se u što većem broju priključe
sudjelovanju u projektu. Male ruke su se složile
i pokazale što se sve može.
Na dan utrke svi smo bili uzbuđeni i veseli.
Svatko je odlično odradio svoj dio posla za koji
je bio zadužen i sve je prošlo u najboljem redu.
Odaziv na utrku je bio odličan. Zadnji

72

Trčali smo, šetali, vozili bicikle, razgovarali,
molili, pjevali, igrali starinske dalmatinske igre,
jeli, upoznavali se, iznad svega veselili se.
Jedan prekrasan dan prepun radosnog
druženja. A kao rezultat tog našeg opuštenog
druženja je prikupljenih 5000 kn. To je
dovoljno da 41 dijete u narednih godinu dana
ima jedan topli obrok dnevno.
Ovdje ćemo citirati mladića iz Haitija, jednog
od aktera dokumentarca Generacija nade: Vi
ste me nahranili, vi ste mi spasili život,
zahvaljujući vama ja se školujem, zahvaljujući
vama ja ću postati zvijezda jer volim pjevati. A
kad me vidite tamo na nebu zvijezda, znati ćete
da ste me vi tamo postavili. Tko zna koga smo
mi spasili, tko zna koja zvijezda je postavljena
na nebo kao plod našeg projekta. Vjerojatno to
nikada nećemo ni saznati. Ono što je bitno i
što nas raduje da jesmo – napravili smo to. 41
dijete negdje u svijetu je dobilo priliku. Sada
ćemo ih nastaviti pratiti u našim mislima i
molitvama. A slijedeće godine ćemo pokušati
napraviti opet neko malo djelo milosrđa.
Zašto? Pa iz cijelog ovog iskustva smo izišli
uvjereni kako smo mi jednako dobili, možda i
više ovim našim projektom.
Naš projekt je usko povezan sa specifičnim
ciljevima kurikuluma naše Škole: razvijanje i
njegovanje ljudskih vrednota, samopouzdanja,
samopoštovanja, svijesti o vlastitim potrebama,
socijalnih kompetencija, razvijanje pozitivnog
odnosa prema ekologiji i zdravom stilu života,
poticanje ljubavi prema tradiciji i njegovanju
kulturne baštine, te poticanje suradnje i
partnerstva s lokalnom zajednicom.
Provedbom ovog projekta, a koji je usko
povezan s provedbom projekta Jedemo
odgovorno, oživili smo na konkretan način sve
vrednote koje bismo željeli ugraditi svim
našom učenicima svih generacija -
odgovornost, solidarnost, miroljubivost, akciju
i zauzetost.

73

Kroz humanitarni dio projekta željeli smo proširiti značenje odgovornog na moralni dio naše svijesti
osvješćujući sebi i drugima da neko dijete na drugom kontinentu nema obrok u trenutku kad ispred
nas stoji prepun stol hrane koja nije zdrava ili nam se ne sviđa.
Ovaj projekt usko je vezan i s našim dugogodišnjim statusom međunarodne Eko škole. Kroz
aktivnosti vezane za ovo područje već niz godina realiziramo raznovrsne projekte koji se tiču zdravlja,
zdravih obroka, očuvanja okoliša i uopće svijesti o ekologiji i spomeničkoj baštini. Cilj nam je da svaki
učenik postane globalni građanin koji konstantno izaziva i preispituje sam sebe, usvaja nove obrasce
ponašanja, nove prehrambene navike, prepoznaje društvene probleme te utječe na društvene
promjene.

Koliko smo u tome uspjeli? Vidjet ćete, mi smo Generacija nade.

