Darko Žigrović

49 PRIGODNI PROPUST Ako je sve zlo iziπlo iz nje, onda je Pandorina kutija najsigurnije mjesto na svijetu. v I nakon promjene æarulje baca se novo svjetlo na Ëinjenice. v ©to je trkaË stariji, to je utrka s vremenom bliæa cilju. v Odgovoran Ëovjek moæe podnijeti i viπe od ostavke. v Budalu najlakπe precrtamo ako je zaobiemo u πirokom krugu. v Povijest je uËiteljica kojoj je politika najviπa πkola. v I poloviËno reËene stvari mogu imati dvostruki uËinak. v

50 DARKO ÆIGROVI∆ Iz ptiËje perspektive svatko nam izgleda kao mrav. v Bolje u ljude upirati nadom nego prstom. v Gordijski Ëvor najËvrπÊi je na jeziku. v Kad se omaste, i brkovi moraju na dijetu. v Cijenu svake molbe plaÊaju koljena. v Produbljivanjem odnosa Ëesto se stvori glib. v I u ljubavnom gnijezdu ima kukaviËjih jaja. v U mraku je prepoznatljivo samo lice zloËina. v Uime zajedniËkog jezika — πutio je. v

51 PRIGODNI PROPUST Tko je marljiv kao pËela, sjekira mu pada u med. v Kad problemi duæe odleæe, teæe ih je pokopati. v Ide mu od ruke jer sve znanje ima u malom prstu. v Postoje razdoblja kad se i nuli mogu pripisati prolazne ocjene. v Kad je Ëovjek pun negativnog naboja, sliËniji je budali nego elektronu. v Dobri prijedlozi dobivaju glasove, a loπi glasine. v Neznanje je kao polje u kojemu svatko moæe zabrazditi. v Batine su i bez viπka dostatne da boli glava. v

52 DARKO ÆIGROVI∆ Tek je zrela zavist najzelenija. v Neke su razlike stvorene samo zato da bi sliËnima bilo bolje, ili gore. v Netko i bez prethodnika dobije ono πto ga slijedi. v Na kamenu temeljcu prije niknu karijere nego zidovi. v Uz pune Ëaπe prazne se obeÊanja. v Dobrom vinu niti jedan jezik nije stran. v Autogramu samo potpisnik daje teæinu. v Kad se dolije ulje na vatru, stvari ne idu kao podmazane. v

53 PRIGODNI PROPUST Kvadratnim metrima mnogima se konaËno zatvorio krug sreÊe. v U kartaπkoj igri svatko ima nekoga na piku. v Uz javne sluæbe i krivci imaju svoja deæurstva. v I od loπih glasina moæe nastati zvuËno ime. v Onima koji vladaju s tornjeva, odzvoni meu posljednjima. v Svako dno boce vodi do ruba ponora. v Bolje lupati vratima nego glupostima. v Dugogodiπnji snovi teπko se ostvaruju, a nedosanjane more Ëesto se ostvare i prije buenja. v

54 DARKO ÆIGROVI∆ Dok niπta ne radimo, Ëinimo grijeh jer neradom ubijamo vrijeme. v Neradom ubijamo vrijeme, a radom ga ponovno uskrisujemo. v Nojevi guraju nos u pijesak, a ljudi u tue posle. v Nevjerni muæ je vrhunski lopov. Godinama krade æenino povjerenje. v Kad utakmica krene naopaËke, neki mijenjaju dres, a neki skidaju kopaËke. v Tko je manji od makova zrna, brzo biva pozoban. v Zub vremena jednako nagriza svaki dio tijela. v Tko ne dræi do sebe, i druge dræi dalje od sebe. v

