9-1_Katedra za demografiju

~9/1~

~katedra za~
demografiju

KATEDRA
za demografiju

akademik Anđelko Akrap
akademkinja Alica Wertheimer-Baletić



katedra za demografiju

Izučavanje demogra je na Ekonomskom fakultetu Zagreb ima sedamdesetogodišnju tradiciju. Od
kraja 1940-ih godina do danas u razvoju demogra je kao nastavne i znanstvene discipline u Hrvatskoj
vrlo istaknutu ulogu imaju nastavnici Ekonomskog fakulteta Zagreb. Sve do početka 1970-ih kada je
akademkinja Alica Wertheimer-Baletić preuzela ovu nastavnu disciplinu na Ekonomskom fakultetu,
u okviru demogra je u Hrvatskoj se izučavala primarno demografska statistika. Od tada do danas
uslijedio je razvoj suvremene demogra je koja omogućuje spoznaju uzajamne povezanosti i interakci-
je između dinamike stanovništva, strukturnih promjena i društveno-gospodarskih promjena. Za anali-
zu i kreiranje ukupne razvojne politike pojedine zemlje, kao i za kreiranje javnih politika – gospodarske,
obrazovne, zdravstvene, socijalne, mirovinske, sigurnosne itd. – neophodno je poznavati tekuće i
predvidive buduće demografske trendove. Stanovništvo i njegove strukture prema različitim obilježji-
ma polazni su i nezaobilazni čimbenik i umnogome bitna odrednica ukupnog razvoja društva.

U ak. god. 2019./20. na Katedri za demogra ju djeluje 7 nastavnika i jedan dugogodišnji vanjski surad-
nik (stanje na dan 1. 12. 2020.).

D . .A A , akademik

D . .Z D , izvanredna profesorica

D . . I Č , izvanredni profesor

D . .M S , docent

D . .P M , poslijedoktorand

D . .K I , poslijedoktorand

D M , asistent na projektu

D . . B V , izvanredni profesor
(vanjski suradnik)









postala je nositeljica kolegija. Od tada do odlas- jednu godinu bio zaposlen u Institutu za društve-
ka u mirovinu 2008. godine akademkinja Alica na istraživanja Sveučilišta u Zagrebu – na mjesto
Wertheimer-Baletić bila je neprekinuto nositelj i asistenta izabran je Jakov Gelo, za kolegije Demo-
izvođač kolegija Demogra ja. Početak 1970-ih gra ja i Ekonomika SFRJ. Jakov Gelo je diplo-
možemo označiti kao završetak gotovo jedno mirao na Ekonomskom fakultetu Zagreb 1970.
stoljeće dugog razvoja demografske statistike u godine na Studiju narodne privrede – smjer
Hrvatskoj i početak razvoja suvremene demo- regionalni, gdje je predmet Demogra ja bio
gra je. Jaka statističko-demografska baza bila je obvezan. Sve do utemeljenja Katedre za demo-
temelj za razvoj suvremene demogra je. gra ju 1997. profesorica Alica Wertheimer-Bal-
etić bila je na Katedri za političku ekonomiju, a
SUVREMENA DEMOGRAFIJA profesor Jakov Gelo na Katedri za ekonomiku
U HRVATSKOJ narodne privrede. Zbog promjena u organizaci-
jskom ustroju Fakulteta ove su katedre, kao i
Vrijeme nakon što je, tada u znanstvenonas- većina drugih, tijekom vremena više puta mijen-
tavnom zvanju docentice, Alica Wertheimer-Bal- jale naziv. Kako je već rečeno, izborom asistenta,
etić preuzela kolegij Demogra ja možemo označi- u ovom slučaju Jakova Gele, osiguran je nas-
ti kao početak prijelaza kolegija s izučavanja tavnički kontinuitet kolegija. Već smo označili
demografske statistike na izučavanje tema u početak 1970-ih kao ključan za budući razvoj
duhu suvremene demogra je. demogra je i demografskih disciplina u Hrvat-
skoj. Naime, teorijskim i metodološkim pristu-
pom skripta „Demografski razvoj i populacione
politike“, koju je objavila – tada u zvanju docen-
tice – Alica Wertheimer-Baletić početkom 1971.
godine na Ekonomskom fakultetu Zagreb za
polaznike poslijediplomskog studija „Politika
ekonomskog razvoja i metode analize“, označa-
va početak suvremene demogra je u Hrvatskoj.

Akademkinja Alica Wertheimer-Baletić

Imajući u vidu česte promjene nastavnih planova Iste je godine objavila studiju „Stanovništvo SR
i programa na našem Fakultetu, za opstanak Hrvatske“ (Školska knjiga, 1971.) gdje su istraženi
pojedinih kolegija bilo je važno redovito napredo- činitelji fertiliteta u Hrvatskoj te istaknuta
vanje u znanstvenonastavna zvanja nositelja nužnost oblikovanja odgovarajuće populacijske
kolegija, ali i pravodobni izbor asistenta na kolegi-
ju. U tom smislu treba istaknuti izbor doc. dr. sc.
Alice Wertheimer-Baletić 1972. za izvanrednu i
1976. godine za redovitu profesoricu za kolegij
Demogra ja. Krajem 1971. godine – nakon što je

