Davor Brčić, Marko Šoštarić - Parkiranje i garaže - priručnik (1)

4 Parkirališta na otvorenom prostoru

Tablica 4-2. Dimenzije okomitih i kosih mjesta za parkiranje

Ω - kut parkiranja(°) 45 54 63 72 81 90
š - osnovna širina p.m. - m 2,5 2,5 2,5 2,5 2,5 2,5
l - osnovna duljina p.m. - m 6,86 6,37 5,95 5,63 5,32
šc - širina ceste (jednosmjerna) 3,5 4,5 5,25 5
šc - širina ceste (dvosmjerna) 3 3,5 4 4,5 5,25 6
L1 - m 3 3,09 4 2,63 2,53 6
L2 - m 3,54 5,15 2,81 5,35 5,25 2,5
L3- m 4,85 4,42 5,3 4,97 5,06 5
L4- m (jednosmjerno) 3,97 8,65 4,73 9,85 10,5 5
L5- m (jednosmjerno) 7,85 13,81 9,3 15,21 15,76 11
L6- m (jednosmjerno) 12,7 13,07 14,6 14,82 15,56 16
L7- m (jednosmjerno) 11,82 12,34 14,04 14,44 15,37 16
L4- m (dvosmjerno) 10,93 8,65 13,47 9,85 10,5 16
L5- m (dvosmjerno) 7,85 13,81 9,3 15,21 15,76 11
L6- m (dvosmjerno) 12,7 13,07 14,6 14,82 15,56 16
L7- m (dvosmjerno) 11,82 12,34 14,04 14,44 15,37 16
10,93 13,47 16
Izvor: [22]

Primjer projektiranja kosih mjesta za parkiranje s mogućnošću korištenja prevjesa i bez te
mogućnosti dimenzijama iz tablice 4–2. dan je na slikama 4–4. i 4–6. Primjer putanje automobila
prilikom parkiranja na kosom parkirališnom mjestu s mogućnošću korištenja prevjesa i bez nje s
označenim tragom kotača i tragom vanjskog ruba karoserije vozila prikazan je na slikana 4–5. i 4–7.

Slika 4-4. Kosa parkirališna mjesta s osnovnim Slika 4-5. Putanja automobila prilikom parkiranja na
dimenzijama (bez korištenja prevjesa) kosom parkirališnom mjestu (bez korištenja prevjesa)

Parkiranje i garaže 45

4 Parkirališta na otvorenom prostoru

Slika 4-6. Kosa parkirališna mjesta s osnovnim Slika 4-7. Putanja automobila prilikom parkiranja na
dimenzijama (s korištenjem prevjesa) kosom parkirališnom mjestu (s korištenjem prevjesa)

4.1.3 Okomito parkiranje

Okomito parkiranje podrazumijeva parkiranje vozila pod kutom od 90° u odnosu na os
prometnice, odnosno pod kutom od 90° u odnosu na smjer kretanja vozila. Okomito parkiranje
omogućuje smještaj najvećeg broja parkiranih vozila po dužnom metru površine za parkiranje, ali
zahtijeva najveću širinu parkirališne površine i prostora za ulazak na parkirališno mjesto.

Prednost okomitog načina postavljanja mjesta za parkiranje odnosi se na omogućavanje ulaska
na parkirališno mjesto iz oba smjera te, u odnosu na koso postavljanje, bolje iskorištavanje
parkirališne površine.

Nedostatak okomitog parkiranja je u velikoj širini prostora za ulazak na parkirališno mjesto i
izlazak s parkirališnog mjesta (min. ≈ 6,00 m) koja premašuje čak i širinu nekih gradskih dvosmjernih
ulica što onemogućuje primjenu okomitih mjesta za parkiranje u takvim ulicama.

Preporučena širina okomitoga parkirališnog mjesta iznosi 2,50 m (min. 2,30 m), a dubina 5,00
m. Ako na okomitom parkirališnom mjestu postoji mogućnost natkrivanja unutarnjeg ruba
parkirališnog mjesta prevjesom, dubina parkirališnog mjesta može se skratiti za 0,70 m.

Primjer projektiranja okomitih mjesta za parkiranje s mogućnošću i bez mogućnosti korištenja
prevjesa prikazan je na slikama 4–8. i 4–10. Primjer putanje automobila prilikom parkiranja na kosom
parkirališnom mjestu s mogućnošću i bez mogućnosti korištenja prevjesa s označenim tragom kotača i
tragom vanjskog ruba karoserije vozila prikazan je na slikama 4–9. i 4–11.

Parkiranje i garaže 46

4 Parkirališta na otvorenom prostoru

Slika 4-8. Okomita parkirališna mjesta s osnovnim Slika 4-9. Putanja automobila prilikom parkiranja na
dimenzijama (bez korištenja prevjesa) okomitom parkirališnom mjestu (bez korištenja

prevjesa)

Slika 4-10. Okomita parkirališna mjesta s osnovnim Slika 4-11. Putanja automobila prilikom parkiranja na

dimenzijama (s korištenjem prevjesa) okomito parkirališnom mjestu (s korištenjem prevjesa)

Parkiranje i garaže 47

4 Parkirališta na otvorenom prostoru

4.1.4 Pozicija uličnih mjesta za parkiranje u odnosu na os prometnice

Parkirališta na ulici mogu se u odnosu na os prometnice postaviti na sljedeće načine:

a) na kolniku uz rub kolnika

b) na kolniku u sredini kolnika

c) na nogostupu

d) dijelom na nogostupu, dijelom na kolniku.

Postavljanje mjesta za parkiranje uz rub kolnika najprikladniji je način postavljanja jer ulazak
na parkirališno mjesto i izlazak s njega nije ometan rubnim kamenom, odnosno vozilo prilikom
parkiranja ostaje na kolniku uz njegov (u pravilu) desni rub.

Takav način postavljanja je najprikladniji s aspekta sigurnosti pješačkog prometa jer vozila
prilikom parkiranja ne ulaze na prostor gdje je moguće kretanje pješaka.

Nedostatak tog načina postavljanja mjesta za parkiranje je u tome što se za cijelu širinu, odnosno
duljinu parkirališnog prostora zauzima kolnička površina. To u većini slučajeva nije moguće pri
formiranju novih parkirališnih površina na postojećim gradskim ulicama jer zahtijeva prenamjenu
voznih trakova u parkirališne površine čime se znatno smanjuje propusna moć prometnica.

Postavljanje mjesta za parkiranje na sredini kolnika moguće je na ulicama širokoga poprečnog
presjeka. Prednosti takvog postavljanja su u tome što se takva parkirališna mjesta mogu jednostavno
koristiti iz oba smjera vožnje, te što takve parkirališne površine razdvajaju prometne tokove iz
suprotnih smjerova.

Negativnost takvog postavljanja mjesta za parkiranje je u tome što je vozačima otežan pristup od
vozila do pješačkih površina i obrnuto, jer se moraju kretati središnjim dijelom kolnika do najbližega
pješačkog prijelaza ili moraju prelaziti kolnik izvan pješačkog prijelaza.

Naglašena je negativna strana takvog postavljanja mjesta za parkiranje, pri uzdužnom
postavljanju, u ulicama u kojima su parkirališna mjesta postavljena u sredini, a sa svake strane
parkirališne površine postoji samo jedan prometni trak u jednom smjeru. U tom slučaju širina
prometnog traka mora iznositi najmanje 4,50 metara radi ostvarenja minimalne širine kolnika između
čvrstih prepreka iako je za ulazak na parkirališno mjesto i izlazak s njega dovoljna širina 3,50 m.
Takvim dizajnom koristi se vrlo velika površina za ostvarenje relativno malog broja mjesta za
parkiranje, odnosno najmanje je racionalna.

Postavljanje mjesta za parkiranje na nogostupu (na postojećim prometnicama) povoljan je
način postavljanja mjesta za parkiranje s aspekta propusne moći, odnosno kapaciteta prometnice za
promet motornih vozila, jer takav način postavljanja ostavlja čitav prostor kolnika za kretanje vozila.

Međutim, takav način postavljanja mjesta za parkiranje ima negativan utjecaj na razinu
sigurnosti odvijanja prometa u odnosu na postavljanje mjesta za parkiranje cijelom širinom na kolniku.

Negativan utjecaj uzrokovan je time što vozači prilikom parkiranja napuštaju razinu kolnika,
odnosno dijelom vozila moraju visinski savladati nogostup (ako nije prilagođen i skošen), što može
ugroziti pješake. Također, parkiranje vozila na nogostup produljuje radnju parkiranja, odnosno vrijeme
ometanja tekućeg prometa vozilima koja se parkiraju.

Parkiranje i garaže 48

4 Parkirališta na otvorenom prostoru

Potrebno je naglasiti da se dizajniranjem parkiranja na nogostupu (dijelom ili cijelom duljinom)
oduzima projektirana površina pješacima i namjenjuje se za osobna vozila, što često može rezultirati
negativnim efektom u ukupnom javnom mnijenju. Parkiranje na nogostupu treba u pravilu izbjegavati.

Postavljanje mjesta za parkiranje dijelom na nogostupu, a dijelom na kolniku dobar je način
kako bi se optimalno iskoristili širina kolnika i nogostupa koju je moguće koristiti za parkiranje vozila.
Na taj način moguće je parkirališna mjesta smjestiti na ulicu na način da se znatno ne smanji ni
propusna moć prometnice za vozila ni propusna moć, odnosno udobnost kretanja pješaka na pješačkim
površinama.

Takav način postavljanja mjesta za parkiranje ima jednak negativan utjecaj na razinu sigurnosti
odvijanja prometa kao i pri dizajniranju mjesta za parkiranje u cjelini na kolniku.

Pri postavljanju mjesta za parkiranje na kolnik potrebno je voditi računa o tome da se ostavi
dovoljna širina prostora za kretanje pješaka koja iznosi min. 1,60 m. U visokourbaniziranim
područjima i u starogradskim jezgrama gradova iznimno je moguće minimalnu širinu za kretanje
pješaka smanjiti i na iznos manji od 1,60 m, ali uz posebno obrazloženje i analizu utjecaja takvog
suženja na sigurnost odvijanja pješačkog prometa.

Parkiranje i garaže 49

4 Parkirališta na otvorenom prostoru

Postavljanje uz rub kolnika Postavljanje na sredini kolnika

Postavljanje dijelom na kolnik Postavljanje na nogostup
a dijelom na nogostup

Slika 4-12. Način postavljanja mjesta za parkiranje na ulici u odnosu na rub kolnika

Parkiranje i garaže 50

4 Parkirališta na otvorenom prostoru

4.1.5 Rubni prometni trakovi uz ulična parkirališta

U ulicama u kojima to prostorne mogućnosti dozvoljavaju poželjno je između mjesta za
parkiranje i voznih trakova osigurati međutrak, odnosno rubni trak. Rubni trak se dizajnira između
vanjskog ruba mjesta za parkiranje i ruba voznog traka.

Tim trakom, koji pripada u parkirališnu površinu, moguće je kompenzirati višak prostora između
poželjnoga uskoga prometnog traka (uski trak može biti poželjan, npr. kako bi se tom mjerom optički
postiglo umirenje prometnog toka) i širine manevarske površine nužne za ulazak na parkirališno
mjesto ili izlazak s parkirališnog mjesta.