55 PRIGODNI PROPUST Grijeh je prevesti æednog preko vode, a vrlina je prevesti æednog preko potoka. v TekuÊi problemi graanima se prelijevaju iz dana u dan. v Ranjenoj zvijeri bolje je staviti soli na rep nego na ranu. v Kad zakopaju ratne sjekire, ratoborni ratuju lopatama. v Govornik koji je pun sebe najlakπe isprazni dvoranu. v Za govornicom je vaænije poduprijeti stavove nego laktove. v Tko dade svijeÊu za rog, moæe mirno puhati u mraku. v

56 DARKO ÆIGROVI∆ Oni koji se meusobno bodu, kad-tad poËnu puhati u isti rog. v Nekome je titula ispred imena, a nekome iznad svega ostaloga. v Slaba nam je toËka kad sve dovodimo pod upitnik. v Pred licem pravde najteæe je gledati istini u oËi. v Ugledan je onaj tko se ugleda u ono najbolje u sebi. v Stari vijek sve nam je bliæe kroz robovanje u poslu. v U carstvu snova jedni caruju æivotom, a drugi robuju morama. v

57 PRIGODNI PROPUST Tko se brani πutnjom, uzda se u zavrπnu rijeË. v U ruæiËastim snovima nema rasizma. v Obezglavljenom je rep najopasniji. v Teæe je nekad odræati rijeË nego kamenu gromadu na povrπini vode. v Dok radimo, svi smo kolekcionari: neumorno skupljamo radni staæ. v Svaki Ëvrst san ima svoj oslonac u krevetu. v Na nudistiËkim plaæama ne prolaze laæi. Ondje je gola istina jedino mjerilo. v Kod povrπnih poslova nedostaci brzo iziu na povrπinu. v

58 DARKO ÆIGROVI∆ »itanje izmeu redaka moæe nas ostaviti bez teksta. v Kad se pogazi rijeË, opet imamo mrtvo slovo na papiru. v Tko sjedi na uπima, oËekuje da mu progovori straænjica. v U æivotu je sve svoje bolne toËke lijeËio akupunkturom. v Posljednja rupa na remenu smanjuje ga na opseg vrata. v Ljubav spaja ljude, a ljudi bez ljubavi jedva spajaju kraj s krajem. v Dok lovci slijede tragove, krivolovci netragom nestaju. v

59 PRIGODNI PROPUST U upravnim tijelima najbolje radi cirkulacija. v Tko Ëeka, i doËeka — bolje mjesto u Ëekaonici. v Tijekom lovostaja kreÊu se jedino krivolovci. v Ozloglaπeni puπaËi najviπe πtete svojim glasnicama. v Tko vama izbije zube, vi njemu izbijete argumente. v Tko ostane kratkih rukava, nema ni skrivenih aduta. v Kad ne moæemo privesti kraju posao, moæemo barem strpljenje. v Mali lopovi kradu Bogu dane, a veliki lopovi ukrali bi i Boga. v

60 DARKO ÆIGROVI∆ Tko brine tuu brigu, sâm sebi je bezbriæan. v Lopovi kradu noÊu jer ionako ne mogu spavati. v Netko bi prije zgazio obeÊanje nego mrava. v Bolest je jedini luksuz koji si svatko moæe priuπtiti. v Obrazovanje i nije tako bitno. Ionako nam se na kraju isto piπe. v Kad se siromahu πtuca, sretan je; ipak ga se netko sjetio. v Pustinjak i u svoja Ëetiri zida sebi stvori oazu. v Kad nam konaËno krene od ruke, netko nam podmetne nogu. v

61 PRIGODNI PROPUST Crna ovca prije nae pastira nego stado. v Tko radi po svojemu, ne mora biti sâm svoj majstor. v SreÊa uvijek potkovom kuca na vrata. v Pomirljive tonove ne stvaraju glazbala, veÊ ljudi. v Stvari koje nas obaraju s nogu ostave nas nerijetko i praznih ruku. v Najbolje je uzeti zdravo za gotovo, jer u gotovom je poslu pola zdravlja. v Neki vrtovi su sve viπe zooloπki. v Od izmlaÊene prazne slame nikada slamke spasa. v

