Darko Žigrović

Darko ÆigroviÊ PRIGODNI PROPUST Cijena 70 kn U H A H Darko ÆigroviÊ u PAforizmi NaslovZigrovic 1 29.11.2022, 09:37

Darko ÆigroviÊ roen je 23. lipnja 1976. godine u Zagrebu. Radi kao administrativni referent u Svetom Ivanu Zelini, gdje æivi. Objavljivao je u regionalnim Ëasopisima, u VeËernjem listu te u zbornicima Udruge hrvatskih aforista i humorista Ëiji je Ëlan. Pripremio je nekoliko novih zbirki aforizama. U slobodno vrijeme odræava svoj mali park s tridesetak vrsta razliËitog ukrasnog grmlja i bilja. PRIGODNI PROPUST

1 PRIGODNI PROPUST DARKO ÆIGROVI∆ PRIGODNI PROPUST AFORIZMI

2 DARKO ÆIGROVI∆ Nakladnik Udruga hrvatskih aforista i humorista https://uhah.hr Knjiæni niz HRVATSKI AFORISTI Copyright Ÿ Darko ÆigroviÊ Urednik Miroslav VukmaniÊ Lektura Ljerka Koren Tisak Studio Modrena Zagreb, 2022.

3 PRIGODNI PROPUST Zagreb, 2022. Darko ÆigroviÊ PRIGODNI PROPUST Aforizmi U H A H

4 DARKO ÆIGROVI∆ CIP zapis jedostupan u raËunalnome katalogu Nacionalne i sveuËiliπne knjiænice u Zagrebu pod brojem 00................. www.nsk.hr ISBN 978-953-48353-6-4

5 PRIGODNI PROPUST Neki cijeloga æivota griju stolce, da bi drugi zasjeli u fotelje. v Da bi se postigla prikladna radna temperatura, radnici bi morali dolaziti na posao s virozama. v Pesimistima se loπe dogaa, a optimiste ni puno gore ne pogaa. v OsumnjiËenome prijatelji pruæaju ruku, neprijatelji batinu, a neutralni dokaze. v Kad vam prijete maËem, najbolje da im odbrusite. v Dobri obiËaji stvaraju ljude, ali ljudi stvaraju loπe navike. v

6 DARKO ÆIGROVI∆ Mnogi znaju viπe o starom i srednjem, nego o vlastitom radnom vijeku. v Neke stvari pripadaju proπlosti. I neki ljudi takoer. v Tijekom povijesti svako je oruæje putovalo od kovaËnice do koraËnice. v Od paradnih do ratnih bubnjeva put je vrlo kratak. v Nekome alkohol prije ue u naviku, nego u krv. v Ima i takvih koji preko jednog stolca zauzimaju viπe radnih mjesta. v Giljotina je ljudima viπe radila o vratu, nego o glavi. v

7 PRIGODNI PROPUST Ima repriza koje pripadaju proπlosti — viπe puta. v S balvanom preko ceste nikad na zelenu granu. v Bolje se iz Ëovjekoljublja svaati, nego iz koristoljublja ubijati. v ©to je pamet dalje od razuma, to je bliæa paklenom stroju. v U vezi s uvoenjem dvojeziËnosti, najbolje vrijedi ona stara — da je πutnja zlato. v Netko se πkoluje cijeli æivot, samo zato da bi sjedio s druge strane aËke klupe. v Prvo lice jednine uvijek mu je bilo nezamjenjivo. v

8 DARKO ÆIGROVI∆ I s crnilom ispod noktiju uspio je u bijelom svijetu. v U povijesti su mnoga velika djela bila osvijetljena — makar i na lomaËi. v Nekad se lako ustrajalo do posljednjega; sad sve teæe od prvoga do prvoga. v Nekim prorocima i buduÊnost daje duge rokove. v Skrivanje iza tue grbaËe viπe nije aktualno; sada se to radi iza tue pameti. v Sve πto si radimo iznad glave, moæe nas doÊi glave. v O tuim glavama najbolje se skrbi samo onaj tko misli vlastitom. v

