Maksić

ISSN 1849-7381

Škola za život

Prvi potres u životu
Novi učenici
Astronomija
Razredne razglednice



Dragi čitatelji,
napokon smo dočekali 7. broj našeg omiljenog školskog lista Maksić! I što je još bolje, na najviše stranica ikad. To nam, dakako, jamči
još više informacija i zabave. Prvi put imamo „prave“ izvannastavne skupine za Maksić čija je suradnja rezultirala ovim biserom - moti-
virane Mlade knjižničare bibliofile zamijenila je skupina znatiželjnih njuškala okupljenih pod imenom Novinari te kreativni Mladi ured-
nici dobrog oka i brze ruke. Cijeli smo svijet timski preokrenuli naglavačke kako bismo došli do korisnih sadržaja kojemu ćemo se svi
rado vraćati.
Budući da je naša škola ušla u program kurikularne reforme kao tema broja logično se nametnula „Škola za život“. U rubrici „U foku-
su“ bavili smo se aktualnim temama poput potresa, novih učenika u školi i pisanja haikua. Teme smo potkrijepili stručnim informacija-
ma iz prve ruke. Donosimo razgovor s učenikom koji je „rasturio“ na županijskom natjecanju iz Astronomije te s vlasnikom hrvatske
senzacije - topličkog aviona za proslave (taj je novinarski rad predložen za državnu razinu smotre LiDraNo). U rubrikama „Škola za 5“ i
„Škola PLUS“ ističemo natjecanja i dodatne mnogobrojne projekte koji se provode u našoj školi. Osmaši i ove godine donose pregršt
emocija i fotografija. Pročitajte što „Lajkamo“ i čime vas želimo nasmijati. U ovom broju najviše je profitirala rubrika „Budi kreativan“ u
kojoj donosimo pregršt naših literarnih i likovnih uradaka.
Vjerujemo da je 7. broj Maksića barem sjena prošlogodišnjem 6. broju u kojemu smo obilježili okrugli rođendan škole. Uređivali smo
ga s posebnim trudom i pažnjom što je prepoznato od strane struke koja ga je predložila za državnu smotru LiDraNo 2020. Nadamo se
da ćemo se ujesen naći u društvu 15 najuspješnijih hrvatskih školskih listova. Šesti broj prelistajte na školskom mrežnom mjestu
http://os-stubicke-toplice.skole.hr/ na kojemu vas također o školskom životu izvještavaju vaši Novinari.
Prelistajte Maksić u bilo kojem trenutku i zaplovite u školski svijet znanja i zabave.
Urednica: Mirka Matuša Popović

3

4

Ove je godine naša škola ušla u program „Škola za život“. Donosimo opis
programa i pripravnosti škole te razgovore s dvjema iskusnim učiteljicama o
modernim promjenama u nastavi. „Škola za život“ zaživjela je u pravom
smislu riječi kad smo ostali kod kuće radi štrajka i epidemije. O svemu tome
u kronologiji događanja.

Pišu: Nikolina Gmaz, Natalija Kucelj, Marko Kraljić, Erika Pavalić, Patricija Petek
Foto: školska arhiva, www.skolazazivot.hr
Kao i svake godine, prvi dan
škole počeo je uzbudljivo – su-
sreti s prijateljima i učiteljima
nakon dugog toplog ljeta. Sazna-
li smo da je naša škola ušla u
program „Škola za život“ o če-
mu su nam i ranije učitelji i ro-
ditelji mnogo govorili. Znali smo
da to znači opremanje škole mo-
dernom tehnologijom, manje
učenja napamet „suhih“ činjeni-
ca te više eksperimenata i digi-
talnih alata. Radovali smo se
modernim promjenama u nasta-
vi!

Da bismo se informirali o tome 1. razredu četverogodišnjih stru- problema i kritičko mišljenje te
što „Škola za život“ u teoriji jest, kovnih škola u općeobrazovnim
Patricija Petek istražila je razli- poticanje kreativnosti i inovativ-
čite izvore na internetu o toj te- predmetima. nosti, a manje na dosadašnje,
standardne načine učenja, kako ih
mi i za Maksićevu temu broja Cilj eksperimentalnog programa popularno nazivamo "bubanje na-
odabrala najsigurniji – mrežnu pamet". Kao što se novi kuriku-
stranicu MZO je provjera primjenjivosti novih lum Informatike mogao uvesti
www.skolazazivot.hr kurikuluma i oblika metoda rada istodobno za osam razreda, tako
“Škola za život” naziv je eksperi- te novih nastavnih sredstava, po- će se i ostali predmeti moći primi-
jeniti za dva uzastopna razreda
mentalnog programa čiji je nosi- većanje kompetencija učenika u istodobno. Učenike se ovim nači-
telj Ministarstvo znanosti i obra- rješavanju problema, povećanje nom potiče na aktivnost i istraži-
zovanja u Republici Hrvatskoj. zadovoljstva učenika u školi te vanje s ciljem razvoja samostal-
Eksperimentalni program provodi motivacija njihovih učitelja i nas- nosti, kreativnosti i spremnosti na
se u 1. i 5. razredu osnovnih škola tavnika. cjeloživotno učenje.
Tehničko opremanje
te u 7. razredu za predmete Biolo- Kurikulumi u reformi se temelje
gija, Kemija i Fizika. U srednjim na ishodima učenja, a nastavne
se školama provodi u 1. razredu metode mijenjaju se tako da se
gimnazije u svim predmetima te u veći naglasak stavlja na rješavanje Do kraja 2019. godine tablete su

5

trebali dobiti svi uče- škola educiraju za sve digitalne imaš, malo nemaš.“). Učiteljski
nici osnovnih škola u 5. i 7. alate, sustave i aplikacije. Financi- sindikati su tražili povećanje plaća
za 6,11 posto, a Vlada im je nudila
razredima za osobnu upotrebu, a u ranja po školama ide sukladno četiri posto – povećanje plaća za
1. razredu je dostupno nekoliko broju učenika i dostatnosti posto- dva posto od 1. listopada i još dva
tableta za grupni rad. U 2020. na- jeće opreme. posto od 1. lipnja 2020. Nakon

bavljaju se tableti za sve učenike Velika novost je svakako što će se neuspjelih pregovora 19. studenog
koji su 5. i 7. razred u 2020. te za svi putem virtualne učionice moći nastavljen je frontalni štrajk. Tra-
jao je do 10. prosinca kad je nasta-
učenike 1. i 2. razreda u omjeru 1 obratiti mentorima svaki dan ako va u školama konačno normalno
tablet na 4 učenika. U 2021. na- im treba pojašnjenje za neku neja- krenula. Izgubili smo 16 dana nas-
bavljaju se tableti za učenike 1. snu situaciju. Te virtualne učioni- tave i znali da će biti nadoknada i

razreda u istom omjeru. Tableti su ce, iskreno, nismo mogli ni pre- produljenja godine.
vlasništvo škole i imaju rok traja- dočiti što bi to bilo, a nije nas pre- Djelatnici škola štrajkali su kako
bi se izborili za svoja prava i pra-
nja od četiri godine. Roditelji su više ni zanimalo. Tko bi ikad i vedne plaće, a mi, učenici, ostajali
financijski odgovorni ako se table- pomislio da ćemo drugo polugodi- smo kod kuće. U školu su mogli
ti unište. Roditelj koji ne želi pot- šte provesti jedino u virtualnim doći učenici koji nisu mogli ostati

pisati takvu obvezu, neće zadužiti učionicama! No, krenimo redom. kod kuće sami. Na početku smo
udžbenik ili tablet. Digitalizacija se, uglavnom, veselo sastajali na
školskom igralištu. Počeli smo
se uvodi u skladu s dobi učenika ŠTRAJK I CIRKULARNA NA- napeto pratiti obavijesti o radu
pa je tako u učenika razredne nas- STAVA škole na mrežnom mjestu. Kad
tave naglasak na razvoju fine mo- Erika Pavalić popratila je do- bismo imali nastavu, napeto smo
torike i tableti se upotrebljavaju gađanja u našoj školi i lokalnoj iščekivali komentare učitelja i
ograničeno u školi. zajednici. U rujnu smo primili drugih djelatnika. Bilo nas je naj-
CARNET provodi nabavu 26.500 prvašiće i čvrsto uplovili u listo- više strah da će nam propasti praz-
prijenosnih računala za nastavnike pad radujući se mnogim aktivnos- nici radi nadoknade nastave. I ro-
i stručne suradnike. Sva sredstva tima i novostima. No, 10. listopa- ditelji su imali drugačije stavove;
za opremu za učenike i nastavnike da počeo je cirkularni štrajk svih jedni su se žalili na trajanje štraj-
osigurana su u europskim fondo- djelatnika škola diljem zem- ka, a drugi prihvaćali pravo učite-
vima i nabavljaju se u skladu sa lje. Cirkularno je značilo da sva- lja na borbu za svoja prava.
Zakonom o javnoj nabavi. Učitelji kih nekoliko dana nije bilo nasta- Zadnji tjedan štrajka, kada se do-
i učenici će putem projekta E- ve u pojedinim županijama. Tako nosila odluka o povećanju plaća,
smo zvali i našu nastavu – cirku- vjerojatno je bio i najteži. Iščeki-
larna (među učenicima „Malo vali smo vijesti o štrajku. Dogovo-

ri Vlade i Sindikata konačno su

Informatička učionica opremljena prijenos-
nim računalima i bijelom pametnom pločom

6

uspješno privedeni kraju i mi smo
opet krenuli u školi. Znali smo da
će nam se školska godina produlji-
ti na praznike. Ipak, bili smo po-
nosni da su naši učitelji uspjeli
izboriti se za bolje plaće i zasluže-
no pravedniji položaj u društvu.
NOVA RAČUNALA, TABLETI
I PAMETNE PLOČE
Marko Kraljić jedan je od uče-
nika koji su i prije „Škole za ži-
vot“ u nastavi koristili pametnu
ploču. Ipak, bio je posebno veseo
vrativši se u informatički dobro
opremljenu školu. Povratak u klu-
pe donio nam je neko posebno za-
dovoljstvo u najljepšem mjesecu u
godini. Novost su bila nova raču-
nala u Informatičkoj učionici, neš-
to za što se škola borila sve ove
godine – zamijeniti stara i spora
računala novim i brzim laptopima.
I to se konačno dogodilo! Stigli su
laptopi za učenike, a u nekim su
učionicama uz obične zelene ploče
postavljena platna i bijele pametne
ploče. Uz pametne ploče učenici-
ma je nastava zanimljivija i lakše
je učiti, toliko je mnogo različitih
digitalnih mogućnosti! Iz učionica
se često čuje navijanje i veselje
koje donose online kvizovi i inte-
raktivne prezentacije.