62 DARKO ÆIGROVI∆ Mali bogovi ËeπÊe grijeπe nego πto praπtaju. v Ne skidaju se zakrpe toliko radi golotinje, koliko radi provjetravanja. v U ljubavnom trokutu svaki se kut kocka vlastitom sreÊom. v I dobro skrojena odjeÊa najtanja je na dæepu. v Neke stvari dobro izgledaju, a druge nemaju nikakvog izgleda da ih netko vidi. v Tko loπe sjedi na uπima, sve Ëuje. v Zli ljudi sami sebi stvaraju bogove po mjeri Sotone. v Izmeu dvije vatre najsigurnije je posipanje pepelom. v

63 PRIGODNI PROPUST Lakat je mjera duæine, a πaka mjera jada. v RijeËi mu se pozlatile, reËe i zaπuti kao zaliven (zlatom). v Komu se teæe predati, neprijatelju ili osjeÊajima? v Ako laæe rog, ne laæe svijeÊa. v Mjesec pun, a vukodlak sit. v Æena koja dræi tri kuta kuÊe — u Ëetvrtom dræi i muæa. v ProdavaËi magle dobro znaju kad Êe granuti sunce. v Dok godine nose svijet, mi sve teæe nosimo sami sebe. v

64 DARKO ÆIGROVI∆ S brda problema najlakπe se vide rjeπenja. v Rukom pod ruku s nekim na svoju ruku. v I pad s ruba pameti moæe biti koban. v Dok je πaka stisnuta, nisu samo prsti sigurni. v Kad reæije poskupe, poËinju redstave. v Nekoga bije loπ glas, a nekoga zbog loπeg glasa bije tko stigne. v Teret godina nosi se jednako cijelim tijelom. v Osa bez æalca je kao autostoper bez palca. v Oni kratkih rukava vole raditi u rukavicama. v

65 PRIGODNI PROPUST NajveÊa tajna je bolest. Onaj tko je nosi moæda i ne zna za nju. v RijeË pokreÊe lavinu, a govori ne pomaæu da se oËisti snijeg. v NeÊe valjda grom u koprive? — pita se onaj tko sadi marihuanu. v Tko pati od zuba vremena, sigurno ne pati od zubobolje. v Ljudi pamte mnoge dogaaje po tome πto su ti isti dogaaji rano pali u zaborav. v Æivot se odvija po fizikalnim zakonima: jedemo na silu, radimo pod tlakom, umiremo na brzinu. v U mraku najveÊi prosvjetitelji Ëine neπto korisno. v

66 DARKO ÆIGROVI∆ U dogovoru izmeu Ëetverih oËiju uvijek se grebe dvadeset prstiju. v Ima stvari koje su raene na sliku i priliku. Ima i onih stvorenih samo do prve prilike. v Kocka je baËena u Rubikon. v Kada su vrata πirom otvorena, kroz kljuËanicu se niπta ne vidi. v Tko gleda tue poslove, gleda i da se nikad ne zaposli. v Od veÊine prisutnih malo komu su svi na broju. v Kad nam izrastu umnjaci, zbog gluposti viπe neÊemo imati ostale zube. v Turiste miluju po turu, a tuku po dæepu. v

67 PRIGODNI PROPUST Osobna mi je prosudba da je od kupnje uvijek bolja posudba. v Nepaæljivom promatraËu puno se toga Ëini. v Povijest pisana viπe puta uopÊe nije za Ëitanje. v Kad stvari krenu naopako, treba samo Ëvrsto ostati na — rukama. v Ako je zdravlje najveÊe bogatstvo, onda nam bolest doe kao porezno optereÊenje. v Tko je dobar kao kruh, uvijek mu nau putra na glavi. v Loπa je svaka politiËka klima u kojoj pljuπte ostavke i zamrzavaju se obeÊanja. v I tek roena prilika moæe biti nedonoπËe. v