9 PRIGODNI PROPUST ©to je manje razuma, to Êe glava biti dulje u pijesku. v Gdje je nekad bila stvarnost, sad su uspomene; a gdje su bili spomenici, sad su postolja. v Kad se Ëovjeku stvori Ëvor u æelucu, i noge mu se poËinju zapletati. v Iz jednog pokuπaja postao je dijete, a iz viπe vlastitih nikako da postane Ëovjek. v Za svaki je narod noπnja isto πto i za gnijezdo kroπnja. v Dok se ne upotrebljava u govoru, svaka rijeË je u rjeËniku podstanarka. v Ulice su Ëesto modne piste, jer njima πeÊu manekeni nezadovoljstva. v

10 DARKO ÆIGROVI∆ Tko æivi pod tuinskom kapom, kad-tad Êe na glavu navuÊi kacigu. v Moralna higijena doπla nam na muke jer danas svatko zna oprati ruke. v Tko ne zna za bolje, neka se prihvati pametnijeg posla. v Sila argumenata je kao gravitacija. Svakoga moæe prizemljiti. v Nije pametno ono πto izie iz mozga, veÊ ono dobro πto izie iz loπih okolnosti. v Put od mlijeËnih zubi do proteze Ëesto vodi preko tvrdih oraha. v I kad je zastava na polovici, ne znaËi da je koplje manje ubojito. v

11 PRIGODNI PROPUST Sirotinja danas viπe ne zbraja na prste, jer sve πto ima jednako je crnilu pod noktima. v Ljudsko srce je kao registarska blagajna; da bi se otvorilo, treba samo pritisnuti pravu tipku. v Ima takvih koji bi prije prohodali na trepavicama nego drugima progledali kroz prste. v Tko pravodobno ne pregrize vlastiti jezik, lako moæe ostati gladan. v Mnogi su prekriæili ruke jer je za njih rad svetinja u koju ne treba dirati. v I radnik moæe postati poslodavac, ako svoj posao prepusti drugome. v Vjernik gladuje zbog posta povremeno, a siromah silom prilika stalno. v

12 DARKO ÆIGROVI∆ Kad politici padnu maske, narod oblaËi maskirna odijela. v OsjeÊaj nemoÊi u suvremenom svijetu sliËan je gripi: poprimio je razmjere epidemije. v Ako malo dajeπ, gledaj da barem dadeπ viπe od najmanjih. v Kad je pamet na dijeti, stvara neslane πale. v Kad je glava u oblacima, treba biti oprezan, jer pri kondenzaciji voda ulazi u uπi. v PolitiËaru je Ëesta promjena politiËkih boja sliËna prozirnosti. v Suvremena anatomija nudi nam nove pojmove, primjerice, usko grlo u vlastitom dæepu. v

13 PRIGODNI PROPUST Mnogi su i za djeËje posle dobili visoku mirovinu. v Kad financije doæive brodolom, i valuta dobije plivajuÊi teËaj. v Od kamena vapnenca nikad dobroga temeljca. v Lakπe je cijelo podijeliti nego poloviËnim trgovati. v Prekupci dobivaju sve viπe na cijeni — svojoj vlastitoj. v Sve dok ga sama ne postavi, s budalom se lako dogovoriti o svakom pitanju. v Dostatan je samo jedan rez pa da se od kruha napravi sendviË. v

14 DARKO ÆIGROVI∆ Kad se njima neËega dohvati, i lopov Êe rado prste k sebi. v Tko æivi na visokoj nozi, ne znaËi da æivi na vlastitim nogama. v MaË u koricama nije opasan, ali kad se knjiga ukoriËi, moæe biti itekako opasna. v Nakon drugog izbornog kruga slijedi precrtavanje. v Bolje glava na vlastitom ramenu, nego na tuem remenu. v Æivot udvoje ima svojih prednosti, jer ga Ëini meusobno prepuπtanje prednosti. v ProraËunate osobe svugdje vide razlomak jer puno stvari stavljaju pod isti nazivnik. v

