"MIRIŠE LIPA", e-zbornik

“MIRIŠE LIPA”, zbornik sudionika čitanja poezije
2021.

“MIRISI LIPE”, zbornik sudionika čitanja poezije
2021.

NAKLADNIK
Kulturno umjetnička udruga “LIPA” Gornji Mihaljevec

Gornji Mihaljevec, 2021.
ZA NAKLADNIKA
Jasenka Novak

GRAFIČKI UREDNIK I NASLOVNICA
Ivan Grahovec

UREDNIK ZBORNIKA
Jasenka Novak

ODABIR PJESAMA
Jasenka Novak, predsjednica, Gabrijela Košak i Irena Resman

članice KUU “LIPA” Gornji Mihaljevec

TISAK
Graphprint d.o.o.

Čakovec

ISBN 978-953-49345-1-7
CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne
i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 001116324

Gornji Mihaljevec, 2021.

ZBORNIK

MIRIŠE LIPA

KULTURNO UMJETNIČKA UDRUGA „LIPA“
GORNJI MIHALJEVEC

Da bi se očuvala tradicija i običaji našeg gornjeg kraja,
osnovala se Kulturno umjetnička udruga „Lipa“ Gornji Mihal-
jevec sa željom da se njeguje naša domaća međimurska riječ,
tradicija i običaji. U udruzi nas ima oko 25 aktivnih članova, a
kada treba i više.
U udruzi „Lipa“ djeluje recitatorska, folklorna, pjevač-
ka te glumačka sekcija. Imamo svoje nošnje koje smo same iz-
rađivale još u „Aktivu žena“, a sada smo ih još više nadopunili i
dali sašiti više ženskih, muških te dječjih nošnji. Plešemo plesove
našeg gornjeg kraja koji se kod oduvijek plešu, a nalikuju pleso-
vima susjedne Slovenije. Organiziramo večeri poezije, promo-
cije knjiga i kroz sve te godine bilo je jako puno predstavljenih
pjesnika iz cijelog Međimurja i šire. Zadnjih godina predstavlja-
mo knjige naših članova, Rajke Trokter i Ivana Grahovca.
Godinama smo imali mješoviti pjevački zbor, ali su
nam se voditelji mijenjali, pogotovo mlađi ljudi koji su odlazili
u nove sredine pa smo imali prekide. Sada je vodstvo preuzela
mlada i perspektivna voditeljica Ivana Tkalec koja je oformila
žensku vokalnu skupinu. Također imamo „Band Lipu“, koji za
svaku manifestaciju pripremi vlastiti program, i na kraju svak-
og događanja uveseljava publiku. Udruga također ima izrađenih
7 skupnih kostima jer se godinama pojavljujemo na fašničkim
manifestacijama. Svjedoci smo vremena u kojem je sve teže ra-
diti s ljudima i za ljude. Moramo napomenuti da nam je uži-
tak i zadovoljstvo raditi zajedno. Zaključak je da su svi članovi
udruge prvenstveno zaljubljenici u dramski amaterizam i u
tome smo najbolji. Velika je sreća što sami pišemo svoje tekstove
prilagođene nama i našoj publici. U svemu tome osjeća se naš
entuzijazam. Obilježavamo sve značajnije datume u našoj općini
i šire.

Prijavljujemo se i na „Smotru narodnih običaja“ u Ko-
toribi. Gdje smo prikazali običaje: „Međimurski svati“ i „Veresto-
vaje“, tim tekstovima autorica je Jasenka Novak. Prikazali smo i:
„Odlazak u vojsku“ te „Luščaru“ autora Roberta Kosa. Od 2009.
godine do danas redoviti smo sudionici na Festivalu kazališnih
amatera Međimurja u Prelogu (KAM), gdje smo uvijek zapaže-
ni, nominirani i nagrađivani.
Nakon niza godina aktivnog sudjelovanja dva smo se
puta plasirali na državnu smotru te je na toj državnoj smotri naša
članica Lea Kovačić dobila nagradu za najbolju žensku ulogu. Na
KAM-u u Prelogu Jasenka Novak je dobila nagradu za najbolju
žensku ulogu te dvije godine kasnije nagradu za najbolji dramski
amaterski tekst. Rajka Trokter naša afirmirana članica udruge
također je napisala više amaterskih tekstova i dobila nagradu za
najbolju predstavu te više nominacija.
Isto tako uz više nominacija nagradu za sporednu mušku
ulogu dobio je Mladen Mikulan, a Franjo Halabarec dobio je na-
gradu za najbolju mušku ulogu te više nominacija za sporednu
ulogu kao i nagradu za maestralno-akrobatsko odigranu ulogu.
On također piše amaterske tekstove.
Robert Kos autor je više amaterskih tekstova koji su
nominirani za najbolju predstavu, režiju i tekst te nagrađivani
kao najbolja predstava i najbolja režija. Najvažnije nam je da se
dobro zabavljamo na našim probama i nastupima, što publika
prepoznaje i cijeni. Zajedno smo kao jedna velika obitelj, svi se
međusobno cijenimo i radimo odgovorno u našoj sredini.
Jasenka Novak