-katedre i centri fakulteta katedra za demografiju

politike. I prije ove studije objavljivani su znan-

stveni radovi o nepovoljnim demografskim

kretanjima u Hrvatskoj, ali ovo je prvi rad gdje je

sustavno i temeljito obrazložen veći broj činitelja

koji mogu dugoročno utjecati na produbljivanje

nepovoljnih demografskih procesa. Potpun i

zaokružen teorijski i metodološki okvir u duhu

suvremene demogra je profesorica Wertheimer-

Baletić predočila je 1973. godine u svojem udžbe-

niku/knjizi „Demogra ja – Stanovništvo i ekon-

omski razvitak“; pod istim je naslovom 1982.

godine tiskana druga naklada, prerađena i

znatno nadopunjena novim znanstvenim spozna- Pri tomu valja imati u vidu da je za obrazovanje
jama. Tako je, dakle, 1973. godine demogra ja u ekonomista vrlo bitna ekonomska demogra ja,
Hrvatskoj „prešla“ s demografske statistike ili budući da tematizira ekonomske fenomene u
demogra je u užem smislu, na demogra ju u demografskom kontekstu analizirajući sve seg-
širem smislu. Udžbenik za demogra ju objavljen mente ukupne razvojne politike. U pogledu
1973. godine profesoricu Alicu Wertheimer-Bal- statusa kolegija Demogra ja i dalje su problem
etić s Ekonomskog fakulteta Zagreb postavlja na bile česte promjene u organizaciji studija na
mjesto utemeljiteljice suvremene demogra je u Fakultetu. Između većih promjena nastavnih
Hrvatskoj. Udžbenicima akademkinje Alice Wer- planova i programa bilo je, gotovo iz godine u
theimer-Baletić treba dodati niz knjiga i članaka godinu, manjih preslagivanja pojedinih kolegija
napose one iz ekonomske demogra je i razvoja između smjerova, ali i unutar pojedinih usmjere-
stanovništva Hrvatske. Tako je studentima i znan- nja. To se odnosi i na kolegij Demogra ja. Prema
stvenicima bila dostupna, uz radove drugih Vodiču kroz studije za nastavnu godinu 1975/76, od
demografa, brojna literatura koja obrađuje, ne ukupno devet smjerova na Ekonomskom fakulte-
samo razvoj stanovništva Hrvatske i njenih pojed- tu Zagreb, Demogra ja se izvodila na četiri:
inih regija, već i dugoročne demografske Privredni razvoj, Bankarstvo i osiguranje, Unutrašn-
procese u svijetu i Europi, s težištem na ekonom- ja trgovina, Vanjska trgovina. U šk. god. 1977./78.
ske učinke starenja stanovništva i razvoj populaci- nastava iz Demogra je izvodila se u šestom seme-
jskih politika u odabranim europskim zemljama. stru studija na dva smjera: Ekonomsko-teori-

jskom i Ekonomici društvenih djelatnosti. Na studi-

ju za stjecanje više stručne spreme Demogra ja

se izvodila u okviru Statističkog smjera u četvr-

tom semestru. U svibnju 1978. godine ponovno

su uslijedile promjene: prihvaćeno je organizi-

ranje studija u osam smjerova (EFZG, 1979./80.).

