The words you are searching are inside this book. To get more targeted content, please make full-text search by clicking here.
Discover the best professional documents and content resources in AnyFlip Document Base.
Search
Published by predragpetrovi, 2019-04-27 12:22:11

OT NACRT

OT NACRT

ULOGA OKUPACIONOG
TERAPEUTA U TIMU CENTRA ZA
MENTALNO ZDRAVLJE

Predrag Petrović,

JZU DOM ZDRAVLJA SREBRENICA-CENTAR ZA MENTALNO ZDRAVLJE

Vitez, 14.05.2017. 01

PRVE ASOCIJACIJE NE POJAM OKUPACIONE TERAPIJE
02

AKO VAM IZGLEDA DA JE OKUPACIONA
TERAPIJA ZABAVNA-TAKO I TREBA DA

BUDE

ALI

AKO JE OKUPACIONI TERAPEUT U SVOM
RADU SAMO ZABAVIO KLIJENTA NEŠTO
NIJE U REDU SA RADOM OKUPACIONOG

TERAPEUTA ILI SA SISTEMOM

Sljedeći put kada budete gledali u
nekom CMZ-u kutijicu sa
dekupažom sjetite se da je
okuapcioni terapeut gledao sve
fizičke, kognitivne i međuljudske
vještine koje su ušle u njeno
stvaranje i na neki način mu nije
bilo važno je li u zanatskom i
estetskom smislu kutija dobro
napravljena ili ne.

Okupaciona terapija je zdravstvena struka usmjerena na klijenta
koja se bavi promocijom zdravlja i dobrostanja kroz okupaciju.
Primarni cilj okupacione terapije je omogućiti ljudima da obavljaju
svakodnevne aktivnosti.

05

02

U svojim radovima radni terapeut iz Ann Allart Wilcock
Australije Wilcock piše o odnousu
okupacije i zdravlja iznoseći uvjerenje da 06
su ljudi okupacijska bića koja imaju

centralni nervni sistem kako bi mogli

analizirati, organizovati, razumjeti,
prosuđivati, planirati, djelovati, oblikovati

i izvoditi okupacije.

Iz toga, dakle, slijedi da su okupacije
urođena ljudska ponašanja koja u sebi
obuhvataju sve čime se čovjek bavi,
imajući na umu biološko funkcionisanje
organizma i socijalno okruženje.

Wilcock dalje govori da postoje dvije

razvojne funkcije okupacije-

preživljavanje i zdravlje. Kroz okupacije

zadovoljavamo primarne potrebe za

preživljavanjem (voda, hrana, sigurnost,

toplina, zaklon). Zdravlje, koje se smatra

prirodnim stanjem osobe, također se

ostvaruje kroz okupacije, najprije da se

zadovolje primarne potrebe, a potom da

se održe u ravnoteži fizičke, psihičke i

socijalne sposobnosti. Ann Allart Wilcock

Wilcock opisuje mentalno zdravlje kao stanje u kojemu
ljudi mogu biti kreativni i kroz istraživanje mogu iskusiti
sve ljudske emocije, prilagoditi se na odgovarajući način i
bez teškoća zadovoljiti životne potrebe.

•potišten,
•ima manjak energije, interesa i volje,
• ima jak osjećaj krivnje i samooptuživanja,
• pati od manjka koncentracije, sna i apetita,
•često ima suicidalna razmišljanja i/ili pokušaje.

•Ostali znaci i simptomi su promjene nivoa aktivnosti,
promjene kognitivnih sposobnosti, govora i vegetativnih
funkcija (san, apetit, seksualna aktivnost).

• Ti poremećaji gotovo uvijek uzrokuju znatna oštećenja
socijalnih funkcija

Okupacioni terapeuti svoje djelovanje ne temelje
ponajprije na dijagnozi klijenta i primjeni medicinskog
modela, ali s obzirom na to da rade unutar medicinskog
modela, njihova je uloga analizirati odnos između
zdravlja i bolesti te ocijeniti kako on utječe na klijentovu
okupaciju.

Psihičke bolesti često su rezultat kombinacije biološke,

psihološke i socijalne komponente osobe. Stoga radni

terapeut mora ispitati kliničku prezentaciju bolesti iz

biopsihosocijalne perspektive. 09

•potišten,
•ima manjak energije, interesa i volje,
• ima jak osjećaj krivnje i samooptuživanja,
• pati od manjka koncentracije, sna i apetita,
•često ima suicidalna razmišljanja i/ili pokušaje.