15 PRIGODNI PROPUST Pravda nije dijete bez majke pa da bude posvojena. v Loπ govornik stvara pregovaraËe, a dobar sugovornike. v Samo bratska ljubav Ëuva djedovinu. v Kad kokoπ shvati da je prekrivena perjem, koæa joj se najeæi. v Gori je stisak bremena nego remena. v ©kola je poput truda: ili je velika ili uzaludna. v Samo jedna veliËina moæe biti jaËa od veÊine. v Puni krug je teæi kad zaokruæujemo nego kad trËimo. v

16 DARKO ÆIGROVI∆ U povijesti se krv prolijevala zbog vode, a danas se prolijeva zbog nafte. v Od jabuke razdora nikad pita. v PolitiËkim protivnicima davali su grah da bi poslije znali odakle puπu vjetrovi. v U bajkama su na zrnu graπka nastala kraljevstva, a u stvarnosti Ëesto ni obiËna stabljika. v Za Ëovjeka uvijek postoji zamjena, ali za vlastito “ja” nema nikakve zamjenice. v Bolje prolaze oni s velikom glavnicom nego oni s velikom glavom. v Kad radnik doe na posao s poviπenom temperaturom, nada se stupnjevitom napredovanju. v

17 PRIGODNI PROPUST Tko u svakoj ruci nosi oruæje, ne znaËi da je uspostavio ravnoteæu odgovornosti. v Novac je poput ortopedskog pomagala: nekima oslonac, a nekima produæena ruka. v Pravi neprijatelji Ëine nas budnima; oni prikriveni samo mjeseËarima. v VlastoruËni potpis uvijek nam je prvi nadohvat ruke. v I kad padne na koljena, budala misli da se podupire laktovima. v Kad bi postojale slamnate glasaËke kutije, neke bi se stranke moæda i dohvatile slamke spasa. v GlasaËki listiÊi morali bi biti zelene boje jer demokracija je voÊe koje sporo dozrijeva. v

18 DARKO ÆIGROVI∆ Tko god ulazi u politiku kroz mala ili velika vrata, uvijek mora preko izbornog praga. v Put od kandidata do mandata u politici vodi preko graana. v Tko æivi kao bubreg u loju, najlakπe omasti brkove. v VeÊinski smo vlasnici uzroka vlastitih nevolja, a ostali su samo mali dioniËari. v BuduÊi da je svaka vlast sliËna piramidi, ni glasaËke kutije ne moraju biti kockaste. v Mnogi bi radije dali glasove pjevaËkom zboru nego politiËkoj stranci. v Ne pokapajte tue nade jer s njima pokapate i Ëovjeka, a ima i takvih koji u svojoj nadi æive do groba. v

19 PRIGODNI PROPUST I na toaletnom papiru moæe se ostaviti trag. Ne toliko pisani, koliko brisani. v Najbolja zaπtita od kravljeg ludila: pustiti mozak na paπu. v Pravi su prijatelji dobri matematiËari; uvijek raËunaju na nas. v Kad raËunala zamijene Ëovjeka, i bez posla Êe se ostajati — automatski. v Dok se jedni ubijaju radom, drugi to rade me- usobno. v Neznalica ne moæe biti laæljivac, jer laæljivci laæu koliko god znaju. v U punom dæepu ima taman toliko mjesta da se napravi figa. v

20 DARKO ÆIGROVI∆ Tko se iz gledaliπta popne za govornicu, ne mora odmah biti na visini zadatka. v Nezaposleni nemaju ni klizno radno vrijeme, iako su veÊi dio æivota na tankom ledu. v Dobro potkovan lopov rijetko kad ostavi trag. v Za æivota je izgovarao zlatne rijeËi, a nakon smrti je dobio zlatnu bistu. v Draæi nam je jezik strankinja, nego prevoditelja. v Tko pravodobno umre, ne umre od starosti. v Komu je glava izmeu zemlje i oblaka, tomu je i sve duæe vrijeme izmeu dvaju obroka. v Karijes postoji otkad su ljudi nauËili ratovati zubima. v

