3. Povijest EFZG-a

~3~

ekonomski fakultet
u zagrebu -

Željko Sirk, knjižničar
dr. sc. Jakov Gelo, professor emeritus
dr. sc. Jozo Previšić, professor emeritus



-efzg od osnutka do danas

PRAPOČETAK

Prijelaz iz XIX. u XX. stoljeće u tadašnjoj Trojednoj kraljevini Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji, usprkos
hegemonističkoj politici Beča i Pešte bio je obilježen jačim razvojem pojedinih privrednih grana – trgo-
vine, prometa, industrije i bankarstva – što je neminovno tražilo za to školovane kadrove. No visoko
školstvo u Hrvatskoj, usprkos činjenici da je Sveučilište u Zagrebu postojalo već skoro dva i pol stolje-
ća, bilo je svedeno na studij pravnih, lozofskih i teoloških znanosti pa se na školovanje za rastuće
potrebe privrede odlazilo u neki od sveučilišnih centara Habsburške monarhije (Budimpešta, Graz,
Prag, Beč) ili Njemačke (Berlin, Leipzig, Frankfurt a/M). Prvi svjetski rat, slom i raspad Austro-Ugar-
ske te stvaranje novih država presjekao je te, ionako skupe i teško dostupne mogućnosti. Stoga jedva
mjesec i pol od ustanovljenja nove države, Povjereničko vijeće SHS-a u Zagrebu zalaganjem dr.
Milana Rojca1, predstojnika Odjela za bogoštovlje i nastavu, na sjednici 12. prosinca 1918. donosi
naredbu o ustanovljenju Tehničke visoke škole, Poljoprivredno-šumarskog i Veterinarskog fakulteta
(objavljena u NN od 18. XII. 1918.). Tehnička visoka škola imala je šest tehničkih odjela te tri tečaja:
Geodetski tečaj, Tečaj za osiguravateljnu tehniku i Tečaj za naobrazbu učitelja u višim trgovačkim
školama.

1 Željko Karaula: Prilozi za biogra ju Milana Rojca (1855.-1946.), Križevci: Cris, God. XIII/2011/Br. 1, str. 327.

VISOKA ŠKOLA ZA
TRGOVINU I PROMET
VŠTP

Prvi studenti Tečaja za naobrazbu učitelja u višim ne domaće i medjunarodne pa s njom spojenih
trgovačkim školama pri Kraljevskoj tehničkoj pitanja prometa, konzularne službe, osiguravanja i
visokoj školi pozvani su na upis „u naučnu godinu drugih gospodarskih potreba5 …, pri čemu je ostav-
1919./20.“ oglasom objavljenim u NN, br. 152 od ljena mogućnost … na prijedlog profesorskog
18. listopada 1919., s time da su predavanja zapo- vijeća ove škole uvesti i druge odjele i tečajeve za
čela 3. studenoga 1919. No od početka se poka- obuku u znanstvenim granama koje su u svezi i
zalo da takva organizacija studija ne može dobro srodne s trgovinom i prometom …6
funkcionirati pa je već prije završetka školske
godine, na inicijativu predstojnika dr. Rojca2, done- Obuku u znanstvenim strukama … provode … redo-
sena odluka o izdvajanju Tečaja … iz Visoke viti i izvanredni profesori, privatni i honorarni docen-
tehničke škole i pretvaranja u samostalnu visoko- ti, a u jezicima i vještinama učitelji, a … u pripomoć
školsku ustanovu. Kraljevskom Uredbom kojom profesorima mogu se namjestiti asistenti i pomoćni-
se do kasnijeg uredjenja ustavnim putem ustrojava ci.7 Redovite i izvanredne profesore imenuje kralj.8
visoka škola za trgovinu i promet u Zagrebu od 17.
lipnja 1920.3 ta visoka škola počinje s radom 1. Kako je Visoka škola za trgovinu i promet bila
srpnja 1920. Svi slušači Tečaja … su tijekom srpnja osnovana izvan Sveučilišta u Zagrebu, u admini-
1920. prevedeni u status redovitih studenata strativno-organizacijskom smislu imala je svoje
novoustrojene Visoke škole za trgovinu i promet vlastite dužnosnike rektora, prorektora, dekana i
s priznanjem odslušanih predavanja na Tečaju … prodekana, koji su birani na profesorskom vijeću
kao prve godine studija, što je dovelo do pomalo iz redova javnih redovitih profesora s mandatom
apsurdne situacije, jer … prva naučna godina Visoke od jedne naučne (akademske) godine s moguć-
škole za trgovinu i promet svršava se u smislu nošću višestrukog reizbora.9 Zanimljivo je spome-
Uredbe s 31. srpnjem 1920. godine. 4 nuti da VŠTP … za čitavo vrijeme svoga postojanja
nije formalno imala status fakulteta, ali su njeni
Uredbom o ustrojstvu visoke škole za trgovinu i nastavnici … po odluci Akademskog senata Zagre-
promet de nirana je svrha njenog osnivanja … da bačkog sveučilišta iz travnja 1924. … imali isti
slušačima poda temeljitu teoretsku i praktičnu položaj kao i sveučilišni nastavnici.10
naobrazbu … u predmetu bankarstva, velike trgovi-

