9-5_Katedra za informatiku

~9/5~

~katedra za~
informatiku

KATEDRA
za informatiku

Prof. dr. sc. Velimir Srića
Prof. dr. sc. Ivan Strugar



katedra za informatiku

SADAŠNJOST
KATEDRE

Katedra za informatiku bila je pionirska institucija uvođenja teorije i prakse poslovne informatike u
Hrvatskoj i cijeloj regiji. Kao takva već je pola stoljeća vodeća nastavna i znanstvena visokoškolska
institucija na svojem području djelovanja. Također, Katedra je već desetljećima vodeći izvor znan-
stvenih i stručnih djela, knjiga, članaka i monogra ja u području menadžerske informatike, upravlja-
nja promjenama i inovacijama. Njeni članovi autori su brojnih domaćih i međunarodnih znanstvenih i
stručnih radova, voditelji i suradnici znanstvenih projekata u zemlji i inozemstvu.

S obzirom da poslovna informatika danas najviše dentima stjecanje neophodnih praktičnih znanja.
utječe na uspješnost poduzeća, cilj Katedre je Katedra u radu sa studentima potiče istraživanja
obrazovati vrhunske stručnjake koji korištenjem i evaluaciju mogućnosti primjene novih tehno-
informatičke tehnologije mogu povećati kako logija u poslovanju, tako da je 2019. godine otvo-
konkurentnost poduzeća, tako i e kasnost ren prvi u regiji Laboratorij za emocionalno raču-
javne uprave. narstvo (engl. A ective computing lab).

Kroz kontinuirano znanstveno istraživanje člano- Svake godine Katedra organizira terensku nas-
va Katedre razvijaju se nove relevantne znan- tavu u sklopu koje studenti imaju priliku iz prve
stvene discipline, a rezultati istraživanja se ruke upoznati poslovne primjene IT-a u svako-
ugrađuju u edukacijski proces i postaju podloga dnevnom poslovanju vodećih stranih i hrvatskih
za diskusiju u nastavi. Nastava se izvodi u dvora- inovativnih centara i poduzeća (London Tech
nama koje su opremljene računalnom opremom City, ZICER Zagreb, M San, Oracle, FINA,
i programskom podrškom koja omogućuje stu- Škoda…).

Članovi Katedre u ak. godini 2019./2020.

D . .M P B (*1971. Zagreb - )