•Ostali znaci i simptomi su promjene nivoa aktivnosti,
promjene kognitivnih sposobnosti, govora i vegetativnih
funkcija (san, apetit, seksualna aktivnost).

• Ti poremećaji gotovo uvijek uzrokuju znatna oštećenja
socijalnih funkcija

Kad se osoba nađe u novoj situaciji, pokušaće se nositi s njome
uz pomoć vještina koje posjeduje, a ako to ne bude dovoljno,
nastojaće naučiti i razviti nove djelotvornije vještine. Ako situacija
i dalje bude izvan njegove kontrole, doživjeće krizu.

Za održavanje ravnoteže vrlo je važna brzina odvijanja

promjene - ako se promjena odvija prebrzo, znači da pojedinac

nije stigao usvojiti nove vještine, poremećena je prilagodba, što

može rezultirati disfunkcijom. Stupanj i brzina promjene koju

pojedinac može podnijeti bez gubitka ravnoteže, bez zapadanja u

krizu ovisi o unutarnjim čimbenicima (npr. sposobnost brzog

učenja i svladavanja novih vještina) i vanjskim čimbenicima (npr.

količina podrške koju pruža socijalno okružje). 11

Naziv aktivnosti ili okupacije: IZRADA ČESTITKE Predmeti/materijal Zahtjevi Prilagođavanje
Koraci

• Aktivnost je moguće sprovoditi

tako da terapeut sav potreban

1. PRIPREMA MATERIJALA-postaviti na • Kognitivne sposobnosti (opažanje, materijal postavi na sto
radnu površinu stola
Papir-tabak, linijar, olovka, gumica, pamćenje, učenje) • Potreban materijal može biti
makaze, lijepak, flomasteri, bojice
drvene razmješten po prostorijama u CZMZ

• Motoričke sposobnosti (kretanje, • Aktivnost može započeti činom

hvatanje...), prostorna orjentacija.. nabavke materijala u knjižari

(pogodno za posebnu aktivnost)

2. ISCRTAVANJE PAPIRA PO Papir-tabak, olovka, linijar, gumica Opažanje, razumjevanje, • Moguće nabaviti papir sa iscrtanim
DIMANZIJAMA ZA SJEČENJE PAPIRA grafomotoričke sposobnosti, dimenzijama.
3. SJEČENJE PAPIRA NA DIMENZIJE A5 Papir sa iscrtanim pamćenje, koncentracija, prostorna
dimenzijama, makaze orjentacija • Terapeut može iscrtati dimenzije.
4. PRESAVIJANJE PAPIRA A5 NA ½- Opaženje, razumjevanje, bilateralna
FORMIRANJE OBLIKA ČESTITKE koordinacija pokreta, koncentracija, • Moguća nabavka već isječenog
preciznost papira na dimenzije A5 (ovim se
preskaču koraci 2 i 3)

Papir A5, linijar, olovka ili linijar /za Koordinacija pokreta ruke, prostorna • Moguće je da na papiru bude
ravnanje-peglanje presavijene ivice/ orjentacija, razumjevanje, označena linija za presavijanje.
koncentracija...
• Moguća je nabavka već
presavijenog-bigovanog papira

5. ISCRTAVANJE PREDNJE STRANE Papir (presavijen ½ formata A5), Grafomotoričke sposobnosti, • Korištenje grafičkih šablona, kolaža,
ČESTITKE olovka, bojice, flomasteri, gumica koncentracija, stikera...
prostorna orjentacija (u smislu
6 .ISCRTAVANJE UNUTRAŠNJE STRANE Papir (presavijen ½ formata A5), orjentacije čestitke, prednja, zadnja • Korištenje grafičkih šablona, kolaža,
ČESTITKE I PISANJE TEKSTA olovka, bojice, flomasteri, gumica strana, unutrašnja, vanjska stikera...

Grafomotoričke sposobnosti, • Korištenje predefinisanog teksta
koncentracija, koji korisnik prepisuje..
prostorna orjentacija, kognitivne
sposobnosti

Prilikom obolijevanja od psihičke bolesti osoba više nije u
mogućnosti provoditi aktivnosti svakodnevnog života
(aktivnosti samozbrinjavanja, produktivnosti i slobodnog
vremena).