SADRŽAJ
7. NAŠA STARA LIPA - Nada Starčević Lopac, G. Kneginec
8. GOSPODINOVA LIPA - Katarina Herman, Prelog
9. IVONJSKA LIPA - Darko Foder, Ivanec
10. LIPINE ŽELJE - Terezija Flegar, Sračinec
11. MOJA LIPA - Snežana Liber, Sračinec
12. PADLIPNE ŠPELANCIJE - Darko Foder, Ivanec
13. ŽIŽEK ŽIVLEJNA - Stjepan Kralj, Liševo
14. POD MOJOM LIPOM - Jagica Novak, Velika Ostrna
15. VU ČKOMINI KROŠNJE – Štefanija Ludvig, Dubravica
16. PU SKRIVEČKI - Terezija Flegar, Sračinec
17. LIPE CVETEJO - Želimir Novak, Velika Ostrna
18. LIPOV ČAJ – Nada Starčević Lopac, G. Kneginec
19. POD STAROM LIPOM- Branko Mihovil Rakijašić, Pitomača
20. LJUBICI BREZ HIŽE - Tibor Martan, Novi Marof
21. JOŠ JENA O LIPI - Aleksandar Horvat, Ludbreg
22. SEČAJNA - Želimir Novak, Velika Ostrna
23. LIPA - Ivan Grahovec, Čakovec
24. DEDEKA VEČ MED NAMI NI - Zdenka Brlek, Zagreb
25. LIPA - Marija Miklaušić, Stubičke Toplice
26. - 27. ISPOD STARE LIPE - Gordana Igrec, Zagreb
28 LIPA STARA, LIPA STARA LIPA STARA - Marija Miklaušić,
Stubičke Toplice
29. BOL POD LIPOM – Ivanka Mamić, dugo Selo
30. GUPČEVA LIPA - Slavica Bakšaj, Varaždin
31. PJESMA O SLOBODI - Suzana Marič, Slatina
32. ČIJA JE LIPA - Mira Šincek, Varaždin
33. BLAGOSLOVLJENE LIPE - Tatjana Jedriško Pančelat, Med-
veja
34. LIPANJSKO JUTRO - Ljubica Šporčić, Sisak
35. LIPA U CVATU - Nevia Kožljan, Goleševo
36. ZAGRLJAJ LIPI - Snežana Liber, Sračinec
37. LIPOV ČAJ - Julijana Plenča, Rastočine
38. NA LIPI - Katarina Herman, Prelog
39. OPIJEN - Ivan Grahovec, Čakovec

40. DOSTATNOST - Davorka Crnčec, Ključ
41. POD LIPOM - Julijana Plenča Rastočine
42. ŽMIRKAJUĆI PROMATRAM KROŠNJU - Ljubica Ribić,
Varaždin
43. IVANJSKI KRIJES UZ LIPU - Ljiljana Vuglač, Ivanec
44. MIRIS LJETA, MIRIS LIPE - Jasminka Mesarić, Čučerje
45. PRKOSNA LIPA - Ljiljana Lipovac, Zagreb
46. PRVI LIPANJ - Zdravka Marić, Karlovac
47. SPOMEN LIPE - Marija Hardi, Vukovar
48. ISPOD LIPE - Nevia Kožljan, Goleševo
49. LIP MOJA - Marica Žanetić Malenica, Split
50. VJENČANJE POD LIPOM - Jadranka Göttlicher, Zagreb
51. BIO JE LIPANJ - Jelena Stanojčić, Zagreb
52. NA STAROJ KLUPI - Branko Mihovil Rakijašić, Pitomača
53. NE BIH ČAJ OD LIPE - Jadranka Göttlicher, Zagreb
54. LIPA - Ljubica Katić, Split
55. U TVOJOJ KOSI - Dražen Rubić, Novi Retkovac
56. NE ODLAZI - Ana Jakopanec, Koprivnica
57. OBUCI BORE - Mihael Arčon, Rijeka
58. PRASKOZORJEM LJETNIM MIRIŠE LIPIN CVIJET -
Branka Mlinar, Omiš
59. U KOSI TI MIRIS LIPE - Miro Matijaš, Zagreb
60. OPIJENA - Ljiljana Lipovac, Zagreb
61. ZAŠTO LIPE SANJAJU - Jadranka Varga Zagreb
62. MIRISI LIPE U TVOJOJ KOSI - Zdravko Odorčić, Zagreb
63. POSVUDA, UVIJEK - Dražen Rubić, Novi Retkovac
64. ULICA LIPA - Ana Jakopanec, Koprivnica
65. POGAŽENI CVIJETOVI - Štefanija Ludvig, Dubravica
66. U HLADOVINI LIPE - Stjepan Kralj, Liševo
67. ONA - Željko Bajza, Zagreb
68. LIPINO OGLEDALO - Marija Hegedušić, Hlebine
69. LIPE JE ZASADIO BOG - Nevenka Lang, Velika Gorica
70. LIPANJ - Miro Matijaš, Zagreb
71. NIT O KOJOJ OVISI ŽIVOT- Zlatka Crnčec, Varaždin
72. LIPOV ČAJ - Jelena Stanojčić, Zagreb
73. STARA LIPA - Đurđica Bačurin Grguranić, D. Vukojevac

74. LIPA TIK POD PROZOROM - Franko Stipković, Zagreb
75. SAMO JE LIPA OSTALA - Suzana Marić, Slatina
76. ISPOD LIPE - Senka Bradarić, Osijek
77. LIPA DJETINJSTVA MOGA - Milica Lesjak, Pribislavec