redovita profesorica u trajnom zvanju

D . . V B V (*1963. Zagreb - )
redovita profesorica u trajnom zvanju

D. .K Ć (*1964. Zagreb - )

redovita profesorica u trajnom zvanju

D. .V S (*1950. Zagreb - )

professor emeritus

D. .M S (*1970. Dubrovnik - )

redoviti profesor u trajnom zvanju

D. .I S (*1957. Vinkovci - )

redoviti profesor u trajnom zvanju

D. .N V (*1979. Zagreb - )
izvanredni profesor

D. .B J (*1981. Zagreb - )

izvanredni profesor

D . . J Z (*1983. Split - ) docentica

D. .L M G (*1981. Metković - )
docentica

D . .J P (*1989. Čakovec - ) asistentica

D . . D S V (*1989. Zagreb - ) asistentica

LI , . . (*1992. Zagreb - ) asistentica

T Ć , . . (*1988. Zagreb - ) asistentica

D . . A -M S (*1992. Zagreb - ) asistentica



katedra za informatiku

POVIJEST KATEDRE ZA INFORMATIKU NA
EKONOMSKOM FAKULTETU U ZAGREBU

Početak službenog bavljenja poslovnom informa- Osim novog smjera, informatika je tada ušla u
tikom na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu obvezno gradivo za sve studente svih smjerova
pada u školsku godinu 1970./71., kad su u nas- koji, po novom programu na trećoj godini slušaju
tavni program na Studiju narodne privrede i na predmet: Osnove automatizirane obrade poda-
Studiju poduzeća uvedena dva kolegija i to taka s ukupnim fondom od 45 sati.
Osnove automatizirane obrade podataka (2 sata
predavanja i 1 sat vježbi u zimskom semestru) i Interes za informatičke sadržaje na Fakultetu
Teorija ekonomskih sistema (2 sata predavanja i 2 brzo raste pa se razvijaju stari i uvode brojni novi
sata vježbi u ljetnom semestru). Nositelj oba predmeti: Organizacija elektroničke obrade
kolegija bio je prof. dr. Slavko Dobrenić, jedan podataka, Izgradnja informacijskih sistema, Pro-
od pionira informatike na našim prostorima koji jektiranje informacijskih sistema, Informacijski
se, osim znanstveno, informatikom bavio i prak- sistem OUR-a, Teorija sistema i informacija,
tično, uvodeći kompjuterizaciju u velike pos- Organizacija datoteka, Programiranje u COBOLU
lovne sustave poput IPK Osijek. Dobrenić je i Programiranje u FORTRAN-u. Svi oni nalaze
ujedno bio veliki vizionar i motivator pa se može mjesto u nastavnom planu smjera Ekonomska
smatrati ocem informatike na ekonomskim studi- kibernetika koji od 1973. godine ima sljedeće
jima širom Hrvatske. Istini za volju, može se reći predmete:
da je povijest informatike u ekonomiji još malo
starija jer je 1968./69. godine u redu predavanja • Projektiranje informacijskih sistema
bivše Visoke privredne škole (s kojom se
Fakultet integrirao) na četvrtoj godini studija • Teorija sistema i informacija
postojao kolegij Teorija sistema i informacija koji je
predavao akademik prof. dr. Vladimir Matković • Organizacija datoteka
(Elektrotehnički fakultet) s fondom od 20 sati.
• Programiranje u COBOL-u
U početku je informatika ulazila u znanost i
praksu kroz pojam kibernetike (vještina uprav- • Organizacija elektroničke obrade podataka
ljanja uz pomoć tehnologije) pa se to odrazilo i
na njeno polazno pozicioniranje unutar znanstve- • Informacijski sistemi organizacije udruženog
nog i nastavnog procesa. Trebalo je vremena da rada
se ova nova grana a rmira, ali kad je konačno
krenulo, napredak je bio vrlo brz. Već 1971. • Programiranje u FORTRAN-u (neobvezni
godine, prema novom nastavnom programu, predmet).
uveden je na tadašnjem FEN-u (Fakultet eko-
nomskih nauka) smjer Ekonomska kibernetika Tadašnju nastavu izvode „informatičari“ unutar
sa sljedećim predmetima: Odjela za organizaciju i informatiku i to su:
Slavko Dobrenić (izvanredni profesor), Dušan
• Izgradnja informacijskih sistema (u zimskom Radošević (izvanredni profesor), dr. Vilim
semestru) Ferišak (docent), Stanislav Kliment (viši
predavač), Velimir Srića (asistent), Željka Szer-
• Programiranje i programski jezici (u ljetnom vey (ud. Požgaj, asistent) i Ivan Škoro (asistent).
semestru) i
Usporedno s počecima razvoja Katedre, 1973.
• Izgradnja elektronskih sistema za obradu godine započeo je i razvoj informatičkog centra i
podataka (u zimskom semestru). informatičkog sustava na Ekonomskom fakulte-
tu u Zagrebu. Tada su na inicijativu prof. dr.
Slavka Dobrenića i prof. dr. Stanislava Klimenta
(koji je bio prvi voditelj Centra) nabavljeni prvi
uređaji za bušenje kartica i započele su prve obrade

podataka, prijave studenata za klasi kacijski Centra bio Željko Panian, kasnije član Katedre
ispit i obrada prijavnica za ispite. Uskoro je nabav- (na slici dolje za terminalom UNIVAC DCT 2000
ljen terminalski uređaj za čitanje kartica, pove- u Informatičkom centru).
zan sa Sveučilišnim računskim centrom (SRCE)
pa su omogućene „vježbe“ na računalu. Željka
Požgaj je tada izvodila vježbe iz kolegija Progra-
miranje u Cobolu i Fortranu. Studenti su pro-
grame i podatke upisivali u posebne obrasce
(Obrasci za Cobol i obrasci za Fortran).

