LJ UBAV PREMA ALLAHU
Priča se da je Musa a.s. jedanput pošao prema
brdu Tur da razgovara sa Allahom dž.š. i u putu susreo
ne kog čovjeka. Covj e k g a u pita:
- Kuda ideš Poslaniče?
Musa mu odgovori: - Idem razgovarati sa
Uzvišenim Allahom.
Čovjek mu reče: - Imam jednu molbu za tebe.
Kakva je to molba? - upita ga Musa.
Čovjek reče: - Reci Allahu neka mi podari barem
jedan trun nj egove lj ubavi i milosti.
Kada je Musa stao da razgovara sa Allahom, od
te zanesenosti i aška zaboravi onoga čovjeka i nj egovu
molbu.
Allah dž.š. ga opomenu: - O Musa, zaboravio si
molbu onog mog roba.
Musa reče : - O Allah u, ti naj bolje znaš šta je rekao
tvoj rob.
Uzvišeni Allah reče: - Znam, ali je dužnost izvršiti
obećanje. Onaj ko ne izvršava obećanj e je varalica, a j a
n e vol im o n e koj i varaj u . O Musa, v e ć s a m t o m svom
robu dao sve ono što je želio.
Kada se Musa vratio od Allaha na putu ne nađe
onoga čovjeka na mj estu gdj e ga j e prij e sreo. On se
ponovo obrati Allahu i reče:
- O moj Gospodaru! Gdj e j e otišao onaj čovjek koj i
je želio da mu udijeliš b a r trun svoje lj ubavi?
Allah odgovori : - O Musa, pobj egao je od teb e !
Musa opet upita: - A zašto, o Allahu?
Allah odgovori : - Zato što onaj k o n a s zavoli i koga
mi zavolimo više se ne osvrće ni na koga drugoga. Ali,
ako baš želiš da ga vidiš ti uđi u onu šumu.
201
Kada M usa zađe u šumu vidj e kako lav j ed e onoga
čovj eka. On reče :
- O Allahu, šta je sad ovo?
Allah odgovori: - Ovako mi postupamo sa onima
koj i su nam dragi. Na ovom prolaznom svij etu mu j e
tako, a n a b udućem, vj ečnom svij etu nj ega čeka kuća s a
kubbetom od crvenih dragulj a u Džennetu !
VRIJEDNOST SADAKE
Prenosi se da j e Aiša, žena Vj e rovj esnika
M uhammeda, kupila jednu sluškinju, robinju, da j oj
pomaže u kućnim poslovima. Ali, dođe Melek Džebrail
i reče:
- O Muhammede, istj eraj tu ženu iz kuće jer ona
spada u stanovnike Džehennema!
Kada j e za to Aiša čula, odmah j e t u sluškinj u
otpustila davši j oj nekoliko hurmi da s e prehrani.
Sluškinj a pojede te hurme, i baš kada je htjela da
pojede onu zadnj u, koju je već bila zagrizla, naiđe j edan
prosjak, te mu ona tu hurmu dade kao sadaku.
Džebrail se ponovo j avi M uhammedu a.s. i naredi
mu da vrati tu ženu u svoju kuću, j er je ona zbog te
sadake postala od stanovnika Dženneta.
JOŠ JEDNA H IKAJA O FADI LETU S ADAKE
Prenosi se da je Abdullah ibnu'l M ubarek išao na
hadž, pa kada je došao u Kufu ugleda jednu ženu koj a
je perutala patku. Abdullah pomisli kako je to uginula
patka, pa o tome zapita ženu, a ona reče:
- Jeste, ja sam je našla mrtvu i hoću da je
pripremim sebi i svojoj djeci z a večeru.
202
- Allah je zabranio ono što je uginulo! - reče
Abdullah.
- Ima već tri dana kako j a i moj a dj eca n išta nismo
jeli, pa nisam ni imala drugog izbora.
Abdullah povede svoj u devu koj a je bila
natovarena h ranom, odj ećom i drugim potre pštinama,
te ode kući te žene i reče j oj :
- Uzmi ovu devu i sve što j e n a njoj , vama j e
potrebnij a nego men i !
Onda s e Abdullah ibnul M ubarek vrati u svoj grad
i te godine nij e ni otišao na hadž. Pošto mu je deva
nedostajala on je dugo putovao do kuće, i desi se da j e
stigao b a š kada i hadžij e koj e s u t e godine bili n a h adžu.