7

NASTAVA NA DALJINU
I onda, u ožujku – COVID-19. Sve je stalo ili počelo, pa tako i naša Nastava
na daljinu 16. 3. Učenici nižih razreda počeli su pratiti nastavu preko televi-
zije, a učenici viših razreda putem virtualnih učionica. Nikolina Gmaz neko-
liko je tjedana za Maksić vodila kronologiju događanja tijekom uvođenja i
provedbe nastave na daljinu.

1. TJEDAN
Prije petka prošli tjedan nisam niti pomišljala da bi se ovakva nastava stvarno mogla dogoditi.
Ali evo nas – kod kuće, a ipak na nastavi!
Nakon sveopće panike i uz puno pomoći, većina nas se nekako uspjela prijaviti na virtualne uči-
onice do srijede. Već su nas čekali zadaci i prezentacije koje je trebalo riješiti i prepisati, a na
Sportskoj TV i YouTube-u videozapisi o pojedinim predmetima. U komentarima smo mogli
pitati učiteljicu ili učitelja za dodatno objašnjenje. Svi se još učimo predavati zadaće, preuzimati
prezentacije… Neobično je biti toliko ispred tableta, a rješavati školske zadatke – umjesto igra-
nja igrica!

2. TJEDAN
U ponedjeljak smo još bili pod dojmovima potresa koji se dogodio u nedjelju. Svi su se naučili
ulogirali u Virtualnu učionicu i polako se privikavaju. Većini teško pada nemogućnost razgova-
ranja i druženja uživo, pa su puno na društvenim mrežama.
Čudno je biti cijelo vrijeme kod kuće, a znati da nisu praznici. Ne znamo kad ćemo se vratiti u
školu…

3. TJEDAN
Snalazimo se u Učionici, već smo se svi navikli na taj način učenja. Najlakše se bilo naviknuti
na malo duže spavanje!

4. TJEDAN
Ovaj tjedan ponavljamo gradivo, često preko zanimljivih kvizova. Uskoro proljetni praznici, a
nismo u školi da im se radujemo! Proljeće je, a skoro se nitko ne može vidjeti na ulici!

29. 4. 2020.
Stigli su nam kriteriji i elementi vrednovanja, kao i ocjene. Više se ne događa ništa posebno no-
vo ili kao na početku, svi su se privikli i snašli u ovakvom načinu života i učenja. Sad samo tre-
ba tako i nastaviti.

8

Razgovor s Martinom Drempetić, učiteljicom razredne nastave

Možete li nam ukratko opisati kakvi su macija. Sve je to temelj za lakše snalaže-
bili vaši prijašnji prvašići i današnji? nje u izazovima koji su pred njima. Vjeru-
Svi prvašići su isti: zaigrani, nestrpljivi, jem i iskreno se nadam da će se pronaći u
veseli, radoznali. No, današnji prvašići su svijetu i biti zadovoljni sami sa sobom. A
nekako mudriji, iznose svoje mišljenje, kakvi će ljudi postati, to će nam pokazati
slobodniji su u govoru i igru. Veseli ih što vrijeme.
mogu aktivno sudjelovati u kreiranju i
provođenju nastave. Imam osjećaj da uče- Što mislite je li škola za život dobra s
nici više međusobno surađuju te već tako obzirom na to kako se svijet mijenja?
„mali“ polako shvaćaju da trebaju preuzeti Promjene u obrazovnom sustavu bile su
odgovornost za vlastito učenje.
potrebne. Obrazovanje je trebalo prilago-

Koja je razlika u udžbenicima iz kojih diti modernim vremenima koje se uveliko
uče? promijenilo u odnosu na prije. Po mom mi-

Udžbenici danas su zanimljiviji djeci iz šljenju program Škole za život nudi cjelo-
više razloga. Kao prvo, prepuni su ilustra- vit pristup učenju u kojem se povezuju na-
cija i fotografija modernog vremena. Vre- stavni sadržaji koji vode cjelovitom pro-
mena su se promijenila, a time i interesi i
potrebe, kako svijeta za koji se učenici pri- mišljanju i učenici mogu steći kompetenci-
premaju, tako i interesi i navike samih uče- je za bolji život.

nika. Jedan od interesa je tehnologija, od-
nosno mobiteli, tableti i računala. Udžbe-
nici danas su dostupni i u digitalnom obli-
ku - puni su interaktivnih sadržaja koje
učenici s oduševljenjem proučavaju. No
mislim da je ključna promjena u načinu
poučavanja. Danas se nastavni sadržaji ob-
rađuju uz pomoć digitalnih sadržaj i digi-
talnih alata, koji uvelike pridonose raznoli-
kosti i dinamičnosti nastave.

Što mislite kakvi bi ljudi trebali postati
nakon ovih promjena u načinu poučava-
nja?
Učenici kroz rješavanje problema razvijaju
mnoge druge kompetencije: suradničko
učenje, prezentacijske vještine, kreativ-
nost, pretraživanje različitih izvora infor-

9

Razgovor s Tatjanom Prlina, učiteljicom Biologije i Prirode

Koje promjene je donijela Škola za ži-
vot u podučavanju Prirode i Biologije? Kakvi su novi udžbenici?
„Škola za život“ u nastavu Prirode i Bio- U udžbenicima „Škole za život“ nalaze se
logije donosi više praktičnog rada nego mnogi zadaci koji potiču učenike na logi-
dosad. Učenici upoznaju prirodu i ljudsko čko mišljenje te detaljno i temeljito pro-
tijelo izvodeći pokuse, promatrajući matranje kako bi došli do zaključka.
promjene te donoseći zaključke o uvjeti-
ma života ili procesima unutar tijela čo-
vjeka. Je li škola dobro opremljena materija-
lima za pokuse i eksperimente?
Smatrate li to boljim načinom poduča- Tijekom ove školske godine postepeno
vanja? smo opremali učionicu prirode i biologi-
Da, vjerujem da su te promjene dobre. O- je. Financijska sredstva koja podržavaju
sim teorijskih znanja o čovjeku i prirodi projekt "Škola za život" nadopunili su i
važne su i praktične vještine učenika. donatori pa je naša učionica dobila adek-
vatne ormare, mikroskope, povećala i do-
Je li Vam trebalo dugo da se snađete sta različitog suđa potrebnog za provođe-
kao učiteljica s obzirom na korištenje nje pokusa. Mnoge pokuse dosad nismo
tehnologije u nastavi? mogli provesti u školi ili ih je mogao pro-
Nakon produženog i poduljeg porodilji- vesti samo učitelj. Sada svoja iskustva u
nog dopusta s mnogim tehnološkim novo- praktičnom radu mnogu stjecati i učenici
stima susrela sam se tek prošle godine. izvodeći neke od pokusa u skupinama.
Mislim da se dobro snalazim i napredu-
jem u tom pogledu. Je li učenje sada lakše ili teže? Jeste li
zadovoljni rezultatima svojih učenika?
Kakvo je Vaše mišljenje o tabletima u Svi se učenici posebno vesele praktičnom
nastavi? radu i stjecanju znanja kroz pokuse. Poje-
Moje mišljenje i stavovi vezani uz tablete dinim učenicima je sada lakše jer pro-
su oprečni. Tableti u nastavi svakako su vođenjem pokusa povezujemo teorijska i
motivacijsko osvježenje za učenike. Me- praktična znanja, a pojedinim učenicima
đutim, smatram da su i dodatno optereće- teže jer je nakon provedenog praktičnog
nje u smislu zdravlja učenika. Današnji rada potrebno izvesti zaključak.
način života djece tj. njihovo slobodno
vrijeme uključuje veliku količinu vreme-
na provedenog pred ekranima tako da ih
korištenje tableta u školi još dodatno op-
terećuje.

10

ZAKLJUČAK
Učenici razredne nastave vratili su se u školu u svibnju, uz posebne epi-
demiološke mjere i preporuke, a nama „velikima“ godina će završiti
pred ekranom kod kuće. Sve bismo sada dali da ekrane možemo zamije-
niti druženjem i učenjem u našoj školi, pa barem na nekoliko dana. No
kao i sve u životu, i ova godina ima svoje prednosti i mane. „Škola za
život“ nije samo eksperimentalni program MZO, to je sve što nam se
dogodilo ove godine – štrajk, globalna epidemija, virtualna nastava, pot-
res i mnogi drugi izazovi. Iz svega izlazimo s mnogo više novih vješti-
na, posebice informatičkih i informacijskih, snalažljiviji, socijalno osjet-
ljiviji, zahvalniji za sve što imamo i što se očigledno preko noći može
promijeniti.

11

OSVRT RAVNATELJICE

Djeca su putokaz

Godina je započela novim kalendarom rada (model 4), Kurikularnom reformom u 1., 5. i dijelom u 7. razre-
du, te nabavom udžbenika, radnih bilježnica i dodatnih materijala za sve učenike naše škole. U školu su
nam stigli i tableti za učenike te prijenosna računala za učitelje. Nastavnu godinu započeli smo vrlo marlji-
vo, kreativno, odgovorno i već je u studenome naprasno prekinuli. Nastupio je štrajk djelatnika u sustavu
obrazovanja. Trajao je i trajao.
Djeca se u škole vraćaju u prosincu. Veselo dočekuju Svetog Nikolu, Večer matematike i zimske praznike.
Marljivi mentori i učenici odradili su školska natjecanja gdje su učenici pokazali zavidno znanje i plasirali se
na županijska natjecanja iz Hrvatskog jezika, Geografije, Kemije, Astronomije, Čitanjem do zvijezda, LiDra-
No… i STOP. Sve je stalo 16. ožujka. Zatvaraju se škole u cijeloj zemlji, Europi, svijetu. COVID-19 stupa na
scenu i uzima naše obveze i životne navike u svoje ruke. Karantena, socijalna distanca, maske, dezinfekcij-
ska sredstva, izvješće stožera u 14 sati, broj oboljelih u županiji, Hrvatskoj… nastava na daljinu.