21 PRIGODNI PROPUST Mnogi znaju pasti na niske grane jer u evolucijskom procesu nisu uspjeli siÊi s drveta. v Bez inata nema ni zanata. v Mnogi bi se i golih ruku (a)latili posla. v Od stiska ruke do otiska prstiju put je Ëesto vrlo kratak. v Preko silikonskog umetka — do imetka. v Umetak u biografiji stavlja se kao i onaj u tijelu — po potrebi. v Kad nezaposleni obuËe pidæamu, misli da je radno odijelo — jer o poslu moæe samo sanjati. v Koji god vjetar puhao, malo koga okrene k poslu. v

22 DARKO ÆIGROVI∆ Politika je poput stakla: uvijek lomljiva i prozirna. v Stekao je dobru kondiciju — trËeÊi pred rudo. v Ne igrajte se pokvarenih telefona, jer vas moæda prisluπkuju. v Dok stopa nezaposlenosti raste, nezaposleni nemaju niti za cipele. v Svako druπtvo ima svoje zidove. Samo ih neki grade i nasred ulice. v BiraËima su izbori Ëesto pred vratima. No nekim je strankama izborni prag — joπ uvijek daleko. v U vlastitom æivotu odigrao je tek epizodnu ulogu. v

23 PRIGODNI PROPUST Nikako da ga uhvate na djelu; uËinili su to na rijeËima. v Ljudi se raaju plaËuÊi, a kad umru, oplakuju ih drugi. v Svaki je rat zlo bez konkurencije. v I za pruæenu ruku nekad se treba dobro sagnuti. v Sjeme razdora uvijek je posijano na mei. v Sve πto padne s vrha jezika, najprije se obije o glavu. v I odmotano klupko moæe stvoriti gordijski Ëvor. v Laganje je umjetnost kojoj je model gola istina. v

24 DARKO ÆIGROVI∆ Suvremeni Ëovjek æivi pod naponom, da bi na kraju dobio uzemljenje. v Tko kani prijeÊi s rijeËi na nedjela, bilo bi bolje da zauvijek πuti. v »ovjek Ëovjeku najlakπe napravi medvjeu uslugu. v I u magareÊoj klupi puno se toga moæe nauËiti, primjerice njakati. v Jedino je oπtar pas na lancu — karika sigurnosti. v U πahovskoj igri konj postaje ærtveni jarac. v Svaka crna ovca prije nae pastira nego stado. v Od crva sumnje nikad ni dobre crvotoËine. v

25 PRIGODNI PROPUST Najpametnija je ona æivotinja koja se uvijek doËeka na sve Ëetiri. v Neuspjeli nuklearni pokus je vrlo skup. Za one uspjele cijenu joπ uvijek plaÊamo. v U moru problema nikako da nastupi oseka. v Deset prstiju najprije izgradi πake. v I loπa berba obilno urodi beraËima. v Kamen spoticanja najbolje je zaliti betonom. v U moru problema Ëovjek najteæe prebrodi sâm sebe. v Staze koje nekamo vode nastale su od tapkanja na mjestu. v

26 DARKO ÆIGROVI∆ Onaj tko vjeËito napuhuje stvari, brzo Êe prohujati s vihorom. v Sve smo viπe daltonisti. NauËili smo gledati samo crno-bijelo. v Neki bi se objeruËke prodali za πaku zlatnika. v ©aka jada skriva friπku figu. v Na podvinuti rep najteæe je staviti sol. v Samim upletanjem prstiju lako se uplesti do grla. v Tko skrene s puta, najprije skrene pozornost na sebe. v Prst sudbine uvijek je na okidaËu. v

27 PRIGODNI PROPUST OsvjedoËeni prijatelji svjedoËe samo naπoj sreÊi. v Vrijedim onoliko koliko plaÊam cijenu prijateljstva. v Jedino mjera gluposti joπ nije unificirana. v Svaki kratki spoj daje æicu viπka. v Ruka pravde pokazuje zloËincu palac prema dolje. v Kad se stvari olako stave na kocku, najlakπe se otkotrljaju u nepovrat. v Bio je πkrt na rijeËima. SreÊom, nije preπao s rijeËi na djela. v U æaru rasipniπtva najprije izgori novËanik. v