Uz primarnu bolest vezuje se i suočavanje s
hospitalizacijom što dalje vodi u krizu, pa radni terapeut
ima veliku ulogu u promociji neovisnosti osobe i povratku
sposobnosti izvođenja aktivnosti svakodnevnog života.

13

Evaluacija
problema

Evaluacija Postavljanje
rezultata ciljeva

Izvršena
intervencija

04

Više od 150 -Intervju /motivacioni intervju/
-Intervju sa ključnim osobama
-Okupacijski upitnik
-COPM-Kanadski model okupacijskog
izvođenja
-OSA-okupacijska samoprocjena

-COSA-okup. samoprocjena djeteta
-ILS-procjena vještina
-HAMD-D –Hamiltonova skala depresije
-BARTEL indeks
-GERONT...

EMMAE-2 (MULTIFOKALNA14
EVALUACIJA)

JAVNA ZDRAVSTVENA USTANOVA DOM ZDRAVLJA SREBRENICA
CENTAR ZA ZAŠTITU MENTALNOG ZDRAVLJA

EMMAE-2 MULTIFOKALNA EVALUACIJA AKTIVNOSTI U OKUPACIONOJ TERAPIJI( EMAE-2) Pfister i suradnici
Évaluation Multifocale de l’Activité
Prezime i ime T.B. Datum prvog prijema 21.05.2018
Ergothérapeutique (Multifokalna evaluacija Broj 06 Na zahtjev psihijatra
aktivnosti u okupacionoj terapiji) Datum 05.06.2018 Okupacioni terapeut Predrag Petrović

Uvod

Pacijent T.B. /muškog pola/ rođen 1964. godine, korisnik usluga CMZ od 2011. godine, više puta
hospitalizovan u Psihijatrijskoj bolnici Sokolac (prvi put 1994). Posljednji put u novembru 2016. Upućen na
radnu terapiju od strane nadležnog psihijatra. Trenutno u stabilnoj remisiji, kojoj je prethodilo dvomjesečno
pogoršanje uzrokovano samoinicijativnom korekcijom terapije. Navodi probleme sa spavanjem.
Dg F20 (Schizoprhrenia).
Od terapije prima:
Mendilex 2mg tbl 1+0+0
Prazine drg. 25ng 1+1+2
Diazepam tbl p.p.
Moditen depo 25mg/ml na 21 dan
Druge bolesti: N40 Hyperplasia prostatae
Nikotinski ovisnik (2-3 paklice dnevno), rinije konzumirao alkohol. Apstinira unazad 3 godine. Nije agresivan.
Slabo motivisan,(poboljšati motivaciju kod kratkoročnih ciljeva) suzdržan u izražavanju emocija, motorički
usporen (primeniti tehnike za poboljšanje motoričke spretnosti-dirigovane tehnike)
Oženjen, otac jednog ženskog djeteta (punoljetnog), penzioner, učesnik rata, izbjeglica iz Ilijaša, živi u zgradi
kolektivnog smještaja u zajedničkom domaćinstvu sa šurakom. Odnosi sa šurakom „nisu najbolji“.
Povremeno se verbalno sukobljavaju. Supruga T.LJ. (1969), korisnik usluga CMZ Srebrenica (dg F-20
Schizophrenia), penzioner. Vjenčali se , nakon upoznavanja tokom njegove prve hospitalizacije. Kći
zaposlena, unazad 4 mjeseca. Baz mentalnih poteškoća. Pacijent ima završenu osnovnu školu. Kratko
vrijeme, prije nastanka bolesti , radio kao fizički radnik u željezari. Ranije radio fizičke poslove za dnevnicu
(cjepanje i slaganja drva). Nestruktirisano provodi vrijeme. Nema hobije ni posebna interesovanja. Socijalna
mreža ne izgrađena. Na temelju informacija iz postojeće medicinske dokumentacije , drugih anamnestičkih
podataka, radno-terapijskog posmatranja i uvodnog intervjua s pacijentom, dobijen je uvid u problemska
područja kod pacijent :
-povremene poteškoće u području aktivnosti samozbrinjavanja (održavanje lične higijene i redovno uzimanje
terapije)
- ograničen broj smislenih aktivnosti,
- neravnoteža u aktivnostima dnevnoga života,
- izostanak produktivnih aktivnosti i
- psihosocijalne poteškoće.
Ovaj deo možete pretočiti u zaključak sa već opisanim delom i dugoročnim ciljevima.
U dogovoru sa pacijentom postovljani ciljevi:
- razviti odgovornost prema dnevnim rutinama,(kratkoročni cilj, rad na higijensko dnevnim
aktivnostima,rutinama,radi bolje i adekvatnije resocijalizacije)
- poboljšati koncentraciju i samopuzdanje, pažnju i održavanje pažnje, zbog hipovigilnosti
- poboljšati stepen socijalizacije
- osnažiti motive za uključivanje u produktivne uloge,istrajnost u radu i relaksacione aktivnosti.
Naznačiti i razgraničiti kod već navedenog šta je dugoročni a šta kratkoročni cilj.