68 DARKO ÆIGROVI∆ S goruÊim pitanjima teπko je dræati jezik za zubima. v Tko je pao s kruπke, redovito ih mijeπa s jabukama. v ©to se viπe æurimo, to nam viπe nevolja dolazi na vrijeme. v Samo dobro potkovani prepoznaju trojanskog konja. v Kad se stvari broje na prste, ne gleda se na crnilo ispod nokata. v Kad se dijeli πakom i kapom, ne znaËi da dioba ide od ruke i od pameti. v ©to je viπe leæajeva, turizam je na ËvrπÊim nogama. v

69 PRIGODNI PROPUST S godinama nam pamet pristaje bolje od odijela. v Dugim hodanjem po perju lako je dobiti krila. v Ukradenim se uglavnom trguje “po nabavnoj cijeni”. v Klimavom zubu svaki je zalogaj Ëvrst oslonac. v Na glatkom jeziku najlakπe se poskliznuti. v Kad vrag daje neπto besplatno, kupuje nam duπu. v Kad je netko istodobno ljubavnik i suprug, ima modrice jer mu se te dvije uloge Ëesto podudaraju. v Zbog loπeg ukusa ËeπÊe trpi pamet nego æeludac. v

70 DARKO ÆIGROVI∆ Mi doæivljavamo tuu stvarnost. Vlastitu moæda i neÊemo. v Neki na vodenom krevetu dobe morsku bolest, a neki se ponaπaju kao nilski konji. v Bio je duπa od Ëovjeka po cijelom svojemu tijelu. v U lisicama su mnoge veze pohvatane. v Tvrdoglav magarac prije navuËe na sebe simpatije nego sedlo. v Uzde su samo prethodnica omËe. v Lijekovi se uzimaju po potrebi, a otrovi samo iz dobrih razloga. v Pljeskanje je Ëesto samo priprema za πamaranje. v

71 PRIGODNI PROPUST Svaki posao nosi rizik. Nezaposlenost je rizik sâm po sebi. v Nekome su spoËitavanja jedina literatura. v S oglodanom kosti teπko je pridobiti vjernog psa. v Rjeπavanje problema u paketu uvijek je iznena- enje. v Bolje je biti zelen od mladosti nego od zavisti. v Opasniji su oni koji nas hvataju za rijeË nego za vrat. v Viπe vrijede sklopljeni dlanovi nego stisnute πake. v Tko radi za Ëavle, sâm sebe pribija na kriæ. v

72 DARKO ÆIGROVI∆ BuduÊnost nam se svakodnevno smijeπi s “malo sutra”. v S vremenom jedino problemi i bez prihrane dobiju na teæini. v BuduÊnost nam se svakodnevno smijeπi s “malo sutra”. v Vrag dobije na teæini tek kad mu netko ispadne iz torbe. v Pod teretom godina pad je moguÊ na svakoj stubi. v Dok pjesme dobivaju glazbene note, aforizmima su namijenjene fusnote. v Moæe li se piscu sp(r)oËitati i ono πto nije napisao? v

73 PRIGODNI PROPUST U zavoju se odmaraju drukËije miπljenje i slabiji argument. v I sirovo nasilje zna dobro zakuhati. v Dok se velikanova rijeË citira, djelo se licitira. v Politika je rastezljiv pojam. Zato niËemu ne moæe biti mjerilo. v Vjetar u lea lako se pretvori u noæ. v Nekih stvari ni za lijek. Otrova je zato dosta. v Zbog loπe karikature autoru se moæe promijeniti izgled, ali i ugled. v Æivot mu se odvijao filmskom brzinom — i to crno-bijelom animiranom. v

74 DARKO ÆIGROVI∆ Jezik je mamac u koji prije zagrize nevolja nego zubi. v Smijeh je lijek koji se propisuje oralno. v Dobar jezik dogura do tueg grla, a joπ bolji do tueg uma. v Neke su cijene prava sitnica. Ali su zato neke sitnice preskupe. v Prodali su vragu duπu po proizvodnoj cijeni. v Svako zlo voli konkurenciju. Jer od njega uvijek moæe biti gore. v Stvorio je gadan propuh jer su mu rijeËi otiπle u vjetar. v Bolje se razmetati lopatom nego rijeËima. v