S dugogodišnjom predsjednicom
Udruge „Hrvatska žena“ Baricom
Zrinščak na svečanosti 25 godina
djelovanja i rada. Škola kontinuira-
no i čvrsto surađuje sa svim
lokalnim udrugama.

U vrijeme karantene ravnate-
ljica se u ime škole pridružila
inicijativi Hrvatskog student-
skog zbora u izradi vizira za
medicinsko osoblje te je doni-
rala vizire ambulanti u Stubi-
čkim Toplicama i Domu za sta-
rije i nemoćne Pintar. Vizire je
izrađivala osobno i u suradnji
s pedagogom Goranom Je-
nićem pomoću školskog 3D
printera. Na fotografiji uz nač-
elnika Općine Josipa Beljaka
na primopredaji vizira.

12

Ljubav, privrženost i čovjekoljublje

Ponekad smo imali osjećaj da se od nas očekuju strpljenje i prilagodbe koje nadilaze naša iskustva i ono
čemu nas se dosad učilo, odricanja na koja nismo spremni.

U svemu tome djeca su još jednom pokazala da su, iako vrlo krhka i ranjiva, i vrlo adaptibilna te da proces
prilagođavanja u njih katkad traje kraće nego u odraslih. Ako pozorno pratimo reakcije djece i naučimo
iščitavati iz njih poruke koje nam djeca šalju, one će nam postati putokazi za pronalaženje pravih pristupa.
I, bez panike! Valja naglasiti da su događanja u vezi sa školom pokazala kako su njihovi nositelji – učite-
lji, učenici i roditelji – suptilna, posve čista i nadasve humana trijada. Ono što ih pokreće jest ljubav, pri-
vrženost i čovjekoljublje. A što je s koronom? Korona sve više posustaje. Priželjkujem da se putem pogubi
i nikad nam se više ne vrati.

Plan je da se od sljedeće školske godine posvetimo Kurikularnoj reformi 2.,3.6.,7. i dijelom 8. razreda,
nabavci novih udžbenika i opreme. Kao nadogradnju pedagoškog standarda, zahvaljujući osnivaču i rodi-
teljima, uvodimo program Cjelodnevne nastave za učenike 2. razreda i ono najvažnije - bavimo se nado-
gradnjom naše škole. Time bismo omogućili dovoljno prostora ne samo za izvođenje redovnih odgojno-
obrazovnih sadržaja već i održavanje raznih dodatnih sadržaja za djecu te rad u jednoj smjeni.

Nitko ne može tvrditi da ova godina nije bila neobična, puna izazova kakve još nitko od nas nije doživio.
Dobar smo posao do sada napravili, svi zajedno. Priželjkujem da tako i nastavimo.

Brigitte Gmaz, dipl. uč.

Ravnateljica uvijek podržava učeničke priredbe i sve druge aktiv- 13
nosti. Na fotografiji s učiteljicama Anitom Kobelščak i Mirnom
Domitrek Avirović, knjižničarima Blankom Doko i Božidarom
Glasom te spisateljicom Nadom Mihaljević u Općinskoj knjižnici
na književnom susretu za razrednu nastavu. Drugi književni sus-
ret s Irenom Zelena i učiteljicama Martinom Drempetić, Davor-
kom Maček i Martinom Dinjar.

Obilježavanje Dana biološke raznolikosti sadnjom javora u
školskom okolišu. Na fotografiji eko koordinatorica
Monika Barić, ravnateljica, inicijatorica akcije Zrinka Košić
Bosnar i pedagog Goran Jenić.

14

U FOKUSU

Novi učenici u školi

Učenici Jairah Šegon, Kristijan Pišković i Hana Sviben objašnja-
vaju kako je biti novi u školi. Psihologinja Valentina Posavec sa-
vjetuje kako se što bolje prilagoditi stresnoj i vrlo uzbudljivoj si-

tuaciji promjene škole.

Tekst: Natalija Kucelj, Mirka Matuša Popović, 7. a 15

Osim učenika prvih razreda u našu je školu unatrag dvije do tri godine došlo 15-ak novih

učenika. Dočekali smo ih raširenih ruku i prihvatili kao nove prijatelje – barem smo se trudili
biti što susretljiviji i pružati potporu. Često smo se pitali kako oni doživljavaju nas i učitelje. Sto-
ga smo ista pitanja postavili petašima i šestašici koji su došli kao novi učenici u 3. i 4. razredu.
Po njihovim komen-
tarima možemo za-
ključiti da promjena
škole i nije strašna
poput matematike, ali
da se to iskustvo ne
zaboravlja - baš kao i
matematika!
Psihologinja Valenti-
na Posavec opisala je
što takva promjena
znači nama djeci i
savjetovala nas je ka-
ko je učiniti što
lakšom.

Petaši, generacija u kojoj se školuje nekoliko "novih" učenika, u posjetu
Općinskoj knjižnici Stubičke Toplice.

11 PITANJA ZA NAŠE NOVAKE

O čemu ste razmišljali kad ste saznali da ćete promijeniti školu?
2. Kako ste se osjećali kada ste prvi put zakoračili u novu školu?
3. Kakvi su vam bili prvi dojmovi o starim učenicima?
4. Jeste li se plašili da vas nećemo prihvatiti?
5. Što vas je zanimalo kada ste došli kod nas?
6. Kako vam je bilo kada su bili prvi ispiti i ispitivanja?
7. Koliko vam je trebalo da se uklopite?
8. Nedostaje li vam vaša stara škola i stari prijatelji?
9. Imate li koji savjet za buduće nove učenike?
10. Želite li s nama podijeliti neku važnu situaciju u novoj školi?
11. Hoćete nam nešto reći za kraj?

Jairah Šegon, 5. a: Presudan je bio prija- Kristijan Pišković, 5. b: Trebamo si biti

teljski zagrljaj dobri

1. Bila sam pomalo zbunjena i uplašena jer ni- 1. Razmišljao sam kako će mi nedostajati moji pri-

sam znala hoće li me oni primiti u društvo. jatelji i o tome kakvi će mi biti novi prijatelji i uči-

2. Za dečke sam znala da će biti odmah zaljub- teljice.

ljeni u mene, a za cure sam znala da će me 2. Osjećao sam se ugodno i zadovoljno.

voljeti odmah od početka. 3. Mislio sam da su stariji učenici loši prema

3. Različiti. mlađima, ali sam ubrzo shvatio da nije to baš tako.

4. Ne, nisam jer su mi roditelji govorili da će Svi su dobri prijatelji.

sve biti u redu. 4. Nisam se bojao jer svaka škola treba prihvaćati

5. Prvo me zanimalo kakvi su učitelji pa sve nove učenike.

dalje u nizu. 5. Zanimalo me je kakve su učiteljice jer u mojoj

6. Nije mi bilo ništa posebno, ali mi je ipak bila prijašnjoj školi nisu bile drage.

mala trema. 6. Bilo mi je dobro i uspješno.

7. Samo par dana. 7. Trebalo mi je nekoliko dana.

8. Naravno, više nego itko drugi. 8. Prijašnja škola mi ne nedostaje, ali prijatelji mi

9. Da, imam. Ne trebaju se toliko žalostiti zato ponekad nedostaju.

što će imati novu školu i nove prijatelje, mož- 9. Neka se ne boje novih škola jer svako novo isku-

da je nekad bolje u drugim mjestima nego baš stvo je još bolje kada te učenici dobro prihvate.

tamo u prošloj školi. 10. Sjećam se jednog starog prijatelja s kojim sam

10. Kada me je jedna prijateljica odmah na ula- se stalno zezao - pamtim te trenutke.

sku u učionicu snažno zagrlila. Od tada smo 11. Želim reći da je dobro biti dobar prema drugi-

najbolje prijateljice. ma jer će ti oni to vratiti kada najviše trebaš.

11. Ne.

16

Jairah Šegon (treća s lijeva) sa svojim novim prijateljima
na književnom susretu s Margaretom Peršić.

Hana Sviben, 6. a: Puno mi je značila poruka dobrodošlice

1. O, puno toga… Podrškom zajedničkih manifestacija poput
2. Osjećala sam se uzbuđeno zbog nove okoline. „Večeri matematike“ roditelji olakšavaju svo-
3. Moji dojmovi kod učenika koji su me iščekivali, hm, pa joj djeci prilagodbu na novu školu i okolinu.

jako su me uljudno ugostili i prihvatili.
4. Naravno da sam bila uplašena i pod tremom.
5. Kada sam došla najviše me je zanimao moj razred.
6. Kod ispita i ispitivanja bilo me je strah da ako neću nešto

znati da će mi se drugi rugati.
7. Nije mi trebalo dugo da se uklopim.
8. Moja stara škola i stari prijatelji baš mi i ne nedostaju jer

sam ovdje našla super ekipu.
9. Moj savjet za buduće nove učenike je da se ničega ne

boje - takvi kakvi jeste, takve će vas prihvatiti.
10. Svidjelo mi se kad sam došla nova u svoj razred što mi je

svaki učenik napisao na papirić poruku dobrodošlice.
11. Ne.