Uključen je u radno terapijsku grupu (kretivne radionice) crtanja. Ove radionice, pacijent će pohađati 2 puta
sedmično u trajanju od jednog sata naredna dva mjeseca.
Napomenuti u koju vrstu tehnika spada art-crtanje (sedativna tehnika, ako je tema slobodna ili dirigovana i
stimulativna ako je u pitanju bojanka ili crtanje po zadatoj temi).

EMMAE-2 Évaluation Multifocale de l’Activité

Ergothérapeutique (Multifokalna evaluacija
aktivnosti u okupacionoj terapiji)

JAVNA ZDRAVSTVENA USTANOVA DOM ZDRAVLJA SREBRENICA
CENTAR ZA ZAŠTITU MENTALNOG ZDRAVLJA

MULTIFOKALNA EVALUACIJA AKTIVNOSTI U OKUPACIONOJ TERAPIJI( EMAE-2) Pfister i suradnici

1. Poštovanje okvira Prezime i ime T.B. Datum prvog prijema 21.05.2018
2. Prostorno vremenska orijentacija Broj 06 Na zahtjev psihijatra
3. Bazne kognitivne sposobnosti Datum 05.06.2018 Okupacioni terapeut Predrag Petrović
4. Složene kognitivne sposobnosti
5. Sposobnost izbora Uvod
6. Motoričke sposobnosti
7. Motivacija Pacijent T.B. /muškog pola/ rođen 1964. godine, korisnik usluga CMZ od 2011. godine, više puta
8. Samosvijest hospitalizovan u Psihijatrijskoj bolnici Sokolac (prvi put 1994). Posljednji put u novembru 2016. Upućen na
9. Odnosi sa drugima radnu terapiju od strane nadležnog psihijatra. Trenutno u stabilnoj remisiji, kojoj je prethodilo dvomjesečno
pogoršanje uzrokovano samoinicijativnom korekcijom terapije. Navodi probleme sa spavanjem.
Dg F20 (Schizoprhrenia).
Od terapije prima:
Mendilex 2mg tbl 1+0+0
Prazine drg. 25ng 1+1+2
Diazepam tbl p.p.
Moditen depo 25mg/ml na 21 dan
Druge bolesti: N40 Hyperplasia prostatae
Nikotinski ovisnik (2-3 paklice dnevno), rinije konzumirao alkohol. Apstinira unazad 3 godine. Nije agresivan.
Slabo motivisan,(poboljšati motivaciju kod kratkoročnih ciljeva) suzdržan u izražavanju emocija, motorički
usporen (primeniti tehnike za poboljšanje motoričke spretnosti-dirigovane tehnike)
Oženjen, otac jednog ženskog djeteta (punoljetnog), penzioner, učesnik rata, izbjeglica iz Ilijaša, živi u zgradi
kolektivnog smještaja u zajedničkom domaćinstvu sa šurakom. Odnosi sa šurakom „nisu najbolji“.
Povremeno se verbalno sukobljavaju. Supruga T.LJ. (1969), korisnik usluga CMZ Srebrenica (dg F-20
Schizophrenia), penzioner. Vjenčali se , nakon upoznavanja tokom njegove prve hospitalizacije. Kći
zaposlena, unazad 4 mjeseca. Baz mentalnih poteškoća. Pacijent ima završenu osnovnu školu. Kratko
vrijeme, prije nastanka bolesti , radio kao fizički radnik u željezari. Ranije radio fizičke poslove za dnevnicu
(cjepanje i slaganja drva). Nestruktirisano provodi vrijeme. Nema hobije ni posebna interesovanja. Socijalna
mreža ne izgrađena. Na temelju informacija iz postojeće medicinske dokumentacije , drugih anamnestičkih
podataka, radno-terapijskog posmatranja i uvodnog intervjua s pacijentom, dobijen je uvid u problemska
područja kod pacijent :
-povremene poteškoće u području aktivnosti samozbrinjavanja (održavanje lične higijene i redovno uzimanje
terapije)
- ograničen broj smislenih aktivnosti,
- neravnoteža u aktivnostima dnevnoga života,
- izostanak produktivnih aktivnosti i
- psihosocijalne poteškoće.
Ovaj deo možete pretočiti u zaključak sa već opisanim delom i dugoročnim ciljevima.
U dogovoru sa pacijentom postovljani ciljevi:
- razviti odgovornost prema dnevnim rutinama,(kratkoročni cilj, rad na higijensko dnevnim
aktivnostima,rutinama,radi bolje i adekvatnije resocijalizacije)
- poboljšati koncentraciju i samopuzdanje, pažnju i održavanje pažnje, zbog hipovigilnosti
- poboljšati stepen socijalizacije
- osnažiti motive za uključivanje u produktivne uloge,istrajnost u radu i relaksacione aktivnosti.
Naznačiti i razgraničiti kod već navedenog šta je dugoročni a šta kratkoročni cilj.