„PJAT PUN JUBAVI I ZDRAVJA“ Odmah sam ustala misleći da se radi o nekom
U MOM SRCU problemu. No, čim sam ušla u razred
vjeroučiteljica me smiruje i kaže da se ne radi o
Piše: Nataša Trebotić problemu već o jednoj genijalnoj ideji. Učenici
se od silne želje i radosti ne mogu zaustaviti
Sjedim u uredu i obavljam uobičajene govoriti. Upadaju jedni drugima u riječ a sve u
administrativne poslove. Utorkom mi bude želji da mi čim prije iskažu svoje misli.
teško zbog mnogih poslova koji čekaju, a djeca Vjeroučiteljica stiša učenike i potom mi
ne mogu doći do mog ureda jer imaju nastavu. Nikolina Škrobica kaže: „ Pedagogice zašto mi
Do podne moram obaviti papirologiju i onda ne bi za Marijine obroke organizirali
počinje ljepši dio svakodnevice, a to je rad s biciklijadu!?“
učenicima. Od tog jutra do 27.05.2017. vjeroučiteljica,
Svakodnevicu mi prekine snažno kucanje na ravnateljica i ja neumorno radimo na
vratima i prije nego uspijem odgovoriti u ured organizaciji humanitarne utrke koja će
mi ulazi Ivan Perić iz 8. razreda i kaže: „ realizaciju i svjetlo dana ugledati zadnju subotu
Pedagogice brzo dođite u naš razred!“ u svibnju. No ne bih rekla da je priča počela

74

u rujnu 2016. već odavno prije, na nastavi Pozivam vas, usudite se izaći iz svojih briga i
vjeronauka kad je vjeroučiteljica svaki tjedan iz jedno jutro sa svojim najdražima šetnjom,
sata u sat odgojno djelovala na učenike bicikliranjem, trčanjem ili rolanjem od župne
prenoseći im važnost empatičnog ponašanja, crkve do svetišta Gospe od Prizidnica darujte
pomaganja drugome u potrebi kao i opraštanja. svoje vrijeme i novac najmanjima.
U tom smislu i ova ideja je došla kao kruna tog
osmogodišnjeg ulaganja.
Moj dio odgovornosti bio je promidžbeni i
moram istaknuti da nas nijedan djelatnik
nijednog medija bilo da se radi o televiziji ili
radiju nije odbio. Otvaraju mi se vrata gdje god
pokucam. Svi me rado primaju, žele više znati
o utrci, našoj školi i radu.
Naime, u gotovo svima lokalnim medijima
gostujemo uživo i opisujemo sam dan utrke te
pozivamo sve ljude dobre volje da sudjeluju u
ovoj divnoj akciji. Val dobrote i ljubavi širi se
čitavom županijom a javljanjem na Narodnom
radiju postižemo to da za akciju čuju slušatelji i
diljem Lijepe naše.
Voljela bih ploviti vodama volontiranja zauvijek
i na tome radim. Jer dok mi spavamo u našim
stvarnostima, a zabrinuti za svoju egzistenciju
istovremeno na svijetu živ još prevelik broj
gladne djece. Jeste li spremni pomoći im? Jeste
li spremni pridružiti se našoj akciji i 2018. i
svake sljedeće godine zadnju subotu u svibnju?

Pozivam vas da budete i vi
dio nas! Budite dio ove
humanitarne priče koja
nadahnjuje ljude diljem
svijeta, a danas hrani već
više od milijun gladne djece!

Isto tako osim promocije zdravog načina življenja i humanitarnog djelovanja, na ovaj dan
posebno promičemo obiteljsko zajedništvo kao i učeničko poduzetništvo. Podržite stoga i
vi sve ove divne ciljeve uključene u ovu akciju i ispunite se ljubavlju i mirom u srcu koji
vam kao nagrada uđu u srce i ostanu zauvijek dio vas.

Pišemo i rišemo Oslobađam se dok pišem, tuga nestaje,
a ponovno se rađa hrabrost.
Ana Frank

S rijeke na more Jutarnja rosa pala
Slijevaju se oblaci I umila

Puni bjeline. Lice ruže.

Josipa Baras, 5. r. Emanuela Žižić, 5. r.

HAIKU

Na morskoj pučini S bora na bor
Zrcali se Sunčani plamen
Razlijeva svoju moć.
Sunce žarko.
Duje Cipirita, 5. r.
Ivana Skoko, 5. r.

Gušter na panju.
Kap rose

S cvijeta kliže.

Tomislav Skoko, 5. r.

76

Domina Matić, 1.r.

77

Anamarija Pecolaj, 4.r.

78

Marina Andrijolić, 1.r.