Prema tom novom nastavnom planu i programu

– izvodio se 1979./80. – kolegij Demogra ja je na

smjeru Ekonomika udruženog rada na usmjerenju

Ekonomsko-teorijskom, ali ne i na Općem usmje-

renju smjera. Drugi smjer na kojem se izvodila

Demogra ja bila je Ekonomika društvenih djelat-

nosti. Razumljivo i dalje se Demogra ja izvodila PROMJENE NASTAVNIH PLANOVA I
na „Statističkom smjeru“ (viša stručna sprema).
Kolegij Demogra ja bio je u sastavu Odjela za PROGRAMA U IMA
političku ekonomiju.
Nakon što je 1983. godine Jakov Gelo doktorirao S promjenama političkog i gospodarskog susta-
s temom „Promjene demografskih karakteristika va od početka 1990-ih uslijedile su na Fakultetu
Hrvatske od 1780. do 1980. godine“, iste je sveobuhvatne promjene nastavnih planova i
godine izabran za docenta za kolegije Demogra - programa. Nastavnim planom i programom šk.
ja i Ekonomika Jugoslavije (EFZG, arhiv). god. 1991./92. godine na Fakultetu su uvedena
dva studijska programa: Studij ekonomije i Studij
Profesor emeritus Jakov Gelo poslovne ekonomije. Od tada pa do danas kolegij
Demogra ja je obvezni predmet na Studiju
Knjiga Jakova Gele (1983.) „Demografske prom- ekonomije, u međuvremenu će postati izborni
jene u Hrvatskoj u razdoblju 1780.–1981. godine, predmet za studente Studija poslovne ekonomije.
analizira društvenogospodarski i povijesni okvir u Pišemo o povijesti razvoja kolegija i oblikovanju
kojem se odvijao demografski preobražaj na uvjeta za osnivanje Katedre za demogra ju, stoga
području Hrvatske u dvjestogodišnjem razdoblju. valja navesti i situacije koje su prijetile opstanku
Ovom knjigom je dan značajan doprinos područ- kolegija Demogra ja. Mimo očekivanja, u odsut-
ju povijesne demogra je u Hrvatskoj. S prom- nosti profesorice Wertheimer-Baletić, na jednoj
jenama političkih prilika mijenjali su se i nazivi od sjednica Katedre političke ekonomije počet-
pojedinih smjerova na Fakultetu. U školskoj kom 1990. godine pokrenut je prijedlog za
godini 1985./86. usvojen je novi nastavni plan. U Fakultetsko vijeće prema kojem bi se umjesto
skladu s nastavnim planom za 1987./88. godinu, kolegija Demogra ja uveo kolegij Ekonomika rada.
Demogra ja je bila obvezni predmet na smjeru Na sjednici Fakultetskog vijeća nakon obrazložen-
Ekonomska teorija i analiza i smjeru Ekonomika ja profesorice Wertheimer-Baletić o nužnosti
narodne privrede na četvrtoj godini u ljetnom kolegija Demogra je za obrazovanje ekonomista,
semestru te kao i dotada na smjeru Statistika na Fakultetsko vijeće nije prihvatilo prijedlog za
drugoj godini studija više stručne spreme (EFZG, ukidanje kolegija. Do uvođenja Ekonomike rada
1987./88). kao samostalnog kolegija uveden je na Studiju
ekonomije kolegij pod nazivom Demogra ja s
uvodom u ekonomiku rada. U nastavnom planu u
šk. god. 1990./91. Demogra ja s uvodom u ekono-
miku rada imala je 120 sati nastave, od toga 60
sati predavanja i 60 sati seminarske nastave. Nos-
itelj kolegija bila je profesorica Wertheimer-Bal-
etić. Docent Gelo izvodio je nastavu na više
kolegija (Ekonomika Jugoslavije, Ekonomska
povijest Jugoslavije, Socijalna politika) u okviru
Odjela za ekonomiku Jugoslavije.

Osim toga, prema nastavnom planu bio je i na
kolegiju Demogra ja. Prethodno donesen nas-
tavni plan vrijedio je samo jednu nastavnu go-
dinu. U Nastavnom planu i programu za 1991. / 92.

-katedre i centri fakulteta katedra za demografiju

unesene su nove promjene. Od šk. god. 1991. Zdenka Damjanić. Nakon što je u šk. god.
/92. kolegij Demogra ja s uvodom u ekonomiku 1991./92. radio kao vanjski suradnik – izvodeći
rada promijenio je naziv u Demogra ja s ekono- seminarsku nastavu iz kolegija Sociokulturni
mikom rada. I dalje se izvodio na Studiju ekonomi- razvoj i demogra ja i kolegija Demogra ja s ekono-
je, na trećoj godini u zimskom i ljetnom semestru mikom rada – mr. sc. Anđelko Akrap u rujnu 1992.
(60 sati predavanja i 60 sati seminara). godine zasniva stalni radni odnos na Ekonom-
skom fakultetu. Seminarsku nastavu iz kolegija
Bitna novina u ovom nastavnom planu bio je Demogra ja s ekonomikom rada, na dijelu kolegi-
novi kolegij, za nastavnike koji su djelovali u ja ekonomike rada, izvodio je mr. sc. Boris Vujčić
okviru kolegija Demogra ja. Uveden je novi s Katedre za makroekonomiku i ekonomsku politiku.
kolegij pod nazivom Sociokulturni razvoj i demo- Dok je asistent Vujčić 1994. i 1995. bio na
gra ja, obvezan za sve studente prve godine stipendiji u SAD-u na spomenutom dijelu kolegi-
studija, a to znači i Studija ekonomije i Poslovne ja seminarsku nastavu su izvodili asistenti mr. sc.
ekonomije. Izvodio se u zimskom i ljetnom semes- Boris Cota i mr. sc. Anđelko Akrap. Motreno s
tru na prvoj godini sa 60 sati predavanja i 60 sati povijesne perspektive, 1990-e godine su bile
seminara. Predmet Sociokulturni razvoj i demo- vrlo poticajne za položaj kolegija Demogra ja na
gra ja sastojao se od više svojevrsnih sažetaka Fakultetu. Ne samo za status kolegija Demogra -
kolegija koji su se izvodili na Fakultetu: Osnove ja na Ekonomskom fakultetu Zagreb, nego i
prava (nositelj profesor prof. dr. sc. Vilim općenito za položaj demogra je u Hrvatskoj. Pri
Gorenc), Uvod u znanstveni rad (nositelj doc. dr. tomu je bio važan izbor profesorice Wertheim-
sc. Željko Skala, Sociologija (nositelji izv. prof. dr. er-Baletić 1992. godine za redovitu članicu Hrvat-
sc. Uroš Trbović i doc. dr. sc. Božena Jokić (Hor- ske akademije znanosti i umjetnosti. Isto je tako
vat) i Demogra ja (nositelji prof. dr. Alica bio važan za Fakultet i demogra ju izbor Jakova
Wertheimer-Baletić i doc. dr. sc. Jakov Gelo). Gele 1991. godine za ravnatelja Državnog zavoda
Od ukupne satnice na ovom kolegiju, 40% pri- za statistiku Republike Hrvatske, a tu je funkciju
padalo je nastavi iz demogra je. Godinu dana obnašao do 1995. godine. Pod njegovim je
nakon uvođenja, u šk. god. 1992./93., više se ravnateljstvom organiziran, proveden i obrađen
nisu izvodile Osnove prava u okviru ovog kolegija. Popis stanovništva Hrvatske 1991. Doc. dr. sc.
U siječnju 1992. donesena je odluka o organizaci- Jakov Gelo izabran je 1992. godine za izvanred-
jskim promjenama i formiranju katedri centara nog profesora za kolegije Demogra ja i Gosp-
na Fakultetu. Kolegij Demogra ja s ekonomikom odarstvo Hrvatske.
rada i novouvedeni kolegij Sociokulturni razvoj i
demogra ja rada, bio je u sastavu novoformirane Novi nastavni plan pokrenut 1994./95. unio je
Katedre za ekonomsku teoriju, sociologiju i demo- dosta promjena. Ukinut je kolegij Sociokulturni
gra ju. Zbog novog kolegija Sociokulturni razvoj i razvoj i demogra ja, i ne izvodi se od šk. god.
demogra ja značajno je povećan opseg nastave, 1995./96. Kolegij Demogra ja izvodio se i dalje na
stoga su u šk. god. 1991./92., uz profesoricu trećoj godini Studija ekonomije na oba usmjeren-
Alicu Wertheimer-Baletić i docenta Jakova Gelu, ja: Makroekonomija i Gospodarski razvoj i analiza.
angažirani vanjski suradnici za izvođenje nastave Ekonomija rada – poslije će se u nastavnim plano-
i seminara (dr. sc. Ivo Nejašmić i mr. sc. Anđelko vima i programima javljati pod imenom Ekonomi-
Akrap). U ovoj nastavnoj godini u izvođenju semi- ka rada – postala je samostalni kolegij na Studiju
narske nastave sudjelovali su i sociolozi s Fakul- ekonomije. Oba su kolegija imala 45 sati preda-
teta dr. sc. Božena Jokić (Horvat) i mr. sc. vanja i 45 sati seminarske nastave. Prema istom