2 Prema: Prva svečana promocija na Ekonomsko-komercijalnoj visokoj školi u Zagrebu - Promoviran je na čast doktora komercijalnih znanosti g. Djuro Račić, novinar (Zagreb, 30.
lipnja 1927.) – faksimil u Dr. Mijo Novak, redoviti profesor: 60 godina Ekonomskog fakulteta u Zagrebu; Zagreb, 1980., str. 26.

3 Narodne novine, br. 146, Zagreb 30. lipnja 1920., str. 1.

4 Dr. Mijo Novak, redoviti profesor u: 60 godina Ekonomskog fakulteta u Zagrebu; Zagreb, 1980., str. 19.

5 Čl. 1., Narodne novine, br. 146, Zagreb, 30. lipnja 1920., str. 1.

6 Čl. 3., Narodne novine, br. 146, Zagreb, 30. lipnja 1920., str. 1.

7 Čl. 4. i 5., Narodne novine, br. 146, Zagreb, 30. lipnja 1920., str. 1.

8 Čl. 6., Narodne novine, br. 146, Zagreb, 30. lipnja 1920., str. 1. Prema ovom pravu, prestolonasljednik Aleksandar je ukazom imenovao prva četiri javna redovita
profesora Visoke škole za trgovinu i promet: prof. Otona Bošnjaka, prof. Filipa Lukasa, dr. Nikolu Kostrenčića i dr. Kostu Georgevića, koji su ujedno na I. sjednici vijeća
VŠTP 16. VII. 1920. izabrani/potvrđeni za njene prve dužnosnike.

9 Ovaj način izbora dužnosnika zadržan je i kad je VŠTP prerastao u Ekonomsko-komercijalnu visoku školu. Kako je mandatno razdoblje od jedne naučne godine (bez
obzira na mogućnost reizbora) kratko za provođenje sistematske politike vođenja, kontinuitet je također osiguran nepisanim pravilom, da je rektor ili dekan po isteku
mandata biran na dužnost prorektora/prodekana i obrnuto. Tako se na sva četiri ključna položaja u četvrt stoljeća (1920.-1945.) izmijenilo samo 12 javnih redovitih
profesora.

10 Dr. Mijo Novak, redoviti profesor u: 60 godina Ekonomskog fakulteta u Zagrebu; Zagreb, 1980., str. 22.

-efzg od osnutka do danas

SMJEŠTAJNI KAPACITETI
KR. VISOKE ŠKOLE ZA
TRGOVINU I PROMET

Po Uredbi o ustrojstvu, Visoka škola za trgovinu i promet započela je s radom 1. srpnja 1920. godine.
No kako još nije imala vlastitu zgradu, taj je rad disperziran na više lokacija. Nastava se u početku odvi-
jala u Tehničkoj visokoj školi (zgrada današnjeg Muzeja za umjetnost i obrt, Trg Republike Hrvatske 10)
u kojoj se održavao tečaj za učitelje viših trgovačkih škola iz kojega je izrasla novoustrojena visokoškol-
ska ustanova, zatim u zgradi današnjeg Rektorata Sveučilišta u Zagrebu (Trg Republike Hrvatske 14) u
kojoj je osim toga bila smještena administracija (rektorat) VŠTP/EKVŠ sve do 1928. te iznajmljenim
prostorijama Hrvatskog trgovačkog društva „Merkur“ (Perkovčeva 1).