Rubnim trakom moguće je omogućiti prostor za kretanje pješaka od parkiranog vozila do
pješačkog nogostupa ili pješačkog prijelaza (što je posebno važno za parkirališne površine na sredini
ulice).

Širina rubnog traka iznosi najmanje 0,30 m, a najveća širina ne bi trebala prelaziti više od 1,00
m, kako bi se izbjegla mogućnost nepropisnog zaustavljanja ili parkiranja na rubnom traku.

Razdjelna crta između voznog traka i rubnog traka označuje se isprekidanom crtom na kolniku
duljine punog dijela 1,00 m i duljine praznog dijela 1,00 m. Primjer označavanja mjesta za parkiranje s
rubnim trakom prikazan je na slici 4–13.

Slika 4-13. Primjer korištenja rubnog traka

Parkiranje i garaže 51

4 Parkirališta na otvorenom prostoru

4.1.6 Mjesta za parkiranje posebne namjene

U mjesta za parkiranje posebne namjene pripadaju rezervirana parkirališna mjesta: parkirališta
za osobe s invaliditetom i smanjene pokretljivosti, parkirališna mjesta za vozače koji u vozilima
prevoze malu djecu te parkirališna mjesta za žene.

Rezervirana parkirališna mjesta

Rezervirana parkirališna mjesta se dimenzijama ne razlikuju od običnih mjesta za parkiranje već
se samo označavaju žutom bojom i oznakom R unutar parkirališnog mjesta. Parkirališna mjesta mogu
se rezervirati za različite namjene: dostavu, posebnoga korisnika (zakupljena i rezervirana mjesta za
parkiranje), korisnike određene ustanove ili lokala, itd.

Parkirališna mjesta za osobe s invaliditetom ili smanjene pokretljivosti

Parkirališna mjesta za osobe s invaliditetom i smanjene pokretljivosti, osim normalnog prostora
za parkiranje vozila, sadržavaju i dodatni prostor za ulazak u vozilo i izlazak iz vozila.

Širina parkirališnog mjesta je 2,50 m, a širina dodatnog prostora 1,00 ili 1,40 m. Ako je
parkirališno mjesto za osobe s invaliditetom na krajnjoj poziciji u nizu mjesta za parkiranje, odnosno
ako se s vanjske strane dodatnog prostora za ulazak u vozilo i izlazak iz vozila nalazi površina za
kretanje pješaka ili druga površina bez visoke fizičke prepreke, širina dodatnog prostora iznosi 1,00 m.

Ako se parkirališno mjesto za osobe s invaliditetom nalazi između dvaju normalnih parkirališnih
mjesta, širina dodatnog prostora iznosi 1,40 m. Parkirališna mjesta za osobe s invaliditetom označena
su žutom bojom. Unutar parkirališnog mjesta ucrtava se simbol za osobe s invaliditetom. Dodatna
površina za ulazak u vozilo i izlazak iz vozila ispunjava se crtama širine 0,10 m, s razmakom između
osi crta 0,20 m i pod kutom od 45° u odnosu na položaj parkirališnog mjesta.

Kosa parkirališna mjesta za osobe s invaliditetom izvode se istovjetno parkiralištima pod pravim
kutom na način da se osigura širina dodatnog prostora 1,00 ili 1,40 metra okomito na uzdužnu os
parkirališnog mjesta. Uzdužna parkirališna mjesta za osobe s invaliditetom s dodatnim prostorom nisu
uobičajena jer, u pravilu, nije moguće osigurati dodatni prostor na nogostupu ili kolniku. Uzdužna
parkirališna mjesta mogu se izvoditi u dimenzijama klasičnih mjesta za parkiranje na način da se
obilježe žutom bojom i oznakom invalida.

Parkirališna mjesta za vozila u kojima se prevoze djeca do šest godina starosti

Parkirališna mjesta za vozila u kojima se prevoze mala djeca „obiteljski parking“ obilježavaju se
kako bi se roditeljima s malom djecom olakšalo iznošenje djece i dječje opreme iz vozila.

Prema zakonskim propisima Republike Hrvatske, kao i prema zakonima većine europskih
zemalja, djecu do šest godina starosti nužno je prevoziti u autosjedalicama. Ulazak u autosjedalicu i
izlazak djece iz autosjedalice, posebno djece do dvije godine starosti, znatno je složeniji i zahtijeva
mnogo više prostora od klasičnog ulaska u automobil. Iz tog razloga uz parkirališno mjesto za
obiteljski parking potrebno je predvidjeti dodatni prostor koji omogućuje potpuno otvaranje svih vrata
automobila te normalni prilaz automobilu.

Preporučena dodatna površina oko parkirališnog mjesta iznosi 1,00 metar i može se postavljati
jednostrano ili obostrano. U slučaju ako se dodatna površina postavlja dvostrano, širinu parkirališnog
mjesta moguće je suziti na 2,30 m.

Parkiranje i garaže 52

4 Parkirališta na otvorenom prostoru

U Republici Hrvatskoj obiteljska parkirališna mjesta postoje tek ispred nekoliko trgovačkih
centara, dok su u Europi i svijetu ona uobičajena. Takav tip mjesta za parkiranje bilo bi, osim uz
trgovačke centre, nužno obilježiti u blizini vrtića, dječjih zdravstvenih ustanova, igraonica i sl.

Mjesta za parkiranje žena-vozačica

Parkirališna mjesta za žene postavljaju se, u pravilu, na mjestima gdje može biti ugrožena
sigurnost pripadnica slabijeg spola. Takva mjesta za parkiranje postavljaju se u ulicama sa slabijim
intenzitetom prometa, bliže stupovima javne rasvjete ili sustavima videonadzora, zatim u parkirališnim
garažama bliže ulazu u garažu i izlazu iz garaža ili u blizini nadzorne prostorije ili sustava
videonadzora.

Parkirališna mjesta namijenjena ženama-vozačicama ne razlikuju se od običnih mjesta za
parkiranje, već je naglasak na poziciji mjesta za parkiranje u osobnom sigurnosnom smislu. Pogrešno
je tumačenje da su ta parkirališna mjesta komotnija s povećanim dimenzijama pristupnih površina
kako bi se ženama olakšao ulazak na parkirališno mjesto ili izlazak iz parkirališnog mjesta.
Specifičnost parkirališnog mjesta je jedino u tome što su to mjesta na pozicijama sigurnijih dijelova
parkirališnih površina, kako bi se povećala osobna sigurnost kretanja žena u noćnim satima.

Parkiranje i garaže 53

4 Parkirališta na otvorenom prostoru

Rezervirana parkirališna Parkirališna mjesta za osobe
mjesta smanjene pokretljivosti

Obiteljska parkirališna mjesta Parkirališna mjesta za žene

Slika 4-14. Parkirališna mjesta za posebne namjene

Parkiranje i garaže 54

4 Parkirališta na otvorenom prostoru

4.2 IZVANULIČNE POVRŠINE ZA PARKIRANJE

Izvanulične površine za parkiranje - parkirališta su površine na otvorenom prostoru u razini
izvan prometnice, a namijenjena su za parkiranje većeg broja vozila.

Broj mjesta za parkiranje na parkiralištu može iznositi od nekoliko mjesta za parkiranje pa sve
do nekoliko stotina. Površina i oblik parkirališta ovise o površini i obliku prostora na kojemu se
predviđa parkiralište, ako se ono predviđa u već izgrađenim područjima. Ako se parkiralište predviđa
u planovima ili projektima novih naselja ili objekata, površinu je potrebno prilagoditi proračunatom
broju mjesta za parkiranje uz poštivanje optimalnog rasporeda.

Parkiranje vozila na posebnim parkiralištima znatno je povoljnije za urbanu cjelinu od uličnog
parkiranja jer eliminira sve negativne utjecaje uličnog parkiranja na propusnu moć i razinu usluge
gradskih prometnica, te negativne utjecaje na sigurnost odvijanja prometa motornih vozila i pješaka.

Osim toga, u današnje vrijeme moderna urbana arhitektura preporuča uklanjanje mjesta za
parkiranje s ulica u gradskim središtima, kako bi se na prostorima uličnih parkirališta osigurale
dodatne površine za kretanje pješaka, biciklista ili neku drugu namjenu koja nije u funkciji motornog
prometa. Međutim, u središtima većine gradova nema prostora za izgradnju ili obilježavanje novih
parkirališta na površini, pa se u tom slučaju parkirališta s ulica izmještaju u podzemne ili nadzemne
parkirališne objekte (garaže).

Posebnu pažnju smještaju i kapacitetu parkirališta treba posvetiti prilikom urbanističkog
planiranja. Pri izradbi prostornih i urbanističkih planova potrebno je voditi računa o potrebama vozila
u mirovanju, i tada, dok je još moguće odrediti optimalan smještaj i kapacitet parkirališnih površina.

4.2.1 Dizajn i kapacitet parkirališta

Pri dizajnu i određivanju kapaciteta parkirališta u praksi postoje dva slučaja:

 parkiralište je potrebno dizajnirati na zadanoj površini gdje postoje čvrste granice
prostora koji se može iskoristiti za parkiralište, a koji je manji od stvarnih potreba

 parkiralište nema prostornih ograničenja, a površina koja se može iskoristiti za
dizajniranje parkirališta je veća od potrebne.

U prvom slučaju je na zadanoj površini potrebno utvrditi optimalan položaj i raspored mjesta za
parkiranje i manevarskih površina kojim će se iskoristiti površina za najveći broj mjesta za parkiranje
s obzirom na veličinu i oblik raspoložive površine. Dizajn parkirališta je moguće na taj način izraditi
prostoručno uzimajući u obzir moguće položaje mjesta za parkiranje te minimalne dozvoljene
dimenzije mjesta za parkiranje i manevarskih površina.

Osim prostoručne metode, dizajn mjesta za parkiranje, a time i proračun ponude mjesta za
parkiranje, moguće je izraditi nekim od specijaliziranih računalnih programa za dizajn parkirališta. Ta
metoda je brža, ali zahtijeva inženjerske sposobnosti i ekspertna znanja iz područja parkiranja i
primjene programskih alata, kako bi se u programu zadali ispravni polazni parametri.

U slučaju kada je parkiralište potrebno dizajnirati na površini koja nema prostorno ograničenje,
odnosno kada je moguće napraviti parkiralište s onoliko mjesta za parkiranje koliko je računski
potrebno, prije početka dizajna parkirališta potrebno je precizno proračunati potreban broj mjesta za
parkiranje jednom od metoda opisanom u poglavlju 3 Dimenzioniranje ponude parkiranja. Kada se
odredi potreban broj mjesta za parkiranje, određuje se njihov položaj i međusobni razmještaj na
površini za parkiranje. Nakon što se na predviđenoj parkirališnoj površini postigne zadani broj mjesta

Parkiranje i garaže 55

4 Parkirališta na otvorenom prostoru

za parkiranje, dizajniraju se vanjske granice parkirališta i oblikuju konačni izgled i veličina površine
za parkiranje.