Nastavnom planu i programu (pokrenutom
1994./95.) na Visokoj poslovnoj školi na smjeru
studija Gospodarska statistika izvodila se Demo-
grafska statistika na drugoj godini studija. Od
važnijih događaja koji su povezani s članovima
buduće Katedre za demogra ju valja navesti da
je 1996. godine doktorirao mr. sc. Boris Vujčić i
1997. godine mr. sc. Anđelko Akrap. U istoj su
godini (1997.) izabrani za docente, Boris Vujčić
na kolegiju Ekonomika rada i Anđelko Akrap na
kolegiju Demogra ja. Dr. sc. Boris Vujčić 1996.
godine odlazi s Fakulteta za direktora Direkcije za
istraživanje Hrvatske narodne banke da bi od 2012.
godine postao guverner Hrvatske narodne
banke. No i dalje je kao vanjski suradnik ostao
nositelj kolegija Ekonomika rada.

Upravo u 1997. godini u pogledu nastavničkog
kadra stekli su se uvjeti za osnivanje katedre. U
tom je smislu, pretpostavljamo, pozitivnom
ozračju za utemeljenje Katedre doprinijelo i to
što su akademkinja Alica Wertheimer-Baletić i
profesor Jakov Gelo odlukom Vlade Republike
Hrvatske bili članovi Vijeća za demografski razvi-
tak koje je izradilo Nacionalni program demograf-
skog razvitka, koji je usvojen 1996. godine u
Hrvatskom saboru. Drugi uvjeti potrebni za
utemeljenje katedre postupno su se slagali godi-
nama.

-katedre i centri fakulteta katedra za demografiju

OSNIVANJE KATEDRE
ZA DEMOGRAFIJU

Na sjednici Fakultetskog vijeća Ekonomskog Promicanju demogra je na Fakultetu i u Hrvat-
fakulteta Zagreb, održanoj 21. listopada 1997. skoj doprinio je i profesor Jakov Gelo ne samo
godine donesena je odluka o „Rasporedu kao znanstvenik i nastavnik, već i kao prvi
znanstvenih disciplina i nastavnika po novom ravnatelj (1991.-1995.) u samostalnoj Hrvatskoj
ustroju“ (EFZ, 1997.). Novim ustrojem uteme- Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske.
ljena je Katedra za demogra ju na koju su Kao ravnatelj spomenute institucije profesor
raspoređeni nastavnici s dvije katedre. S neka- Gelo često je nastupao u javnim medijima i tako
dašnje Katedre za ekonomsku teoriju, sociologi- doprinio popularizaciji demogra je i problema-
ju i demogra ju na novoosnovanu Katedru za tike vezane uz razvoj stanovništva u Hrvatskoj.
demogra ju raspoređeni su: akademkinja
Alica Wertheimer-Baletić (prof. dr. sc.), izv. Nedugo iza utemeljenja Katedre akademkinja
prof. dr. sc. Uroš Trbović, mr. sc. Zdenka Dam- Alica Wertheimer-Baletić 1999. godine objavlju-
janić i doc. dr. sc. Anđelko Akrap. S nekadaš- je kapitalno znanstveno djelo „Stanovništvo i
nje Katedre za makroekonomiku i ekonomsku razvoj“ (Zagreb: Mate). Ova knjiga je do danas fun-
politiku na Katedru za demogra ju raspoređeni
su: izv. prof. Jakov Gelo i doc. dr. sc. Boris
Vujčić. Demogra ja i Ekonomija rada bile su u
sastavu Katedre za demogra ju i kao obvezni
predmeti izvodili su se na Studiju ekonomije.
Na Katedru za demogra ju smješten je kao
izborni kolegij i Ekonomska sociologija.