Za potrebe knjižnice i čitaonice privremeno je korištena jedna soba u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižni-
ci (danas zgrada Hrvatskog državnog arhiva, Marulićev trg 21), a laboratorij i 5 predavaonica je bilo
smješteno u zgradi Kraljevske I. realne gimnazije (danas Muzej Mimara, Rooseveltov trg 5).

Uz sve to, navedeni prostori nisu ni izdaleka zadovoljavali potrebe, pogotovo jer je već nakon prve
akademske godine „… upisano blizu 900, a sa naknadnim upisima biti će i 950 … slušača ... Stoga se već
krajem 1920. godine počelo tražiti bolje rješenje. Najprije je u prosincu te godine Povjerenstvu za
prosvjetu i vjere upućena zamolba … da ovoj visokoj školi na trajnu uporabu prepusti prostorije … kr.
muške učiteljske škole, a već početkom iduće godine počelo se razmišljati o izgradnji vlastite zgrade.
Stoga je 16. veljače 1921. od istog Povjerenstva ... zatraženo … da se za gradnju ove visoke škole doznači
gradilište i to državno zemljište kraj kr. kotarske oblasti u Zagrebu – dolnji grad. Ta je molba uslišana i za
gradnju je namijenjeno … državno gradilište u Vodnikovoj ulici, no usprkos tome … od državne vlasti nije
(bilo) moguće osigurati potrebnu svotu za gradnju, čak ni ako … profesorsko vijeće putem banaka priba-
vi jedan povoljan amortizacioni zajam, pa je gradilište u Vodnikovoj „izgubljeno“, a Općina slobodnog i kr.
Glavnog grada Zagreba će kasnije školi otstupiti drugo zemljište na ondašnjem Sajmištu. Izgradnja
nove zgrade je postala izvjesnom kada je 7. kolovoza 1922. godine Savez novčarskih zavoda u Zagrebu
obavijestio rektora VŠTP … da su zagrebačke privredne organizacije povodom vjenčanja Nj. V. Kralja
Aleksandra i Kraljice Marije osnovale pod tim imenom zakladu od 4,000.000 K. za gradnju zgrade kr.
Visoke škole za trgovinu i promet … Iako se radilo o ogromnoj svoti, čak i uz druga prikupljena sredstva,
još uvijek je to bilo nedovoljno za kompletnu izgradnju pa je Visoka privredna škola za cijelo vrijeme
svog postojanja (do kraja 1925.) djelovala u iznajmljenim prostorima.

Zgrada Muzeja za umjetnosti i obrt - nekad Visoka tehnička škola

Zgrada rektorata Sveučilišta u Zagrebu
Zgrada Hrvatskog trgovačkog društva „Merkur“ (Perkovčeva 1)
Muzej „Mimara“ - nekad Kraljevska I. realna gimnazija

-efzg od osnutka do danas

Nastava na Visokoj školi za trgovinu i promet trajala je 3 godine (6 semestara), a za cijelo vrijeme
postojanja (od akademske godine 1920.-1921. do akademske godine 1924.-1925.) koristio se isti
nastavni plan (red predavanja), koji je samo prema izraženim potrebama nadopunjavan.11 Na prvih
nekoliko sjednica profesorskog vijeća novoustrojene Visoke škole, na temelju tog plana provedena je
popuna nastavnog kadra, pri čemu su uz četiri kraljevskim dekretom imenovana javna redovita profe-
sora, izabrani najeminentniji hrvatski onodobni stručnjaci iz različitih područja.12

RED PREDAVANJA U KRALJEVSKOJ VISOKOJ ŠKOLI ZA TRGOVINU I PROMET U ZAGREBU
U LJETNOM SEMESTRU . .