75 PRIGODNI PROPUST Velika su znanja zapisana velikim slovima, a o gluposti se Ëita izmeu redaka. v General postrojava misli, a pisac to radi s mislima. v Izmeu dvaju uha nekad je viπe osmijeha nego mozga. v Svatko ima svoju πirinu. Netko u svjetonazoru, a netko u struku. v Pravi mislilac ne mora provjeravati mrtvi kut u voænji jer njegovi pogledi ionako idu u πirinu. v Ne æivi se toliko na tui raËun, koliko na kompenzaciju. v Siromahu je i porcija graha sliËna πvedskom stolu. v

76 DARKO ÆIGROVI∆ Bolje kroz zid grafitom nego glavom. v Postao je knjigovoa samo zato da bi se mogao πaliti na tui raËun. v Prst sudbine vjeËito nas vrti oko svoje osi. v Dok jedni nemaju ni za kruh, drugi æive od objeda. v Od dlana je lakπe napraviti ælicu nego lopatu. v Brijanje i depilacija mogu biti πtetni, jer u odre- enim trenucima bitno je i izvlaËenje za dlaku. v I magarac moæe pobijediti za konjski nokat. v »esto je lagao za druge. Lagao je za sebe. v

77 PRIGODNI PROPUST Poliglot moæe ugristi za viπe jezika. v Tko stalno mora dræati jezik za zubima, lako dobije æuljeve. v Gdje nema sile argumenata, tu i znanje klade valja. v Je li kulturna baπtina i kad vrag kolo vodi? v Kad zidovi dobiju uπi, onda je glavom najbolje kroz njih. v Mnogi idu od vrata do vrata ni ne znajuÊi u Ëemu je kvaka. v Pravo i pravda dijele samo povez preko oËiju. v ©eÊer, pa makar bio i u krvi, uvijek dolazi na kraju. v

78 DARKO ÆIGROVI∆ Konj je pripitomljen πeÊerom na jeziku, a Ëovjek pijeskom u oËima. v Bio je pod raznim bojama, ali se zato nije promijenio ni za nijansu. v Stalno dokazivanje drugima dokaz je naπe slabosti prema nama samima. v Kad se prenosi preko Ëaπe, i alkoholizam moæe biti zarazan. v Svatko se barem jednom u æivotu osjeti darovit — barem na vlastiti roendan. v Stalno je imao poviπen ton. Nisu ga smatrali tenorom, veÊ terorom. v Trgovine se nadograuju jer sve je viπe proizvoda πiroke potroπnje. v

79 PRIGODNI PROPUST Tko svugdje ima strica, ne treba mu ostatak obitelji. v PriËa o jednakosti spolova traje samo do kuhinjskih vrata. v Gdje nema blagoslova, nema ni Ëistih brojki. v Ljudi bi se trebali darivati lijepim rijeËima. Barem bi uπtedjeli na ukrasnim vrpcama. v Kad je vrag po strani, uvijek odnese πalu. v I sreÊa se moæe kiselo osmjehnuti. v Neke ideje su zajedniËke barem po tome πto joπ nikome nisu pale na pamet. v Kraa je potpuna. Svima neπto nedostaje. v

80 DARKO ÆIGROVI∆ Da bi dræao korak s vremenom, stavio je sat oko noge. v Tempirane bombe imaju satni mehanizam. Kao da je to bitno! Pa zlu svako vrijeme odgovara. v Seljak se zbog svojih jutara budi prije svitanja. v Pokraj neobraenih jutara svima Êe nam kasno svitati. v Samo rijetki brzo nauËe upravljati (streljaËkim) strojem. v Kad se budala prizemlji, preore zemlju. Barem neka korist od budale. v I najveÊe civilizacije Ëvrsto su podupirali stupovi srama. v