Katedra za demogra ju nije utemeljena voljom
i željom „viših struktura“ već je – što ovdje pret-
hodno izneseni kratki povijesni osvrt pokazuje
– rezultat desetljećima upornog znanstvenog i
nastavničkog rada znanstvenika s Ekonomskog
fakulteta Zagreb, koji su prije toga djelovali na
kolegiju Demogra ja.

Do osnivanja Katedre u njene je temelje
utkan neprekinuti dvadesetosedmogodišnji
znanstveni i nastavnički rad akademkinje
Alice Wertheimer-Baletić. Znanstvenim
radovima iz područja demogra je akadem-
kinja Alica Wertheimer-Baletić bitno je pri-
donijela razvoju ove znanstvene discipline u
Hrvatskoj i potvrdila se kao vodeći znanstve-
nik s međunarodnim ugledom.To je, dakle,
rezultat upornog i sustavnog rada u promi-
canju demogra je na Ekonomskom fakultetu
i ugledu koji je stekla, ne samo na fakultetu,
već i u čitavoj Hrvatskoj i u za demogra ju
ključnim međunarodnim institucijama.

damentalna i nezaobilazna, ne samo kao udžbe-
nik iz kolegija Demogra je i demografskih disci-
plina, već i za srodne znanstvene discipline.
Nakon što je osnovana Katedra za demogra ju
bilo je lakše postupno povećavati broj demograf-
skih disciplina i zapošljavanje asistenata.

Ponajprije ćemo iznijeti tijek znanstveno-nas-
tavnih napredovanja, zapošljavanja asistenata i
odlazaka u mirovinu od osnivanja Katedre do
2019. godine.

Dr. sc. Jakov Gelo izabran je 2001. za redovitog i Nakon punih 47 godina rada na Ekonomskom
2006. godine za redovitog profesora u trajnom fakultetu Zagreb akademkinja Alica Wertheimer-
zvanju na kolegiju Demogra ja. Dr. sc. Anđelko Baletić 2008. godine odlazi u mirovinu. No i
Akrap izabran je 2001. za izvanrednog, 2007. za nakon toga ostaje i dalje u svijetu demogra je i u
redovitog i 2012. godine za redovitog profesora u vezi s Katedrom. Kao znanstveni novak na Katedru
trajnom zvanju na kolegiju Demogra ja. Dr. sc. 2007. godine dolazi Marin Strmota; magistrirao
Boris Vujčić izabran je za izvanrednog profesora je 2010. i, nakon završenog doktorskog studija,
2003. godine. Na Katedri za demogra ju, zapos- doktorirao je 2014. i 2016. godine, izabran je za
len je 2004. godine Ivan Čipin, koji je 2008. mag- docenta na kolegiju Demogra ja. Od zapošlja-
istrirao i 2010. godine doktorirao. Za docenta je vanja na Ekonomskom fakultetu do danas,
izabran 2012., a za izvanrednog profesora 2018. docent Strmota izvodi seminare i u odsutnosti
godine na kolegiju Demogra ja. profesora Vujčića i predavanje na kolegiju Ekono-
mika rada.
Tijekom 2000-tih godina u okviru Katedre za
demogra ju provedena su i objavljena u knjiga- Nakon 42 godine rada na Ekonomskom fakul-
ma i relevantnim znanstvenim časopisima brojna tetu Zagreb u listopadu 2014. godine u mirovinu
istraživanja o dugoročnim sastavnicama demo- je otišao profesor Jakov Gelo.
grafskih promjena, činiteljima fertiliteta i prom-
jenama u obiteljskim strukturama u Hrvatskoj. U listopadu 2014. godine zaposlena su dva
asistenta na Katedru za demogra ju: Petra Međi-
murec, mag. oec. i Krešimir Ivanda, mag. oec.
Nakon doktorskog studija, asistentica Petra
Međimurec doktorirala je 2017., a 2019. godine
izabrana je u zvanje znanstvenog suradnika u
području demogra je. Asistent Krešimir Ivanda
završio je 2019. godine doktorski studij i predao
napisanu doktorsku disertaciju u postupak
ocjene. Iako se u priloženoj tablici nalazi popis
svih kolegija i nastavnika koji ih izvode u ak. god.
2019./20. navest ćemo i vrijeme od kada se
izvode i nastavno osoblje koje ih je izvodilo.