Slavica Pavlović i Ana Beneta su iz tih obrazaca Godine 1984. nabavljena su četiri ekranska termi-
bušile kartice. Kartice su učitavale na Fakultetu, nala pa su studenti mogli unijeti programe i
a rezultati rada programa bili su ispisivani u podatke te dobiti rezultate iz SRCE-a na ekranu.
Sveučilišnome računskom centru i dostavljani Nabavljeno je i osam računala „Orao“, na kojima
Fakultetu odnosno studentima (slika gore). To je su započele vježbe iz kolegija Informatika. Stu-
bio način korištenja računalne tehnologije na denti su mogli u programskom jeziku BASIC rješa-
fakultetu kroz cijelo desetljeće. Tada je voditelj vati jednostavne probleme što je utjecalo na
njihovo razumijevanje uredske mehanizacije.
Ubrzo je uslijedila instalacija šest osobnih raču-
nala Macintosh kompanije Apple čiji je opera-
tivni sustav sadržavao softver za obradu teksta,
programe za crtanje, statističke programe i
proračunske tablice. Uz njih su nabavljena i tri
štampača. Godine 1985. osnovan je Centar za
ekonomsku informatiku, a nakon dogradnje
Fakulteta 1988. godine dio stare čitaonice pre-
uređuje se u kabinete novoga Informatičkog
centra. U njih je sljedeće godine instalirano
deset IBM-XT kompatibilnih osobnih računala.
Nedugo nakon toga bivši student iz Sudana
darovao je Fakultetu devet sličnih uređaja koji su
unaprijedili tu fazu informatizacije Fakulteta.

katedra za informatiku

Nakon Željka Paniana, voditelji Centra bili su Hugo Godine 1982. Ekonomski fakultet se integrirao s
Birolla, Nikola Žalac, Krešimir Kristić i Davorin Fakultetom za vanjsku trgovinu, a radnu skupinu
Axmann. Povećanjem broja računala i sati prak- koja je ostvarila taj zadatak (nakon dva bezus-
tične nastave, korištenje Informatičkog centra s pješna pokušaja krajem 70-ih godina) vodio je
vremenom preuzimaju nastavnici Katedre, asis- naš član, tada docent dr. Velimir Srića.
tenti, a zatim i demonstratori. Iza 1995. godine
svi uredi nastavnika dobivaju računala a većina Dio članova Odjela za organizaciju i informatiku godine 1980. (odozgo s
dvorana i računala s projektorima. Krajem 1992. lijeva Ivan Škoro, Slavomir Zorić, Željko Panian, Vilim Ferišak, drugi red
godine Fakultet je povezan s Hrvatskom akadem- lijevo Pere Sikavica, prvi red Stanislav Kliment, Slobodanka Trbojević
skom istraživačkom mrežom (CARNET) i među- Gobac, Mijo Novak, Dušan Radošević).
narodnom INTERNET mrežom. Time je omogu-
ćeno da svaki nastavnik, kao i svaki student, ima Nakon prerane smrti profesora Slavka Dobre-
pristup svjetskim bazama podataka i može se nića, tadašnjoj a rmaciji i razvoju Katedre poseb-
služiti uslugama elektroničke pošte. Tada se na ni doprinos dali su Velimir Srića, Željko Panian,
više desetaka računala u Centru provode vježbe Stanislav Kliment, Vilim Ferišak i Hugo Birolla.
iz informatike, statistike, kvantitativnih metoda, Velimir Srića bio je najmlađi doktor znanosti
istraživanja tržišta, softverskog inženjerstva, simu- svojeg naraštaja, jedan od pionira popularizacije
liranja i modeliranja, metoda odlučivanja, pos- informatike u regiji, Direktor Republičkog zavo-
lovne prognostike, upravljanja proizvodnjom, da za informatiku i resorni ministar (predsjednik
ekspertnih sustava, automatizacije ureda, baza Komiteta) za znanost, tehnologiju i informatiku
podataka i trgovinskog poslovanja. Izvedba za čijeg mandata je donesen Zakon o infor-
prvog strukturiranog kabliranja obavljena je 1996. matičkoj djelatnosti RH. On je bio i voditelj
Godine 2003. izvršeno je proširenje, mreža je radne skupine Predsjednika Mesića za strategiju
potpuno osuvremenjena krajem 2017. godine, a informatizacije koja je 2001. de nirala informa-
od iste godine Fakultet ima i bežičnu mrežu. tiku kao strateški prioritet gospodarskog razvoja
Vratimo se povijesti Katedre. Razdoblje „eko- Hrvatske. Ujedno je bio i autor prvih monogra ja
nomske kibernetike“ traje do 1978. godine kad iz poslovne informatike u cijeloj regiji od kojih se
se novim nastavnim planom uvodi informacijski posebno ističe knjiga „Sistem, informacija i komp-
smjer i usmjerenje „Informacijski sistemi u udru- jutor“ iz 1981. godine.
ženom radu“. Za izvođenje tog smjera bio je zadu-
žen naš dio zajedničkog Odjela za organizaciju i
informatiku koji je tada brojio osam nastavnika i
pet asistenata. Program je izgledao ovako:

Željko Panian, prvo voditelj fakultetskog Centra posebno istaknuti ulogu ovog studija u inovaciji
za informatiku, nakon prelaska u znanstveno- SMS parkinga u Zagrebu, pokretanju start-
nastavne vode postao je plodni autor brojnih up-ova poput Teddy the Guardian, Nextbyke,
knjiga iz područja primjene računala u poslovnoj Studij je i primjer „izvoza pameti“ jer je poslužio
praksi. Stanislav Kliment bio je majstor progra- kao model poslijediplomskom master studiju
miranja koji je nadahnuo za rad na računalu i raz- Strateškog informacijskog menadžmenta na Eko-
voj ekonomskih aplikacija mnoge mlade ljude. nomskom fakultetu u Sarajevu.
Vilim Ferišak isticao se popularizacijom infor-
matike i naglašavanjem njene praktične prim- Katedra za informatiku pokrenula je i uspješno
jene, a Hugo Birolla bio je dobri duh informatike izvodila program cjeloživotnog i stručnog osposo-
i vječni optimist kojeg su zbog duhovitosti i bljavanja pod nazivom „CIO (Chief information
šarma pamtili brojni naraštaji studenata. O cer) akademija“. Također, kako je jedan od
matičnih predmeta na Katedri „Upravljanje
Katedra za organizaciju poduzeća se u 1980-im inovacijama i promjenama, odigrali smo veliku
godinama izmijenio u Odjel za organizaciju i infor- ulogu u obrazovanju poduzetnika, pokretača
matiku, da bi se 1991. godine stvorile dvije startup-ova i inovatora širom regije.
katedre Katedra za organizaciju i Katedra za infor-
matiku. U tablici su navedeni pročelnici Katedre Katedra za informatiku i njeni članovi sudjelovali
za informatiku kroz godine. su u većem broju domaćih i međunarodnih
projekata. Posebno ističemo projekt pod naslo-
Hugo Birolla .- . vom Usluge istraživanja i razvoja metodologije i
Željko Panian .- . implementacije sustava za rješavanje problema
Ivan Škoro .- . u području primjene elektroničkog poslovanja
Vlatko Ćerić .- . temeljem modela, slučajeva i pravila - BAZA
Mladen Varga .- . ZNANJA koji je 2008. godine izrađen za Minis-
Mario Spremić .- . tarstvo gospodarstva Hrvatske, a čiji voditelji su
Vesna Bosilj Vukšić .- . bili Vesna Bosilj Vukšić i Velimir Srića. Od ostalih
Mario Spremić .- . projekata ističu se projekti nancirani od strane
Vesna Bosilj Vukšić .- . Ministarstva znanosti i obrazovanja (voditelji
Ivan Strugar .- . projekata bili su Vlatko Čerić, Mirjana Pejić Bach
i Vesna Bosilj Vukšić), Hrvatske zaklade za
Od 1991. godine Katedra je zadužena za vođenje znanost (voditeljica Vesna Bosilj Vukšić) i Sve-
smjera „Poslovna informatika“ koji je kasnije pre- učilišta u Zagrebu (voditelji projekta bili su Mir-
imenovan u „Menadžerska informatika“. Godine jana Pejić Bach i Vesna Bosilj Vukšić).
1998. Katedra za informatiku pokrenula je posli-
jediplomski znanstveni magistarski studij Infor-
matičkog menadžmenta pod voditeljstvom
Željka Paniana i Velimira Sriće te kasnije Marija
Spremića i Velimira Sriće. Nakon zakonskih pro-
mjena, studij je transformiran u specijalistički
poslijediplomski studij istog naziva. U dvadeset
godina djelovanja studij je imao oko 600 polazni-
ka i odigrao veliku ulogu u populariziranju i
a rmaciji informatičke profesije, obrazujući
generacije najuspješnijih menadžera informatič-
kih poduzeća i poduzetnika koji su ostvarili
globalne uspjehe u znanosti i struci. Možemo