Kada ljudi koj i s u dočekivali hadžij e počeše i
njemu čestitati obavljanj e hadža, on i m reče : - Ja nisam
obavio hadž ove godine!
Onda j edan od h adžij a reče : - Subhanallah !
(Slavljen neka j e Alla h ! ) Zar mi nisi u Meki čuvao one
stvari dok sam ja išao u to i to mj esto?
Drugi hadžij a dodade : - Zar mi nisi dao vode na
onom mjestu?
Treći reče: - Zar nisi sa mnom kupovao tu i tu
robu?
Abdullah im začuđeno odgovori: - Ja ništa ne znam
o tome što govorite !
Te noći on u snu vidj e čovj eka koj i m u reče:
- O Abdulla h u ! Allah je primio tvoj u sadaku i
poslao M eleka u tvom sure tu (liku), pa j e on za tebe
obavio h adž, jer si onu sadaku dao iskrena n ijjeta,
tražeći u tome Allahovo zadovoljstvo i nagradu od
njega, a ne nešto od ovosvj etskih nagrada i uživanj a !
203
UTAJA RATNOG PLIJ ENA
Priča se da je jedan borac na Allahovom putu imao
veoma dobrog konja za borbu. U jednoj bitci, borac
napade na j ednog nevjernika, ali ga nj egov konj , mimo
običaj a, iznevjeri i posrnu.
On napade drugi, pa i treći put, ali se to opet
ponovi. Borac u 'toj borbi ne zabilj eži nikakav uspjeh i
to ga puno razočara. N iti je ubio onog nevj ernika, niti
se više može pouzdati u svog konja.
Naveče borac zaspa i u snu ču glas svoga konj a
kako mu govori:
- Nemoj mene da koriš zbog moj e nemoći u
današnj oj borbi ! Tome si ti sam kriv, j e r si hranu za
mene platio jednim dukatom kojeg si utaj i o od ranijeg
ratnog plijena !
Borac - mudžahid - se trže iz sna i odmah ode
trgovcu od kojeg j e kupio hranu za konja, te mu dade
drugu novčanicu i ponovo mu plati onu istu hranu.
Nakon toga konj opet postade kao i ranij e ; h rabar
i nepobj ediv!
VJERNIK S E U SVEMU OSLANJA NA
A LL A H A
Priča se da je j ednom Musa a.s. sa svoj i m stadom
ovaca stigao u dolinu u koj oj je bilo vukova, pa se j ako
zabrinu znaj u ći da će ga umor i d rij e m savladati i da
neće moći izdržati da ne zaspe.
Onda pogleda u pravcu nebesa pa reče:
- O Allahu! Tvoje znanj e sve obuhvata i što si god
voljan to ćeš i u raditi, a tvoja odredba i moj a sudbina
su tebi već poznate !
204
Kada to reče Musa nasloni glavu na kamen i zaspa,
a kada se probudi vidj e jednog vuka kako čuva nj egovo
stado. Musa se tome začudi, a Allah mu reče:
- O Musa, budi prema meni kako ja želim, pa ću
i ja prema tebi biti kako ti želiš!
NA NAS I LJ E S E U ZV RAĆA
Kaže se da je Nuh a.s. naišao na lava koji je
spavao, pa ga udari nogom, a lav skoči te ga dobro
ugrize za nogu. Nuh se jedva otrže od lava i spasi, a te
noći nije mogao nika ko da zaspi od bola.
On poče da se žali svome Gospodaru: - O moj
Gospodaru ! Napade me i ugrize ova tvoj a zvij e r. . .
Allah dž.š. m u obj avi : - Allah nije zadovoljan d a
i k o ikom čini nasilj e ! Ovaj put s i t i s a m započe o !
. . . a Allah najbolj e sve zna !
GOSTOP RIMLJ IVOST S E UVIJEK
NAG RAĐ U J E
Neki čovj e k priča : - Čuo s a m d a je jedna dobra i
pobožna žena postala nadaleko poznata po jednom
kerametu - nesvakidašnj e m čudu. Imala je ovcu koj a je
skupa davala m l ij e ko i med !
Iako nije bio običaj da obilazimo že ne, j a sam
otišao u to selo da se lično uvj e rim u keramet te že ne.