MOJE MALO MISTO 79

Moje malo misto Ana Ćatipović, 2.r.
Uvik je isto.
Isti judi svaki dan
Život mi je dosadan.
U mom mistu svi vole
sve o svakom znat,
dođe mi za povraćat.
Hm, valjda su takva mala mista
imaju svojih problema trista.
Pa ipak su nam srcu draga
i ne damo ih za sva blaga.

Paula Baras, 4. r.

80

Ivan Perić, 8.r.

81

Ivana Grgurević, 1.r.

Marina Andrijolić, 1.r.

82

Ana Ćatipović, 2.r.

83

Anamarija Pecolaj, 4.r.
Ivan Prkić, 4.r.

84

Ivan Prkić, 4.r.

85

86

Ante Fidler i Ivan Perić, 8.r.

87

Domina Matić, 1.r.

88

Dorotea Franić, 2.r.

89

Ilija Nakir, 8.r.

Mia Vakante, 8.r.

Zabavne stranice Smisao za humor je glavna odbrana
protiv manjih nevolja.
Mignon McLaughlin

NAŠI ŠKOLSKI BISERI - 1. dio

N: Kad se rodio pisac?
U: Rodio se u Trogiru, rodnom gradu Splitu!

N: Navedi nekoliko tebi dragih crtića?
U: Hm, znam, Tomi Maus!

N: Što je konjugacija ili sprezanje?
U: To je kad se konj spreže.

N: Što je epsko pjevanje?
U: To je, nastavnice, kad netko jako dugo čita neki tekst.

N: Objasni nam što je Holokaust?
U: Holokaust je jedna mala država, i mislim da je neovisna.

N: Nađi na krati Hrvatske Hrvatsku!

N: Kako se zove glavni grad Rusije?
U: Budimpešta.

N: Što je Anschluz?
U: Prirodne avanture Nijemaca.
N: Krivo si čuo, to je pripojenje Austrije i Češke Njemačkoj prije početka Drugog

svjetskog rata.

N: Nabroji vrste lirskih pjesama.
U: Zaljubljena, domovinska i krunična.

N: S koje planete dolazi Mali princ?
U: Sa sela.

N:Kojeg sela?
U: Karlovca!
N: A što onda znači ovo B612?
U: To mu je ulica i broj.

91

NAŠI ŠKOLSKI BISERI - 2. dio

N: Napišite za vježbu što ćete raditi za 10 godina.
U: Hoću li ja tada imati 38 godina?
N: A koliko sad imaš?
U: 12 godina.

N: Zatvori klimu sad kad smo upalili prozor!

U: Nastavnice, mi smo rođeni u isto vrijeme.
N: Drago mi je!

U: da, on je rođen prije mene poslije 8 dana.

N: Kako se zove osoba koja nam kazuje vremensku prognozu?
U: znam, RTL Direct.

N: Reci nam puni naziv ove bajke.
U: Spavanac na zrnu graška.

N: Kontrolni je u utorak.
U: Koji je dan utorak?
U2: Pa kako koji? Petak!

N: Kako se zove naša galaksija?
U: Medeni mjesec.

N: Kako zovemo pjesme napisane na narječju ili dijalektu?
U: Šumske pjesme.

N: Koje je jezike Ana Frank učila u skrovištu?
U: Ne znam, valjda hrvatski.

N: Što su istopisnice?
U: riječi koje se pišu u isto vrijeme.

N: A istozvučnice?
U:U isto vrijeme se čuju.

N: A istoobličnice?
U: Imaju iste obline.

Slatinko

Osnovna škola Slatine
šk. god. 2016./2017.