NAŠA STARA LIPA
Naša stara lipa liepa lieta broji.
Poviedaju starši: bar tristo liet.
A ja si sednem tu, blizu, v hlad;
Lipa pripovieda kakšni je of sviet.
Kak je negda bilo? Kaj su ljudi jeli?
Kaj su imeli, a kaj su si šteli.
Kakšna su dobra jimi draga bila?
Kakve su ženidbe i sprevode meli?
Kakšni ljudi su negda živeli tu?
Koga se zmislimo, a koga ne?
Čije tajne črna zemla skriva
A na koga spomenek živi i ve?
Komu je lipin cviet zdravje začuval.
A dišeča duha polepšala put?
Komu su pljuča zdrava ostala
Gda jel je lipov med kak zlato žut.
Zato su lipu pri cierkvi posadili
Kaj bi hlada dala trudnoj duši
Dok premišljava kak na spoved iti
Pak Božji oprost vse griehe ruši.
Negdo je od lipe kipeca napravil ,
Pofarbal liepo, i pred cierkvu del.
Onda je plebanuš blagoslov dal
Pak je zanavek vu cirkvi ostal.
Nada Starčević, Varaždinbreg

7

GOSPODINOVA LIPA
Sredi veljkoga, ljepoga vrta faroskoga,
od prvoga junijuša leta sakoga,
cvete veljka, rona lipa stoletna
i diši, omomlja nas njejna krošnja cvetna.
Pod njom su se mnoge prošecije formerale
i od veljke vručine v hlod sklanjale.
Čudaj pot su ju morali porezovati
i novo, menjšu krošnjo znova delati…
Išče i ve tak ponosna tu stoji,
Se Svetođurske fornikese okoli broji...
Makar su ju ljetos, onak storu šprojcali
i kaj se nej reskolila, s sajlami spašovali…
Sredi faroskoga vrta, na sajlama sedi,
Cvetoča, dišeča, gospodinova lipa, dalje gledi…
Njoj je pod kontrolom fara cela
i išče bo nam dogo tak ljepo cvela…
Katarina Herman, Prelog

8

IVONJSKA LIPA
V černu je zasajena zemljicu,
na pragu nuavaga vuletja,
pred svetega Ladislava negdanju kapielicu,
na začetku četrneistega stualietja.
Redu Ivanoavcav na diku i čast
za prezetu varaš ivonjsku,
z blagasloavljenu vado paškrapljena,
z dejžđekem merzlim natapljena.
Preživela je una i liepe, eli i černe čase.
Herezu atpravila, turčine dačakala,
mađaruansku škoarnju dala diesti nase,
za zgubljeni damači živoati soze stakala,
čak je i kmete vidla kak pravicu išču zase.
Daživela i tua da je kervink brat svemu bratu,
kak svedoak adhajunja i dahajunja bila
v pervem i drugem sveckem ratu.
Čmelum i siroatinje z dišeči cvieti zdravlja je vžila.
I f svajiemi puazni lieti, ivonjska lipa vidla je naze
kak se Hervat za svo damavinu zboaril.
A gledi i tua, kak vej Hervacku čast somi Hervati gaze
pa se pita kulike liet joaš bo trebale prejti
pre nek čavek hervacki bo som sebe vmoaril
i svo slaboadu, naze, stronjskamu dal zejti.
Darko Foder, Ivanec

9

LIPINE ŽELJE
Lipa misli da bu žje nihovka
iIi bu zišla dečja zibovka.
Morti bu stov za familiju cijelu
Mogli bi ju predelati f postelu.
Rajši kuritu bi na kraju bila
de bu se mlada puca fmila.
Ili bi bilu bole da je una škaf
žitum bi ju napunili zapraf.
Morti ž je naprave drvenu zdelu.
Ili štil za zubače i motiku pri delu.
Bilu bi bole da je škrija nasred sobe
navijek puna tajni i kajkakšne robe.
Morti pa bu itak ž je štokrlin
Ili za decu i starce šamrlin.
Rada bi dogu još rasla tak
Pa bu na kraju žje kuružjak.
Aku bu bačva ž je nastala
V vlažni bu pevnici stala.
Dijev za kuola ili ukvijer za sliku
tuo bi ji bilu baš praf na diku.
Da bu došev životu ji kraj
Morti bu udišla v Lipin raj.
Nije ni v najgoršim snovima snila
Na kraju da bu podnica za svije bila.
Terezija Flegar, Sračinec

10

MOJA LIPA
Grlica je vjutru na lipu duletiela
na jeni grani giezdo miela.
Svoji deci gugutala pesmicu liepu,
čmelica krala peluda dišečumu cvietu.
I babica se fletnum na delu diela,
začas punu kušaru cvieteki miela.
Na suoncu bu jih pusušila
v zime pa bu žji finuga čaja cedila.
Tak se moja lipa kak princeza
z zlatnum robačum štima
i čuda družine pud juom ima.
Mušice, kukci, matuli i kojekakvi ftiči
stanari su jeni,
jer diši kak fabrika parfemi.
Cieli dien ukuoli lipe ud veselja se vrvi
a hvečer se see smiri.
Sii udideju spat
samu se pud lipum radi imaju mladi
dok ober je stari mesec je na straži.
Snežana Liber, Sračinec

11

PADLIPNE ŠPELONCIJE
Lipnjaku mesecu
čmele se smile brenčeče;
pašu im nodi.
Lipinu pašu dišeču, slatku kak cukar,
štera na vetru putuje
i jenđele budi,
truca jih da žice prebiraju,
možiku hiekljaju.
Cviete bereme v žakelj.
Ja sverži prigibljem,
ti aptergavaš.
Pa lipe ti lasi diše.
Rad sam tve duhe,
kak diete meda,
kak betežnik lipinega čaja
friške natoačenega.
Rad sam tvajieh čeljenih vusnic,
ad šterih i sonce farbu dabavlja,
vusnic ad šterih mi se i luatra ziblje
na štere stajim,
pričverknjeni za tve srečne oači.
Darko Foder, Ivanec