17

SAVJETI PSIHOLOGINJE

Valentina Posavec: Vrijeme i podrška imalo razloga za brigu i kako uvijek može naići na
Selidba u novi dio grada ili drugi grad iskustvo je ve- osobu u čijem društvu se osjeća ugodno.

likog broja djece. Preseljenje uključuje mnoge prom- Što kad novi učenik teško prihvaća promjene?

jene kao što je napuštanje doma koji im je prirastao Međutim, neka djeca imaju teškoće s privikavanjem
srcu, poznatog susjedstva, prijatelja i vršnjaka te
na novu sredinu. Nezadovoljstvo preseljenjem dijete
promjena škole. Dijete se uhodava u novu okolinu i može izraziti kroz razdražljivost i češće promjene
upoznaje s novim kvartom, novim parkovima i igrali- raspoloženja, agresivno ponašanje i češće ispade
štima.
ljutnje, povlačenje, odsutnost i potišteno raspolože-

Ovaj događaj može biti izvor stresa, ali i velikog uz- nje. Neka djeca mogu pokazivati pretjeranu naveza-
buđenja. Budući da je škola djeci izrazito važna, dola- nost na roditelje i imati teškoće u sklapanju novih pri-
zak u novu školu predstavlja veliki izazov. Normalno jateljstava. Mogući su problemi u školi i s učenjem te
je da dijete koje dolazi u potpuno novu okolinu os- nevoljko odlaženje u školu. Potrebno je ne požurivati
jeća uzbuđenje, a istovremeno i strah ili neugodu. dijete i ostaviti dovoljno vremena da se prilagodi
Važno je da se dijete pripremi na tu veliku promjenu. na ideju preseljenja i promjene koja dolazi. Treba
U redu je izraziti tugu zbog opraštanja od svega što proći određeno vrijeme kako bi dijete prežalilo gubit-
će mu nedostajati. Srećom, u današnje vrijeme postoje ke, prihvatilo i naviknulo se na nove okolnosti. Uz
razni načini kako bi se održao kontakt sa starim pri- podršku roditelja i zaposlenika škole sve teškoće je
jateljima. Uz to, djeca vole imati sigurnu i predvidivu moguće prevladati.

okolinu što znači da se osjećaju bolje kada znaju što I na kraju (ili na početku):
mogu očekivati i kako će stvari izgledati. Stoga raz-
govor s roditeljima o nadolazećim promjenama i Ipak, u pravilu djeca se s vremenom dobro prilagođa-
topla dobrodošlica u školi svakako puno znače. Važ- vaju okolini u koju su doselili i prihvate je kao svoju,
no je postići da dijete novu školu doživljava kao mjes- kao što je slučaj i u našoj školi. Naši „stari“ učenici su
to na kojem može otkriti nove interese, zaljubiti se, ovakvim intervjuima pružili „novim“ učenicima da se
upoznati osobe slične sebi i steći prijateljstva koja osjećaju dobrodošlo i sretno što se netko zanima za
njihove osjećaje u novoj školi, što je za svaku pohva-
će trajati cijeli život.
lu!
U redu je ako je dijete strah i ako se pita što će njego-

vi novi razredni kolege misliti o njemu, hoće li ga

učenici primiti u svoje društvo i pružiti mu priliku za

prijateljstvom. S vremenom, najčešće shvati kako nije

Psihologinja Valentina Posavec provodi različite radionice s učenicima te im pomaže izražavati os-
jećaje i razvijati prijateljske odnose.

18

19

U FOKUSU

Doživjeli smo potres. Protiv straha
pomažu informacije i znanje. Stoga
nam je učiteljica Geografije Marija-
na Pavlović objasnila što se to zapra-
vo dogodilo, može li se ponoviti i ka-
ko se trebamo ponašati. Učenici 3. a
i 8. a razreda napisali su svoje doj-
move, a učenici 5. a izradili vlastite
seizmografe.

Tekst: Erika Pavalić, 7. b
Foto: privatne fotografije obitelji Pavlović i učenika 5. a;
https://earthquake.usgs.gov/earthquakes/eventpage/us70008dx7/map

20

KOMENTAR: Marijana di, a i veliki potres iz 1880. godine ju dokopati otvorenog prostora.

Pavlović, prof. geo. i pov. dogodio se na jednom od njih. Pritom ih najčešće ozljede polom-

U jutarnjim satima 22. ožujka Moguće je da se stanje na rasjedu ljene instalacije, građevinski mate-

2020. u 6 sati i 24 minute Zagreb i počelo stabilizirati, čemu svjedoči rijal, staklo s prozora ili vrata, e-

šire zagrebačko područje pogodio niz naknadnih srednje jakih i sla- lektrični kablovi, i općenito, pred-

je snažan potres magnitude bijih potresa. Seizmografi su zabi- meti koji padaju. Cilj jest doko-

M=5.5, nakon kojeg su uslijedili lježili oko tisuću potresa magnitu- pati se otvorenog prostora, ali uz
da manjih od 1.3. Za sada ne pos- što manje rizika. Tijekom samog
brojni naknadni potresi.
Potresi su prirodna pojava, a toji način predviđanja potresa. potresa nužno je pronaći najbliže
objašnjavamo ih kao iznenadna i Najvažnije od svega, moramo gra- sigurno mjesto i minimalno se kre-
kratkotrajna podrhtavanja Zemlji- diti građevine koje će biti otpor- tati (čvrsti stol, dovratnik ispod
ne površine. Nastaju na granicama ne na potrese i osnažiti postoje- čvrstog nosivog zida, pored kreve-
će. Tijekom samog potresa najvaž- ta). Nakon potresa budite spremni
litosfernih ploča.
Kod potresa ispod Medvednice nije je pokušati ostati smiren što je za novo podrhtavanje tla. Nakna-
radilo o dva bloka stijena u kon- najviše moguće, ne paničariti i os- dni potresi uglavnom su slabiji
taktu jer Zagreb je dosta daleko od vijestiti da ne ubija sam potres, od glavnog, ali su jednako opasni
rubova tektonskih ploča. Na pod- već da do većine ozljeda dolazi jer mogu stvoriti novu štetu na već
ručju Medvednice nalaze se rasje- kad se ljudi uspaničeno pokušava- načetim građevinama. Najsigurni-
je je ostati na otvorenom

Izradite kućni seizmograf! Karta epicentara potresa
Seizmograf je grafni mjerni instrument kojim se mjere i bilježe pomaci u zagrebačkom području
tla tijekom potresa. u razdoblju 22.03.2020.
do 26.03.2020. Izvor:
PRIBOR: Kućni seizmograf http://www.pmf.unizg.hr/
• Kartonska kutija učenice geof/seizmoloska_sluzba/
• Papirnata/plastična čaša o_zagrebackom_potresu
• Konac Juli Kišur Novak _2020
• Flomaster Literatura:
• Škare Seizmološka služba–
• Papir PMF Geofizički odsjek
• Kovanice https://
• Selotejp www.pmf.unizg.hr/geof/
seizmoloska_sluzba

21

Postupak izrade:

1. Odrežite rubove kartonske
kutije.

2. Koncem objesite čašu na ku-
tiju.

3. Probušite rupu na dnu čaše u
koju umetnete flomaster.

4. Ubacite kovanice u čašu da bi
se povećala masa.

5. Odrežite papir u 4 trake, spo-
jite ih na krajevima selotej-
pom da dobijete jednu duga-
čku traku.

6. Napravite proreze za papirnu
traku na donjim bočnim stra-
nama kutije.

7. Povlačite papir polagano i
ravnomjerno, trebali biste
dobiti ravnu liniju—to znači
da nema potresa.

8. Kada „zaljuljajte“ kutiju zabi-
lježili ste potres.

LAJK

Kućni seizmograf
učenice
Lucije Pavić

22

Mnogo teških pitanja viti ako bi se potres ponovio. Me
Lijepo sam sanjala i najednom se ne nije bilo strah sve dok nisam
počelo tresti. Mislila sam da mi išao spavati, ali sam se sjetio što
netko trese krevet. Ustala sam i mi je mama rekla pa sam zaspao.
U kući kao na brodu promatrala oko sebe. Pomislila Vilim Sokač
U nedjelju, 22. ožujka, u 6 sati i sam da je potres. U to vrijeme do-
24 minute naglo sam se probudio šla je mama i objasnila mi da je to U kući od čvrstog materijala
zbog potresa. Moj radni stol se bio snažan potres. Počela sam pla- Rano ujutro probudio me potres.
jako tresao i sve stvari koje su bile kati jer sam bila uplašena. Pitala Cijela kuća se tresla. Mama je vi-
na njemu su lupale i poskakivale. sam se gdje ćemo živjeti ako nam kala, a ja i moja braća smo poiska-
Osjećao sam kako se cijela kuća se sruši kuća, gdje ćemo spavati i kali iz kreveta. Bilo me je strah da
ljulja kao da smo na brodu. Ostao što ćemo jesti. A uz to je i mama se kuća ne uruši. Mama me je u-
sam ležati u krevetu i brzo sam se morala ići raditi. Smirili su me tješila. Pitao sam se: „Gdje bismo
sakrio pod deku. Počeo sam se baka i ujak koji su mi rekli da se živjeli da se kuća uruši?“ Mama i
tresti od straha. Pomislio sam da sjednem i smirim. Ujak mi je ob- tata objasnili su mi da je naša
će se kuća srušiti na nas, da ćemo jasnio što je potres. Sad se os- kuća građena od čvrstog materija-
svi umrijeti i da se nećemo više jećam mirno. la pa mi je bilo lakše. Kad sam
vidjeti. Zabrinuo sam se i za baku Bernarda Grabušić gledao vijesti što se dogodilo u
i djeda. Sjetio sam se i svojih ma- Zagrebu i koliko ljudi je ostalo
čaka i pomislio što će biti s njima. Šalom i šetnjom protiv straha bez domova, osjećao sam se potiš-
Ubrzo je došla moja mama i smi- Kad me je mama ujutro naglo pro- teno i zabrinuto.
rila me. Rekla mi je da će se pot- budila, prvo sam pomislio da neg- Toto Šipek-Glavač
res smiriti, da je naša kuća čvrsta i dje moram ići. Počela je vikati:
da se ne trebam jako bojati. Zagr- „Potres, potres!“ Brzo smo istrčali
lila je mene i moga brata. Srećom, van. Osjećao sam se jako zbunje- Bilo je i drugih potresa koje sam
potres je brzo prestao. Iako je pro- no i bilo me je strah. Mama me je osjetila, ali ni jedan nije bio ni
šlo neko vrijeme od potresa još smirila. Odlučili smo izvesti našeg blizu ovoga. Nažalost, najviše je
sam malo uplašen. Bojim se da će psa Maksicu na polje. Uživao sam stradao naš dragi grad Zagreb,
se ponoviti. I sinoć sam jako teško u šetnji i nije me više bilo strah jer najžalosnije što je taj potres odnio
zaspao. Čuvala me je mama i moj smo se mama, baka i ja jako šalili jedan dragocjeni život. Ovo sve
plišani medo. i smijali. Sad se osjećam sretno što nam se događa danas, događa
Leon Smetko se s razlogom za kojeg mi ne zna-
što više nema potresa. mo.
Marko Pižir
Prvi potres u životu Lana Merlin
U jutarnjim satima dogodio se po- Nikad neću zaboraviti
tres. Drmala se kuća, lusteri, kre- Bila je nedjelja. Rano ujutro pro-
veti, vrata, prozori, čak i automo- budio nas je jak potres. Potres je
bili. Potres je bio jak i baš nije bio bio uznemirujući. Jako sam se up-
ugodan. Reagirao sam brzo zato lašila jer se sve oko mene treslo.
što nas je mama probudila. Izišli Brzo sam istrčala iz kreveta i s
smo van. Osjećao sam se zbunje- mamom stala pod štok. Bila sam
no jer prvi put mi se dogodio pot- uplašena i zbunjena jer nisam zna-
res. Prošlo mi je kroz glavu da bi la što se događa. Mislila sam da je
nam se mogla kuća urušiti. Samo rat. Smirila me mama. Objasnila
sam slijedio upute. Osjećam se mi je da je to samo potres. Sad se
malo nelagodno jer nikad ne znaš osjećam smirenije.
kad se potres može ponoviti. Lucija Domitrek
Marijan Jambrečina