-katedre i centri fakulteta katedra za demografiju

Implementacijom Bolonjskog procesa od ak. kolegij od ak. god. 2012./13. izvodi i Demography,
god. 2005./06. izvodili su se novi programi studi- predavanja izvodi nositelj kolegija izv. prof. dr. sc.
ja. Demogra ja je i dalje ostala obvezni kolegij na Ivan Čipin, a seminarsku nastavu izvodi dr. sc.
Studiju ekonomije i kao izborni kolegij na Petra Međimurec. Nastavnici s Katedre za demo-
Poslovnoj ekonomiji. Prema novom programu, gra ju od ak. god. 2016./17. na Specijalističkom
Ekonomika rada postaje izborni kolegij na pred- diplomskom stručnom studiju Ekonomika energije i
diplomskom Studiju ekonomije i Studiju poslovne okoliša izvode kolegij Osnove demogra je.
ekonomije. Nositelj kolegija je i dalje vanjski surad-
nik izv. prof. dr. sc. Boris Vujčić, a seminarsku
nastavu na kolegiju od 2007./08. izvodi doc. dr.
sc. Marin Strmota. S promjenama u organizaciji
studija na Fakultetu se uvode i novi kolegiji. Na
diplomskom studiju u okviru Katedre za demo-
gra ju uveden je od ak. god. 2005./06. kao novi
kolegij Demografsko socijalni razvoj (do ak. god.
2007./08. zvao se Demografsko socijalne determi-
nante). Nositelj kolegija i predavanja iz ovog
kolegija od uvođenja u nastavni program Fakulte-
ta do danas je profesor Anđelko Akrap. Prve
dvije akademske godine izvođenja kolegija sunos-
itelj je na kolegiju bio profesor Vinko Barić. U ak.
god. 2009./10. i 2010./11. seminarsku nastavu
izvodio je asistent Ivan Čipin. Nakon toga, preda-
vanja i seminarsku nastavu do ak. god. 2013./14.
izvodi profesor Akrap. Potom je dvije akadem-
ske godine – 2014./15. i 2015./16. – seminarsku
nastavu izvodio asistent Marin Strmota, nakon
toga do danas seminarsku nastavu iz ovog kolegi-
ja izvodi Krešimir Ivanda.

Zbog izučavanja i korištenja suvremenih složenih Prve godine izvođenja ovog kolegija predavanja i
metoda demografske analize od ak. god. seminare izvodio je nositelj kolegija profesor
2005./06. uveden je novi izborni kolegij: Demo- Anđelko Akrap. Sljedeće nastavne godine preda-
grafske metode i modeli. Do ak. god. 2013./14. vanja izvodi profesor Akrap, a od tada do danas
nositelj kolegija bio je profesor Jakov Gelo, a seminarsku nastavu izvode dr. sc. Petra Međi-
seminarsku nastavu je izvodio dr. sc. Ivan Čipin. murec i Krešimir Ivanda, mag. oec. Od ak. god.
Od ak. god. 2014./15. predavanja izvodi nositelj 2018./19. nositelj kolegija je doc. dr. sc. Marin
kolegija izv. prof. dr. sc. Ivan Čipin, a seminarsku Strmota. Na studiju Master Degree in Economics,
nastavu izvodi dr. sc. Petra Međimurec. Od ak. od ak. god. 2018./19. izvodi se kolegij Demo-
god. 2012./13. na studiju Bachelor Degree in graphic and Social Development, nositelj kolegija
Business izvodi se Labour Economics, nositelj
ovog izbornog kolegija i izvođač je izv. prof. dr. sc.
Boris Vujčić. Na istom se studiju kao izborni