Za prosječno parkiralište moguće je iskustveno prikazati okvirni odnos ukupne površine i broja
mjesta za parkiranje, odnosno koeficijent iskoristivosti površine za parkiranje na način

(10)

gdje je:
– broj mjesta za parkiranje

– površina predviđena za formiranje parkirališta

Iz navedenog proizlazi da je za parkiranje jednog vozila potrebna bruto površina od 25,0 m2. U
tu površinu ulazi prosječna površina za smještaj parkiranog vozila (2,5 m x 5,0 m = 12,5 m2) i
zajednička površina za kretanje vozila po parkiralištu radi dolaska na parkirališno mjesto i odlaska s
parkirališnog mjesta podijeljena s ukupnim brojem mjesta za parkiranje (u prosjeku oko 12,5 m2).
Potrebno je napomenuti da je navedeni odnos aproksimativan za prosječan broj mjesta za parkiranje
(od 200 do 300 mjesta), dok se taj odnos mijenja za manje ili veće površine za parkiranje.

4.3 OBLIKOVANJE PARKIRALIŠTA

Oblikovanje parkirališta podrazumijeva razmještanje mjesta za parkiranje i unutarnjih
prometnica na parkiralištu, ulaza na javne prometnice, odnosno izlaza s javnih prometnica, te
organizaciju prometnih tokova na parkiralištu. Postoji nekoliko osnovnih tipova oblikovanja mjesta za
parkiranje na parkiralištima. Osnovni tipovi su:

 pravokutno postavljanje
 koso postavljanje

o obično koso postavljanje
o postavljanje u obliku parketa
o postavljanje u obliku riblje kosti
 kombinirano postavljanje.
Pri postavljanju mjesta za parkiranje na parkiralištu važno je što racionalnije iskoristiti
raspoloživi prostor. Osnovno pravilo za racionalno iskorištavanje prostora kod svih tipova postavljanja
podrazumijeva da jedan prolaz u pravilu opslužuje dva niza mjesta za parkiranje.

Pravokutno postavljanje

Pravokutno postavljanje mjesta za parkiranje je postavljanje mjesta za parkiranje pod kutom od
90° u odnosu na os prolaza ili na rub parkirališne površine.

Osnovno pravilo pri pravokutnom postavljanju je prvi red mjesta za parkiranje postaviti
prislonjeno na najdulju stranicu parkirališne površine. Uz prvi red se postavi prolaz. Sa suprotne strane
prolaza postavlja se dvostruki red mjesta za parkiranje, nakon toga prolaz pa opet dvostruki red mjesta
za parkiranje i tako dok se ne popuni ukupna širina površine predviđene za parkiralište.

Parkiranje i garaže 56

4 Parkirališta na otvorenom prostoru

Uz suprotni rub parkirališne površine postavlja se jedan red mjesta za parkiranje kao i uz početni
rub. Širina dvaju redova mjesta za parkiranje i jednog prolaza definirana je kao modul parkiranja i ona
se smatra osnovnim parametrom pri dizajniranju parkirališnih površina. Širina reda mjesta za
parkiranje pri pravokutnom postavljanju iznosi 5,0 metara, a širina prolaza 6,0 metara iz čega proizlazi
da je širina osnovnog modula 16,0 m. Širina jednog mjesta za parkiranje može biti u rasponu od 2,30
m do 2,50 m.

Kako bi se postigla optimalna iskoristivost prostora namijenjenog za parkiranje, širina
navedenog prostora trebala bi, ako prostorne mogućnosti to dozvoljavaju, biti višekratnik osnovnog
modula, odnosno broja 16. Uz rubove parkirališne površine okomite na osnovne rubove (dulje stranice
parkirališne površine), parkirališna mjesta je također preporučljivo postaviti okomito uz sam rub na
način da se postavi jedan red parkirališnih mjesta pa prolaz, a nakon prolaza počinju osnovni redovi
mjesta za parkiranje.

Za postavljanje ulaza, odnosno izlaza s parkirališta optimalan položaj je u nastavku krajnjih
prolaza, i to na dijagonalno suprotnim stranama parkirališta.

Organizacija prometnih tokova na prometnicama parkirališta s pravokutnim postavljanjem,
odnosno na prolazima preporuča se kao dvosmjerno odvijanje prometa jer je širina prolaza definirana
minimalnom širinom manevarskog prostora za ulazak na okomito parkirališno mjesto i izlazak s njega,
a iznosi 6,0 metara što je dovoljno za organizaciju dvosmjernog odvijanja prometa.

Dvosmjernom organizacijom prometa na unutarnjim prometnicama parkirališta omogućuje se
najjednostavniji dolazak od ulaza na parkiralište do slobodnoga parkirališnog mjesta te odlazak prema
izlazu. Dvosmjerno odvijanje prometa na unutarnjim prometnicama parkirališta osigurava i najmanju
duljinu putovanja na parkiralištima.

Prednost pravokutnog postavljanja parkirališta je najjednostavnija konstrukcija i
najjednostavnije izvođenje. Dodatna prednost takvog postavljanja je i velika širina prolaza koji mogu
biti jednosmjerni i dvosmjerni što pojednostavnjuje organizaciju prometnih tokova na parkiralištu te
najjednostavniji dolazak i odlazak s parkirališnog mjesta uz najkraći prijeđeni put.

Prikaz konstrukcije parkirališta s optimalnim pravokutnim razmještajem mjesta za parkiranje
prikazan je na slici 4–15.

Parkiranje i garaže 57

4 Parkirališta na otvorenom prostoru

Slika 4-15. Parkiralište s optimalnim pravokutnim razmještajem mjesta za parkiranje

Parkiranje i garaže 58

4 Parkirališta na otvorenom prostoru

Koso postavljanje

Koso postavljanje mjesta za parkiranje dobije se ako se kut postavljanja u odnosu na rub
parkirališne površine, odnosno prolaza, smanji na vrijednost manju od 90°. Parkirališta je moguće
postaviti u svim standardnim kutovima od 45° do 81°, a prema potrebi i pod drugim kutovima.
Osnovno pravilo postavljanja je slično kao i kod pravokutnog postavljanja. Širina reda mjesta za
parkiranje te širina prolaza ovisna je o kutu postavljanja mjesta za parkiranje pa je tako i širina
osnovnoga parkirališnog modula varijabilna. Uz sporedne (kraće) rubove parkirališne površine, pri
takvom rasporedu mjesta za parkiranje, ne postavljaju se kosa parkirališna mjesta nego okomita ili se
prostor uz sporedni rub ostavlja za prolaz, odnosno internu prometnicu parkirališta.

Specifičnost takvog postavljanja mjesta za parkiranje je u tome što se na susjednim prolazima
dobiva jednosmjerno kretanje prometnih tokova u suprotnim smjerovima što omogućuje dobru
organizaciju prometnih tokova.

Pri dizajniranju parkirališta vrlo je važno voditi računa o pravilnom usmjeravanju jednosmjernih
prolaza kako ne bi došlo do nepotrebnog presijecanja prometnih tokova unutar parkirališta.
Jednosmjerni prolazi bi uvijek trebali biti postavljeni u paru i usmjereni na način da se uvijek vozi
desnom stranom, odnosno red mjesta za parkiranje između dvaju tokova treba promatrati kao
razdijelnu crtu na dvosmjernoj prometnici. Na taj način dobit će se optimalna organizacija prometnih
tokova na parkiralištu uz najveću propusnu moć.

Prednost takvog načina postavljanja je mogućnost najbržeg pronalaženja slobodnog
parkirališnog mjesta što je vrlo važno na velikim parkirališnim površinama. Nedostatak je u tome što
se prolazi, u pravilu, moraju organizirati kao jednosmjerne prometnice što može produljivati putovanja
prilikom ulaska na parkiralište i izlaska s parkirališta u odnosu na pravokutna postavljanja gdje su
prolazi, u pravilu, dvosmjerne prometnice.

Parkiranje i garaže 59

4 Parkirališta na otvorenom prostoru

Slika 4-16. Parkiralište s optimalnim kosim razmještajem mjesta za parkiranje

Parkiranje i garaže 60

4 Parkirališta na otvorenom prostoru

Postavljanje u obliku „parketa“

Postavljanje mjesta za parkiranje u obliku „parketa“ varijanta je kosog postavljanja mjesta za
parkiranje. Takvo postavljanje ima sve pozitivne i negativne značajke kosog parkiranja. Prednost
varijante postavljanja u obliku parketa u odnosu na obično koso postavljanje je bolje iskorištavanje
površina parkirališta, odnosno na parkirališnoj površini je postavljanjem mjesta za parkiranje u obliku
parketa moguće dobiti veći broj mjesta za parkiranje nego pri običnom kosom postavljanju.

Nedostatak takvog postavljanja je u tome što je projektiranje i izvođenje, odnosno iscrtavanje
takvih mjesta za parkiranje nešto složenije u odnosu na klasično koso postavljanje. Međutim, ušteda u
prostoru ili ostvarivanje većeg broja mjesta za parkiranje u većini slučajeva može kompenzirati
složenije projektiranje i izvođenje te se preporuča, kada je god moguće, koristiti takav način
postavljanja mjesta za parkiranje.

Slika 4-17. Parkiralište s optimalnim kosim razmještajem mjesta za parkiranje u obliku parketa

Parkiranje i garaže 61

4 Parkirališta na otvorenom prostoru

Postavljanje u obliku „riblje kosti“

Postavljanje parkirališta u obliku riblje kosti je još jedna varijanta kosog postavljanja mjesta za
parkiranje. Takvo postavljanje može se izvesti samo pod kutom od 45°. Posebnost takvog postavljanja
je u tome što zahtijeva isti smjer kretanja na svim prolazima. Ovakva organizacija prometnih tokova
na parkirališnoj površini može znatno povećati duljinu putovanja prilikom traženja parkirališnog
mjesta. Iz tog razloga postavljanje mjesta za parkiranje u obliku riblje kosti nije povoljno za veće
parkirališne površine.

Prednost takvog postavljanja je u dobroj iskoristivosti parkirališne površine.

Slika 4-18. Parkiralište s optimalnim kosim razmještajem mjesta za parkiranje u obliku riblje kosti

Parkiranje i garaže 62

4 Parkirališta na otvorenom prostoru

Kombinirano postavljanje

Na ograničenim i definiranim prostorima na kojima je potrebno izgraditi parkiralište često nije
moguće primijeniti jedan od tipskih primjera postavljanja mjesta za parkiranje, a da se iskoristi
cjelokupni raspoloživi prostor. Budući da je u većini slučajeva pri organizaciji parkirališta na zadanim
površinama jedan od glavnih uvjeta što bolja iskorištenost prostora, odnosno što veći broj mjesta za
parkiranje po jedinici površine, nužno je u takvim slučajevima kombinirati različite varijante
postavljanja mjesta za parkiranje i prolaza. Pritom je nužno pokušati postići dimenzije mjesta za
parkiranje i prolaza što bliže minimalnim dopuštenim vrijednostima. Zbog neograničenog broja,
veličine i oblika površina za organizaciju mjesta za parkiranje, rješenje za konkretnu zadanu površinu
često nije moguće naći u primjerima iz udžbenika i priručnika već u takvim slučajevima do izražaja
dolazi kreativnost i sposobnost prometnog inženjera - projektanata parkirališnih površina.

U nastavku je prikazan primjer kako je na istoj površini kombiniranim postavljanjem mjesta za
parkiranje moguće postići veći broj mjesta za parkiranje i bolju organizaciju prometnih tokova u
odnosu na postavljanje u obliku riblje kosti.