Uključen je u radno terapijsku grupu (kretivne radionice) crtanja. Ove radionice, pacijent će pohađati 2 puta
sedmično u trajanju od jednog sata naredna dva mjeseca.
Napomenuti u koju vrstu tehnika spada art-crtanje (sedativna tehnika, ako je tema slobodna ili dirigovana i
stimulativna ako je u pitanju bojanka ili crtanje po zadatoj temi).

Skup ciljeva koji su očekivani rezultati u toku ili na kraju

intervencije = usmjeriti intervenciju

• Okupacijske performanse koje treba poboljšati ili

održati

• Vještine koje treba poboljšati ili održati

• Unaprijediti učešče u društvenom životu

Ciljevi

• Dugoročni, srednjeročniili kratkoročni

• Opšti i/ili specifični 17

01

Radnoterapijska intervencija visoko je

individualizirana u skladu sklijentovim specifičnim

mogućnostima i potrebama te životnim

okolnostima. Prilikom radnoterapijske intervencije

radni terapeut se usmjerava napreostale

klijentove/pacijentove sposobnosti koje su mu

potrebne za izvođenje aktivnosti svakodnevnog

života. Terapeut se ne bavi ne samo

fizičkimposljedicama bolesti, već i psihosocijalnim

čimbenicima, te čimbenicima okoline koji utječu na

daljnje (samostalno) funkcionisanje. 18

Intervencija se uvijek planira zajedno s klijentom,
uvažavajući klijentove želje i potrebe, a ciljevi se
odabiru zajednički. Odabirući važne životne
aktivnosti zajedno s klijentom/pacijentom, radni
terapeut usmjerava intervenciju na prevladavanje
procijenjenih teškoća i poticanje razvoja preostalih
sposobnosti i vještina potrebnih za povratak u
dotadašnji život.

01

Ovisno o posljedicama bolesti, intervencija može biti usmjerena na:
prilagođavanje izvođenja aktivnosti
korištene opreme (svakodnevnih uporabnih predmeta, namještaja, pomagala za
kretanje) te savjetovanje o prilagodbi okoline (prostora u kući kao što su
kupaonica, kuhinja, spavaća soba, prilazi, stepenice, rampe i drugo) u kojoj osoba
boravi i obavlja aktivnosti.
Psihološkupodršku
sudjelovanje i izvođenje aktivnosti na za njih predviđenom mjestu (bilo u domu ili
zajednici),

savjetovanje o organizaciji svakodnevnih aktivnosti
edukaciju bolesnika i obitelji o novonastaloj situaciji i mogućnostima prilikom
izvođenja svakodnevnih aktivnosti.