Potresa je bilo i u prošlosti Čvrsti san
Jučer ujutro dogodio se potres. U nedjelju u 6:30 roditelji su me
Pod se sav tresao i jedva sam ho- probudili i tjerali da ustanem iz
dao. Jako sam se uplašio. Osjećao kreveta. Pitao sam se zašto. Rekli
sam se zabrinuto. Prvo sam pomi- su mi da je potres. Ignorirao sam
slio da su cigle pale s tavana. Smi- ih. Okrenuo sam se na drugu stra-
rila me je mama kad je rekla da je nu i nastavio spavati. Za pola sata
bilo puno potresa dok je ona bila opet je bilo isto. Roditelji su vikali
mala i ništa se nije dogodilo. Sre- da je drugi potres, a Marko i ja
tan sam jer je to sve prošlo. nastavili smo spavati. Roditelji su
Aleksandro Horvatek cijeli dan razgovarali o potresu i
gledali o tome na televiziji. Stalno Zagrebačku katedralu oštećenu u po-
tresu izradio učenik Matija Ferenčak.

su nam ponavljali što treba napra-

23

24

Povodom Noći knjige organizirali smo školski literarni natječaj „Haiku za 5“.
Suradnicu smo pronašli u liku i djelu topličke pjesnikinje Đurđice Zrinščak-Družinec

koja je s radošću čitala i procjenjivala radove. Njezina poruka svima
nama jest da čuvamo okoliš i živimo u skladu s prirodom.

Zbirke pjesama „Zeleno svitanje“ i „Svileni slap“ te brojne nacionalne i međunarodne nagrade stoje iza naše sugo-
vornice i jedine članice žirija u školskom natječaju u pisanju haiku poezije. Slijede njezine konkretne i detaljne
upute za pisanje haiku poezije.

Pravi haiku je remek-djelo, no takav nastaje samo za ispravna življenja. Pod ispravna življenja mislim na razumijevanje od-
nosa čovjeka i prirode gdje je čovjek dio, a ne gospodar - to se ovih dana tako lijepo vidi u pandemiji. Nepoštovanje
svega živoga, nebrige za svoj okoliš, gomilanje nepotrebnih i suvišnih materijalnih dobara - sve su to problemi koji
otežavaju život.

Haiku se doživljava. On je zabilježba nekog događaja koji nam se usput dogodio kada smo prolazili ulicom i opazili nešto
lijepo, zasljepljujuće raskošno poput grma jorgovana npr. kada nas je njegov miris privukao i zaokupio svu našu pažnju
iza ugla neke zgrade ili kuće, pa smo ga potražili odjednom shvaćajući da je taj jorgovan tu dugi niz godina i cvate
svako proljeće. A mi? Nismo ga nikad ni opazili. Da bi nam se dogodio haiku, moramo hodati svijetom širom otvore-
nih očiju. Uši moraju osluškivati, nos biti spreman na darove prirode. Kako one divne mirise cvijeća ili bakine kuhinje,
mirisnih kolača, tako i manje ugodne mirise neke ustajale bare na livadi ili stajskog gnoja na njivi. Sve što čini prirodan
život oko nas i omogućuje nam da učimo. Za haiku važno je promatrati i otkrivati stvari iz naše neposredne blizine u
svakodnevnici. Haiku će nam se dogoditi bez da ga tražimo. Dok čupamo korov u vrtu, dok pišemo svoju zadaću, dok
pomažemo mami oko suđa u kuhinji i gledamo kroz prozor. Samo moramo biti budni.

Haiku zapisujemo na jednostavan i najkraći mogući način. Ne ukrašavamo ga već izbjegavamo svaku nepotrebnu riječ. Na
japanskom jeziku tradicionalni se haiku piše sa po 5-7-5 onđija (slogova).

Važno da haiku pišemo u dva dijela. Jedna od tehnika pisanja haikua je jukstapozicija - kada dva predmeta stavljamo u od-
nos. Npr. na livadi izvan grada, ako promatramo crkveni toranj u daljini, on može izgledati manji od rascvale ivančice.
Ako čučnemo ispred cvijeta ivančice, on će prekriti cijelu crkvu.

Haiku, iako veoma ozbiljna pjesma, voli humor - prigušen tek naznačeni, zaigrani stav prema stvarima.
25

Često kažemo da haiku - živimo. Doživljavamo ga i potom kao svoje iskustvo bilježimo. No živjeti haiku životom znači živjeti
u suglasju s prirodom. Poštujući sva živa bića. Ma koliko mala i beznačajna bila, ona su svaka ponaosob karika u lancu
jedinstvenog života na Zemlji, nevjerojatnog i raznolikog. Nestanak bilo koje vrste veliki je gubitak za sve. Poštujući pri-
rodu, njene cikluse, promjene i darove gradimo i svoju ličnost i postajemo bolji ljudi.

U haiku su važna godišnja doba jer se priroda bitno mijenja. Npr. u proljeće i u jesen cvatu druge biljke, stabla koja u proljeće
prolistaju ujesen mnoga od njih bjelogorična gube lišće. Stoga je važno u haikuu dati do znanja koje je doba godine. Ako
čekamo autobus koji kasni, a uz stajalište cvate lipa prepuna pčelica koje stvaraju zvukove svojim krilima, čujemo da
“zuje”. Kakvog li obilja za naša osjetila: miris lipe, zuj pčela, hladovina stabla pa čemu se onda ljutiti zbog kašnjenja auto-
busa? Zahvalimo na ljepoti koju smo dobili. Evo jednog primjera haiku pjesme na temu o kojoj smo pisali.

autobus kasni

zahvalno stojim pod

rascvalom lipom

U haikuu ne moramo brinuti o tome da zapisujemo sve što se događa i što smo doživjeli. Čim smo dali do znanja da čekamo
pod rascvalom lipom iz svojih iskustva svaki čitatelj će znati kako cijelo stablo lipe zuji pčelicama, kako divno miriše lipa.
Znamo da će pčele stvoriti med, znamo da bez pčela nema života na Zemlji. U nama se rađa zahvalnost i poštovanje i
stabla i pčele i cvatnje koja će nas radovati tijekom mjeseca lipnja, pa i mjesec je dobio ime po lipi, stablu južnih Slavena.

S obzirom na to da su haiku pjesme jako kratke kada ih čitate čitaju se dva puta da ih bolje razumijemo. Za haiku je kao i za
sve druge izričaje važno istraživanje. Moramo naučiti ponešto o pčeli, lipi, prometu, o svom nestrpljenju i ljutnji, kako
bismo hodili svijetom osviješteno i mogli biti otvorenih osjetila i doživljavati okoliš.

Tanka (5-7-5-7-5 onđija-slogova) nagrađena u Vancouveru 2019. Uskršnji haiku Đurđice Zrinščak-
Družinec
sunčan dan
sunce je prozirno ovim Uskrsom
na obali mora se ne prekida korizma
umirili se valovi i dalje traju odricanja
već je pao prvi list
u velikom tjednu
u očekivanju uskrsnuća
utihle su ulice

mala ili nikakva
odricanja u korizmi
stigao je račun na naplatu

Druženje pjesnikinje i
prvašića povodom
Valentinova

26 Foto: Školska arhiva i Turistička zajednica Općine Stubičke Toplice

ŠKOLA ZA 5

Izvrsnost na djelu

Luka, Mislav, Ema, Pavel, Lana i Mirka samo su neki od
učenika koji marljivo uče i samozatajno postižu izvrsne rezultate uz

pomoć svojih mentora i roditelja. Ova ih godina nije poljuljala.

Tekst: Nikolina Gmaz
Foto: arhiva škole

Učitelji svake godine potiču i dodatno pripremaju učenike za natjecanja. Ove smo se
godine na školskoj razini natjecali iz Hrvatskog i Engleskog jezika, Matematike, Geo-
grafije, Kemije, Astronomije te proveli smotru LiDraNo. Dodatno smo učenike uklju-
čivali u literarne i likovne natječaje i izložbe. Sve je to poticaj za rast.

Učenik Luka Vuksan iz 7. a plasirao se na županijsko natjecanje iz Hrvatskog
(mentorica Romina Gorički Mihaljinec) i Geografije (mentorica Marijana Pavlović).
Na županijsko iz Geografije plasirala se i Nikolina Gmaz iz 7. b (komentar u nastav-
ku). Na Kemiji (mentorica Andrijana Fekonja) se iskazala učenica 8. a Ema Hercigo-
nja, ali i to županijsko natjecanje je otkazano.