12

ŽIŽEK ŽIVLEJNA
Vu mene si sonce
Polek serčeca bleščiš
Slikica z davnina
Fajn držeča
Med sem cvetjem
I grajnem rascvetjene lipe
Ti lepa si sejna
Fletna vu telu
Žižek mega živlejna.
Vu mene si dašek
Protuletne popevke
Paculica na mladenke mlade
Lepša i od lepe lipe
Dišeče
Puklojnil bi ti vse licitare
Starinskuga pruščejna
Nojsil prek poceka
Jer žižek si ogna
I žižek mega živlejna.
Stjepan Kralj, Liševo

13

POD MOJOM LIPOM
Blešči lipa na suncu
od jutra, pak prek celoga dana
Listje se preleva u hiladu boja
I samo gde koja čelica dojde
na cvetek lipin lepi
koji ima dišeču duvu.
Niše se listje,
vetrić popuhavle
miris lipe se širi po dolu,
po bregima našim,
Priziva nas k sebi
Nek dojdeme vu debeli lad
A jena deklica
pod lipum je čekala
čekala je svoju lubav
da se vrne iz daleka
na lepomu vrancu
koji je se poskakival
kagda se i on veseli
da se budu obečali
i na vernost zakleli.
Za ruke su se prijeli
i jen drugome kušlec dali
A lipa kagda je bila gizdava
i još lepša i vekša
kej je sve tajne nihove
ona čuvala i znala..
Jagica Novak, Velika Ostrna

14

VU ČKOMINI KROŠNJE
Prešlo je več čudaj cajti
al misli se još po mladosti španciraju
iščeju smisel toge i radosti žitka
Kak i negda pehaju me včutki
onih letnih večerki dok smo
svoju ljubaf skrivali od drugih
Možgane su našle slike
vu kojima tebe gledim
spodi lipinoga dreva
dok me čekaš vu kmici
Jerbo crkveni zvon je več
angeluša odzvonil
a mene k tebi još ni
Ta naša lipa rascvela
dok lahor ju njiše diši
po nami se trusiju
zreli cvetni konfeti
dok lasi mi rudlaš ti
Puni mesec nas je osvetil
kak lampaš se na jablan obesil
Čudaj put se zmislim
i budna senjam te vu kmici
samo ve vu čkomini krošnje
tvoja spodoba vu tenji stoji
Štefanija Ludvig, Dubravica

15

PU SKRIVEČKI
Pud lipum smu se prvi puot vidli.
Jeden smu se drugumu svidli.
Nasmejala sem ti se pu skrivečki.
Nje su me još ni zanimali dečki.
Da god sem kre te lipe išla
navijeke me tuplina ubišla.
Jer prvi si kušlec tu mi ti dov.
Nika si od mene ti nje iskov.
Vrteli se meseci, minoli su cajti
pud lipum su nas mogli najti.
Tu smu si saku večer sedeli.
Pud lipum smu se radi imeli.
Čula sem ud drugi zate hudi glas
dunesev je un razdur med nas.
Baš je biv lipaj i lipa je cvijela
Ja sem te još fejst rada imjela.
Nje sem mogla tvuoj grijeh uprustiti.
Muorali smu se v dišečem lipju reziti.
Ve kre naše lipe da god ja prejdem
Suoze pu skrivečki vu ropček denem.
Terezija Flegar, Sračinec

16

LIPE CVETEJU
Svojem nas je grajnem, vu naručaj objela
bumbare i čelice, na nektar k sebe priziva
duva nejnoga cvetja razleva se prek sela
sunce se spušča, se z granami spomina,
Pod num je navek nešte glase čekal
jeli bu što vu sele došel, za nekej pital
jeli samer da bi prvi zoznali kej je novoga
jeli se nešte doselil ili vu sele doskital
Ili pak da bi nekej čuli o deklica ili dečkom
kej su snočka pod lipum do kesna popevali
i što je po noči raspustil Karasove kojne
a denes buju vu sinokoše pospane zevali
Razmela je i čuvala senje kej sme sanjali
Zbog česa sme deklice oko lipe ganjali
Vuz tamburu popevali, skupa tancali
Samo da bi vu kmice kušleca dobili
Pri sakoj meši i sakomu proščejnu je bila
tancale se i pevale do drugoga dana
mam je lipa živeša bila, z nami se je veselila
domom nas je pošilala tek zorica rana
Tak navek je te selski život od lipe započel
a gda bi blage spaše došle, bi danu bil kraj
toga lepoga cajta kej da ne ni bile,
pozabile se, več ga ne nigdar nazaj
Želimir Novak, Velika Ostrna

17

LIPOV ČAJ
Pak niesi pazila, buš se prehladila
Cipele si sliekla, si bosa hodila.
Vestu si ostavila negdi na plotu
Ništ se ne brigaš o svojem životu.
Nej se ti brigati, moja draga mama.
Takšne probleme bum riešila sama
Polek cierkve raste naša lipa stara.
Vsako leto da nam velikoga dara.
Z dišečim cvietom napuni košare
Briga se Božek za naše zdravje.
Dišavje od negda ljudima pomaže
Da buju otporni i da se osnaže.
Ak se i prehladim, bum ozdravila.
Lipovoga čaja bum vsaki dien pila.
Nada Starčević, Varaždinbreg

18

POD STAROM LIPOM
Sedim pod starom lipom v goricam.
Gledim pred sebe, samo čkomim.
Nekaj se teško v duši kotura
i vu sebi gadno se lomim.
Negda je vu življenju ovem,
puno, se puno lepše bilo.
Uspomene su na pajdašije,
kaj zemu te vu svoje krilo.
A stara klet o semu čkomi,
kak da nikaj ni vidla neje.
Samo se mesec kak stari bečar,
spotiha, spodrugljivo smeje.
I sad dok sedim pod starom lipom,
premečem tak misli vu glavi,
dojde mi zbiljam, da si pomislim,
da niti mesec neje pravi.
A onda čujem tihu popevku,
zdaleka, čak na drugem kraju
i zberem v duši da pajdašije,
tu večno i zanavek traju.
A stara klet o semu čkomi,
kak da nikaj ni vidla neje.
Samo se mesec kak stari bečar,
spotiha, spodrugljivo smeje.
Branko Mihovil Rakijašić, Pitomača