Kada sam stigao u to mj esto rekoh toj ženi:
- Želio bih da vid im tu tvoj u ovcu.
Ona odgovori: - Vrlo rado ću ti je pokazati.
Onda dovede ovcu i kad je pom uze vidj e h da
stvarno daje skupa i med i mlij e ko. Veoma začuđen j a
je upitah o tome, a ona reče:
205
- Imali smo mi ranij e ovcu CIJim smo mlij ekom
hranili svoju djecu, a njenu vunu smo koristili da bi se
time odij evali. Druge ovce nismo imali. Kada je došao
Baj ram moj muž odluči da tu našu j edinu ovcu zakolj e
za kurban. Ja sam ga odvraćala od toga govoreći mu:
- Mi smo siromašni i nismo dužni klati kurban. Za
nas je to učinio Apahov Poslanik Muhammed a.s.
Moj muž se složio sa mnom i ta ovca ostade nama
za potrebe naše djece i nas samih. N egdje u to vrij eme
nama dođe neki m usafir, i m oj muž zakla tu ovcu iz
poštovanj a prema m usafiru .
Onda nam Allah dade ovu berićetnu ovcu u
zamjenu za onu što smo j e, iako nam j e stvarno bila
potrebna, zaklali iz gostoprim lj ivosti i poštovanj a prema
m u s a fi r u .
O ONOME KO NE PRIMA I ZVINJENJA
Priča se da je Iblis došao kod Firauna i rekao mu:
- Poznaj eš li m e ?
Ovaj mu odgovori: - Svakako, ti si prokleti Iblis.
lblis m u reče: Ti si me ipak pretekao u j ednoj
stvari i osobini.
U čemu sam to ja tebe pretekao? - upita Firaun.
Iblis reče: - To je tvoja izj ava da si ti bog ! ? Ja sam
od tebe mnogo stariji, imam mnogo veće znanj e, mnogo
sam i j ači, ali se na takav grij eh prem a Allahu nisam
usudio.
Firaun odgovori: - U pravu si, ali ću se ja za to
pokaj ati i tražiti oprost od Allaha.
Onda mu prokleti Iblis reče: - Polako! Ne čini to
nipošto. Stanovnici Egipta s u te već prihvatili kao
206
božanstvo i ako se ti toga odrekneš i om ce se tebe
odreći. Onda će prihvatiti nekog tvog neprij atelj a i nj ega
slij editi i obožavati, a on će ti preoteti vlast i ti ćeš ostati
sam i ponižen.
Firaun reče : - P ravo si kazao, i neću se kaj ati i
tražiti oprost. Nego, reci ti meni ima li na zemlj i iko gori
od nas dvoj ice?
Iblis odgovori: - Svakako ! Onaj kome se neko za
nešto izvinjava i ispričava, a on to izvinj enje i ispriku
neće da prihvati; taj j e gori od nas obojice!
KADA SE NAJBRŽE OSTARI
Vidio Isa a.s. ženu koja j e piakala nad jednim
kaburom, pa je upita: - Za kim toliko plačeš?
- Plačem za svojim sinom.
- Trebaš da se strpiš. - reče j oj Isa.
- Ne mogu nikako da se strpim.
Onda je Isa upita: A ako bi ti Allah proživio tvog
sina, pa kada bi ga ponovo vidjela, bi li onda prestala
·
plakati?
- Samo kad bih ga još j ednom vidjela puno lakše
bi mi bilo, i ne bih više plakala.
Isa zamoli Allaha, Onoga koj i oživlj uje m rtve,
spominj ući njegovo najveće ime, i onaj kabur se rastupi
i iz nj ega se pojavi sin te žene koj i stresaše prašinu sa
svoj e glave.
- Poslaniče ! M oj sin je bio mladić, a ovo j e neki
starac! ?
Isa zapita čovj eka o tome, a on reče: - Kada sam
čuo poziv da ustanem, pomislio sam da j e Sudnj i dan
nastupio pa sam od straha odmah osijedio.
207
Isa ga još upita: - Kako ti je bilo u kaburu?
Čovjek odgovori: - Bio sam na dunjaluku nosač, i
jedanput sam nekim lj udima nosio drva, pa sam sebi
uzeo jedno drvce i to je prva stvar za koj u sam pitan i
stavljen na muke još u kaburu. Onda mi se Allah
smilovao i zbog dobrih dj ela taj grij e h mi je oprostio.