81 PRIGODNI PROPUST Lipa do lipe — prije Êe biti drvored nego kuna. v Dobro potkovan konj i u zobi prepoznaje biË. v Ako nada posljednja umire, tko Êe napraviti karmine? v I zborno pjevanje nastalo je najprije usuglaπavanjem miπljenja, a tek onda glasova. v Mogao je birati: πutjeti kao zaπiven ili — zaliven. v Neki viπe napreduju u struku nego u struci. v U nemilim scenama i publika izlazi na pozornicu. v Sa zavrnutim vratom lako je biti sluga. Klanjanje dolazi samo od sebe. v

82 DARKO ÆIGROVI∆ »ovjeku sve dolazi samo od sebe, osim zaraza — one dolaze od drugih. v Uperen prst ËeπÊe je ubojitiji od uperene puπËane cijevi. v Dok vozaËi voze, dobro potkovani vozaju. v Pokojnik ne moæe ni grob zemljiπno prepisati na sebe. v Danas se i treptaj moæe smatrati nepozornoπÊu pri promatranju. v I razliËiti apetiti idu kroz mnoge jedn(j)ake. v I s nabijenim rogovima mnogi sebe radije vide kao svetu kravu nego kao budalu. v S polomljenim kostima svaËiji æivot je pasji. v

83 PRIGODNI PROPUST Tko za neki posao ne dobije zeleno svjetlo, morat Êe ga raditi noÊu. v Tko za svoj posao dobije crveno svjetlo, od posla napravi kupleraj. v Pravi talent prije nae loπeg mentora nego dobar posao. v O nekim je æivotinjama jednako lagao i u basnama i u lovaËkim priËama. v Budali je i tui prst srediπte æivota, a pametnom samo njegov mozak. v Ako je mozgu miπljenje rad, onda su i moædane brazde zapravo æuljevi. v Kad god proe kroz uπicu igle, svaka je nît vodilja. v

84 DARKO ÆIGROVI∆ Tko spadne na Ëetiri noge, i nos mu je do poda. v RadeÊi na crno, mnogima se vratio optimizam. v Nije sve tako crno — osim ono malo pod noktima. v Kome sjekira padne u med, ima najmanje razloga da se sekira. v Dostatno je samo malo dignuti nos pa da glava zavrπi u oblacima. v I ironiju moæe izazvati plaË. Tada ljudi ne plaËu, veÊ (i) rone. v Kad je na kraju motke neπto, onda je to orue, a kad nema niËega, onda je sigurno oruæje. v I Ëavao u glavi moæe zahrati. v

85 PRIGODNI PROPUST Stekao je dobru kondiciju — bjeæanjem od odgovornosti. v Kad se ratuje na rate, svaki naraπtaj plaÊa kamatu. v Kriminalac koji æivi kao bubreg u loju, isklizne iz ruku pravde. v Teæi je kamen na srcu od onoga u bubregu. v Rasisti svih boja — ujedinite se! v Od blefa do kiksa put je vrlo kratak. v Prosjaku je Ëesto na ramenu vredniji πtap od glave. v Svakog vlastodrπca narod dræi za rijeË. v

86 DARKO ÆIGROVI∆ Teletu se i vrata vlastite πtale Ëine πarena. v Stupovi mnogih civilizacija sliËniji su nadgrobnim spomenicima. v Nadgrobna ploËa moæe podnijeti i viπe od jednog epitafa. v ZaπtiÊeniji smo na kubnom, nego na kvadratnom metru. v Izgled se zamrlja jelom, a ugled nedjelom. v I otrov se moæe uzeti zdravo za gotovo. v Lopovu su ruke pomirene lisicama, a poπtenom molitvama. v Na nespretnoj izjavi lako se spotaknuti. v