19

LJUBICI BREZ HIŽE
Trpeča doša
ostavlena od sveta
nikaj ne išče
tek oče oka sklopiti
dalko od kalnih vodi zemle
i zdenih sozi
visokih ledin
drobnega zimca.
Sen ju leči kak vračtvo
i dišeče svetstvo,
vu njem najde
so družinu i svete gode,
reči pozablenih molitvi
hižičku svetlu
kak mladenkin đenđer
i lipu dišeču
cvetoču.
Senjaj, Ljubica
mučka…
Rječnik
kalno – mutno, prljavo
zdeno – mrzlo, hladno
zimec – lan
vračtvo – biljni pripravak za liječenje
svetstvo – tamjan
god – blagdan, spomendan
đenđer – niska bijelih bisera
Tibor Martan, Novi Marof

20

JOŠ JENA O LIPI
Da stara lipa more pobeči,
Mesto bi našla v šumi gliboki,
Ne bi si dala grane poseči,
Skrila bi se med hrasti visoki.
Ne bi se z lipe delalo čaja,
Ne bi se z lipom kurile peči,
Šumela bi, dok vreme prehaja,
Zmogla gliboku starost doseči.
Ne bi joj v kori zrezali ime,
Ne bi joj z debla dubli korita,
Gizdala bi se leta i zime,
V gliboki šumi med hrasti skrita.
V kruni bi ji popevali ftiči,
I sitna gnezda med listjem spleli,
Mogla bi se k oblakima zdiči,
Vuprta v koren stari debeli.
Kak dobra šumska zelena vila,
Rasla vi vekoma tam bez reči,
I čistam srečno drevo bi bila
Da v gustu šumu more pobeči.
Aleksandar Horvat, Ludbreg

21

SEČAJNA
Sečajna svoja sem na vrpu del
male sem ji natepel pak ji i pretepel
pak gda se cela ta vrpa rasipa
na pamet mi dojde naša stara lipa
Čuvar sela, ponosni svedok se radosti
imela nas je rada kak najbolša mati
čuvala nas od bolesti i tešila vu žalosti
Svoje plode, cvetje, znala nami dati
Tu sme cirkuse kojekakve slagali
tu sme nekteremi deklicami lagali
gizdava je bila kak najlepša sneja
pak bile pod nom sačkovoga greja
Pod nom sme svojem deklam šepetali
i vu trde kmice kušleca jim dali
na vernost se nemo zaklinali
pred vojsku sme sega obečali
De teri je dečke od veselja vrisnul
Gda bi si deklicu vu naručaj stisnul
pune se obečajna totu dogodile
i puno velikih lubavi rodile
Drugačešu pamet z vojske povrneš
mnogi je dečke zobral drugu stranu
pozabil je teroj se je deklici obečal
premislil se je, sel na drugu granu
Želimir Novak, Velika Ostrna

22

LIPA
Na pre pred našom hižom
pod lipom storom klupa leži
po joj lečejo vredne čmele
dok jeni cvet na daoko deši
išče mali sam po joj plazil
lipinoga cveta brou za posušiti
kaj čaja smo meli celo leto
a v zimi ga za prehlado piti.
jo sam zrosel, lipo so podrli
a japa i mama so zdovja pomrli
Ivan Grahovec, Čakovec

23

DEDEKA VEČ MED NAMI NI
Babica stara pod lipom sedi
I požutele slike vu starom albumu gledi
Dišeči lipov cvet misli joj vrne
I vu času vsa protrne
Vrne se vu mlade dane,
a na nadrešpano lice suza joj kane
Kulika leta pod lipom srečni i veseli su bili
Več put su jeli i rujno vinčeko pili
I popevati su znali
Srce i dušu jen drugom su dali
Dedeka več med nami ni,
a babica stara vu hladu pod lipom i dalje sedi
I požutele slike gledi
Očuti da dedek v njejnoj duši živi
Ostala je na dvorišču lipa stara
I suha grančica vu sobi kraj ormara
Zdenka Brlek, Zagreb

24

LIPA
Lipa kud god idem tak lepo diši
Nekaj mi viče,i srce moje vrišči.
Jel se sečaš kak je lipa dišala,
Dok je moja ruka vu tvojoj ostala
Da kaj delam,i čujem da lipa diši
A moje srce k tvojemu srcu beži.
Jel v tvojemu kraju raste lipa
Kak je v tvojemu srcu ljubav velika.
Lipanj je,tak diši celi kraj,
A ja te čekam da mi se vrneš nazaj.
Marija Miklaušić, Stubičke Toplice

25

ISPOD STARE LIPE
Sakupila se vojska
gladnih siromaka
godine Gospodnje
1573.
ispod stare lipe
da stane s vilama
i motikama na kraj
toj tlaci i muci.
Lipa stara daje im
snagu zimi
svojim korijenjem
i granama gladnim
poput njihovih utroba
ljeti i zimi.
Krv poteče
i ostavi na snijegu traga,
a Matijašu na Markovu trgu
vu Zagrebu na živo
meso klještima otkidaše
i željeznom krunom
okruniše.
I danas lipa stara
svjedoči ovu muku
zagorskoga kmeta,
a dok cvate
cvijet joj miriše
po vrućoj kmetskoj karvi
koja poput smole
kaplje s njezinoga
debla.