Na prikazanom primjeru broj mjesta za parkiranje je kombiniranim postavljanjem povećan za
7%, a organizacija prometnih tokova dobivena kombiniranim postavljanjem omogućuje povratne
vožnje po parkiralištu radi traženja mjesta za parkiranje dok su u postavljanju u obliku riblje kosti
nemoguće povratne vožnje po parkiralištu te je u tom primjeru nužan dinamički sustav vođenja vozila
do slobodnoga parkirališnog mjesta.

Parkiranje i garaže 63

4 Parkirališta na otvorenom prostoru

Slika 4-19. Postavljanje mjesta za parkiranje u obliku riblje kosti u odnosu na kombinirano postavljanje

Parkiranje i garaže 64

4 Parkirališta na otvorenom prostoru

4.3.1 Dodatne površine i oprema na parkiralištima

Na parkiralištima je svaki red mjesta za parkiranje poželjno završiti građevinskim otokom. Na
taj način se naglašava prolaz, odnosno prometnica na parkiralištu i sprečava zatvaranje prolaza
nepropisno parkiranim vozilima.

Osim toga, građevinski otoci se mogu iskoristiti za postavljanje vertikalne prometne opreme i
signalizacije, rasvjete ili sadnju drveća i ostalog raslinja. Građevinski otoci trebaju biti uzdignuti na
visinu ne veću od 12,0 cm kako bi se omogućilo korištenje prevjesa vozila prilikom parkiranja. Otoci
trebaju biti obrubljeni rubnim kamenom, a u unutrašnjosti otoka je preporučljivo predvidjeti zelenu
površinu.

Osim postavljanja građevinskih otoka na krajevima redova mjesta za parkiranje, građevinske
otoke je, ako ima prostora, preporučljivo postaviti i unutar redova mjesta za parkiranje na udaljenosti
od 10,0 do 25,0 metara. Na tim otocima moguće je posaditi drveće koje je vrlo korisno na velikim
parkirališnim površinama jer daje sjenu, odnosno hlad, te je parkiralište udobnije za parkiranje tijekom
ljetnih mjeseci.

Osim toga, drveće i ostalo zelenilo je potrebno što više koristiti na parkiralištima u gradskim
područjima jer zelene površine bilo koje vrste u gradovima pozitivno utječu na ukupno uređenje
okoliša i cjelokupni ambijent urbane zone ili gradske četvrti.

Pri konstrukciji građevinskih otoka na parkiralištima nužno je voditi računa o tome da se
horizontalni kutovi otoka zarube lukovima radijusa koji omogućavaju normalan prolazak osobnih
vozila prometnicama pokraj otoka.

Na nekim parkiralištima potrebno je organizirati kontrolu ulaska, odnosno naplatu korištenja
parkirališta. Naplata može biti ručna ili automatizirana. Sustav naplate je moguće organizirati na način
da vozač pri ulasku na parkiralište uzima karticu na kojoj je zabilježeno vrijeme ulaska. Pri izlasku s
parkirališta vozač daje karticu operateru koji naplaćuje korištenje parkirališta ili je naplata
automatizirana te vozač karticu i novac ubacuje u automat.

Na parkiralištima na kojima nije ravnomjeran ulazak i izlazak tijekom dana, odnosno ako
postoje vrlo izražena vršna prometna opterećenja, naplatu parkiranja nužno je organizirati na način da
se korištenje parkirališta plaća na blagajni ili automatu neposredno prije ulaska u vozilo prilikom
napuštanja parkirališta, te se kodirana kartica samo ubacuje u automat na izlazu da bi se omogućio
izlaz. Na taj način eliminiraju se novčane transakcije neposredno na izlazu iz parkirališta što znatno
povećava kapacitet i propusnu moć izlaza s parkirališta.

U gradovima u kojima je uvedena naplata parkiranja na parkirnim aparatima ili mobilnom
telefonijom na parkiralištima je, ako su ona u gradskom parkirališnom sustavu, naplatu parkiranja
najracionalnije obavljati parkirnim aparatima ili mobilnom telefonijom kao i na ostalim gradskim
parkirališnim mjestima.

Za uređaje i opremu za naplatu parkiranja potrebno je odrediti adekvatan prostor na parkiralištu.

Na velikim parkiralištima je potrebno izvesti osvjetljenje kako bi se povećala sigurnost kretanja i
korištenja parkirališta, na način da bi se spriječilo oštećenje vozila, krađe i ostale nezakonite radnje, te
time pozitivno utjecalo na sigurnost kretanja pješaka po parkiralištu.

Primjer postavljanja otoka na parkiralištima prikazan je na slici 4–20.

Parkiranje i garaže 65

4 Parkirališta na otvorenom prostoru

Slika 4-20. Postavljanje otoka na parkiralištima 66

Parkiranje i garaže

4 Parkirališta na otvorenom prostoru

PITANJA IZ 4. POGLAVLJA

1. Što je mjesto za parkiranje?
2. Koji su osnovni načini smještaja mjesta za parkiranje u odnosu na os prometnice?
3. Koliko iznosi širina crte za označavanje mjesta za parkiranje?

4. Navedite osnovnu podjelu mjesta za parkiranje na otvorenom prostoru!
5. Kakav je odnos udjela uličnog parkiranja u ukupnom parkiranju na području grada i

veličine grada?
6. Koje su prednosti i nedostaci uličnog parkiranja?
7. Navedite vrste uličnog parkiranja u odnosu na kut parkiranja i u odnosu na rub kolnika!
8. Navedite prednosti i nedostatke uzdužnog parkiranja!
9. Navedite osnovnu dimenziju uzdužnoga parkirališnog mjesta!
10. Navedite minimalnu širinu manevarskog prostora uz uzdužno parkirališno mjesto!

11. Koji su osnovni kutovi za koso postavljanje mjesta za parkiranje?

12. Navedite prednosti i nedostatke kosog parkiranja!

13. Koje su osnovne dimenzije kosih mjesta za parkiranje?

14. Navedite prednosti i nedostatke okomitog parkiranja!
15. Navedite osnovnu dimenziju okomitoga parkirališnog mjesta!
16. Navedite minimalnu širinu prolaza pokraj okomitog parkirališnog mjesta!

17. Koje su prednosti, a koji nedostaci postavljanja mjesta za parkiranje uz rub kolnika?

18. Koje su prednosti, a koji nedostaci postavljanja mjesta za parkiranje na sredini kolnika?

19. Koje su prednosti, a koji nedostaci postavljanja mjesta za parkiranje na nogostupu?

20. Koje su prednosti, a koji nedostaci postavljanja mjesta za parkiranje dijelom na kolniku, a
dijelom na nogostupu?

21. Što su rubni prometni trakovi uz ulična parkirališta i čemu služe?

22. Navedite vrste mjesta za parkiranje za posebne namjene!
23. Koje su osnovne dimenzije parkirališnog mjesta za osobe s invaliditetom ili smanjene

pokretljivosti?
24. Koje su osnovne dimenzije „obiteljskog“ parkirališnog mjesta?
25. Koja je funkcija mjesta za parkiranje za žene?
26. Što je parkiralište?
27. Koja su dva osnovna scenarija pri određivanju potrebnoga kapaciteta parkirališta?
28. Koliko iznosi prosječna bruto površina potrebna za parkiranje jednog vozila na uređenom

parkiralištu?
29. Navedite osnovne načine postavljanja mjesta za parkiranje na parkiralištima!

Parkiranje i garaže 67

4 Parkirališta na otvorenom prostoru

30. Navedi podtipove kosog postavljanja mjesta za parkiranje na parkiralištima!

31. Navedite prednosti i nedostatke okomitog postavljanja mjesta za parkiranje na
parkiralištima!

32. Navedite prednosti i nedostatke kosog postavljanja mjesta za parkiranje na parkiralištima!
33. Navedite prednosti i nedostatke postavljanja mjesta za parkiranje na parkiralištima u

obliku parketa!
34. Navedite prednosti i nedostatke postavljanja mjesta za parkiranje na parkiralištima u

obliku riblje kosti!

35. Navedite prednosti i nedostatke kombiniranog postavljanja mjesta za parkiranje na
parkiralištima!

36. Što su dodatne površine na parkiralištima?
37. Koja se prometna oprema postavlja na parkirališta?

Parkiranje i garaže 68

5. Parkirališne garaže

5 GARAŽE

Garaže za parkiranje su prometne građevine kojima je osnovna namjena parkiranje vozila.
Garaže za parkiranje su najbolji način organizacije parkiranja na područjima na kojima je na malom
prostoru potrebno omogućiti smještaj velikog broja vozila. Garaže omogućavaju višestruku
iskoristivost površina za parkiranje u odnosu na klasična parkirališta jer mogu biti izrađene u nekoliko
etaža (podzemnih ili nadzemnih).

U modernoj urbanoj arhitekturi današnjice postalo je pravilo da se podzemne etaže većih
objekata, pa čak i ravni krovovi velikih objekata koriste kao prostori za parkiranje.

Garaže za parkiranje moguće je podijeliti prema više kriterija:
1. u odnosu na razinu zemlje
 garaže u razini zemlje
 podzemne garaže
 nadzemne garaže

2. prema funkciji / mogućnosti korištenja
 javne garaže za parkiranje
 privatne garaže za parkiranje
 privatne garaže za parkiranje s javnom namjenom

3. prema vrsti usluge
 samostalno parkiranje
 parkiranje uz pomoć osoblja
 automatizirano parkiranje

4. prema vezi između razina
 garaže s rampama
 garaže s dizalima

Parkiranje i garaže 69

5 Parkirališne garaže

5.1 LOKACIJE GARAŽA ZA PARKIRANJE

Garaže za parkiranje omogućavaju znatno bolje iskorištenje prostora za parkiranje u odnosu na
klasična parkirališta, ali je izgradnja takvih garaža višestruko skuplja u odnosu na izgradnju
parkirališta ili uličnih parkirališnih površina. Radi ekonomske racionalnosti, u garažama za parkiranje
potrebno je osigurati dobru popunjenost u svim vremenskim intervalima tijekom dana i svim danima
tijekom tjedna. Za ostvarivanje dobre popunjenosti ključnu ulogu ima lokacija garaže, vrsta ponude i
tarifne odredbe.

Iz tog razloga potrebno je pri planiranju izgradnje garaža posebnu pažnju posvetiti odabiru
lokacije. Za odabir lokacije garaže (u pravilu) se izrađuju prometne studije u kojima se analiziraju svi
prometni parametri o kojima može ovisiti lokacija garaže za parkiranje:

 moguće lokacije za izgradnju garaža

 potencijalni objekti čiji će korisnici koristiti garažu

 postojeći prometni tokovi u zoni gravitacije

 procjena budućih prometnih tokova

 analiza prometne mreže i raskrižja

 analize pješačkih i biciklističkih tokova u zoni garaže.

Pri odabiru lokacije garaže za parkiranje potrebno je uzeti u obzir da se u garaže smješta velik
broj vozila koja se na taj način uklanjaju s ulice, ali i da garaže za parkiranje privlače i generiraju
dodatan prometni tok osobnih vozila.

Garaže za parkiranje u gradskim područjima trebale bi biti što bliže gradskim središtima u
blizini administrativnih, trgovačkih, poslovnih, smještajnih objekata te objekata razonode.

Ako prostorna konfiguracija grada to omogućuje, garažu je potrebno smjestiti na strani
gradskog središta s koje dolazi najveći broj vozila, kako bi se promet, koji tranzitira kroz središte radi
dolaska do garaže, sveo na najmanju moguću mjeru.