je doc. dr. sc. Marin Strmota, seminarsku nas- 1942-1947: 26). No prema redu predavanja za šk.
tavu izvodi Krešimir Ivanda, mag. oec. god. 1939./40., predavanja i seminarsku nastavu
iz Sociologije, na drugoj godini studija, izvodi red.
Nastavnici Katedre za demogra ju – akademkinja prof. dr. Eugen Sladović (RP, 1939./40: 26). Nije
Alica Wertheimer-Baletić, professor emeritus jasno je li profesor Sladović bio samo nositelj ili
Jakov Gelo, prof. dr. sc. Anđelko Akrap, izv. prof. je držao i nastavu. Uz kolegij Sociologija na
dr. sc. Ivan Čipin, doc. dr. sc. Marin Strmota – Katedri za socijalnu nauku i socijalnu politiku bili su
izvodili su, ili izvode, demografske kolegije na i kolegiji Opća sociologija, Posebna sociologija,
više poslijediplomskih i specijalističkih poslije- Socijalna politika, Socijalna uprava i Povijest
diplomskih studija na Ekonomskom fakultetu Zag- socijalnih pokreta (RP, 1939./40: 73, 74). Stoga se
reb i drugim fakultetima Sveučilišta u Zagrebu. i u citiranim zapisnicima i drugim dokumentima
isprepliću različiti izvođači i godine izvođenja
Za razvoj demogra je kao nastavne i znanstvene prethodno navedenih kolegija. Na istoj je Katedri
discipline važno je istaknuti da od 2009. godine bio i doc. dr. Ernest Marks, koji je od 1937. do
demogra ja postaje samostalno područje u 1944. godine upisan kao predavač na predme-
okviru društvenih znanosti. tima Sociologija i Socijalna politika (EFZG, 1980:
241; SZPV, 1942–1947: 25). Od 1943. godine imen-
EKONOMSKA SOCIOLOGIJA ovan je redovitim profesorom na kolegij Sociologi-
NA KATEDRI ZA DEMOGRAFIJU ja i dr. Vilko Rieger (SZPV, 1942–1947: 25). Tako
dolazimo do razdoblja nakon Drugog svjetskog
U okviru Katedre za demogra ju nalazi se i Ekon- rata.
omska sociologija koja se izvodi od 1997. godine
kao izborni kolegij. Prethodnica ovog kolegija je Na sjednici Profesorskog savjeta EKVŠ-a u
Sociologija koja se počela izvoditi 1923. godine. listopadu 1945. godine za ispitivača iz Sociologije,
Stoga ćemo ukratko navesti, ne samo nastavni- do izbora nastavnika na kolegiju, određen je red.
ke koji su izvodili nastavu iz kolegija, već i „luta- prof. dr. Mijo Mirković (SZPV, 1942–1947: 88).
nja“ nakon Drugog svjetskog rata oko njegova Prema planovima za šk. god. 1946./47. i 1947./48.
naziva, pretpostavljamo i njegova sadržaja. umjesto predmeta Sociologija koji se predavao
Prema Redu predavanja u kr. Visokoj školi za od 1923., uveden je predmet Osnovi nauke o
trgovinu i promet u Zagrebu za šk. god. 1923./24. društvu. No već u šk. god. 1948./49. ovaj kolegij
Sociologija se predavala na drugoj godini studija ponovno mijenja naziv, sad u Osnove marksizma-
(EFZG, 1980: 52). Sociologiju je predavao hono- lenjinizma (SZVEF, 1948–1949: 107). Kolegij
rarni docent dr. Ernest Miler od 1923.Do smrti u Osnove marksizma-lenjinizma izvodio se i u
listopadu 1928. (EFZG, 1980: 356). Izv. prof. dr. nastavnoj godini 1949./50. Prema Nacrtu novog
Juraj Šćetinc (1897. – 1938) predavao je od 1926. nastavnog plana iz lipnja 1951., u šk. god.
do prerane smrti 1938. Sociologiju na Ekonom- 1951./52. umjesto Osnova marksizma-lenjinizma
sko-komercijalnoj visokoj školi u Zagrebu (EFZG, izvodio se kolegij Nauka o društvu s teorijom
1980: 269). Uz to profesor Šćetinc predavao je i države i prava (ZPS, 1950–1951: 261). Nastavu iz
Socijalnu politiku (RP, 1933./34: 12). Nakon smrti ovog kolegija izvodio je doc. dr. Stjepan Pulišelić,
profesora Šćetinca nastavu iz Sociologije i koji je dvije godine nakon toga sporazumno
Socijalne politike, od 1926. do 1943., izvodi red. raskinuo radni odnos s Ekonomskim fakultetom.
prof. dr. Milan Ivšić (EFZ, 1980: 215; SZPV, Na sjednici Vijeća održanoj u lipnju 1952. promi-
jenjen je nastavni plan za šk. god. 1952./53.