O P O VJ ERLJIVOSTI I P OŠTENJ U
Priča se da j e neki čovjek bio veoma siromašan.
v
Zivio je sam sa ženom koj a je bila pobožna i poštena.
Jednom mu ona reče:
- Mi za jelo nemamo više ništa !
Čovjek iziđe tražeći nafaku i opskrbu od Allaha,
pa tako idući nađe kesu i u njoj hiljadu dinara. On se
jako obradova i ode kući, a kad je nj egova žena za to
čula reče mu:
- Kada se izgubljena stvar nađe, propis j e da se to
razglasi kako bi se vlasnik te stvari pronašao.
Siromah ode u harem dža mij e da razglasi to što je
našao, a tamo ču glas čovjeka koj i j e vikao: - Neka se
j avi onaj koj i je našao kesu s hilj ad u dinara !
Siromah se odmah j avi, a onda mu taj čovjek reče:
- Taj novac pripada tebi i uz to još devet h ilj ada
dinara !
Siromah ga u pita: - Da li se ti to izigravaš sa
mnom?
Onaj čovjek odgovori: - Ne, tako mi Alla h a ! Nego,
taj novac mi je dao jedan čovjek iz Iraka i rekao mi da
hiljadu dinara stavim u kesu i bacim je u harem, a da
onda pitam ko j e to našao. Ako m i taj ko j e kesu našao
dođe, njemu trebam da dam i ostalih devet hilj ada, jer
j e on time dokazao da je povjerlj iv i pošten, a takvi treba
da jedu i da drugima daj u sadaku.
208
ZAD O V O LJSTVO SA S UD B I NOM
Priča se da su dvoj ica Meleka sišli sa nebesa na
zemlju, jedan na mešrik - istok, a drugi na magrib -
zapad. Kasnije s u se vratili i ponovo sastali na nebesima,
da bi j edan od nj i h upitao drugoga : - G dj e si bio?
- Bio sam na mešriku, gdj e me j e m oj Gospodar
poslao kod j ednog bogatog čovjeka. Učinio sam da
nj egova riznica, koj a j e bila puna blaga, propadne u
zemlj u . - reče prvi Melek.
- A meni je Allah naredio da izvadim tu riznicu sa
blagom i da je odnesem u kuću jednog siromaha na
magribu, koj i nigdj e n ij e imao ni d inara ni d irhema. -
reče drugi Melek.
Nj i hov razgovor j e čuo R idvan, Melek koj i čuva
Džennet, pa im on reče : - Moj a priča je još čudnija od
vaše. Gospodar mi je naredio da odem u kuću tog
siromaha te da prebroj i m sve to blago, i dinare i
dirheme. Kada sam to uradio, naređeno m i j e da u
Džennetu sagradim za svaki dinar i d irhem po j edan
dvorac, i to za vlasnika one riznice, i za siromaha sa
magriba.
Onda Meleki rekoše Uzvišenom Gospodaru
Allahu:
- O Gospodaru n a š ! Objasni n a m ovaj nesvaki
dašnj i keramet koj i m si obasuo tu dvoj icu lj udi?
Uzvišeni Allah reče: - Što se tiče vlasnika one
riznice, kada m u j e ona propala u zemlj u on j e rekao:
"Hvala Allah u koji m e j e učinio da budem zadovolj an ·
na njegovoj odredbi ! ! "
A što s e siromaha tiče, o n s e uopšte nij e obradovao
toj riznici punoj blaga, nego je rekao: "Hvala Allahu koj i
m e j e učinio neovisnim o d drugih lj udi ! ! "
209
ČAST I P LE M ENITOST TREBA D O B R O
CIJENITI
Priča se da je Imare ibnu Hamza došao halifi
Mensuru, pa ga halifa ponudio da sjedne pored nj ega,
što je bila veoma velika čast. Toga dana halifa je baš
sudio u raznoraznim parničenjima, pa tako j edan čovjek
dođe i reče:
- O vladaru pravovj ernih ! Učinjeno m i je nasilj e !
- Ko t i g a je učinio? - upita h a lifa.
Učinio mi j e nasilj e Imare ibnu Hamza u vezi te i
te zemlje.