28 DARKO ÆIGROVI∆ Onaj tko niπta nema, najlakπe sastavi kraj s krajem. v I smrtno ozbiljni mogu biti dugovjeËni. v Novac je u æivotu sporedna stvar, jer se sve sporije zarauje. v »ovjek je sluga novcu, sve dok je sâm sebi loπ gospodar. v Tko radi, taj i grijeπi, a nezaposleni ne rade tuom pogreπkom. v Nejasnu istinu mnogi na brzinu proglase laæju. v Za okruglim stolovima svatko brani svoj kut. v I za okruglim stolovima mogu se donijeti krnje odluke. v

29 PRIGODNI PROPUST Zlatne ruke kuju i hladno æeljezo. v Zdravi pucaju od zdravlja, a samo bolesnici po drugima. v Ispod debele koæe svatko se osjeÊa kao bubreg u loju. v Nekome se ukaæe Ëudo, nekome povjerenje, a nekome oboje istodobno. v Tko ljubi bliænjega, neka ga ljubi do daljnjega. v Kad voda doe do grla, za pranje obraza dostatno je spustiti glavu. v Dugo stajanje za govornicom prije proπiri vene nego vidike. v I ispod zlatne koke nae se pokoji muÊak. v

30 DARKO ÆIGROVI∆ Tko se uvijek mora doËekivati na noge, dobro zna kako su stvari postavljene. v ©to je meu zaljubljenima odnos zdraviji, to prije zavrπe u krevetu. v Sudbina zapisana u dlanu najmanje je u naπim rukama. v Trebaπ biti dobar s dobrima, a joπ bolji s dobrostojeÊima. v Tko zna dobro rasporediti teret na leima, manje ga osjeÊa na srcu. v Kad se sve kockice posloæe, mozak lako postaje piramida. v I vjerovanje u bolje sutra danas sve viπe postaje “malo sutra”. v

31 PRIGODNI PROPUST Tko sve brzo zaboravlja, barem nikad neÊe postati zlopamtilo. v ©to je bliæe cjedilu, talog prije nae put prema povrπini. v Kad se pogreπno stavi, i toËka moæe biti upitna. v I na prvi pogled mnoge se stvari Ëine veÊ vienima. v Premlatili su ga — praznom slamom. v I za figu treba imati tri prsta. v Kad blato izbije na povrπinu, barem prikrije hru. v Æurba je grm u kojemu leæi nevolja. v

32 DARKO ÆIGROVI∆ I najveÊe blato od Ëovjeka kad-tad Êe se pretvoriti u prah. v Jedini pravi niski udarac je onaj po dæepu. v Tko mijeπa kruπke i jabuke, mora raËunati i na gutanje suhih πljiva. v Rad pretvoren u znanje najlakπe se umara. v Vjerovanje u bolje sutra je za nekoga ateizam. v Kad vlast naËne hra, nije dostatno samo promijeniti boju. v Praznoj lisnici stegnut remen sliËi omËi. v Ljubav koja poËiva samo na usnama, ubrzo biva proËitana. v

33 PRIGODNI PROPUST Pitanje loπeg ukusa Ëesto je stvar ulkusa. v KotaËu povijesti niti jedan drugi nije ravan. v Gdje ima prljavog rublja, ima i sapunicâ. v Radom se sve manje spaja ugodno s korisnim, a joπ manje kraj s krajem. v Kad je rijeË o vlastitoj koæi, najviπe se najeæim. v U okviru slike politiËarev ugled postaje uglat. Bolje i takav nego krnji. v Kad zlato poËne hrati, i Ëavli u glavama poËet Êe nas oplemenjivati. v Onaj tko radi samo za Ëavle, sâm sebe pribija na kriæ. v

34 DARKO ÆIGROVI∆ DobrostojeÊi najkraÊe stoje u redovima. v Sve πto se radi s deset prstiju, s vremenom postaje opipljivo. v Dok se æalio na kurje oËi, nije ni vidio da mu gori pod petama. v Od prsta sudbine lako je stvoriti πaku jada. v SreÊa prepoznaje trag potkove. v Kad politika postane elastiËna, niËemu ne moæe biti mjerilo. v Pamet je jedina dionica koja i samom dodjelom vlasniku daje dividendu. v I kap pelina moæe preliti æuË. v