26

Da se ne zaboravi.
Ne dirajte mi staru lipu
ni kada joj je zimi krošnja
suha niti kada ljeti
vrijednoj pčeli daje
soka
daje meda
i čovjeku - kruha.
Za koricu kruha
okupila se vojska
puntara seljaka
da ispod stare lipe
krv lije
za bolje - Sutra.
Gordana Igrec, Zagreb

27

LIPA STARA, LIPA STARA LIPA STARA
Kada cvijeta lipa stara
Ona cvijetom progovara
Vjetar puše sve miriše
Tebe ovdje nema više
Nema smijeha zagrljaja
Toplih ruku uzdisaja
Opet cvijeta lipa stara
Na pitanja ne odgovara
Grane njiše i miriše
Ali njega nema više
U proljeće će opet cvasti
Ja ću novu ljubav naći
Marija Miklaušić, Stubičke Toplice

28

BOL POD LIPOM
Pjesnik je sjedio, kavu naručio i čašu vode – ledene.
Kapu je skinuo, glavom je klimnuo.
Damu preko puta, jesi li dobro je upitao?
Ljeto je i lipa Gupčeva stoji i godine broji ovdje na brijegu.
Tko je sve tu radio i tko ju je sadio ovdje on joj je pričao.
Zazvonila crkva i on se prenu, u tome trenu suza je kliznula u
krajičak oka.
O Bože, kako li si sve posložio po svome!
U trenutku tome bol ga rascijepi kao grom lipu.
On je pod njom samo sjedio i gledao u daljinu.
Čudu se nadao i jedva se svladao da ne zaplače pred njom.
Lipa je grane svoje širila i hlada radila,
dama se jedva svladala da za ruku ga ne primi,
reče mu ,izdrži..
Život je-život je što da ti kažem?
Al ne pričaj o njoj.
Nemoj, možda jednog dana rana ti zacijeli.
Kada tugu otpustiš, kada sve izađe iz tebe-okovi popuste.
A on je pričao,
tupo ju gledao i u trenutku se predao boli.
Samo je cigaretu pušio, jednu za drugom gasio.
Čašu u ruci vrtio i nije se dao smesti.
Neka ga loša karma pratila, svuda.
Kuda god se kretao, svejedno je film u glavi vrtio i bez srama se
pred njom slomio.
U nebo zavapio
Bože, daj mi da ptica postanem
Možda opet raširim krila i poletim.
Ivanka Mamić, Dugo Selo

29

GUPČEVA LIPA
U Stubici Gornjoj,pokraj crkve svetoga Juraja
visoka, stasita, ponosita
Gupčeva je lipa ,četiri stoljeća stara;
živući svjedok Seljačke bune ,
krvave bitke protiv Tahija
ugnjetavanja i tiranije .
Pod mirisnom lipom
mladi su se voljeli
vjernici molili, umorni odmarali.
Pod krošnjom njenom
Gubec i ustanici, spremali su bitku
za slobodu i pravicu.
Pamti lipa vlastelu i kmetove , vojske i ratove.
pamti ljubavi, pjesnike i sanjare, zapisane u godove
ljude i događaje.
Visoka, stasita, ponosita
Gupčeva je lipa stara, svjedok prolaznosti
čovjeka i vremena.
Noću,
dok lipanjska kiša tiho romori
lipa lišću priču priča, o Matiji Gupcu;
o snovima za jednakost, pravicu i slobodu.
Slavica Bakšaj, Varaždin

30

PJESMA O SLOBODI
Jednog ljetnog popodneva
slušala sam kako pjeva
i prebire tanke žice
svoje male tamburice.
Pod lipom se pjesma ori
plavo oko plamom gori
selom pjesma odjekuje
srce moje poskakuje.
Zapjevat bih s njime htjela
pod lipu kraj njega sjela
pa neka se naš glas vine
tu pod lipom u visine.
Nek’ se čuje u daljine
širom naše domovine
to je pjesma o slobodi
nek’ je čuju svi narodi.
Neka uzmu tamburice
i malene bisernice
svud sa pjesmom nek’ se hodi
pjesmom divnom, o slobodi.
Suzana Marić, Slatina

31

ČIJA JE LIPA?
Čija je lipa u dvorištu mojih susjeda?
Oni su je svojatali naslijeđem, nekad pesnicama,
počupanim vlasima ili izgrebanim obrazima.
Ja sam joj cjelivala koru dječjim dlanovima,
tepala pružajući ruke do najnižih visokih grana.
Rastući, šaputala tajne kvrgavom korijenju.
Voljela sam tu lipu krhko k’o njezine mladice;
postojano k’o njezin cvat u lipnju;
vjerno k’o ptice njezinim gnijezdima.
Čija je lipa?
Kod njih se granala. Medom mirisala.
Zimu i vrane u gole krošnje prihvaćala.
Kod njih je rasla!
Ta se lipa, kroz prozor i k meni navirivala.
Kapima kiše zrcalila sunce i mom pogledu.
Za prohladnih zima i moj dom čajem zamirisala.
Na prag mi svoje jeseni ostavljala.
Još pamtim se davna prepiranja: Čija je lipa?
Lipa što se godinama, desetljećima i duže
vjetru, mrazu, gromu ni munjama, nije predavala.
Ipak joj je sjekira njihove odluke presudila.
Razgranata, ponosna, mirisna u meni još živi,
a odavno je nema. Čija je ta lipa?
Mira Šincek, Varaždin

32

BLAGOSLOVLJENE LIPE

Lipe su stvorene
kako bi zamirisale.
U dvije blagoslovljene sorte,
s Božjim darom.
Jedno sjeme za bijelu lipu,
s malim lišćem,
nježnim mirisom.
Drugo sjeme za crnu lipu
s velikim lišćem,
jačim mirisom.