Halifa naredi !maretu da ustane sa svog mj esta, te
da stane kod svog parničara kako bi bili u svemu
i zj e d n a če n i .
Tada Imare reče: - O vladaru pravovj ernih ! Ako
je ta zemlja nj egova, ja se s nj im neću ništa parničiti oko
nje. A ako je to moja zemlja, onda mu je ja poklanjam
i neću zbog toga ustati sa ovog mjesta koj im me je
počastio vladar pravovj ernih ! !
Svi prisutni se začudiše nj egovoj plemenitosti i
cijenjenj u one časti koj a mu j e ukazana od strane halife.
PREDANOST ALLAHOVOJ O D R ED B I
Priča s e d a j e Tarik Essadik ( istinoljubivi) nazvan
tako zbog jednog zanimlj ivog slučaja. Jedanput je idući
upao u nekakav zapušteni bunar, i dok je bio dole ču
grupu lj udi koj i su tuda naišli kako govore :
- Ovaj bunar j e beskoristan i napušten. Hajde da
ga zatvorimo da nebi neko sl učajno upao u nj ega !
Tarik reče sam sebi: - Ako sam na istini i pravom
putu, onda se neću j avlj ati, pa šta bude neka bude.
210
On se stvarno ne j avi iz bunara, a oni lj udi bunar
zatvoriše i on osta u potpulom mraku.
Odjednom se poj aviše dvij e svj etilj ke i prema
nj ihovoj svj etlosti Tarik ugleda ogromnu zmij u koja j e
puzala prema nj emu. On pomisli:
- Sada će se istina razlučiti od zablude!
I kada j e već pomislio d a ć e g a z!ij a p oj esti, ona
mu obavi rep oko vrata i nogu, pa ga podiže tako nježno
kao kad maj ka d rži svoj e malo d ijete. Tako ga zmij a
neozlij eđena iznese iz bunara, a Tarik č u glas koji m u
reče:
- Ovo je Allahova milost prema onima koj i s u u
potpunosti predani Allahu. Spašen s i od neprij atelj a
pomoću neprijatelj a !
Od tada Tarika prozvaše Essadik - istinolj ubivi !
- Kraj -
211
SADRŽAJ
Priče za djecu i omladi�u . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
Nedžranski mučenici (Ashabul uhdud) 7
Zahvalnost na blagodati . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25
Amina - majka Vjerovj esnikova . . . . . . . . . . . . . . . 43
Jabuka . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . .. . . . 67
. ..
Više su voljeli drugima nego sebi . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83
Hamza - Allahov lav . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 99
Hikaje iz dj ela "El Mustatref' . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 09
H i kaje o sadaki . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 09
H i kaj e o pametnima . . . . . . . . . . . . . . . . 113
H ikaje o glupima .. . . .. . . . . . .. .. . . . 1 15
H i kaje o tevekkulu .. . . . . . . . . . . . . . . . . 116
Hi kaja o p r a v d i 1 1 8. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
H i kaj a o nepravdi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 119
O nasilju ........................ . . . 1 20
Plemenitost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 121
U nevolj i s e prijatelj poznaj e . . . . . . . . . . . . . . . 122
Dužnost j e b ri n u t i se o drugima . . . . . . . . . . . . . . 1 23
Istinska d a re ž l j i v o s t . . . . . . . . . . .. . . . 123
.. .. ... ... . ...... ....
Sadaka se n i ko m e ne uskraćuje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 125
H i kaj e o škrtosti . 1 25. . .
. . .......... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
O gostoprimstv u . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 28
Ni u čemu ne valj a pretjerivati . . . 1 29. . . . . . . . . . . . . .
...... .
Pretjeranost u jelu . . . . . . . . . . . . . . . . 129
Opraštanj e . . ................ ......... . . 130
Ko prikrije tude mane i Allah će njegove . .. . . . . . . 130
....
Zavidnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ......... . 131
Allah j e j ed i n i Opskrbljivač . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 3 3
Belaj nikad ne dolazi sam . . . . . . . . . . . . . . . . 134
Allah je jedini vlasnik svega što postoji . . . . . . . . . . . . . . 135
Pohlepa uvijek vodi u propast . ........ . . 136
H i kaja o prolaznosti dunj a luka . . . . . . . . . . . . . 138
Lijeni ali b r i ž n i s luga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 40
Ko kome donosi sreću a ko nesreću . . . . . .. . . . . . 1 40
. ......