Pedagoški kutak O čovjeku možeš više naučiti u sat vremena igre, nego
u toku jednogodišnjeg razgovora.
Platon

Prevencija u radu školskog pedagoga

Piše: Nataša Trebotić

Sama riječ pedagog potječe od grčkih riječi pais (dijete) i ago (voditi). Posao pedagoga je
dakle prvenstveno usmjeren prema djeci i njihovom prevladavanju razvojnih teškoća. Zbog
karakteristika samog zanimanja i u našoj školi pedagoginja je voditeljica školskog
preventivnog programa.
Naš preventivni program odvija se na više razina:
1. Rad s roditeljima
2. Rad s učenicima
3. Suradnja sa vanjskim institucijama (mjesna zajednica, policija, školska poliklinika,
humanitarne udruge)

Rad s učenicima

Prevencija je po svojoj definiciji sprečavanje neželjenih pojava prije nego se pojave. U tom smislu rad
svih djelatnika škole je preventivan. Preveniramo naime školski neuspjeh, razvoj agresivnog i nasilnog
ponašanja, ovisnosti i sl. Naša škola osobitu pažnju posvećuje kreiranju slobodnog vremena djece
čime se smanjuje vrijeme u kojem mogu ući u rizična ponašanja. Održava se i niz satova razrednih
odjeljenja s ciljem prevencije zlouporabe dječjih prava, školskog neuspjeha, bolesti i nasilnog
ponašanja. Vrlo važan preventivni rad odvija se i na susretima učeničkog vijeća. Predstavnica naše
škole u Gradu Splitu Nikolina Škrobica i ove je godine iskoristila priliku predstaviti naš rad Dječjem
gradskom vijeću. No i tijekom cijele nastavne godine članovi učeničkog vijeća poticali su svoje
vršnjake na učenje, primjereno vladanje i time i sami bili sudionici prevencije.

Rad s roditeljima Učenici 2. i 4. razreda sa svojom učiteljicom
Antonelom Rađa 15. 11.2016. u sklopu
Projekt Zanimanje roditelj je projekt projekta Mi jedemo odgovorno imali su zdravi
pedagoških radionica koji se kontinuirano doručak sa puno domaće zdrave hrane umjesto
provodi od 2011. godine. 2012. predstavljen je pizze iz pekare, a ponovili su i bonton i
na 8. danima osnovnih škola. Kroz ponašanje za stolom, te odnos prema hrani i
interdisciplinarni pristup (korištenje znanja s zdravim navikama. Na ovaj način dali su obol i
edukacija, psihologijskih istraživanja, početku obilježavanja mjeseca borbe protiv
sociologije i sl.) pedagoginja poučava roditelje ovisnosti. Promoviranjem zdravih obroka
dosljednom roditeljstvu. Najvažnije vrijednost preveniramo nastanak ovisnosti o nezdravoj,
projekta je u radioničkom radu koji brzoj /fastfood hrani. Povodom Mjeseca borbe
podrazumijeva samostalno i grupno protiv ovisnosti Agencija za odgoj i
zaključivanje, igre uloga, vježbanje i obrazovanje u suradnji s Nastavnim zavodom
kontinuiranu komunikaciju. za javno zdravstvo organizirala je stručni aktiv
za pedagoge. Među ostalim na ovom
usavršavanju predstavljena je i brošura o
kockanju/klađenju pod nazivom - Pazi, kocka!

60

Nizom zanimljivih primjera i vrlo interesantnim grafičkim uređenjem ova brošura upozorava roditelje,
učitelje i učenike na velike opasnosti koje nosi ova skrivena ovisnosti. Naime, kocka nam je
predstavljena kao igra (npr. igre na sreću) i to je ono što su psiholozi u više navrata istaknuli kao veliki
problem pri samom prepoznavanju ovisničkog ponašanja. Često društvo i mediji pa onda ni obitelji ne
shvaćaju ovu ovisnost kao bolest odnosno ovisnost ravnopravnu onoj o alkoholu, drogi ili internetu.

Suradnja sa vanjskim institucijama
(mjesna zajednica, policija, školska poliklinika, humanitarne udruge)

Ove godine osim obilježavanja Mjeseca borbe protiv ovisnosti te obilježavanje Dana ružičastih majica
imali smo i vrlo vrijednu humanitarnu akciju Pjat pun jubavi i zdravja. Naime ovom humanitarnom
utrkom održanom 27.05.2017. u Slatinama ostvaren je niz preventivnih ishoda. Osim prevencije
bolesti (poticanje na šetnju, bavljenje sportom) ovaj dan usmjerio je naše učenike na volontersko
djelovanje, razmišljanje i aktivnost za druge koji nemaju ono osnovno za život.