19

Tehnike koje se mogu primijeniti: ​
Mehaničke​
Dirigirane​
Sedativne​
Stimulativne​
Inventivne​
Slobodne​

01

Ishodi:
Završena intervencija
Nastavak intervencije
Promjena aktivnosti

20

„Timski rad je raditi zajedno čak i
odvojeno“

„Timski rad djeli zadtke i udvosručuje
uspjehe“

Endrju Karnegi TIM CMZ MEDICINSKI OKUPACIONI
PSIHIJATAR PSIHOLOG
SOCIJALNI TEHNIČAR TERAPEUT
RADNIK

TIM CMZ

PSIHIJATAR PSIHOLOG SOCIJALNI MEDICINSKI OKUPACIONI
RADNIK TEHNIČAR TERAPEUT

• Objednjivanje postojećih medicinskih podataka
• Analiza prethodnog napretka (anamneza, ispoljavanje

problema i reakcija na farmakoterapiju)
• Kliničko posmatranje fizičkog i psihičkog stanja postavljanje

dijagnoze

Okupacionu terapiju propisuje i kontroliše psihijatar, koji sa
pacijentom, porodicom i ikupacionim terapeutompostavlja cilj i
daje kontraindikacije, a okupacioni terapeut određuje tehnike i
aktivnosti

PSIHIJATAR PSIHOLOG TIM CMZ MEDICINSKI OKUPACIONI
TEHNIČAR TERAPEUT
SOCIJALNI
RADNIK

Korištenje psihometrijskih instrumenata
Korištenje ljestvice za ocjenjivanje u psihopatologiji,
Tehnike istraživanja za evaluaciju psiholoških resursa

Psiholog okupacionom terapuetu pruža informacije koje
objašnjavaju ličnost pacijenta, intelektualni nivo,
emocionalno stanje a to pomaže okupacionom terapeutu
da dobije podatke koji će mu olakšati pristup korisniku
kao i izbor tehnika i metoda

PSIHIJATAR PSIHOLOG TIM CMZ MEDICINSKI OKUPACIONI
TEHNIČAR TERAPEUT
SOCIJALNI
RADNIK

• Evaluaciju egzistencije situacije (mjesto življenja, učešće u

društvenom životu, radna aktivnost)
• Radi evaluaciju financijske situacije
• Evaluacija mogućnosti riješavanja administrativnih i pravnih

problema

Socijalni radnik okupacionom terapeutu pruža podatke o obitelji,
uslovima života pacijenta, uslovima rada i njegovog okruženja

PSIHIJATAR PSIHOLOG TIM CMZ MEDICINSKI OKUPACIONI
TEHNIČAR TERAPEUT
SOCIJALNI
RADNIK

• Incijalna procjena pacijenta

• Prikuplja relevantne podatke

• Izrađuje plan intervencije, u dogovoru sa pacijentom, te se

isti analizira, komentira i po potrebi izmjenjuje na

svakodnevnim timskim sastancima

• Radi evaluaciju sposobnosti ovladavanja SŽA, hobija i životne

higijene

• Radi evaluaciju stepena poštivanja terapije i informiranosti o
29
vlastitome liječenju

PSIHIJATAR PSIHOLOG TIM CMZ MEDICINSKI OKUPACIONI
TEHNIČAR TERAPEUT
SOCIJALNI
RADNIK

• Procjena aktivnosti samozbrinjavanja
• Uvježbavanje aktivnosti osobne higijene
• Treniranje aktivnosti u zajednici (upravljanje novcem,

ekonomičnost, kupovina, korištenje javnog prijevoza)
• Procjena senzomotoričkih komponenti
• Procjena i uvježbavanje kognitivnih komponenti

(orijentacija, prepoznavanje, raspon pažnje, riješavanje
problema, pamčenje i učenje, pažnja i riješavanje 30
problema

PSIHIJATAR PSIHOLOG TIM CMZ MEDICINSKI OKUPACIONI
TEHNIČAR TERAPEUT
SOCIJALNI
RADNIK

• Interakcije/komunikacije s društvenom okolinom na
prikladan način

• Mogućnost funkcioniranja na području produktivnosti
• Razvoj interesa i vještina
• Grupna radna terapija

• Upotreba kreativnih aktivnosti u terapijske svrhe (igra,
glazba, biblioterapija, likovna terapija…)
31

Vještine / kompetencije 32

 Upravljanje i procjena standardiziranih procjena
 Odaberite i nadgledajte intervencije utemeljene na dokazima
 Učinkovito dokumentirati radnu terapiju u skladu s propisim
kompetencije:

 Učinkovita usmena i pisana komunikacija
 Timski rad
 Posvećenost usklađivanju
 Posvećenost najboljoj praksi
 Slušanje i suradnja
 Sposobnost rada u brzom okruženju

Okupaciona terapija

Hvala na pažnji!

[email protected] ++387 65 594 291

02


Click to View FlipBook Version