Hikaje iz djela "Tefdžiru - tesnim" . . . . . . . . . . 1 43
Ogovaranje je kao j edenje ljudskog mesa 1 43
O oštroumnosti . ........... . . . 1 44
Žene znaj u b i t i gore od šejtana 1 45
O Hidru i njegovoj sadaki . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 145
I zulumćara treba savj etovati . . . . . . . . . 1 47
Vrijednost džume namaza . . . 148
Značaj salavata na Muhammeda a.s. . . . . 149
Smrt se ne može odgoditi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 50
Priče iz djela " E l Kebair" . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 151
Napuštanje namaza j e vel i k i grij eh . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 5 1
Namaz u džematu .. . . . . . . . . . 1 5 2. .
......... ... .. .
Uskraćivanje zekata 1 5 2. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Brižnost prema s i ročetu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 154
Strplj ivost na ženinu ezijjetu . . . . 154
O onome koj i j e podlegao dunjalučkoj kušnj i . 156
Mudri učitelj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 57
Silnik se n ikad neće dobro provesti 158
Uznemiravanje komšije . 159
Priče iz dj ela ,;Tenbihul gafilin" . 161
Strahota smrti . . 161
161
Kaburski azab . 1 63
1 64
Allahova milost . . . 1 66
1 68
Naređivanje dobra i sprečavanje zla . . . . . . . . . . . . . . . .
Tevba - p o kaj a nj e .
Priča o Alkami . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . ..
. .. ...
Dužnosti prema rodbini . . . . . . . . . . . . 1 70
Alkohol - majka svih zala . . . . . . 1 72
Ogovaranje - gibet . 173
Smutnja . . . . . . . . . . . . . 175
Prenašanje riječi . . . ........ 175
Ahiretski uspjeh je važniji od dunjalučkog . . 1 76. . . . . .
..
Petak - odabrani dan . 1 77
179
Samo Allah zna ko će u Džennet
a ko u D žehennem . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Pravo dob roči nstvo je za sadaku . . . . . . 180
udij eliti najbolje što imamo . . . . . . . . . . . .
Sadaka odbija zlo od onoga . . . . . . . . . . . . . . . . 181
ko je tu sadaku dao .
O salavatu na Muhammeda a.s. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 182
Vjernik mora da bude čvrsto ubijeđen
u svom vjerovanju . .................... . . . 183
I ženi treba p riznati nj ene zasluge . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 84
Priča o Bersisi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 85
Neovisnost od lj udi i oslanjanje na Allaha dž.š. . . 1 87
Hikaje iz dj ela "Tuhvetul merdijjeh" . . . . 191
Vrijednost Bismille . . . . . 191
Važnost n ijjeta - namjere . . . 1 92
Strpljivost na belajima . ................ . . 1 92
Gomilanj e imetka . .............. . . . . . . . . . . 1 93
H i kaja o Poslaniku Džerdžisu . . . . . . . . . 194
Od smrti se ne može pobjeći . . 195
Vrijednost Šehadeta . . . . . . . . . . . . . . . . 196
Dužnost je u tješiti s i roče . . . . . . . . . . . . . 197
Allahova blagost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 198
Oholost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 99
Ko može da uči dovu za kišu 1 99
Nikad se ne zna gdje ćemo se osevapiti . . 200
Ljubav prema Allahu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 201
. . 202
Vrijednost sadake ........
Još j edna h i kaja o fadiletu sadake . . . . . . . . . . . . . . . . 202
Utaja ratnog p l ij e na . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 204
Vjernik se u svemu oslanj a na Allaha . . . . . . . . . . . . . 204
Na nasilj e se uzvraća . . . . . . . . . . . . . . . . . 205
Gostoprimlj ivost se uvijek nagrađuje . . . . . . . . . . . . . . . . . . 205
O onome ko ne p rima izvinjenj a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 206
Kada se najbrže ostari . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 207
O povjerlj ivosti i poštenj u . . . . . 208
Zadovoljstvo sa sudbinom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 209
čast i plemenitost treba dobro cij eniti . . . . . . . . . . . . . . . 210
P redanost Al lahovoj odredbi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2 1 0