35 PRIGODNI PROPUST I osvajaËi su varali na kartama — ali zemljopisnim. v I uz pomoÊ dugih prstiju puno se toga moæe prekoraËiti. v Vjetar u lea lako se pretvara u noæ. v Danas je lakπe kumovati nego umovati. v Samo naoruæani strpljenjem dobivaju svaki rat. v U doba informatike joπ jedino Ëovjek radi punom parom. v I najveÊe niπtice uπle su u crnu statistiku. v Svaki viπak negativnog naboja stvara kratke spojeve. v

36 DARKO ÆIGROVI∆ Teπko je na zelenu granu s onim tko nije pao daleko od stabla. v Jedino moÊ pravednog rasuivanja stvara svaku drugu moÊ. v Kad se odgovara kao iz topa, i rijeË moæe biti opasno oruæje. v Bolje se πaliti na vlastiti raËun nego na raËun vlasti. v Bolje ËeπÊe pljuvati u vlastite πake nego u tue brkove. v Opasniji su oni koji nas dræe za rijeË nego za vrat. v Tko je zadovoljan samo vrapcem u ruci, nasjeo je na patku. v

37 PRIGODNI PROPUST Nekima ni pozdravljanje viπe ne ide od ruke. v Loπa prehrana najprije zada glavobolju crijevima. v Jedino dugovi i bez prihrane dobivaju na teæini. v Odgovornost pretvorena samo u fotelju najbræe se rasklima. v I oπtrice postaju slatke kad nam sjekira padne u med. v Bolest nudi πtake, a siromaπtvo prosjaËki πtap. v Kako god se uzme, bilo je i kraa. v Ponekad o slovu zakona ne treba govoriti viπe od napisanoga. v

38 DARKO ÆIGROVI∆ Ono πto je reËeno pod navodnicima, lako doe i pod upitnik. v Samo dobro potkovani prevoze æedne preko vode. v Neodmjerena izjava prije skroji kapu nego jezik. v Bolje pruæati ruke nego razloge. v Tko ostane po strani, barem doËeka πalu. v Bolje πtapom u straænjici nego da gaÊe dospiju na πtap. v Tek nakon znoja poteku med i mlijeko. v Kad se stvori pozitivna klima, æivot nam prestaje ovisiti o vjetrovima. v

39 PRIGODNI PROPUST I sama podjela pravde katkad moæe biti po(s)loviËan posao. v Stara je moda opet u trendu. Svatko se nosi sâm sa sobom. v Svi smo mi alpinisti; tu i tamo popnemo se nekome na æivce. v Najlakπe je prepoznati stvari koje niËemu ne sliËe. v Moderna diverzija sve manje diæe vlakove, a sve viπe srËane tlakove. v Lopova s Ëarapom na glavi prepoznaju po stopama. v PolitiËkoj je kuhinji naËin da mrkvu na πtapu upotrijebi kao zaËin. v

40 DARKO ÆIGROVI∆ Probuπeni novËanik stvara najveÊi propuh. v Samo nas kretanje oko problema dræi uvijek na istoj udaljenosti od njegovog srediπta. v I greπkom u koracima mogu se protegnuti noge. v NaËitani znaju kako prepisivati od drugih. v Zbog podmetanja klipova uvijek se sije manje kukuruza. v Uskogrudne uvijek treba doËekati prekriæenih ruku. v Pravosue je bolesno jer je pravnim lijekovima istekao rok trajanja. v Poπtenje sjaji zlatnim sjajem jer je unikatan rad uma i djela. v

41 PRIGODNI PROPUST Tko je i vragu preteæak, redovito mu ispada iz torbe. v Gdje mi je pamet bila kad sam prvi popustio? v Bolje ostaviti probleme, nego zdravlje. v PuπaË koji puπi punim pluÊima redovito diπe kroz kaπalj. v S vremenom i fosil oËeliËi u kamenu. v I za bavljenje majmunskim poslom dobro je biti u lavljoj koæi. v Rub πanka je u srediπtu pozornosti. v Svako rjeπavanje problema u paketu uvijek je iznenaenje. v