15. svibnja u prekrasnom ambijentu Muzeja
hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu
otvorena je smotra preventivnih programa.
Smotra je organizirana u suradnji Agencije za
odgoj i obrazovanje i Ureda državne uprave u
Splitu.

Naš plakat prikazuje važnost suradnje na

preventivnom djelovanje kako u radu s

roditeljima tako i u radu s djecom i učiteljima, a

isto tako i ništa manje važnu suradnju s

humanitarnim udrugama, mjesnom

zajednicom i sl.

I dalje provodimo Unicefov
projekt ŠKOLE ZA AFRIKU. Ove
godine posebnu pažnju posvetili smo
razmišljanju o dječjim pravima.

Vjerić Nije važno koliko radiš, već je važno koliko
ljubavi unosiš u ono što radiš.
Majka Tereza

GLOBALNI POKRET – MARIJINI OBROCI
SVAKO DIJETE ZASLUŽUJE OBRAZOVANJE I DOVOLJNO ZA JESTI

Naša vizija je da svako dijete prima jedan dnevni obrok na svom mjestu obrazovanja i da svi oni koji
imaju više nego što im je potrebno podijele to s onima kojima nedostaju i najnužnije stvari. Radeći
zajedno s onima koji dijele našu viziju, vjerujemo da nema dobrog razloga zašto se to ne bi moglo
ostvariti.

Ono što je nama važno je gladno dijete.
Kada su pred našim očima danas gladna djeca, mi ćemo ih nahraniti,

a istodobno ćemo poraditi na rješenju da ih dugoročno nahranimo,
stvarajući globalni pokret ljudi koji vjeruju u ovu viziju.

Magnus MacFarlane-Barrow,
Osnivač i Generalni Direktor Marijinih Obroka

Naša misija

Marijini obroci su globalni pokret kojeg podržava mnogo ljudi različitih načina života i podrijetla.
Naša misija je omogućiti ljudima da ponude svoj novac, proizvode, vještine ili molitve te preko tog
sudjelovanja pruže najučinkovitiju pomoć onima koji trpe ekstremno siromaštvo u najsiromašnijim
zajednicama. Želimo svima dobrodošlicu u obitelj Marijinih obroka te vjerujemo da svi imaju nešto
važno čime mogu doprinijeti ostvarenju naše vizije.

62

Sredstva Ciljevi Marijinih obroka

Od svake donirane kune, najmanje 93% Statut udruge određuje fokus naših karitativnih
trošimo na naše dobrotvorne aktivnosti. aktivnosti na sljedeći način:
Marijini obroci pokrenuti su iz montažne • Cilj Udruge je pružanje humanitarne
limene kućice. Do današnjeg dana, još uvijek pomoći u obliku hrane i obrazovanja za
su naše globalno sjedište. Kao organizacija siromašnu djecu na različitim zemljopisnim
koja radi u nekima od najsiromašnijih područjima.
zajednica u svijetu, želimo održavati naše • Pružiti olakšanje onima koji trpe, u bilo
troškove poslovanja što nižima da bismo kojem dijelu svijeta, zbog krize i siromaštva;
povećali dobro koje možemo napraviti pomoći ljudima da pobjegnu iz siromaštva; te
donacijama koje su nam povjerene. Trošimo pružiti brigu siročadi, napuštenoj i ranjivoj
najviše 7% doniranog na upravljanje i djeci.
prikupljanje sredstava. To je moguće samo • Kroz edukaciju podići svijest diljem
zato jer naš posao obavlja more posvećenih svijeta o siromaštvu.
volontera u Hrvatskoj i u državama gdje Obvezali smo se da ćemo potrošiti najmanje
radimo, a oni čine puno malih djela ljubavi u 93% svih primljenih sredstava na te karitativne
naše ime. aktivnosti.