Ako pravac iz kojega u središte dolazi najveći broj vozila nije očigledan, potrebno je izvršiti
analizu kretanja prometnih tokova na širem području grada i utvrditi koji je pravac dominantan.
Istraživanje je najbolje napraviti izradbom izvorišno-odredišne matrice putovanja za područje grada.

S obzirom na kategoriju i značenje gradskih ulica, garažu bi trebalo, ako je moguće, smjestiti
tako da ima ulaz sa sporedne ulice koja je u neposrednoj blizini glavne ulice. Ako se ulaz u garažu
smješta na glavnoj ulici, nužno je na toj ulici osigurati dodatni prometni trak za usporenje, odnosno
ulazak u garažu.

Ako postoji mogućnost, vrlo je povoljno da garaža ima ulaz s dviju ulica. Na taj način se
skraćuju putovanja prilikom ulaska u garažu i izlaska iz garaže, a u vršnim prometnim opterećenjima
moguće je izlazne tokove iz garaže distribuirati na dvije točke što znatno povećava propusnu moć
prometne mreže.

Pri određivanju lokacije garaže za parkiranje potrebno je voditi računa i o orijentaciji garaže,
odnosno ulaza u garažu i izlaza iz garaže. Ulaze u garažu i izlaze iz garaže potrebno je orijentirati tako
da omogućavaju glavnini prometnog toka ulazak u garažu i izlazak iz nje skretanjem udesno.

Lokacija garaže za parkiranje treba biti prikladna i s aspekta prometnih tokova pješaka. Garaža
treba biti smještena tako da za većinu vozača koji parkiraju svoje vozilo u garaži pješačenje od garaže
do odredišta putovanja bude u prihvatljivim granicama, odnosno do najviše pet minuta pješačenja, ili

Parkiranje i garaže 70

5 Parkirališne garaže

najviše 350 do 450 metara udaljenosti. Ako je garaža udaljenija od glavnih sadržaja za koje osigurava
ponudu parkiranja, u zoni gravitacije garaže nužno je javni prijevoz putnika prilagoditi potrebama
garaže. [21]

Primjeri lokacija garaža u središtima nekih europskih gradova prikazani su na slikama 5–1 do 5–
3.

Slika 5-1. Položaj garaža u Beču

Slika 5-2. Položaj garaža u Budimpešti 71

Parkiranje i garaže

5 Parkirališne garaže

Slika 5-3. Položaj garaža u Mϋnchenu

Parkiranje i garaže 72

5 Parkirališne garaže

5.2 KAPACITET GARAŽE

Kapacitet garaže za parkiranje proračunava se, kao i kapacitet parkirališta, jednom od metoda
navedenih u poglavlju 3 Dimenzioniranje ponude parkiranja. Međutim, većina javnih garaža se, u
pravilu, izvodi na visokourbaniziranim prostorima na kojima je potražnja za parkirališnim mjestima
znatno veća od ponude, a prostora za izgradnju garaže je vrlo malo. U takvim situacijama je
ograničavajući čimbenik kapaciteta garaže raspoloživi prostor tako da se garaža kapacitira po pravilu:
postići što više mjesta za parkiranje na raspoloživoj površini jer će garaža ionako imati nedovoljan
kapacitet u odnosu na prometnu potražnju.

Ograničenja tlocrtne površine garaže definirana su granicama raspoložive građevinske čestice na
kojoj je moguće graditi garažu, dok je broj podzemnih etaža definiran vrstom terena na kojemu se
garaža gradi, a broj nadzemnih etaža definiran je urbanističko-arhitektonskim uređenjem okolnog
područja, odnosno visinom okolnih građevina. Katnost, odnosno broj dozvoljenih etaža, u pravilu,
propisan je važećim prostornim planom područja na kojemu se gradi garaža (prostorni plan uređenja,
generalni urbanistički plan, urbanistički plan uređenja ili detaljni plan uređenja).

Pri planiranju garaže posebnu pažnju je potrebno posvetiti kapacitetu okolne prometne mreže,
odnosno prometne mreže kojom će najveći broj korisnika komunicirati s garažom. Za te dijelove
prometne mreže potrebno je provesti analizu mogu li kritična čvorišta i dionice prihvatiti prometno
opterećenje generirano garažom, a da se znatno ne smanji razina prometne usluge.

Pri izradbi analize ne smije se zapostaviti pozitivan efekt garaže na prometne tokove, odnosno
na činjenicu da će garaža svojim kapacitetom u određenoj mjeri smanjiti količinu prometnih tokova
na mreži, na način da će se iz prometnog toka eliminirati vozila koja kruže određenom zonom tražeći
slobodno parkirališno mjesto.

Taj broj vozila je pri proračunu potrebno oduzeti od predviđenog prometa generiranog garažom.
Ako se proračunom kapaciteta prometne mreže utvrdi da postoje kritične dionice ili raskrižja na
kojima bi promet generiran garažom uzrokovao znatno smanjenje razine usluge ili znatnije zastoje u
vršnim prometnim opterećenjima, potrebno je određenim prometno-tehničkim mjerama pokušati
povećati propusnu moć kritičnih elemenata.

To je moguće učiniti rekonstrukcijom raskrižja dodjeljivanjem ili prenamjenom prometnih
trakova, rekonstrukcijom sustava prometnih svjetala na raskrižju, uklanjanjem mjesta za parkiranje s
ulice i pretvaranjem tog prostora u vozni trak, promjenom regulacije prometnica iz dvosmjernog
načina odvijanja prometa u jednosmjerni ili obrnuto, itd. Ako ni jedna od tih mjera nije moguća i ako
su iscrpljeni svi pokušaji, krajnje rješenje je smanjenje kapaciteta garaže ili čak odustajanje od
mikrolokacije garaže.

Za kapacitet garaže najvažniji je kapacitet ulazno-izlaznih rampi, odnosno uređaja za regulaciju
ulaska u garažu i izlaska vozila iz garaže. Kapacitet ulaza i izlaza ovisan je o tehničkim
karakteristikama takvih uređaja pa je pri planiranju garaže potrebno definirati osnovnu tehnologiju
regulacije ulaska i izlaska, proračunati njen elementarni kapacitet te, temeljem toga, definirati
potreban broj ulaznih i izlaznih točaka.

Budući da optimalni broj ulaza i izlaza često nije moguće postići u zadanim prostornim
okvirima, dozvoljava se stvaranje određenog repa čekanja prilikom izlaska iz garaže budući da proces
izlaska uvijek zahtijeva nešto više vremena u odnosu na proces ulaska u garažu.

Ako se očekuje stvaranje repa čekanja pri izlasku iz garaže, potrebno je voditi računa o tome da
rep čekanja ne ometa ulaz u garažu, odnosno interno kretanje prometnih tokova po garaži. Osnovno

Parkiranje i garaže 73

5 Parkirališne garaže

pravilo koje bi trebalo biti zadovoljeno pri definiranju ulaza i izlaza je za svakih 400 mjesta za
parkiranje u garaži osigurati jednu ulazno-izlaznu rampu.

5.3 OSNOVNI PROMETNI ELEMENTI GARAŽA

Osnovni prometni elementi garaže za parkiranje su:
 površina za parkiranje
 ulaz/izlaz
 rampe između etaža
 prometna oprema i signalizacija.

5.3.1 Površina za parkiranje

Površina za parkiranje je osnovni funkcionalni dio svake garaže za parkiranje dok su ulazi i
izlazi te rampe pomoćni elementi u funkciji parkirališne površine. Površina za parkiranje se, kao i kod
parkirališta, sastoji od mjesta za parkiranje i prolaza. Površina za parkiranje, odnosno položaj i
raspored mjesta za parkiranje uređuju se ovisno o raspoloživim dimenzijama i obliku prostora za
izgradnju garaže za parkiranje.

Mjesta za parkiranje u garaži mogu se postavljati pod svim kutovima kao i kod parkirališta. Pri
dizajniranju rasporeda mjesta za parkiranje vrlo je važno voditi računa o položaju konstruktivnih
elemenata (stupova).

Pravilan postupak pri projektiranju garaže je najprije isplanirati raspored parkirališta na etažama
te nakon toga izraditi statički proračun objekta, odnosno raspored nosivih stupova na način da što
manje smetaju prostoru za parkiranje i prolazima. Na taj način moguće je najracionalnije iskoristiti
površinu za parkiranje.

Pogrešan je način najprije projektirati pa čak i izgraditi objekt, a da se nakon toga izrađuje
prometni projekt garaže. U takvim slučajevima nosivi stupovi gotovo uvijek predstavljaju smetnju
optimalnom iskorištavanju prostora za parkirališna mjesta i prolaze te znatno smanjuju iskoristivost
prostora, a time i isplativost cijele investicije.

Kada se napravi raspored mjesta za parkiranje i prolaza, nosive stupove najbolje je postaviti na
krajevima lamela za parkiranje. Na taj način se, zbog nosivog stupa, ne ukidaju parkirališna mjesta
nego se parkirališna mjesta, između kojih se postavlja stup, samo djelomično skraćuju te mogu
poslužiti za parkiranje manjih vozila. Raspon stupova u takvom rasporedu iznosi 15,0 m do 20,0 m što
je na današnjoj razini građevinske tehnike i tehnologije jednostavno izvesti.

Parkiranje i garaže 74

5 Parkirališne garaže

5.3.2 Ulaz/izlaz

Ulazi u garažu i izlazi iz garaže moraju biti projektirani i izvedeni na način da u najmanjoj
mogućoj mjeri ometaju promet javnih prometnica na koji se priključuje garaža. Ulazi i izlazi mogu biti
paralelni ili okomiti na javnu prometnicu na koju se priključuju.

Najbolji način priključivanja garaže na javnu prometnu mrežu je priključivanje na jednosmjernu
ulicu rampama paralelnim s ulicom na način da u smjeru kretanja najprije bude ulaz, a zatim izlaz.
Ako je ulaz postavljen okomito na javnu prometnicu, potrebno je, ako je ikako moguće, predvidjeti
posebne prometne trakove za skretanje u garažu (trak za skretanje ulijevo i trak za skretanje udesno).

Ulaze u garažu i izlaze iz garaže potrebno je projektirati tako da budu dobro vizualno uočljivi pri
promjeni smjera kretanja, i horizontalnog i vertikalnog. Također je potrebno voditi računa o kutu
preglednosti pri ulasku vozila u garaže i izlaska iz garaže budući da pri izraženijim uzdužnim
nagibima kakve imaju ulazne i izlazne rampe znatan utjecaj na ukupnu preglednost ima vertikalni kut
preglednosti. Ako se zbog skučenosti prostora ne može postići dovoljna preglednost na ulazu u garažu
ili izlazu iz garaže, potrebno je koristiti prometna zrcala.

Ispred ulaza u garažu i izlaza iz garaže potrebno je osigurati prostor za čekanje vozila kako se ne
bi ometao tekući promet na ulici prilikom ulaska u garažu, odnosno promet po prometnicama garaže
prilikom izlaska iz garaže. Duljina prostora za čekanje na bi smjela biti kraća od 30,0 metara (duljina
potrebna za formiranje kolone od 5 vozila). Pri izlazu iz garaže dobro je predvidjeti prostor za čekanje
putnika u vozilu jer iskustva pokazuju da suputnici u vozilu često čekaju vozača da obavi plaćanje
parkiranja i isparkira vozilo upravo na prostoru u blizini izlaza.