katedra za informatiku

Članovi Katedre za informatiku vrlo su međunar- Shanghai University of International Business
odno aktivni: and Economics (SUIBE), Kina, ERASMUS+,
2014./15., ISM University of Management and
Prof. dr. Željko Panian predavao je 1981. godine Economics, Litva, UNIZG Akademska mobil-
jedan semestar u Kini. nost, 2014./15., Vienna University of Tehnology,
Austrija, ERASMUS+, 2010./11., University of
Prof. dr. Velimir Srića bio je 1982. godine tri mje- Porto, Faculty of Science, Portugal.
seca gostujući profesor na Renmin Univerzitetu
u Pekingu, a od 1995. do 1998. godine predavao Prof. dr. Mario Spremić je sudjelovao u progra-
pet semestara na UCLA u Los Angelesu kao mima razmjerne ERASMUS+ u 2018./19. na La
visiting associate professor. Sapienza University Rim, Italija i Shanghai
University of International Business and Eco-
Prof. dr. Vesna Bosilj Vukšić je sudjelovala u pro- nomics (SUIBE), Kina, na studijskim boravcima
gramima razmjene ERASMUS+, 2015./2016. pre- na Technical University Munich (TUM), Vienna
davala Nyugat-Magyarországi Egyetem, Mađar- University of Economics and Business (WU) i
ska, CEEPUS, 2013./2014. Corvinus University, Henley Business School. Dodatno se obrazovao
Mađarska, CEEPUS, 2011./2012., Cracow na MIT Sloan School of Management i gostujući
University of Economics, Poljska, BILATERALA je profesor i predavač na Imperial College
UNIZG-a, 2011./2012., Sveučilište u Pečuhu, London, Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u
Mađarska, ERASMUS, 2010./2011. MCI Manage- Ljubljani i University of New York in Prag (UNYP).
ment Center Innsbruck, Internationale Hoch-
schule GmbH, Austrija, CEEPUS, 2010./2011. Doc. dr. sc. Jovana Zoroja je sudjelovala u pro-
WU Wien, Austrija. gramu razmjene ERASMUS za cjeloživotno uče-
nje-pripremni posjet u 2010./11. na instituciji
Prof. dr. Mirjana Pejić Bach je sudjelovala u pro- Sistema Tourismo-Gateway to learning, Rimini,
gramima razmjerne ERASMUS+, 2017./18. Ural Italija.
Federal University, Rusija, ERASMUS+, 2016./17.

Članovi Katedre objavili su, samostalno ili u koautorstvu, mnoge među
najznačajnijim udžbenicima i monogra jama iz menadžerske informatike.

Zagreb, 1975. Varaždin, 1977. Zagreb, 1978.

Izbor naslovnica knjiga iz 1970-ih
i 1980-ih čiji su autori članovi
Katedre za informatiku

Zagreb, 1981. Zagreb, 1989. Zagreb, 1989.

Plaketa „Poslovna inteligencija“ dodijeljena je Katedri za Informatiku
povodom 10. godišnjice poduzeća Poslovna inteligencija 2011. godine.
Članovi Katedre za informatiku dobitnici su niza nagrada i priznanja.

katedra za informatiku

DOGAĐANJA
DAN INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE

Dan informacijske tehnologije događanje je koje
je pokrenula Katedra za informatiku Ekonom-
skog Fakulteta Zagreb s ciljem popularizacije
tema vezanih za primjenu informacijske i komu-
nikacijske tehnologije u poslovanju i ekonomiji.
Prvi Dan Informacijske tehnologije održan je
2001. godine te je prerastao u godišnju mani-
festaciju koja je svake godine posvećena jednoj
odabranoj temi iz dinamičnog područja pos-
lovanja i informatike. Koncept manifestacije sas-
tojao se iz dva dijela. U prvom dijelu nakon sve-
čanog otvaranja pozvani predavači su održali
predavanja posvećena odabranoj temi skupa. U
drugom dijelu najbolji studenti smjera Poslovne
informatike odnosno smjera Menadžerske infor-
matike prezentirali su najbolje radove i projekte
koje su izradili u sklopu kolegija na diplomskom
odnosno preddiplomskom studiju. Studentima
su podijeljena priznanja za sudjelovanje, a naj-
bolji projekti su nagrađivani poklonima sponzora
skupa. Publika je također sudjelovala u izboru
najboljeg prezentiranog projekta, a za sudjelo-
vanje su najsretniji članovi publike također bili
nagrađeni od strane sponzora. Nakon nekoliko
godina format događanja je promijenjen tako da
se organiziralo predavanje i okrugli stol s aktual-
nim temama koje bi u tom trenutku bile u žarištu
interesa struke.