-katedre i centri fakulteta katedra za demografiju

U novom planu kolegij se zove Osnovi nauke o Nakon toga, 1983. godine za asistenta na kolegij
društvu (ZSVEF, 1952–1953: 26). Tako se kolegij Sociologija dolazi Zdenka Damjanić koja je magis-
ponovno zvao isto kao i 1946. godine. Nije se trirala 1988. i doktorirala 2000. godine. U
samo mijenjalo ime već i sadržaj kolegija. To nastavnoj godini 1990./91. nositelji kolegija
svjedoči rasprava na sjednici Vijeća u travnju Sociologija su izv. prof. dr. sc. Uroš Trbović i doc.
1954. kad dekan dr. Serdar predlaže „da bi se dr. sc. Božena Jokić. Seminarsku su nastau
ponovno trebalo u I. godini predavati Nauka o izvodili mr. sc. Zdenka Damjanić i mr. sc. Stanko
društvu i da se u okviru tog predmeta obuhvati i Baković. U nastavnom planu i programu donese-
gradivo iz sadašnjeg predmeta Osnovi države i nom 1991./92. Sociologija se ukida kao samostal-
prava“ (ZSVEF, 1953–1954: 131). Prihvaćen je ni kolegij i dio gradiva se izvodi u okviru kolegija
prijedlog novog imena i novog sadržaja predme- Sociokulturni razvoj i demogra ja. Istodobno je
ta. Katedra političke ekonomije zadužena je za doc. dr. sc. Božena Jokić (Horvat) raspoređena
izradu sadržaja kolegija i odabir nastavnika koji na Katedru za turizam gdje je raspoređen kolegij
će izvoditi nastavu. U svibnju 1954. godine usvo- Sociologija turizma. Nakon smrti docentice
jen je novi Nastavni plan prema kojem je Nauka o Božene Horvat (Jokić) jedno je vrijeme nastavu
društvu obvezan predmet na prvoj godini u iz Sociologije turizma izvodila dr. sc. Zdenka Dam-
zimskom i ljetnom semestru (ZSVEF, 1953–1954: janić. Fakultetsko vijeće je 1997. godine prihva-
158). Prema redu predavanja za 1968./69. tilo nastavni program za kolegij Ekonomsku
nastavu iz Sociologije izvodio je prof. dr. Stjepan sociologiju koji je izradila izv. prof. dr. sc. Zdenka
Pulišelić, stalno zaposlen na Pravnom fakultetu. Damjanić. Dakle, na Katedri za demogra ju nalazi
Profesor Županov je od 1968. do 1973. godine se i kolegij Ekonomska sociologija, a predavanja
bio zaposlen na Ekonomskom fakultetu te je uz i seminarsku nastavu izvodi izv. prof. dr. sc.
Sociologiju predavao i Industrijsku sociologiju. U Zdenka Damjanić.
to je vrijeme asistent na kolegiju Sociologija bio
mr. Dušan Vrban. Asistent na predmetima PROČELNICI KATEDRE
Sociologija i Industrijska sociologija bio je od 1970. ZA DEMOGRAFIJU
do 1980. godine i Tomica Nadinić. I nakon odlas-
ka s Ekonomskog fakulteta profesor Županov u . – . Akademkinja Alica Wertheimer-Baletić, prof. dr. sc.
dopunskom radu izvodi nastavu iz Industrijske . – . Akademkinja Alica Wertheimer-Baletić, prof. dr. sc.
sociologije i Sociologije do ak. god. 1973./74. Za .– . Prof. dr. sc. Jakov Gelo
docenta na kolegij Osnove sociologija izabran je .– . Prof. dr. sc. Jakov Gelo
1974. godine dr. Uroš Trbović. Od 1975. godine .– . Izv. prof. dr. sc. Anđelko Akrap
na mjesto asistenta za Sociologiju dolazi Božena .– . Prof. dr. sc. Anđelko Akrap
Jokić (Horvat). Predavanja iz Sociologije i dalje je .– . Prof. dr. sc. Jakov Gelo
držao profesor Pulišelić. Prema Vodiču kroz .– . Prof. dr. sc. Jakov Gelo
studij za nastavnu godinu 1979./80. nositelji .– . Prof. dr. sc. Anđelko Akrap
kolegija Sociologija bili su profesor Dušan Čalić i .– . Prof. dr. sc. Anđelko Akrap
docent Uroš Trbović. I ove su nastavne godine .– . Prof. dr. sc. Anđelko Akrap
predavanja držali profesor Pulišelić i profesor .– . Prof. dr. sc. Anđelko Akrap
Županov. Nakon pripojenja Fakulteta za vanjsku
trgovinu Ekonomskom fakultetu u Zagrebu na
kolegij Sociologija dolazi mr. sc. Stanko Baković.

KOLEGIJI KATEDRE ZA DEMOGRAFIJU U

AKADEMSKOJ GODINI . .

U skupini obveznih predmeta treće godine za sve studente sveučilišnog studija Ekonomije:

Demogra ja Prof. dr. sc. Anđelko Akrap Dr. sc. Petra Međimurec

U skupini izbornih predmeta treće i četvrte godine za sve studente sveučilišnog studija Poslovne ekonomije:

Demogra ja Prof. dr. sc. Anđelko Akrap Dr. sc. Petra Međimurec
Demografske metode i modeli Izv. prof. dr. sc. Ivan Čipin Dr. sc. Krešimir Ivanda
Ekonomika rada Doc. dr. sc. Marin Strmota Dr. sc. Petra Međimurec
Ekonomska sociologija Izv. prof. dr. sc. Ivan Čipin Doc. dr. sc. Marin Strmota
Izv. prof. dr. sc. Boris Vujčić Izv. prof. dr. sc. Zdenka Damjanić
Izv. prof. dr. sc. Zdenka Damjanić

U skupini izbornih predmeta pete godine integriranog (i prve godine diplomskog) sveučilišnog studija Poslovne ekonomije i Ekonomije:

Demografsko-socijalni razvoj Prof. dr. sc. Anđelko Akrap Dr. sc. Krešimir Ivanda

U skupini izbornih predmeta treće i četvrte godine za sve studente sveučilišnog studija Bachelor Degree in Business:

Demography Izv. prof. dr. sc. Ivan Čipin Dr. sc. Petra Međimurec
Labour Economics Izv. prof. dr. sc. Boris Vujčić Izv. prof. dr. sc. Boris Vujčić

U skupini izbornih predmeta prve godine sveučilišnog studija Master Degree in Economics: Dr. sc. Krešimir Ivanda
Demographic and Social Development Doc. dr. sc. Marin Strmota

U skupini izbornih predmeta prve godine stručnog studija Ekonomika energije i okoliša:

Osnove demogra je Doc. dr. sc. Marin Strmota Dr. sc. Petra Međimurec
Dr. sc. Krešimir Ivanda

U skupini izbornih predmeta druge godine poslijediplomskog sveučilišnog (doktorskog) studija Ekonomije i Poslovne ekonomije:

Stanovništvo i gospodarski razvoj Prof. dr. sc. Anđelko Akrap
Ekonomika tržišta rada Izv. prof. dr. sc. Boris Vujčić