87 PRIGODNI PROPUST Nije izlazio iz zadanih okvira. Nije bio politiËar, veÊ staklar. v Kad se stvari dobro odvagnu, nekima je i vlastita teæina suviπna. v Kod zapoπljavanja je sve teæe dobiti i redno mjesto, a kamoli radno. v Kad se nauËi Ëitati izmeu redaka, æuti tisak dobije na cijeni. v Lakπe je preboljeti ozljede nego objede. v Neki pune kapacitete, a nekima je puna kapa. v Gdje je odnos polovan, nikad neÊe biti poslovan. v Pred punim jaslama i svaki vol postaje blago. v

88 DARKO ÆIGROVI∆ Mozak je najveÊe blago. Zato ga mnogi hrane praznom slamom. v Dok izvanzemaljci prave krugove u æitu, mi Zemljani posipamo se braπnom. v Zbog teπkih misli svakom je nesretniku glava pognuta. v Prometna kultura je na visini. Osobito ako putujemo zrakoplovom. v Kad nekome vraÊamo milo za drago, s vremenom i to postane — bilo pa proπlo. v Mnogi kaæu da ih vodi πesto Ëulo, Ëak i u stvarima o kojima Ëuju prvi put. v Svatko æivi u granicama svojih moguÊnosti. Mnogi æive i na granici nemoguÊega. v

89 PRIGODNI PROPUST Dobro je æivjeti na tui raËun, osobito ako je pravljen bez krËmara. v Nekim æivotinjama nije sueno da se uzdignu na straænje noge. Posluπnost im je predodreena. v Tko bolje gleda, vidi da se u ratovima ne lome koplja, veÊ πtapovi sirotinje. v Seljaku je njegova tvornica pod vedrim nebom. Zato teπko i pokriva svoj rad. v »ekajuÊi u redu, neki dobivaju redoslijed, a neki nasljedstvo. v U znak suglasnosti podiæe se ruka. U znak nesuglasnosti podiæe se ton. v I kad ode na zahod, budala misli da Êe olakπati savjest. v

90 DARKO ÆIGROVI∆ Pijancu je svaka Ëaπa napola prazna. »ak i onda kad je nema na stolu. v Mnogi su poslovi bolje obavljeni iz inata nego iz ljubavi. v Samo brzina zarade novca dijeli poslove na dobre i loπe. v Mnoge stvari izgledaju kao da su iziπle ispod ËekiÊa. Nisu toliko nove, koliko su izudarane. v Æivot je prepun formalnosti. Sve ono poslije stvar je formalina. v Ako se dobro radi s loπim nakanama, onda je to kruna svih zala. v I jednostavni poslovi prije postanu zamrπeni nego zavrπeni. v

91 PRIGODNI PROPUST Ljudi si meusobno kopaju oËi, a ne znaju da svaka kratkovidnost vodi sve u propast. v Istina najduæe putuje od mikrofona do razglasa. v Ako su uspomene na fotografijama, lako ih je kremirati. v Nikako da dostatno zaradi. Ima malu djecu i sitne strasti. v Ne priËa se punih usta, joπ manje pune glave. v Ubiti se moæe i iz neznanja i iz znatiæelje. v Netko se ne bi najeæio ni zbog vlastite koæe. v ZloËincu ne treba dokazivati podrijetlo, veÊ samo krivnju. v

92 DARKO ÆIGROVI∆ Nije bitno tko se kojom rukom kriæa, veÊ tko objema ne radi niπta. v U poËetku evolucije postojali su primati. U daljnjem razvitku malo je tko nauËio davati. v Tek kad ga osvojite, poËinje borba za druπtveni poloæaj. v Teπko se nositi s ravnopravnim, a joπ teæe s punopravnim. v Tehnologija rada stalno napreduje. Tehnologija vladanja veÊ je stoljeÊima ista. v Preko nekih stvari prelazi se s jednakim oprezom kao i preko ceste. v Kad je uz njega prikovan, bolesnik i svoj krevet doæivljava kao kriæ. v