42 DARKO ÆIGROVI∆ ©to su bliæe pameti, stvari bolje idu od ruke. v Plitko poπtenje stane u svaËiji dæep. v Staromodni ni ne stare u skladu s vremenom. v Pokraj praznog lonca najlakπe je zakuhati. v Kad se sve mora masno plaÊati, ne ide kao po loju. v Krupan zalogaj viπe smeta oku nego grlu. v Ako im pravodobno nije uzeta mjera, veÊina stvari ode u πirinu. v Svaka stranica æivota tvrdo je ukoriËena. Zato ih je i teπko listati. v

43 PRIGODNI PROPUST Iskustvo upotpuni svako rukovodeÊe mjesto. v U miπjoj rupi i mrvice su lavlji dio plijena. v Pri spuπtanju s oblaka ponos prvi dotakne zemlju. v Pijancu je i razvodnjeno vino — temelj sigurnosti. v ObeÊanja pretvorena u prah najlakπe je sasuti u lice. v Ljubav davana na kapaljku kad-tad zavrπi na usisivanju. v I obiteljsko stablo skriveno je ispod smokvinog lista. v I vino se moæe razvodniti jezikom. v

44 DARKO ÆIGROVI∆ Za neke smo stvari roeni, ali veÊina nam ih treba dok æivimo. v Samo oni od pravog materijala mogu probaviti sve probleme. v Moda se prati u stopu i kad je u raskoraku s vremenom. v Izlazak iz anonimnosti zamijenio je pseudonim. v Tko je sretan zbog drugoga, dvostruko je sretan. v Kad je konaËno usavrπio umjetnost preæivljavanja, umro je amaterski. v Jedni puπtaju vjetrove, a drugi zmajeve. v Otisak prstiju zamrljao mu je æivotopis. v

45 PRIGODNI PROPUST U æivotu je svaka loπa gluma sliËna kaskaderstvu. v O vlastitom ugledu brinemo se sami. O izgledu se brinu drugi. v I glava u torbi je sigurna ako je torba na ramenu. v Olajavanje drugih je velika psina. v Tko je ikad jeo iz velike ælice, ne æeli se vratiti na lopatu. v Pod suncem nema niπta novog πto se ne bi moglo rijeπiti preko noÊi. v Svako loπe vrijeme pokazuje pet do dvanaest. v I stalnim πamaranjem nastaje Ëist obraz. v

46 DARKO ÆIGROVI∆ Svaki je stroj, pa makar i streljaËki, u sluæbi Ëovjeka. v Smrtnici su dodirljivi na ærtveniku, a bogovi na oltaru. v Tko vuËe konce, ne krije se toliko iza lutaka, koliko iza paravana. v Ne skriva stisnuta πaka toliko prste, koliko crnilo pod noktom. v PolitiËka matematika temelji se na meusobnom razraËunavanju. v Pogreπno usmjerennje ne vodi nas daleko, nego duboko. v I po pitanju vlastitog zdravlja mnoge i dalje boli on. v

47 PRIGODNI PROPUST »ovjek od rijeËi posveti vam aforizam. v Nekome je u dlanu zapisano da mu publika pljeπÊe. v »eliËna πaka najbolji je vodiË k pravednosti. v Grafit je razigrana pismenost. v Bolje zakinuti za rijeË nego otkidati od usta. v »esto se na poleini papira odreuje sudbina mnogih grbaËa. v Tko napada slabijeg, pobjeuje i ono malo dobrog u sebi. v Pravi majstor svojega zanata koristi se πegrtom umjesto alatom. v

48 DARKO ÆIGROVI∆ Mnogi su olovom stigli do zlata, a nisu alkemiËari. v Dudu varalicu mnogi s vremenom zamijene veslom. v I beskiËmenjak moæe patiti od artritisa. v Neodgovornost Ëini svako radno mjesto napola praznim. v SlatkorjeËivost je lijepak za laæi. v Ljubav na prvi pogled ovisi o tome πto se prvo vidi. v Pokraj praznog lonca najlakπe je prolupati. v Opasan je osmijeh koji pokazuje zube. v