PLASMAN NA ODRŽANIM ŽUPANIJSKIM Canjuga, Lucija Pavić, Lara Pihač, Helena Bo-
NATJECANJIMA žić, Lana Breber, Hana Sviben, Lucija Mlinar-
ić, Jakov Frgec, Lara Potočki nastupili su s uče-
Učenik Pavel Matuša Popović iz 6. a (mentorica ničkom adaptacijom narodne bajke „Princeza i ža-
Štefica Dumančić Poljski) je na županijskom bec“. Filip Erdelja iz 7. b govorio je na kajkav-
natjecanju iz Astronomije osvojio prvo mjesto skom ulomak iz Malog Kraleviča Antoine de Saint
u kategoriji šestih razreda. Exupéryja.
U novinarskom stvaralaštvu predstavili smo 6. broj
Učenik Mislav Aščić iz 4. a bio je sedmi na žu- školskog lista Maksić pod uredništvom Petre La-
panijskom natjecanju iz Matematike dišić iz 6. b te samostalni novinarski rad učenice
(mentorica Anita Kobelščak). Nikoline Gmaz „Dobrodošli u toplički avion za
proslave!“ (mentorica Blanka Doko). U obje kate-
gorije predloženi smo za državnu razinu smotre.
Na županijskoj smotri LiDraNo sudjelovali
smo u svim izričajima. U literarnom stvaralaštvu
Lana Merlin iz 8.a s radom „Zvetrile sme se h
kupinju“ (mentorica Danijela Miklec), Margareta
Frgec iz 7. a s radom „Dedekov orma-
rič“ (mentorica Romina Gorički) te Alma Beljak
iz 2. a s radom „Neobična knjižnica“ (mentorica
Davorka Maček). U dramskom stvaralaštvu imali
smo skupni i pojedinačni nastup (mentorica Dani-
jela Miklec). Učenici 5. i 6. razreda Pavel Matuša 6. broj Maksića predložen
Popović, Lucija je za državnu razinu

smotre LiDraNo 2020.

27

Učiteljica TZK Martina Debeljak imala je pune
ruke posla s natjecanjima u organizaciji
Školskog sportskog saveza. Nakon sjajnog
nastupa na Županijskom natjecanju u plivanju
učenike Luku Vuksana, Davida Zrinskog, Tota i
Maura Šipek-Glavača vodila je na
Državno natjecanje u Rijeci. Sjajni su bili i
stolnotenisači na županijskom natjecanju u
OŠ Donja Stubica, i to učenici Leona Breber,
Ivona Kucelj, Lana Merlin, Aleksandro
Horvatek, Leon i David Zrinski te Mauro
Šipek-Glavač. Djevojčice su bile četvrte, a
dječaci treći te su školu pobroncali ponosom!

Školsko natjecanje u čitanju naglas odvelo
je učenice Patriciju Pasanec i Mirku
Matuša Popović na županijsku razinu u
Mariju Bistricu gdje su časno predstavile
našu školu.

28

ŠKOLA ZA 5… INFO

U školski haiku natječaj „Haiku za 5“ uključile su se učiteljice razredne nastave, Hrvatskog jezika i Mate-
matike: Monika Barić i Mirna Domitrek Avirović, Romina Gorički Mihaljinec i Danijela Miklec, Štefica Du-
mančić Poljski i Monika Grabušić. Pjesnikinja Đurđica Zrinščak Družinec odabrala je za najuspješnije urat-
ke Mateja Erdelje i Matije Pasanca (kategorija nižih razreda) te Patricije Pasanec i Lare Pihač (kategorija
viših razreda) koje će škola nagraditi. Dodatno su pohvaljeni Juraj Pilarić i Jan Bos. Na poveznici https://
view.genial.ly/5ec7bf80a91f5e0d2d179040/video-presentation-haiku-za-5 nalazi se videoprezentacija
hvalevrijednog školskog projekta koji nas je povezao tijekom nastave na daljinu.

Učiteljice Hrvatskog jezika Danijela Miklec i Romina Gorički Mihaljinec svake godine potiču učenike na
sudjelovanje u literarnim natječajima. Ove su godine sudjelovali u Recitalu suvremenoga kajkavskog pje-
sništva "Dragutin Domjanić", Zboru malih pjesnika u Zlataru (Nikola Mučnjak nastupio s pjesmom „Moj
zeleni brijeg“), Poj riči materinske (Karla Mirt pohvaljena za „Mamin klaruž“), Mala nagrada Gjalski, Po-
sadi priču.

Naši Mladi robotičari uz mentorstvo pedagoga Gorana Jenića ponovno su pokazali svoju izvrsnost u naci-
onalnim Croatian Makers ligama, MakeX European Open i tijekom Znanstvenog piknika. U OŠ Stjepana
Radića u Brestovcu Orehovičkom u starijoj dobnoj skupini učenici Jakov Frgec, Pavel Matuša Popović i
Gabrijel Mlinarić osvojili su prvo mjesto. Posebno su nas obradovali učenici razredne nastave Ivan Mišić,
Jan Bos, Leo Potočki i Mislav Aščić koji su u mlađoj skupini potpuno samostalno osvojili drugo mjesto. Oni
su dokaz dobrog potencijala i najbolji razlog za daljnji razvoj školske robotike.

Učiteljica Mia Papeš vodila je učenike kroz likovno stvaralaštvo na temu svemira, što ih je dovelo na izlož-
bu u Velikoj galeriji grada Zaboka povodom Noći muzeja: Tara Pihač (Svemirska čarolija, vodena boja),
Lana Merlin (Svemirsko čudo, tempera i karton), Nika Kujundžić (Svemirčev san, tempera), Iva Žlabur
(Svemirska magija, vodena boja), Magdalena Halužan (Čudo među zvijezdama, vodena boja, markeri i
aluminijska folija), Ines Jakšić (Svemir – nedjeljni izlet, tempera) i Nikolina Gmaz (Usamljeni astrona-
ut, glinamol i tempere). Projekt „SVEMIR u likovnom stvaralaštvu djece i mladih“ organiziraju Škola za
umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok i Pučko otvoreno učilište Zabok.

Učiteljica Monika Barić vodila je svoje učenike kroz nekoliko likovnih natječaja. Sudjelovali su u projektu
„Promicanje istine o Domovinskom ratu“ i „Likovni-literarni natječaj na temu Domovinskog rata“ u or-
ganizaciji Udruge veterana specijalne policije Domovinskog rata Barun (Prvonagrađena Iva Aščić iz 3. a u
kategoriji likovnih radova razredne nazočila je svečanosti u pratnji ravnateljice i psihologinje te načelnika
Općine kao jednog od pružatelja financijske potpore projektu.) Svoja likovne vještine učenici su izrazili u
Likovnom natječaju na temu „Izumir – moj izum za mir“, natječaju Hrvatske vatrogasne zajednice i na-
tječaju SFera- društva za znanstvenu fantastiku Zagreb.

25. Europsko prvenstvo u gou za mlađe kadete, kadete i juniore, održano u Kongresnoj dvorani hotela
Matija Gubec Stubičke Toplice pod pokroviteljstvom Općine Stubičke Toplice, okupilo je oko 200 mladih
igrača iz 16 europskih zemalja pa tako i naše učenike koji su se visoko plasirali. Janne i Pavel Matuša Po-
pović te Josip Javoršćak u svibnju su sudjelovali u još jednom međunarodnom online natjecanju u gou.

U Školu stvaralaštva „Novigradsko proljeće“ pozvane su učenice 7. razreda Margareta Frgec i Nikolina
Gmaz.

29

Komentari natjecateljice

Nikolina Gmaz: U proljeće otkazani, ali ne i obeshrabreni

Nikolina je sudjelovala i plasirala se na županijsko natjecanje iz Geografije (mentorica Marijana
Pavlović) te je njezin novinarski rad predložen za državnu razinu Smotre LiDraNo 2020
(mentorica Blanka Doko). Također se plasirala na državnu razinu 11. sezone Nacionalnog projekta za
poticanje čitanja i promicanje kulture čitanja - Natjecanje u znanju i kreativnosti „Čitanjem do zvijezda“
za osnovne škole (mentorica Blanka Doko). Pozvana je u Školu stvaralaštva „Novigradsko prolje-
će“.
„Eh, taj virus… Ove školske godine naša je škola sudjelovala u raznim natjecanjima, koja su, nažalost,
u proljeće otkazana. Iako zasad ne možemo ići na natjecanja, to ne znači da ništa nismo postigli. Ovim
uspjesima ohrabreni smo da tako i nastavimo. Stekli smo različita lijepa iskustva i doživljaje“, ističe
Nikolina. Radi nje, škole i svih drugih učenika u zemlji polažemo velike nade u nastavak natjecanja.

Škola i osnivač Općina
Stubičke Toplice podupiru
izvrsnost naših učenika. Na
fotografiji načelnik Josip
Beljak, učenik Gabrijel
Mlinarić, ravnateljica
Brigitte Gmaz i pedagog
Goran Jenić na Znanstve-
nom pikniku.

Na županijskoj razi- Ispred NSK na
ni natjecanja završnoj svečano-
„Čitanjem do zvijez- sti Nacionalnog
da“ u OŠ Mihovljan online kviza.
učenice Lana Bajs, Nikolina Gmaz,
Mirka Matuša Po- Natalija Kucelj,
pović i Nikolina Patricija Petek i
Gmaz plasirale su Erika Pavalić
se na državnu razi-
nu natjecanja. Na- Županijski
tjecanje je otkaza- LiDraNo u
no. Krapini, učenici
5., 6. i 7. razre-
Mladi robotičar Gabrijel Mlinarić - da
Znanstveni piknik, pečene kobasice
na Rubensovoj cijevi

30

31

32

OSMAŠI NA ODLASKU

Složan razred pun
iznenađenja

Petero učenika 8. razreda podijelili su s nama svoja razmišljanja
o osnovnoj i srednjoj školi. O njima smo razgovarali s njihovim

razrednicama, a izborom fotografija potkrijepili sjećanja.

Tekst: Natalija Kucelj, Mirka Matuša Popović
Foto: fotografije ustupili učiteljica Anita Kobelščak, učenik Luka Jagarčec, školska arhiva

Kao da upis u srednju školu nije sam po sebi dovoljno stresan! Ovo je prva generacija osmaša
koja je u zadnjem razredu osnovnog školovanja doživjela štrajk djelatnika, cirkularnu i virtual-
nu nastavu, potres i izolaciju radi nove bolesti. Nadamo se i posljednja! Usprkos svemu naši
osmaši nisu pokolebani, naprotiv, radoznalo promišljaju o prošlosti i sadašnjosti. U sklopu nas-
tave na daljinu odgovore na naša pitanja dobili smo putem e-maila, i to od pet dobrovoljaca:
Gabrijela Mlinarića, Ines Jakšić, Ive Žlabur, Luke Jagarčeca i Valentine Pilarić. Interesantno,
sve njih planirali smo intervjuirati i prije nastave na daljinu. Razgovarali smo i s njihovim raz-
rednicama Anitom Kobelščak od 1. do 4. i Martinom Debeljak od 5. do 8. razreda.