Kamo ide

vaš novac

Vjerujemo u dobro

Ljudi upravljanje svim

Marijini obroci su globalni pokret kojeg sredstvima koja su
podržavaju razni ljudi. Naš pokret ne dijeli
bogate od siromašnih, one koji daju od onih nam povjerena i cilj nam je otvorenost i
koji primaju. Svaki se doprinos jednako cijeni, odgovornost prema svim našim podupirateljima i
od donacija u novcu koje kupuju hranu, do svima koji su uključeni u ovaj rad. Kontinuirano
vremena utrošenog za kuhanje i posluživanje uspijevamo održati naše obećanje o usmjeravanju
obroka u osiromašenim zajednicama. Skoro najmanje 93 lipe od svake donirane kune izravno
svaki dio našeg rada ovisi o neplaćenim u humanitarne aktivnosti. Samo 120 kn hrani
volonterima te naš pokret raste upravo preko dijete čitave školske godine.
njih. Suradnici i neformalne skupine
podupiratelja Marijinih obroka okupljaju se u obitelji koja radi za ostvarivanje zajedničkog
cijelom svijetu kako bi prikupili sredstva i cilja. Zajedno pomažemo preobraziti živote
podigli svijest o našem radu. Takve skupine već stotina tisuća siromašne djece diljem svijeta.
postoje u Australiji, Austriji, Bosni, Kanadi,
Hrvatskoj, Njemačkoj, Italiji, Irskoj, Marijini obroci su niz malih djela ljubavi.
Nizozemskoj, Portugalu, Španjolskoj, Ako ujedinite sve te male žrtve, stvara se nešto
Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Velikoj
Britaniji i SAD-u. Unatoč različitim prekrasno.
podrijetlima, rasama, religijama, jezicima i
okolnostima, smatramo se jednom velikom Magnus MacFarlane-Barrow,
Osnivač i Generalni Direktor Marijinih Obroka

63

Odgovor na hitne situacije

Marijini obroci nastali su kao odgovor na

sukobe u Bosni početkom 1990-ih godina. Od

tada smo uključeni u pomaganje u hitnim

slučajevima u državama poput Mjanmar,

Haitija, Indije, Kenije i Tajlanda. U srcu bilo

kojeg dobrotvornog rada kojim se bavimo

uvijek je princip prehranjivanja ranjive djece na

mjestu obrazovanja. U puno slučajeva bili smo

u stanju proširiti našu pomoć da bismo došli

do šire zajednice. Marijini obroci jako dobro

Cilj surađuju s partnerima koji djeluju u cijelom
svijetu. Ako se pojavi neka izvanredna situacija
Mi u Marijinim obrocima usredotočeni smo na na području gdje imamo lokalnog partnera
jedan cilj – da svako dijete dobije hranjivi kojem vjerujemo, radit ćemo skupa da bismo
dnevni obrok na mjestu obrazovanja. Ti obroci došli do onih koji najviše pate. Općenito,
koji mijenjaju živote privlače gladnu djecu u ostajemo otvoreni za pomoć gdje god postoji
učionicu. Oni pune njihove prazne trbuhe tako velika potreba i kad možemo učinkovito
da imaju energije, mogućnost da uče i priliku za odgovoriti.
bolju budućnost. Obroci također pomažu

obiteljima koje se muče da prehrane svoju

djecu, istovremeno pomažući gospodarstvu

cijele države. Vlasnici i pokretači naših

programa prehrane u školi su volonteri u

zajednici u državama u kojima dajemo hranu.

Na primjer, u Malaviju ima preko 80.000

volontera koji se izmjenjuju u pripremi,

kuhanju i posluživanju svakodnevnih obroka u

školama. Odbori za prehranu u školi sastavljeni

su od roditelja, profesora i volontera i ključni

su za naš rad. To je jedna od prvih stvari koje

se organiziraju u bilo kojem novom području

koje prima Marijine obroke. Naši nadzornici

usko surađuju s tim odborima. Redovito

posjećuju škole da bi bili sigurni da se

dragocjeni sastojci koje dajemo kuhaju i

poslužuju na pravilan način, te da pruže obuku

i poticaj volonterima iz zajednice.

Marijini obroci djeluju u 14 država na 5

kontinenata.

Pomoć u hitnim slučajevima

Glavni cilj Marijinih obroka su naši programi prehrane u školi, ali već niz godina

pomažemo i u hitnim slučajevima u pogođenim područjima širom svijeta.