Slika 5-4. Prikaz paralelnih rampi 75

Parkiranje i garaže

5 Parkirališne garaže

Slika 5-5. Prikaz okomite rampe

Za kvalitetno funkcioniranje garaže posebnu ulogu imaju pješačke komunikacije. Pri garažama u
više etaža postoje horizontalne i vertikalne pješačke komunikacije. Horizontalne komunikacije na
površinama za parkiranje se, u pravilu, ne označavaju kao posebne površine radi uštede prostora, već
pješaci za kretanja koriste prolaze za vozila. Posebne površine za kretanje pješaka mogu se izvesti u
neposrednoj blizini ulaza u garaže ili izlaza iz garaže. Vertikalne pješačke komunikacije izvode se kao
stepeništa ili dizala. Vertikalne komunikacije u garaži potrebno je postaviti na poziciju koja će
najbolje odgovarati većini pješačkih prometnih tokova. Pri pozicioniranju vertikalnih pješačkih
komunikacija potrebno je voditi računa o lokaciji najznačajnijih točaka interesa (gradskim zonama,
ustanovama, trgovinama, itd.) koje za svoje korisnike imaju osigurana parkirališta u garaži.

Vertikalne komunikacije potrebno je postaviti na način da se od izlaza iz garaže u razini zemlje
do točke interesa dođe uz najmanja ometanja pješačkih tokova (prelazaka ulica, tramvajskih pruga,
obilazaka zgrada, itd.). Vertikalne pješačke komunikacije moguće je voditi i uzduž rampi za vozila
kao pješački nogostup širine najmanje 1,6 m.

5.3.3 Rampe u parkirališnim garažama

Rampe u parkirališnim garažama dijele se na ulazno/izlazne i rampe između etaža garaže za
parkiranje.

Ulazno/izlazne rampe služe za ulazak, odnosno izlazak iz garaže kada se prva parkirališna
površina nalazi jednu razinu ispod ili iznad razine javne prometnice s koje se ulazi u garažu.
Ulazno/izlazne rampe mogu biti natkrivene ili otkrivene. Nagib ulazno/izlazne rampe ne smije

Parkiranje i garaže 76

5 Parkirališne garaže

prelaziti vrijednost od 15%, a poželjno je da bude manji od 10%. U malim garažama iznimno se može
koristiti nagib rampe do 20%. Budući da garaže za parkiranje koje se grade u gradskim središtima
imaju ograničen prostor za smještaj ulazno/izlaznih rampi, često se koriste rampe najvećih dozvoljenih
nagiba koje zauzimaju najmanju površinu prostora. Takve rampe moraju biti natkrivene ili imati
uređaje za grijanje kako bi se spriječilo zaleđivanje u zimskim uvjetima.

Rampe između etaža služe za komunikaciju vozilima između etaža garaže za parkiranje. Takve
rampe mogu biti postavljene s unutarnje i vanjske strane garaže. Rampe mogu biti dvosmjerne i
jednosmjerne. Rampe između etaža u garažama dijele se u tri osnovne skupine:

1. rampe u pravcu

2. rampe u zavoju

3. rampe za parkiranje.

Rampe u pravcu
Rampe u pravcu su najčešće primjenjivani oblici rampi u parkirališnim garažama. Takve rampe
zahtijevaju malo prostora i omogućavaju dobru protočnost prometnih tokova kroz garažu. Moguće su
različite kombinacije položaja i međusobnog odnosa rampi u pravcu.
Takve rampe omogućavaju najjednostavniju organizaciju jednosmjernoga kretanja prometnih
tokova na prostoru garaže. Prednost im je i to što za vrijeme kretanja kroz garažu prema udaljenijim
etažama omogućavaju istovremeno traženje slobodnoga parkirališnog mjesta.
Nedostatak im se očituje pri izlasku vozila iz garaže jer pri svakom izlasku iz garaže vozila koja
izlaze moraju, u pravilu, prolaziti kroz cijelu garažu kako bi prešla s etaže na etažu. Drugi nedostatak
odnosi se na geometrijske karakteristike prolaza za vozila jer poslije svakog izlaska s rampe, u pravilu,
slijedi oštro skretanje na prolaz kroz garažu što usporava kretanje i nepovoljno utječe na sigurnost
odvijanja prometa te ima negativni psihološki učinak na vozače.

Rampe u pravcu dijele se prema:
 pravcu:
 paralelan sustav rampi – uzlazna rampa paralelna je sa silaznom rampom
 suprotan sustav rampi – uzlazna rampa ima suprotan nagib od silazne
 relativnom položaju:
 uzlazna i silazna rampa su jedna pokraj druge, odnosno čine jedan kolnik
 ulazna i silazna rampa su razdvojene, obično svaka rampa na jednoj strani garaže
 prema visini etaže:
 rampe koje savladavaju punu visinu etaže
 rampe koje savladavaju pola visine etaže – poluetažu.

Shematski prikazi rampi u pravcu dani su na slici 5–6.

Parkiranje i garaže 77

5 Parkirališne garaže

Slika 5-6. Shematski prikazi rampi u pravcu

Rampe u zavojima

Rampe u zavojima su one koje se izvode kao dodatna površina parkirališnih garaža i odvojene su
od prostora za parkiranje. Rampe u zavojima su dobre za vožnju jer vozila u zavoju konstantnog
radijusa savladavaju etažu za etažom garaže za parkiranje. Također su pogodne za izlazak iz garaže jer
vozila nakon isparkiravanja odlaze do prvog izlaza s prostora za parkiranje i preko kružne rampe
neposredno izlaze iz garaže bez vožnji po prostoru za parkiranje na drugim etažama.

Nedostatak rampi u zavojima očituje se u procesu parkiranja jer vozači pri prolasku rampom ne
dobivaju neposrednu vizualnu informaciju na kojoj etaži ima slobodnih mjesta pa može doći do
nepotrebnih vožnji po etažama koje su u potpunosti zauzete. Iz tog razloga, garaže s takvim sustavom
rampi trebale bi imati neku vrstu informacijskog sustava za navođenje vozača prema slobodnom
parkirališnom mjestu. Rampe u zavojima zahtijevaju i dosta prostora što smanjuje koeficijent
iskoristivosti garaže, odnosno povećava bruto površinu garaže za parkiranje jednog vozila pa takve
rampe nisu primjerene za garaže u gradskim središtima gdje je osnovni ograničavajući čimbenik
garaža raspoloživi prostor.

Rampe u zavoju dijele se prema:

 kontinuitetu:

 neprekinute spiralne rampe kao jedinstven element građevine

 prekinute kružne rampe koje zatvaraju kut od 180° i povezane su s etažama za
parkiranje

 relativnom položaju:

 uzlazna i silazna rampa su jedna pokraj druge, odnosno čine jedan kolnik

 ulazna i silazna rampa su razdvojene, obično svaka rampa na jednoj strani garaže.

Shematski prikazi rampi u zavoju nalaze su na slici 5–7.

Parkiranje i garaže 78

5 Parkirališne garaže

Slika 5-7. Shematski prikazi rampi u zavoju

Rampe za parkiranje
Rampe za parkiranje su elementi parkirališnih garaža koji služe za ulaz u garažu ili izlaz iz
garaže, za komunikaciju između etaža, a ujedno se na njima obavlja i parkiranje. Garaže s takvim
rampama se rijetko izvode jer su ograničenoga kapaciteta te zahtijevaju veliku duljinu. Nagib takvih
rampi iznosi 3% do 5% pa takve rampe, zbog malog nagiba, zauzimaju puno prostora. Rampe za
parkiranje mogu se predvidjeti u kombinaciji s drugim oblicima rampi.
Shematski prikazi rampi za parkiranje su na slici 5–8.

Slika 5-8. Shematski prikazi rampi za parkiranje

Propusna moć rampi u garažama ovisi o mogućnosti postizanja prosječne brzine vožnje i
najmanjeg razmaka između vozila. Za jedan smjer kretanja i jedan izlaz iz garaže propusna moć iznosi
250 voz./h do 300 voz./h.

Vrsta rampe koja će se izabrati kod projektiranju garaže ovisna je o veličini garaže, broju
predviđenih etaža, visini etaža, položaju ulaza i izlaza, organizaciji mjesta za parkiranje, organizaciji
prometnih tokova u garaži i na javnoj prometnoj mreži u blizini garaže.

Da bi se spriječilo udaranje automobila na spoju rampe i platoa, spoj je potrebno zaobliti lukom
određenog radijusa, ovisno o vertikalnom kutu između rampe i platoa.

Parkiranje i garaže 79

5 Parkirališne garaže

5.3.4 Prometna oprema i signalizacija u garažama

Javne garaže za parkiranje su javne prometne površine te ih je potrebno opremiti propisanom
prometnom opremom i signalizacijom. Znakovima je potrebno regulirati način kretanja po garaži te
postići zadovoljavajuću razinu sigurnosti odvijanja prometa. U garažama je važno postaviti i znakove
za vođenje prometa prema etažama garaže te posebno naglasiti smjer kretanja prema izlazu iz garaže.

Na ulazu u garažu postavlja se znak za označavanje garaže za parkiranje, znak ograničenja
visine vozila koja mogu koristiti garažu (u pravilu između 1,80 m i 2,50 m) te znak ograničenja brzine
kretanja u garaži (u pravilu 20 km/h ili 30 km/h). Ako je u garaži organizirano jednosmjerno kretanje
prometnih tokova postavljaju se znakovi koji označavaju jednosmjeran tok prometa te znakovi koji
označavaju dozvoljene, odnosno zabranjene smjerove.

Slika 5-9. Vertikalna prometna signalizacija na ulazu u garažu

Na križanjima prolaznih prometnica u garažama postavljaju se znakovi kojima se regulira
prednost prolaska ili se prednost prolaska regulira pravilom desne strane. Za vođenje prometa po
garaži, prije mogućih promjena smjera kretanja, postavljaju se znakovi kojima se promet vodi prema
etažama garaže (npr. razina -1) te znakovi kojima se promet vodi prema izlazu.

Znakovi kojima se promet vodi prema izlazu moraju biti dobro uočljivi, a poželjno je da budu i
većih dimenzija od ostale signalizacije kako bi vozači bili što bolje obaviješteni o pravcima kretanja
prema izlazu te najkraćom mogućom putanjom napustili garažu.

Ako garaža ima više izlaza, znakovima za vođenje prometa potrebno je označiti optimalne
putanje prema svim izlazima. Osim znakova vođenja prometa za vozila, u garažama je potrebno
postaviti i znakove za vođenje pješačkog prometa, odnosno označiti smjerove kretanja prema
pješačkim ulazima u garažu i izlazima garaže.

Na kolniku u garažama iscrtava se horizontalna signalizacija. Horizontalnom signalizacijom
označavaju se rubovi prolaza, središnja crta na dvosmjernim prolazima te strelice za označavanje

Parkiranje i garaže 80

5 Parkirališne garaže

smjerova kretanja. Na kolniku garaže, ako je potrebno, mogu se ucrtati i znakovi za reguliranje
prednosti prolaska na križanjima.