Kako je biti osmaš? truda za što bolje rezultate.
Valentina: Treba jako puno truda.
Gabrijel: Isto kao sedmaš, al' malo starije.
Ines: Nije lako. Gradiva je puno, teško je… Puber- Po tvom mišljenju koje su najvažnije osobine
tet nimalo ne olakšava. Nemam baš vremena za učitelja? Cool, ozbiljan, šaljiv ili jednostavno
prijatelje ako se pridržavam učenja koliko bih tre- svaki put drugačiji?
bala. Škola na daljinu isto nije baš nešto što je po-
moglo. Tješi me što sam korak bliže srednjoj ško- Gabrijel: Šaljiv i svaki put drugačiji. Ako učitelj
li. uopće nema smisla za humor i uvijek priča jedno
Luka: OK te istu priču, nastava s vremenom postaje dosadna
Iva: Zna biti stresno što se više približava kraj i i teže ju je pratiti.
odluka o odabiru srednje škole, ali inače je dobro. Ines: Cool i šaljiv. Znamo što očekivati, možemo
Valentina: Malo me je strah kad razmišljam o sre- raditi uz zezanje. I lakše je tražiti pomoć od pristu-
dnjoj školi. pačne osobe nego od nekog ozbiljnog i nervoznog.
Luka: Cool i šaljiv. Zanimljivo je imati fora učite-
Kakav vam je osmi razred što se tiče učenja? lja koji se zna smijati i nasmijavati nas.
Iva: Svaki put drugačiji. Tj. najvažnije je da nas
Gabrijel: Neki predmeti su vrlo lagani, a neki malo učitelj razumije.
teži. Sve u svemu, ništa teško. Valentina: Ozbiljan da učenici shvate bit učenja i
Ines: Jako težak. Nekad imam osjećaj da učitelji šaljiv da dokaže učenicima da učenje može biti i
očekuju od nas da sve već znamo i da oni ne mora- zabavno.
ju ništa s nama.
Luka: Treba jako puno truda.
Iva: Nije pretjerano teško, ali treba uložiti mnogo

33

Jesi li ikada iz kojeg predmeta si uzimao pri- Koju anegdotu pamtiš s nastave?
vatne instrukcije? Gabrijel: Iskreno, nakon 20 minuta razmišljanja,
Gabrijel: Nisam. niti jednu.
Ines: Nisam. Ines: Bilo ih je jako puno, ali najdraža mi je a-
Luka: Matematika i Engleski. negdota u kojoj je jedna djevojčica selotejpom
Iva: Kad sam bila mlađa iz Matematike i Engle- prilijepila jednog dječaka za prozor.
skog. Luka: Svaki dan nešto novo.
Valentina: Iz Matematike. Iva: Ima ih više.
Valentina: Nažalost, ni jednu.
Oduvijek priželjkujemo u nastavi što više in-
formacijsko-komunikacijske tehnologije. Sad Koji ti je bio izlet iz snova? Škola u prirodi,
kad to konačno imamo, kako se snalazite? Je maturalac, Vukovar ili neki drugi?
li bolja nastava na daljinu ili „obična“? Gabrijel: Maturalac. Jer sam na njemu bio samo
Gabrijel: S tehnologijom je bolje. Puno je lakše u snovima.
održati kvizove. Ines: Vukovar!!!!!!!!!! Tamo sam se odlično pro-
Ines: Sviđa mi se nastava na daljinu jer se ne mo- vela, zbližila s razredom nakon dosta neslaganja,
ram rano ustajati. upoznala nove prijatelje, vidjela nova mjesta i
Luka: Nastava na daljinu je ponekad komplicira- saznala puno toga.
na radi objave zadaća. Bolje mi je u klupi. Luka: Vukovar! Bilo je to nezaboravno putova-
Iva: Nije loše što sad imamo nastavu putem inter- nje i druženje.
neta, ali draže mi je sjediti u školskim klupama s Iva: Škola u prirodi i Vukovar. Cijele smo dane i
prijateljima. noći provodili zajedno, proputovali i doživjeli

brojne

Iva Žlabur: Nevjerojatno je kako je vrijeme brzo preletjelo,
osam godina je prošlo kao da su dani! Nedostajat će mi
prijatelji, no nadam se da nećemo izgubiti kontakt!

34

Kad bi se vrijeme moglo vratiti što biste promije- Luka : Da.
nili? Iva: Da, veselim se novom društvu, novoj okolini i
Gabrijel: Ne bih vozio bicikl niz brijeg bez kočnica. proširenom znanju.
Ines: Sat Engleskog jezika na kojem je došlo do raz- Valentina: Ne. Nisam još spremna napustiti svoje
dora. prijatelje i nastavnike.
Luka: Ništa ne bih mijenjao. Jedino malo ocjene.
Iva: Više bih se posvetila učenju. Što biste poručili budućim osmašima i ostalim
Valentina: Školu u prirodi. učenicima?
Gabrijel: Nemoj pasti razred! Uči, pomoli se prije
Veseliš li se srednjoj školi? svakog sata kemije.
Gabrijel: I da i ne. Veselim se srednjoj školi pošto Ines: Sretno!
ću učiti više o onome što me interesira, ali se ne ve- Luka: Nemojte biti lijeni!
selim jer će mi faliti ljudi iz ove škole. Iva: Učite jer trud će se isplatiti!
Ines: Da, jako! Sretna sam i dugo čekam ovu prom- Valentina: Nemojte se previše veseliti srednjoj školi
jenu. – vrijeme začas prođe.

Fašnik 2020

Zahvaljujući projektu
GOO „Kocka je bačena“
Hrvatska će imati novu
poštansku marku s likom
znanstvenika Vilima Fe-
llera. Na fotografiji u 7.
razredu s ravnateljicom
Brigitte Gmaz i mentori-
com Šteficom Dumančić
Poljski na prezentaciji kod
gradonačelnika Donje
Stubice Nikole Gospočića
i načelnika Stubičkih To-
plica Josipa Beljaka.

35

Komentari razrednica Martine Debeljak i Anite Kobelščak

Znatiželjni, veseli, marljivi i brižni

5 KRATKIH I JASNIH
Martina Debeljak, RAZREDNICA OD 5. DO 8. RAZREDA
Kakav Vam je bio 8. a?
Pun iznenađenja! I dobrih i manje dobrih.
Da možete vratiti vrijeme u 5. razred, što biste promijenili?
Možda bih prema nekim učenicima bila malo stroža pa bi vjerojatno izbje-
gli neke nepodopštine.
Po čemu ćete ih pamtiti?
Po složnosti. Što god da su zajedno radili, znali su se dogovoriti.
Kako su izgledali izleti i putovanja?
Moram priznati da su učenici na svim terenskim nastavama bili jako dobri
i vrlo pristojni.
U kojem ste trenutku bili najponosniji na njih?
Najviše mi je u sjećanju prošlogodišnja priredba za Božić, kada je svaki ra-
zred trebao pripremiti neku točku. Oni su se odlučili za ples i stvarno su to
odlično pripremili i odradili.

36

Anita Kobelščak, RAZREDNICA OD 1. DO 4. RAZREDA
IZ VREMENA KAD SAM BILA NJIHOVA UČITELJICA PAMTIM...
Pamtim veselje, smijeh i uvijek radnu atmosferu. Pamtim pjesme koje smo
pjevali, prekrasne crteže i druge likovne uratke, pamtim prvo slovo i broj
koji smo zajedno učili pisati pa sve do maštovitih literarnih uradaka i su-
djelovanja u matematičkim izazovima.
Pamtim žamor u razredu i postavljanje pitanja s tisuću zašto. Bila je to ge-
neracija koju ću pamtiti i po neizmjernoj želji, snazi i upornosti u radu.
Neki bi brzo preuzimali aktivnu ulogu u procesu učenja, neki su bili malo
stidljivi, a neki su možda ponekad i malo „remetili“ rad. No, zajedno smo
uvijek bili podrška jedni drugima i uvijek spremni za pomoć. Primjer su
humanitarne akcije i pomoć djeci u Dječjem domu u Gornjoj Bistri. Uvi-
jek ću se rado sjećati svih zajedničkih nastupa i nesebične suradnje njiho-
vih roditelja. Pregledavanjem fotografija bude se lijepe uspomene na te-
renske nastave, Školu u prirodi, završni ples i veliku tortu u razredu.

Hvala vam za svaku čestitku koju ste mi ostavljali na ploči za svaki blag-
dan u protekle četiri godine. Hvala i za zavirivanje kroz bravu ili kroz pro-
zor, a sve da bi vidjeli svoju učiteljicu. Sretno!

37

38

Astronomiji se priključio radi želje da nauči što više o zvi-
jezdama. Do plasmana na državno natjecanje dovelo ga je učenje

uz pomoć nastavnice Matematike Štefice Dumančić Poljski.

Razgovarao: Marko Kraljić, 5. b

Kako to da si počeo učiti o astronomiji u Zašto je važna astronomija?
školi? Što te je privuklo?
Važna je zato da se možemo snalaziti.
Navečer volim gledati u nebo pa sam odlučio
više naučiti. Koje zvijezde vidimo sa zemlje?

O čemu se zapravo tamo uči? Primjerice, Merak i Dubhe su alfa i beta zvije-
žđa Velikog Medvjeda (lat. Ursa Major). Kada
O svemiru. se dužina između te dvije zvijezde produži pet
puta dođe se do Sjevernjače, alfe Malog Me-
Što ti se najviše sviđa u astronomiji? dvjeda (lat. Ursa Minor).

Sve mi je super, ali najviše raspoznavanje zvi- Imaš li neki uzor u astronomiji?
ježđa.
Nikola Kopernik.
Kako si se osjećao kad si postigao maksi-
malno bodova na školskom natjecanju te Što tvoji roditelji misle o toj aktivnos-
na županijskom postigao dovoljno bodo- ti?
va za plasman na državno?
Vrlo su zadovoljni i htjeli bi još više naučiti o
Bio sam jako sretan. Poseban osjećaj. tome.