Legenda kaže:
Bijela lipa otvori po jedan novi cvijet
sa svakim novorođenim
imenom ženskoga djeteta.
Crna lipa otvori po jedan novi cvijet
sa svakim novorođenim
imenom muškog djeteta.

Mirisi lipe noću putuju ka zvijezdama,
probijajući se kroz oblake,
i tako zvijezde brže i lakše
zapisuju sudbine ljudi.

Tatjana Jedriško Pančelat, Medveja

33

LIPANJSKO JUTRO
Prve zrake sunca
poigravaju se prolazeći
kroz mirisne krošnje lipe.
Čista, opojna jutarnja svježina.
Jasnoplavo nebo,
bez ijednog oblačka.
Procvala grana lipe
lagano cvjetove njiše,
zlato trusi
i opojne sokove siše.
Sva se lipa u cvat
i miris dade.
Na modroj svili neba
ljeto riše.
Svi mirisi grada
u jedan se sliše.
Sad ulica svaka
duboko diše.
Ljubica Šporčić, Sisak

34

LIPA U CVATU
U lipnju, rascvjetanom i toplom
njišu se grane lipe u nekom
zanosnom plesu, samo njima znanom.
Vjetrić čarlija, među lišće svoje prste zapliće,
dirka žute cvjetove, igra se i nježno ih miluje.
Oko stabla lipe ispred naše kuće
lete i na cvjetove sjedaju pčele,
pelud skupljaju pa polete put košnica
i svoje mjesto na cvijetu prepuste drugima.
Ptičice na granama mile pjesmice poju,
grozdovi lipinih cvjetova opojno mirišu
a vjetar i dalje čarlija, nježno pirka,
kao da neku nevidljivu frulicu svira.
Iz kuće sam izašla s košaricom od pruća
pa se prema lipi uputila.
Cvjetove ću ubrati, sušiti, usitniti,
ove ćemo zime dobar čaj od lipe piti,
on će nas krijepiti i zdravlje nam čuvati.
Nevia Kožljan, Goleševo

35

ZAGRLJAJ LIPI
Posadila sam lipu
zagrlila je, poljubac dala,
svake godine
mirisno mi cvala.
Rasti lipo u visine
svoje korijene granaj
u zemljane dubine.
Pčelice i kukce
svojim cvijetom hrani,
pticama mjesto u svojim granama
za topli dom podari.
Stasaj, bujaj u dvorištu mom,
hladovinu pravi kada sunce sja
da moja duša u njoj odmara.
Prkosi kiši i vjetru,
budi glasnik cijelome svijetu
da možemo sačuvati planetu.
Snežana Liber, Sraćinec

36

LIPOV ČAJ
kada moja baka skuha lipov čaj,
u kući nastaje pravi raj,
mama odjednom nasmijana bude,
tata počne da hvali ljude,
više nije ljut ni stariji brat,
što li se dešava da mi je znat.
svi za stolić zajedno sjedamo
i uz čaj tiho rapredamo.
sve boli tada bivaju blaže,
svatko što želi tada kaže,
a miris lipova čaja ugrije večer ,
večer hladnu zimsku i
svi smireni odlazimo u san.
Julijana Plenča, Rastočine

37

NA LIPI
Sva sam u cvijeću.
Sva mirišem
i sve oko mene miriše.
Zrak je zgusnut,
sunce nemilosrdno prži…
Sve oko mene bruji,
sve oko mene zuji
i sve je u žurbi,
sve vrvi…
Sjedim visoko na grani,
bogato rascvale krošnje,
među lipovim cvjetovima.
Berem ih za čaj.
Pčelice, osice, mušice,
bumbari, stršljeni, leptiri,
kukci svih boja i vrsta,
goste se mirisnim,
slatkim nektarom,
procvale lipe.
Sretna sam među njima,
visoko među granama,
ubirem mirisne cvjetiće,
usred mojeg vrta,
ja, na lipi…
Katarina Herman, Prelog

38

OPIJEN
Slatkog grožđa
vinom opijen
sjedim na klupi
ispod stare lipe
slušajući krikove
noćnih ptica
koji dopiru iz šume
obasjane mjesečinom.
Gledam u nebo
prepuno zvijezda,
budan, sanjarim.
Ivan Grahovec, Čakovec

39

DOSTATNOST
Lipanjska noć čistoću naviješta,
a slatko pod jezikom svježinu.
Slušam o planinama,
o južnoj strani zagrljaja.
O djetinjstvu i
granicama odgovaram.
Osluškujem mir ožiljaka,
nemir koraka ne prekida ritam dana.
Ruke u neskladu, lipe u cvatu,
zrele višnje. Muzika.
Najdulji je dan u godini.
Noći što dolaze bit će igrama riječi
dostatnije.
Davorka Črnčec, Ključ

40

POD LIPOM
kada te tuge stegnu i ne vidiš sunčana puta,
kada te problemi stisnu sa svih strana,
kada duša tiho jeca, prepuna rana,
kada tama oko tebe drsko korača,
kada su ti oči uvijek pune plača.
ne trebaju ti tada tješenja prijatelja i
neke jasne i glasne riječi,
nego samoća koja umije tugu da liječi.
sjedni pod lipu, bit će ti prava prijateljica,
zagrli je i pruži joj svoj dlan,
spoznat ćeš, odjednom nisi na svijetu sam.
opit će te miris koji nesebično dijeli,
zašuškat će tiho haljinicom, da te razveseli,
odjednom, poput čarolije,
tuga biva sve manja,
ulaziš u neka druga stanja,
odjednom srce se ovom danu tiho veseli.
odjednom srce pjeva sretnije dveri.
Julijana Plenča, Rastočine