U velikim je garažama za neke vozače posebno izražen problem pronalaženja mjesta na kojemu
su ostavili vozilo. Taj problem posebno je izražen u garažama s većim brojem gotovo identičnih etaža.
Iz tog razloga svaku etažu je potrebno obilježiti oznakom. Isto tako, svako parkirališno mjesto
potrebno je označiti određenom oznakom.

Etaže se označavaju oznakama, npr. -1, -2, 0, +1 ili slično. Oznaku etaže potrebno je postaviti na
prostorima pješačkih komunikacija između etaža, i to na ulazima u svaku etažu. Oznaka mora biti
velikih dimenzija i dobro uočljiva. Ako postoji dizalo, etaže moraju biti logično i jednoznačno
označene i na dizalima. Radi još preciznijeg označavanja etaža, svaka etaža može se označiti
posebnom bojom na način da sve oznake za određenu etažu budu u jednoj boji, te da se pod ili zidovi
etaže izvedu u toj istoj boji.

Parkirališna mjesta označavaju se jednom brojčanom oznakom ili kombinacijom brojčanih i
slovno brojčanih oznaka. Ako se koristi jednostavna brojčana oznaka, parkirališna mjesta se
označavaju brojevima od 1 do broja mjesta za parkiranje u cijeloj garaži po određenom redoslijedu
(npr. 1, 2, …., 350). Ako se koristi kombinacija brojčanih oznaka ili slovno-brojčanih oznaka,
parkirališno mjesto se može označiti oznakom etaže i brojem parkirališnog mjesta (npr -1/1, -1/2,…., -
1/50) ili oznakom lamele za parkiranje i broja parkirališnog mjesta (npr. A1, A2, …., A50).

Radi još lakšeg snalaženja i pronalaženja parkiranih vozila, na svakoj etaži ili uz svaku lamelu
mjesta za parkiranje može se postaviti jednostavan blok listića s oznakom etaže i lamele koji vozači
mogu otrgnuti i spremiti kao podsjetnik o lokaciji parkiranog vozila.

Od ostale prometne opreme, garaža mora imati uređaje za kontrolu ulaza i izlaza – pokretne
barijere koje moraju biti usklađene sa sustavom naplate korištenja garaže.

Garaže, osim osnovne prometne opreme, mogu imati i mikroprocesorske uređaje koji olakšavaju
korištenje garaže kao što su promjenjivi prometni znakovi koji upućuju vozila prema etažama na
kojima ima slobodnih mjesta za parkiranje, zatim signalizatori koji se nalaze iznad parkirališnog
mjesta uz sam rub prolaza, a koji signaliziraju slobodno parkirališno mjesto ako ono vozaču nije
optički vidljivo i slične suvremene informacijske i komunikacijske sustave.

5.3.5 Ostala oprema garaže

Od ostale opreme, parkirališna garaža, kao i svaki drugi javni objekt, mora imati osvjetljenje,
grijanje, ventilaciju i zaštitu od požara.

Ti elementi garaža nisu primarni elementi u funkciji prometa te su predmet posebnih projekata
unutar idejnog i glavnog projekta garaže pa ih rade stručnjaci zasebnih struka (inženjeri
elektrotehnike, strojarstva, zašite na radu) te se u ovom poglavlju neće posebno razrađivati.

Parkiranje i garaže 81

5 Parkirališne garaže

5.4 MEHANIČKE GARAŽE ZA PARKIRANJE

Mehaničke garaže za parkiranje su garaže u kojima proces smještanja vozila od određene točke u
garaži do parkirališnog mjesta ne obavlja vozač vožnjom automobila od strane nego se obavlja
određenim mehaničkim procesom. Izgradnjom mehaničkih garaža moguće je ostvariti uštedu u
prostoru na račun prolaza, ulazno/izlaznih rampi ili rampi između etaža. Mehaničke garaže za
parkiranje mogu se graditi u razini, kao podzemne, nadzemne ili kombinacijom podzemnih i
nadzemnih etaža. Mehaničke garaže mogu biti djelomično ili potpuno mehanizirane. Općenito
govoreći, mehaničke garaže nisu pogodne na lokacijama na kojima se očekuje velika izmjena vozila
(središta gradova) ili pokraj objekata, kao što su kazališta, kina ili sportske dvorane.

5.4.1 Djelomično mehanizirane garaže

Djelomično mehanizirane garaže su garaže u kojima se dio procesa parkiranja obavlja klasičnom
metodom vožnje automobila, a dio pomoću određenih mehaničkih operacija stroja ili uređaja.

Najjednostavniji oblik mehaničke garaže je sustav s vertikalno pomičnom platformom koji na
visini svijetlog otvora etaže već od 3,20 m osigurava dva parkirališna mjesta na površini jednog.
Sustav radi na način da se prvo vozilo parkira na vertikalno pokretnu platformu te digne do visine
stropa, a drugo vozilo parkira se ispod njega.

Platforma se može, ovisno o konfiguraciji garaže, dizati i spuštati vertikalno ili pod određenim
kutom. Takav sustav pogodan je za manje javne garaže do 100 mjesta za parkiranje (PM) u gradskim
središtima te garaže za parkiranje hotela i poslovnih zgrada. Ako se koristi u javnoj garaži, sustav
zahtijeva parkiranje od strane osoblja garaže, odnosno vozači predaju vozilo djelatniku garaže, a on ga
smješta na slobodno mjesto.

Modificirani oblik takvog sustava omogućuje vertikalno pomicanje obaju vozila na način da se
za isparkiravanje gornjeg vozila ne mora isparkiravati donje vozilo, nego se ono spušta ispod razine
etaže. Ovakav sustav pogodan je samo za posljednje (najniže) etaže jer zahtijeva građevinsku jamu
dubine od barem 1,60 m. Postoji i opcija sustava koji omogućuje parkiranje triju vozila na visini
svijetlog otvora od 4,90 m.

Slika 5-10. Djelomično mehanizirana garaža 82
Izvor: www.koch.hr (preuzeto, kolovoz 2012.)

Parkiranje i garaže

5 Parkirališne garaže

Slika 5-11. Presjek djelomično mehanizirane garaže – dvije etaže
Izvor: www.koch.hr (preuzeto, kolovoz 2012.)

Slika 5-12. Presjek djelomično mehanizirane garaže – tri etaže
Izvor: www.koch.hr (preuzeto, kolovoz 2012.)

Drugi, relativno jednostavan i često primjenjivan tip djelomično mehaniziranih garaža u više
etaža su garaže koje imaju raspored mjesta za parkiranje i prolaza na etažama isti kao i klasične
garaže, jedino što umjesto rampi između etaža imaju dizala za vozila.

U takvim garažama postiže se ušteda na prostoru koji je u klasičnim garažama nužan za
postavljanje rampi između katova. Negativnost takvih sustava je u tome što uvođenje dizala
poskupljuje investiciju te smanjuje satni kapacitet izmjene u garaži (jedno dizalo omogućuje izmjenu
do 60 voz./h).

Takve garaže prikladne su za izgradnju u već postojećim zgradama ili za organizaciju
parkirališta na najvišim etažama zgrada (ili na krovu zgrade).

Parkiranje i garaže 83

5 Parkirališne garaže

Iskoristivost prostora u klasičnim garažama može se povećati instalacijom niskih pokretnih
platformi. Platforme se postavljaju na prolaze te se, prema potrebi, premještaju s pozicije na poziciju
prilikom parkiranja na parkirališna mjesta ispred kojih se nalaze.

Kapacitet garaže može se takvim sustavom povećati 20% - 40%. Platforme se mogu pomicati
ljudskom snagom ili na električni pogon.

Slika 5-13. Prikaz garaža s pokretnim platformama
Izvor: www.koch.hr (preuzeto, kolovoz 2012.)

5.4.2 Potpuno mehanizirane garaže

Potpuno mehanizirane garaže su garaže u kojima se cjelokupni proces parkiranja od ulaska u
garažu i ostavljanja vozila na točno označenoj poziciji do ponovnog preuzimanja vozila na toj istoj
poziciji obavlja potpuno automatski, bez klasične vožnje automobila.

Postoje različiti oblici automatskih garaža: garaže s dizalima, garaže s pokretnim platformama,
garaže s pokretnim boksovima i sl. Vrijeme parkiranja kod svih automatskih sustava parkiranja iznosi
oko 60 sekundi po parkiranju jednog vozila što daje kapacitet automatskih garaža od 60 voz./h po
ulazu.

Kod takvih parkirnih sustava moguće je postići najveću iskoristivost prostora, ali takvi projekti
su, u pravilu, vrlo skupi za realizaciju i održavanje pa isplativost njihove izgradnje postaje upitna.

Osnovni tipovi potpuno mehaniziranih garaža su:

Garaže s pokretnom platformom (garaže u jednoj etaži)

Vozilo se u takvim garažama smješta na pokretnu platformu koja je postavljena paralelno s
položajem parkiranih vozila između dva reda parkiranih vozila. Nakon smještanja vozila na platformu,
platforma se pomiče po prolazu do slobodnog prostora za ostavljanje vozila te se uvlači na taj prostor.

Garaže s vertikalnim dizalima i horizontalnim pokretnim platformama

Kod ovakvih garaža vozilo se postavlja na nultoj etaži u prostor dizala koje ga podiže na
određenu etažu. Na toj etaži vozilo se iz dizala premješta na pokretnu platformu na kojoj se premješta
do slobodnog prostora za ostavljanje vozila.

Parkiranje i garaže 84

5 Parkirališne garaže

Garaže s pokretnom platformom po horizontalnoj i vertikalnoj osi
U ovim garažama vozilo se smješta na pokretnu platformu koja istovremeno premješta vozilo po
horizontalnoj i vertikalnoj osi do slobodnog prostora za ostavljanje vozila.

Garaže s pokretnim boksovima
U ovim garažama se vozilo parkira u pokretni boks koji se onda posebnim mehanizmom
premješta na slobodan prostor predviđen za smještanje boksova. Zbog mogućnosti dolaska svakog
boksa na prostor izlaska, određeni prostori u rasteru boksova moraju ostati prazni što smanjuje
iskoristivost prostora.
Primjeri potpuno mehaniziranih garaža predočeni su na slikama u nastavku.

Slika 5-14. Primjeri potpuno mehaniziranih garaža 85
Izvor: www.koch.hr (preuzeto, kolovoz 2012.)

Parkiranje i garaže

5 Parkirališne garaže

Slika 5-15. Primjeri potpuno mehaniziranih garaža
Izvor: www.koch.hr (preuzeto, kolovoz 2012.)

Parkiranje i garaže 86

5 Parkirališne garaže

PITANJA IZ 5. POGLAVLJA

1. Što su garaže za parkiranje?
2. Navedite podjelu parkirališnih garaža prema osnovnim kriterijima!
3. Što je sve predmet analize i istraživanja prometne studije za odabir lokacije garaže za

parkiranje?
4. Koji je optimalni položaj garaže u odnosu na gradsko središte i prometne tokove gradskog

središta?
5. Koji je optimalni položaj garaže s obzirom na kategoriju i značenje gradskih ulica?
6. Kako se proračunava kapacitet garaže za parkiranje?
7. Kakav utjecaj parkirališna garaža ima na prometne tokove okolne prometne mreže?
8. Na koji način je moguće povećati propusnu moć prometne mreže u zoni garaže za

parkiranje?
9. Koji su osnovni prometni elementi parkirališnih garaža?
10. Kako se planira i određuje položaj nosivih stupova u garažama s više podzemnih ili

nadzemnih etaža?
11. Koji je optimalni položaj postavljanja ulaznih i izlaznih rampi garaže u odnosu na

prometnicu s koje se ulazi u garažu ili izlazi iz nje?
12. Koja je prednost odvojenih ulaza u garažu i izlaza iz garaže u odnosu na ulaz/izlaz na

istom mjestu?
13. Koja su uobičajena rješenja horizontalnih, a koja vertikalnih pješačkih komunikacija u

parkirališnim garažama?
14. Koja je osnovna podjela rampi u parkirališnim garažama?
15. Koji je najveći dozvoljeni nagib ulazno/izlazne rampe u parkirališnim garažama?
16. Kako se rješava problem zaleđivanja ulaznih/izlaznih rampi u garažama u zimskim

mjesecima?