Kako su drugi učenici reagirali? Jesu li Koji su ti planovi za dalje vezano uz
se i oni zainteresirali da se priključe sku- astronomiju?
pini?
Htio bih još više naučiti i ići na više natjecanja.
Čestitali su mi, a neki su se i zainteresirali. Vi-
djet ćemo iduće godine. 39

Štefica Dumančić Poljski: Kako smo Omiljena astrognozija
pokrenuli astronomiju u našoj školi

Ove školske godine odlučila sam pokrenuti No, velik dio odradio je i Pavel kod kuće: učio je iz
nešto novo i učenicima zanimljivo - astro- pripremljenih i ponuđenih izvora, rješavao dodatne
nomiju. Kako sam se i sama tijekom školo- zadatke, pisao sažetke. Dosta se i crtalo. Naime, jed-
vanja bavila astronomijom, odluku nije bi- no od područja astronomije kojim smo se intenzivno
lo teško donijeti. Učenik 6. a razreda Pavel bavili bio je astrognozija – nalaženje i raspoznavanje
Matuša Popović oduvijek je pokazivao zvijezda i zviježđa na noćnome nebu. Kasnije se po-
najviše entuzijazma i želje za učenjem bilo kazalo da je ovaj dio astronomije Pavela i najviše
čega novoga, na moje pitanje bi li htio uči- zainteresirao.
ti astronomiju, očekivano je odgovorio po-
tvrdno. Vidjela sam odmah da ga je tema Na astronomiji smo učili o Suncu i Sunčevu sustavu,
jako zainteresirala i da jedva čeka početi. o kretanjima u svemiru, o galaksijama, kometima,
Radila sam s njim individualno i priprema- meteorima i meteoritima, o zvijezdama i zviježđima,
la ga za natjecanja. o snalaženju na nebeskom svodu… Proučavali smo
zvjezdane karte, crtali zviježđa, promatrali zvijezde,
Nastava astronomije odvijala se, uz odob- mjerili udaljenosti među zvijezdama…
renje ravnateljice, u prostorijama škole,
iako to zapravo nije bila izvannastavna ak-
tivnost. Naime, s Pavelom sam radila pot-
puno volonterski i u svoje i njegovo slobo-
dno vrijeme. Također, literatura u obliku
udžbenika za astronomiju ne postoji. Ali,
literature za učenje ima puno:
različite enciklopedije, web
stranice, slikovnice, knjige s
temom astronomije. Tako da
sam zapravo sama napravila
svoj plan rada i materijale za
učenike: tekstove za čitanje,
sažetke, radne listiće, pitanja,
aplikacije…

Lijepa međuškolska suradnja

Izrađivali smo plakate i pisali eseje. Kako je ova godina zaista neobična, povezali smo se i virtu-
alno, pa smo, i prije nastave na daljinu, komunicirali i dijelili materijale preko Teamsa. U grupi
na Teamsu Pavel je bio sa članovima astronomske grupe iz drugih škola tako da je tu, na razini
učenika, ostvarena i lijepa međuškolska suradnja.

40

Svake godine se, u organizaciji Agencije za od- Rad uz pomoć astronomskih grablji
goj i obrazovanje, za učenike osnovnih i sred-
njih škola, uz ostala natjecanja, organizira i na- Međutim, došli smo do novog proble-
tjecanje iz astronomije. Ove godine naša škola ma: nismo imali nikakvih pomagala
se prijavila za sudjelovanje na natjecanju. Ispalo kojima bismo proveli istraživanje. Ov-
je da smo prva škola iz KZŽ, uz OŠ Veliko Tr- dje nam je pomogao školski domar te
govišće, koja je prijavila učenike za ovo natjeca- je izradio pomagalo koje se naziva
nje. Uspjeh na školskom natjecanju bio je jako, astronomske grablje i uz pomoć ko-
jako dobar, rekla bih čak neočekivan. Pavel je jeg smo mogli mjeriti udaljenosti zvi-
postigao maksimalan broj bodova! jezda na noćnom nebu. Izradu rada
prekinula je pandemija uzrokovana vi-
Nakon ovog lijepog uspjeha, trebalo se pripre- rusom COVID 19. Natjecanje je otka-
miti za županijsku razinu. Intenzivno smo učili i zano, kao i sva ostala natjecanja učeni-
nalazili se više puta tjedno kako bismo se stigli ka ove godine. Ostaje žal što nismo
pripremiti. Na županijskom natjecanju sudjelo- nakon svih ovih dobrih rezultata, entu-
valo je troje učenika i Pavel je bio među njima. zijazma, volje i uloženog velikog truda
Vrlo visok postotak riješenosti testa otvorio je otišli na državno natjecanje i odmjerili
put prema državnom natjecanju koje je trebalo svoje snage s učenicima škola iz cijele
biti održano u svibnju. Hrvatske u kojima je tradicija učenja
astronomije puno dulja. A u Pavelov
Uz dodatno vježbanje teorijskih sadržaja i rješa- mogući uspjeh na tom natjecanju uo-
vanja zadataka, za državnu razinu natjecanja, pće nisam sumnjala.
potrebno je napisati i stručni rad sa svim
značajkama znanstvenog rada: odabrati temu, No, unatoč tome, ostala su lijepa prija-
provesti istraživanje, proučiti dostupnu literatu- teljstva među učenicima sklopljena tije-
ru na tu temu, napisati rad strukturiran u obliku kom županijskog natjecanja, koja su se
znanstvenog rada. Pavel je odabrao temu iz as- nastavila i na drugim aktivnostima
trognozije te smo počeli raditi na tome.
(npr. na natjecanjima goa, koji je ta-
kođer ove godine prvi put pokrenut u
našoj školi).

Nadamo se da ćemo imati priliku nas-
taviti s radom i nizanjem uspjeha slje-
dećih godina. A prije svega, upozna-
vati ovu lijepu znanost i otkrivati
njezine tajne i zanimljive činjeni-
ce o objektima koji su tako dale-
ko od nas da nam je to teško i za-
misliti.

41

I za kraj, za ljubitelje astronomije i one koji će to tek postati, evo nekoliko zadata-
ka s ovogodišnjeg natjecanja iz astronomije.

Komet se približava Suncu. Njegov je rep usmjeren:
a. prema Suncu
b. suprotno od Sunca
c. suprotno od smjera gibanja
d. bilo kako

Koja dva planeta ni uz najbolje teleskope ne možemo vidjeti na noćnom nebu u po-

noć?

Svakom od planeta crtom pridruži njegov prirodni satelit.

Mars Amaltea

Jupiter Japet

Saturn Phobos

Uran Titania

Neptun Triton

Pokušajte na internetu pronaći odgovore na ova pitanja. A usput naučiti još štošta o
ovoj lijepoj znanosti.

Napisala: Štefica Dumančić Poljski, prof. mat.

Pavel Matuša Popović (prvi s lijeva) na županijskom natjecanju
iz Astronomije s učenicima iz OŠ Veliko Trgovišće

42

43

Učenici nižih razreda s učiteljem i učiteljicama
povodom obilježavanja Dana ružičastih majica

44

100. dan škole
u 1. a

Obilježavanje Dana
ružičastih majica u 1. b

Naša mala
knjižnica u 2. a

45

3. a, 3. b i 4. a
u Zagrebu

46

U utorak, 25. veljače, stavili smo maske, odbacili
pravila i školu proglasili Mačjom republikom. Pred-
metna nastava u školi je organizirala fašničku priredbu, a
razredna nastava sudjelovala je u Dječjem fašniku u Stu-
bakima. Kreacija, uzbuđenja i sreće nije nedostajalo. Ne-
podmitljiva vještica, samozatajna Mini i opasni Zoro ruko-
vodili su učiteljicom Njemačkog jezika Martinom Kovačec,
psihologinjom Valentinom Posavec i vjeroučiteljem Želj-
kom Dre-
venom pri
odabiru
najorigi-
nalnijih
maski
učenika
predmet-
ne nasta-
ve. Na-
grade ko-
je su dije-
lili – vou-
čeri za
pomoć pri
organiza-
ciji učenja za tri najuspješnije maske u svakom razredu i
jedan dan nastave u školskom okolišu za najuspješniju raz-
rednu masku – svima su bile vrlo primamljive i vrijedne
kvalitetne pripreme.

47

Svaki je razred prezentirao zajedničku masku i
scenski nastup koju su osmislili i realizirali sa svo-

jim razrednicima.

Tako je 5. a učiteljice Marine
Klauški, maskiran u prirodu i o-
koliš, progovorio u ime Zemlje i
odaslao ozbiljnu poruku: Ču-
vajte naš planet Zemlju!

5. b razred učiteljice Da-
nijele Miklec, maskiran u
mačju kraljevsku obitelj,
bio je dodatno ponosan
na svoju razrednicu koja
je spontano vodila pri-
redbu odjevena u dvor-
skog pisara.

Veseli, raspjevani i rasplesani
šestaši učiteljice Marijane Pav-
lović utjelovili su farmere i svo-
jom energijom zapalili publiku.
To je bilo dovoljno žiriju da u-
pravo njih nagradi za ukupno
najuspješniju razrednu masku.

48

7. a učiteljice Romine
Gorički donio je blješta-
vilo 80-ih i zabavio nas
odličnim izborom glaz-
be.

7. b je prikazao svadbu, a uči-
teljica Monika Grabušić imala
je posla pri objašnjavanju rod-
binskih veza i uloge voditelja
svadbe.

Osmaši učiteljice Martine
Debeljak, odlučili su biti
kao mafijaši totalno cool,
što im je i uspjelo.

Kako to obično biva nakon školskog fašnika, jedni su plakali od sreće,
a drugi od tuge. Ali, kao i svake godine, bilo je fenomenalno.

49

Učenici razredne nastave, u društvu susjednih vrtićanaca, popodne su se u
povorci uputili prema Parku Matije Gupca te ispred muzičkog paviljona
Specijalne bolnice pogledali kazališnu predstavu „Ježeva kućica“. Za pro-
gram i krafne pobrinula se Turistička zajednica i Općina Stubičke Toplice.
Stoga je načelnik Josip
Beljak također nazočio
manifestaciji.

Osim razrednica Martine Drempetić, Dubravke Orešić Dreven, Davor-
ke Maček, Monike Barić, Mirne Domitrek Avirović i Anite Kobelščak, u
fašničkim kreacijama vesele povorke uživali su učitelji Željko Dreven i
Bernarda Zrinski, ravnateljica Brigitte Gmaz, knjižničarka Blanka Doko,

pedagog Goran Jenić i psihologinja Valentina Posavec. Bio je to
stvarno jedan poseban dan.

50