41

ŽMIRKAJUĆI PROMATRAM KROŠNJU
Nikad nisam pisala o lipi
a njen miris se
duboko urezao
u nabujali lipanj
Tihi koraci ne remete mir
Pogled je uperen u neravnu stazu
Godine su poput biljega
ostavljaju trag na kori drva
Koliko godina je potrebno
za razumjeti savršen spoj
blijedo zelenih cvjetova
i opojnog mirisa
Žmirkajući promatram krošnju
Kao da se vjetar
uvukao u njen hlad
i drijema
Možda je opijen
Ljubica Ribić, Varaždin

42

IVANJSKI KRIJES UZ LIPU
Ispod lipe na vrhu brijega
večeras će opet djevojke zaplesati uz krijes.
Kretat će se poput čarobnih vila
raspuštenih zlatnih vlasi i laganih koraka.
Usne će im mirisati na med,
a oči sjati poput žeravica.
Smijehom će njihovim odzvanjati selo.
Kao i lani.
Ljetni solsticij proslavit će uz bubnjeve,
uz bubnjeve i pjesmu,
mameći mladiće u ritualno kolo
dok se kroz noć razlijeva miris
lipinog peluda i slatke tečnosti
tople lipanjske noći
Ljiljana Vuglač, Ivanec

43

MIRIS LJETA, MIRIS LIPE
Volim taj miris ljeta
kad lipa procvjeta
i njene široke krošnje
vraća u dane
kad smo oblačili narodne nošnje,
pjevali i plesali ispod njenih grana,
sastajali se svakog dana.
Ta lipa draga pokraj naše škole
čuva mnoge tajne onih što se vole.
Ona pamti poljubac dječaka kose plave,
dodira ruku i u kosi mrave.
Osjeća ona svaku suzu tvoju,
upija ko’ kišu u koru svoju.
Ona nam je bila nešto poput majke,
ispod nje smo sjedili i slušali bajke,
maštali o nekim danima sreće,
o djetinjstvu koje kao da nikad proći neće.
Vrijeme nam ipak sklono nije,
ali unatoč svemu lipa još tu je,
neke nove priče
i nove klince ona sad očekuje.
Jasminka Mesarić, Čučerje

44

PRKOSNA LIPA
Prkosiš svim vjetrovima,
Suncu, i svim’ studenima.
Tako si divna,
i tako stara,
a moćna.
Osjećam sigurnost pokraj Tebe, znadeš li zašto?
Otvor u tebi gdje se sakriti mogu
kad’ Gromovnici tuku,
nikada te Perun pogoditi neće.
Štitiš me poput drugih,
ljepotom prkosiš,
proljećem kad’ zazeleniš
tvoje žutilo, pelud vjetrom pronosiš,
mirisom sve opijaš,
i na prvi poljubac pokraj Tebe me podsjetiš.
Ljetom me hladiš,
u jeseni šumom lišća me uspavaš,
a zimi....
Jedina svoju lisnu haljinu ne odbaciš.
Tako si lijepa,
mlada i raskošna,
prkosna Lipa,
a tek ti je 150 godina.
Ljiljana Lipovac, Zagreb

45

PRVI LIPANJ
Prvi lipanj danas je
Mnogi idu na more.
More priziva ali i sudi
Puno je brodica, djece i ljudi.
I ja se pripremam da se opustim
Već je vrijeme jednom
Ne misliti više o životu bijednom.
Nije vrijeme za krizu, ljeto je blizu.
Prvi lipanj danas je, bučnije sve su ulice.
Motorista puna kapa
Pjesma odzvanja od klapa.
Pustiji sve je grad.
Užaren gdje nije hlad.
A lipa miriše, čula opija
Dok se pod težinom cvijeta svija.
Prvi lipanj danas je i ja ću na more.
Gledat’ u te plave zore
Slušati valova šum
Priroda, pjesma,more..
Eliksir za um.
Zdravka Marić, Karlovac

46

SPOMEN LIPE
Sunčani ljetni dan
Osvanuo je nad djetinjstvo naše
Zavio nas jače nego san
Poveo nas na zelene paše.
Trk, smijeh, cika glasna
Bili su nam tajni jezik
Tu i tamo koja buhtla masna
U znak trajne ljubavi.
Tratinčicu stavio si mi u ruke
Šapnuo na uho slatke riječi
Riječi, koje tebi su me vukle
Slatke, poput mirisa lipe nad nama.
Obavio nas je taj miris čarni
Krošnje nam dale hlada
Ponekad se učinilo sve kao osjet varni
Ali brzo bi me predomislio.
I što nam drugo ostaje
Osim da svaki spomen lipe
Čarobni trenutak postaje
Jer otad se naši prsti
Nisu raspleli.
Marija Hardi, Vukovar

47

ISPOD LIPE
Na granama krošnje
njišu se lipe cvijetovi,
u zraku poznati mirisi
i neizbrisivi trag
jedne lijepe ljubavi.
Sjećanja me sustižu,
u jedan drugi lipanj
nose me na krilima duše,
u neke predivne dane
prepune nježnosti.
Uspomena je duša puna,
dok se njišu grane lipe
i opojni miris raznose,
tako se lijepo sjećati,
o našoj ljubavi sanjati.
Nevia Kožljan, Goleševo

48