17. Koje su prednosti, a koji nedostaci rampi u pravcu?

18. Koje su prednosti, a koji nedostaci rampi u zavoju?
19. Koji je najveći dopušteni nagib rampi za parkiranje i zašto?
20. Kojom se osnovnom prometnom signalizacijom opremaju garaže za parkiranje?
21. Kojom se osnovnom prometnom opremom opremaju garaže za parkiranje?
22. Što su mehaničke garaže za parkiranje?
23. Što su djelomično mehanizirane garaže?
24. Koji su osnovni tipovi djelomično mehaniziranih garaža?
25. Što su potpuno mehanizirane garaže?
26. Koji su osnovni tipovi potpuno mehaniziranih garaža?

Parkiranje i garaže 87

6. Vertikalna prometna signalizacija u funkciji parkiranja

6 VERTIKALNA PROMETNA SIGNALIZACIJA U FUNKCIJI
PARKIRANJA

Parkirališne površine na ulici ili na posebnim parkiralištima potrebno je adekvatno označiti
prometnom signalizacijom. Isto tako, potrebno je označiti prostore na kojima nije dozvoljeno
parkiranje i zaustavljanje ili je ono ograničeno. U Republici Hrvatskoj je prometna signalizacija
definirana Pravilnikom o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama (NN. 33/05, 64/05
155/05, 14/11). U tom dokumentu definiran je izgled, veličina i značenje svih prometnih znakova pa
tako i onih u funkciji parkiranja.

Vertikalni prometni znakovi u funkciji parkiranja su:
 C35 – znak „parkiralište“

Označuje prostor koji je određen ili posebno uređen za parkiranje vozila. Znak može biti
postavljen za označavanje uličnih mjesta za parkiranje ili posebnih parkirališnih površina.

Znak C35

Znak se postavlja na lokaciju na kojoj će vozaču dati pravovremenu informaciju o lokaciji
parkirališne površine. Lokaciju je potrebno odrediti za svaki pojedinačni slučaj.

 C36 – znak „garaža“
Označuje natkriveni prostor ili objekt (podzemni ili nadzemni) koji je određen ili posebno
uređen za parkiranje vozila.

Znak C36

Znak se postavlja na lokaciju na kojoj će vozaču dati pravovremenu informaciju o lokaciji
parkirališne površine. Lokaciju je potrebno odrediti za svaki pojedinačni slučaj.

 C37 – znak „vremensko ograničenje parkiranja“

Označuje prostor koji je određen ili posebno uređen za parkiranje vozila uz vremensko
ograničenje trajanja parkiranja. Znak može biti postavljen za označavanje uličnih mjesta za parkiranje
ili posebnih parkirališnih površina.

Parkiranje i garaže 88

6 Vertikalna prometna signalizacija u funkciji parkiranja

Znak C37

Znak se postavlja na lokaciju na kojoj će vozaču dati pravovremenu informaciju o lokaciji
parkirališne površine. Lokaciju je potrebno odrediti za svaki pojedinačni slučaj.

Dimenzije znakova C35 i C36 iznose:

90x90 cm kada se postavlja na autocestama, cestama namijenjenim isključivo za
promet motornih vozila i na cestama koje nisu ulice, širine kolnika sedam i
više metara;

60x60 cm kada se postavlja na cestama širine kolnika 5,0 do 7,0 m i glavnim gradskim
prometnicama (ili ulicama);

60x60 cm kada se postavlja u tunelima i galerijama;

40x40 cm kada se postavlja na svim ostalim cestama i gradskim ulicama i kad je
umetnuti znak (navedena dimenzija za ovaj slučaj je najmanja dopuštena te
se može koristiti i znak većih dimenzija).

Dimenzije znaka C37 iznose:

90x135 cm kada se postavlja na autocestama, cestama namijenjenim isključivo za
promet motornih vozila i na cestama koje nisu ulice, širine kolnika sedam i
više metara;

60x90 cm kada se postavlja na cestama širine kolnika 5,0 do 7,0 m i glavnim gradskim
prometnicama (ili ulicama);

60x90 cm kada se postavlja u tunelima i galerijama;

40x60 cm kada se postavlja na svim ostalim cestama i gradskim ulicama i kad je
umetnuti znak (navedena dimenzija za ovaj slučaj je najmanja dopuštena te
se može koristiti i znak većih dimenzija).

Na znaku C35 ili na dopunskoj ploči može se odgovarajućim simbolima ili natpisima označiti
način parkiranja, smjer u kojemu se nalazi parkiralište, udaljenost u metrima do parkirališta, kategorije
vozila kojima je parkiralište namijenjeno, a i moguće vremensko ograničenje parkiranja C37. Osnovne
dopunske ploče koje se postavljaju kao dodatno pojašnjenje znaka C36 su:

Parkiranje i garaže 89

6 Vertikalna prometna signalizacija u funkciji parkiranja
 Znak E01 – označuje udaljenost od znaka do parkirališne površine

Znak E01

 Znak E04 – označuje udaljenost od znaka do parkirališne površine i smjer u kojemu se
nalazi parkirališna površina

Znak E04

 Znakovi od E08 do E13 i E15 – označuju skupine vozila kojima je parkiralište
namijenjeno

Znak E08

Znak E09 Znak E10
Znak E11 Znak E12
Znak E13
Znak E15

Parkiranje i garaže 90

6 Vertikalna prometna signalizacija u funkciji parkiranja
 Znakovi od E23 do E30 – označuju položaj parkiranja vozila

Znak E23

Znak E24 Znak E25

Znak E26 Znak E27

Znak E28 Znak E29

Znak E30

 Znak E31 – označuje mjesto na kojemu je parkiranje rezervirano za vozila osoba s
invaliditetom

Znak E31

 Znak E32 – označuje mjesto na kojemu je parkiranje rezervirano za određene korisnike.
Skupina korisnika za koju je parkiralište namijenjeno može se označiti natpisom ili
simbolom.

Znak E32 Znak E33 Znak E34

Parkiranje i garaže 91

6 Vertikalna prometna signalizacija u funkciji parkiranja

Širina dopunske ploče postavljene uz znak na cesti ne smije biti veća od dužine one stranice
znaka uz koji se dopunska ploča postavlja, odnosno od projekcije krajnjih točaka znaka. Preporučljivo
je da širina dopunske ploče bude jednaka dužini one stranice znaka uz koji se dopunska ploča
postavlja, odnosno od projekcije krajnjih točaka znaka.

Visina dopunske ploče koja se postavlja uz znakove kojima se regulira parkiranje, u pravilu, ne
smije iznositi više od polovice njezine dužine.

Umjesto dopunske ploče simbol koji bi se nalazio na dopunskoj ploči moguće je aplicirati
neposredno na znak C36 na način da se visina znaka poveća na 90,0 cm ako je znak dimenzija 60x60
cm, odnosno na 60,0 cm ako je znak dimenzija 40x40 cm.

Osim znakova obavijesti kojima se vozača obavješćuje o položaju i namjeni parkirališta te
načinu rasporeda mjesta za parkiranje na parkiralištima, u području parkiranja postoje još četiri
prometna znaka kojima se zabranjuje ili ograničava parkiranje. Ti znakovi pripadaju u znakove
izričitih naredbi. To su:

 B39 - znak „zabrana zaustavljanja i parkiranja“
Označuje zabranu zaustavljanja i parkiranje vozila od znaka do prestanka važenja znaka.
Zabrana se odnosi samo na stranu prometnice na kojoj je znak postavljen.

Znak B39
 B40 - znak „zabrana parkiranja“
Označuje zabranu parkiranja vozila od znaka do prestanka važenja znaka. Zabrana se odnosi
samo na stranu prometnice na kojoj je znak postavljen.

Parkiranje i garaže 92

6 Vertikalna prometna signalizacija u funkciji parkiranja

Znak B40
Znak B40 ima još dvije dodatne varijante (B41 i B42) kojima se regulira naizmjenična zabrana
parkiranja u parne ili neparne dane. Iako se parkirna politika zabrane parkiranja na parne ili neparne
dane danas rijetko primjenjuje, znakovi B41 i B42 se još uvijek nalaze u pravilniku:

 B41 - znak „izmjenično parkiranje“
Označuje dio ceste na kojemu je zabranjeno parkiranje u neparne dane.

Znak B41
 B42 – „znak izmjenično parkiranje“
Označuje dio ceste na kojemu je zabranjeno parkiranje u parne dane.

Znak B42
Znakovi od B39 do B42 mogu imati i dopunsku ploču s ucrtanim simbolom vozila za
premještanje nepropisno parkiranih vozila, tzv. pauka, kako bi se vozačima naglasilo da će vozila,
parkirana ili zaustavljena na mjestu na kojemu je to znakom zabranjeno, biti premještena na službeno
odlagalište vozila.

Parkiranje i garaže 93

6 Vertikalna prometna signalizacija u funkciji parkiranja

Znak E16

Znakovi od B39 do B42 mogu imati i dopunsku ploču s ucrtanom strelicom koja se postavlja
ispod znaka usporedno s uzdužnom osi ceste, a koja upućuje na to da se zabrana, odnosno ograničenje
označeno prometnim znakom, odnosi samo na dio ceste koji se proteže u smjeru označenom strelicom
i na udaljenosti koja je označena uz strelicu.

Znak E17

Znak E18 Znak E19

Znak E20 Znak E21 Znak E22

Dimenzije znakova B39 do B42 iznose:

Ø 90 cm na autocestama, cestama namijenjenim isključivo za promet motornih vozila
i na cestama koje nisu ulice, širine kolnika 7,0 m i više

Ø 60 cm na cestama širine kolnika 5,0 m do 7,0 m i glavnim gradskim prometnicama
(ili ulicama);

Ø 40 cm na svim ostalim cestama i gradskim ulicama

Ø 60 cm u tunelima ili galerijama

Ø 40 cm kad se upotrebljavaju kao umetnuti znakovi (navedena dimenzija za ovaj
slučaj je najmanja dopuštena te se može koristiti i znak većih dimenzija).

Širina dopunskih ploča koje se postavljaju ispod znakova B39 do B42 ne smije biti veća od
dužine one stranice znaka uz koji se dopunska ploča postavlja, odnosno od projekcije krajnjih točaka
znaka. Preporučljivo je da širina dopunske ploče bude jednaka dužini one stranice znaka uz koji se
dopunska ploča postavlja, odnosno projekciji krajnjih točaka znaka. Ako se dopunska ploča postavlja
vertikalno, visina ploče ne smije biti veća od širine znaka.

Parkiranje i garaže 94