93 PRIGODNI PROPUST Dok se ljudi ponaπaju kao voπtane figure, lako ih je zapaliti. v Velikih niπtica uvijek ima u dostatnom broju. v Poπtenje je kao kruh. Moramo ga znati zaraditi, ali i dobro raspodijeliti. v Dokle god ne optuæe zloËinca, iskopane kosti svjedoËe samo o povijesti. v Mnogi se laæno kunu zbog kuna. No Ëinili bi to i zbog dolara. v Ne govorim toliko iz iskustva, koliko iz usta. v Ne smrdi toliko riba, koliko ribolov u mutnom. v Kad radnik dolije πefovima, dodijele mu najgore mjesto na tekuÊoj vrpci. v

94 DARKO ÆIGROVI∆ Svaki istinski rad poπteno smrdi jer je izniknuo na znoju. v Uæa mu je specijalnost da mu govori idu u πirinu. v Pravi bolesnici na sebe navuku æaljenje, a oni laæni zavist. v Narod je nauËio slaviti na ulicama, a tugovati u kuÊi. v Kad doe pred rudo, svako je govedo ærtvovano. v Teπko je trbuh nahraniti rupama u siru. I seljak je struËan — na svojemu polju. v Kad se nagazi, ævakaÊa guma moæe biti vjerna pratiteljica. v

95 PRIGODNI PROPUST Diπimo punim pluÊima kad veÊ ne moæemo puna æeluca. v Mnogi su u nedostatku vremena uvidjeli vlastiti nedostatak. v Svemir je pun inteligentnih biÊa. Valjda im joπ nitko nije pao sa Zemlje. v Svaki poËetak ima i svoj kraj. No i poËetak i kraj imaju svoje krajnosti. v Zakone treba redovito provjetravati. Zato i jesu puni rupa. v Suvremeni Ëovjek nosi svoj kriæ time πto je razapet svakodnevnim obvezama. v U nekim druπtvima i isprika se doæivljava kao inovacija. v

96 DARKO ÆIGROVI∆ Maπta je carinik na granici nemoguÊega. v Lako je okretati lea ako gledamo u retrovizor. v Sva su mu osjetila izoπtrena. Ipak, jezik mu je prava britva. v Oni koji su se u πkoli loπe vladali, danas vladaju drugima. v GradeÊi zidove, najlakπe je reÊi da smo se ograniËili radom. v Kad bi mnogi znali svoj kraj, ne bi danas pretjerivali u vlastitim krajnostima. v Um koji previπe kalkulira bliæi je paklenom stroju nego raËunalu. v Bolje πum u komunikaciji nego na srcu. v

97 PRIGODNI PROPUST Tko radi kao mrav, ne oËekuje da mu bubamara donese sreÊu. v Svi su ljudi alergiËni na praπinu koja se sprema pod tepih. v Bujna kosa simbol je snage, a masni brkovi snalaæljivosti. v Prestao je puπiti jer je omastio brkove. v Ljudi troπe novac na insekticide, a ne znaju da su sami sebi najveÊe πtetoËine. v Kad se grabeæljivac namjeri na pogreπnu ærtvu, lako postaje grabjeæilac. v Prirodna ravnoteæa je uspostavljena tek kad viπe grabeæljivaca vuËe isti plijen svaki na svoju stranu. v

98 DARKO ÆIGROVI∆ Danas na cijeni viπe dobiva voda ispod kamena nego nafta ispod pijeska. v Veliki izumi zaduæili su svijet. Da bi ih stvorili, izumitelji su uzimali zajmove. v Bolje hrzati pod motikom nego jahati na metli. v Gdje nedostaje dobre volje, ni mnogih stvari nema u do(bro)voljnom broju. v Novi milenij lako se moæe pretvoriti u vraÊanje milog za drago. v Nezaposlenost je posao — ali Sizifov. v Sizif je gurao kamen na planinu, a nezaposleni ga guraju po stubama zavoda za zapoπljavanje. v Tko je lijen, lako postaje plijen. v