–. .. –. ..
4-
Trgovačka aritmetika 2- - Trgovačka nauka 1 --
Nauka o trgovini - (Burze i burzovni poslovi)
Trgovačko dopisivanje 2- --
i poslovni sastavci 6- - Trgovačka nauka 2 --
Trgovačko knjigovodstvo 4- - (Eksport import robe) --
Politička ekonomija 2- - --
Trgovačko pravo 1- - Tehnika međunarodne trgovine I 2 --
Mjenbeno pravo 1- - --
Stečajno pravo 2- - Općegrađansko pravo 1 --
Pomorsko pravo 3- - --
Gospodarska geogra ja 3- - Čekovno pravo 1 --
Poznavanje robe (Uvod) - --
Matematika i politička 2- Pomorsko pravo 1 --
aritmetika - - po
Hrvatsko-srpski jezik 2 Obrtna politika 3 - slobodnom
(upisuju samo Rusi i
neslaveni) Gospodarska geogra ja 2 izboru

Poznavanje robe I 3

Istraživanje robe I 2

Sociologija 2

Nauka o osiguranju 2

Jedan slavenski jezik II. 3

Jedan neslavenski jezik II. 5

Vidi oglas jezika

Dalje se mogu upisati i neobvezatni predmeti Dalje se mogu upisati još i neobvezatni predmeti po slobodnom izboru

„Pomorsko pravo“ u prvom i drugom i „Sociologija“ u drugom godištu jesu obligatorni predmeti. Iz tih predmeta imadu se napraviti pojedinački
ispiti, jer su uvjetovani za pristup u prvom odnosno drugom državnom ispitu.

–. 1 .. - Carinski propisi i manipulacija 2 .. -
Hrvatska stenogra ja -
Trgovačka nauka (Sustavi trg. i 1 - - za početnike 2 -
industrijskih pothvata) - - za naprednije 2 - -
Trgovačka nauka 2 - - Njemačka stenogra ja -
(Bankarski pothvati) - 2 - Konzularna služba 2 -
Trgovačka nauka 1 - - Diplomatska historija 2 - -
Tehnika međunarodne trgovine II 1 1 - Temelji politike 2 - -
Trgovačka aritmetika 2 - - Financijalno zakonoslovlje 2 - -
Upravno pravo 3 - - Promet i tari ranje 2 - -
Opće građansko pravo 1 - - Vježbe iz poznavanja robe - - 3
Pomorsko pravo 2 1 - -
Politička ekonomija 2 - - , 3 -
Historija trgovine 2 1 - Češki jezik 3 - -
Gospodarska geogra ja 2 - - Ruski jezik 3 - -
Poznavanje robe II 1 - - Engleski jezik 3 - -
Istraživanje robe II - Francuski jezik 3 - -
Pedagogija* 3 - - Njemački jezik 3 - -
Metodika* Talijanski jezik -
Jedan slavenski jezik IV – 5 - -
po slobodnom izboru
Jedan neslavenski jezik IV – -
Vidi oglas jezika

*Kandidati učiteljstva imadu povrh ovih predmeta slušati na univerzitetu još jedan semestar i kolegij „Psihologije i logike“

11 Npr.: Na 15. sjednici Profesorskog vijeća od 28. VIII. 1923. razmatrana je molba Zagrebačke Burze za robu i vrijednote i Trgovačke obrtničke komore … da se učenju
pomorske trgovine i pomorskog prava na ovoj visokoj školi posveti što veća pažnja, … pa je donesen zaključak da se s novom akademskom godinom umjesto samo … u
trećem godištu … „Pomorsko pravo“ predaje: u I. godištu 2 sata sedmično, u II. godištu 1 sat sedmično, u III. godištu 2 sata sedmično, ukupno 5 sati sedmično kroz zimski i ljetni
semestar.

12 Sjednička knjiga profesorskog vijeća kr. visoke škole za trgovinu i promet u Zagrebu : započeto 16./7. 1920. – 21. XII. 1922.



































































-efzg od osnutka do danas

Po nastavnom planu 1947./1948. studij su završili popunu. Uz sve to …za 1948. godinu predviđena su
ne samo studenti upisani te godine već i svi studenti slijedeća nova postavljenja: 1 redoviti profesor, 1
upisani poslije rata, no pri tome su im priznati svi izvanredni profesor, 3 docenta, 3 predavača, 3 lekto-
ispiti (odnosno godine) položeni po starom nas- ra, 1 crtač, 2 daktilografa, 1 administrativni manipu-
tavnom planu EKVŠ-a. Ovaj nastavni plan bio je lant i 3 asistenta.67 No i u postupku izbora nastav-
manje-više osnova u koju su se unosile krupnije ili nika odnosno „postavljenja“ već izabranih, javlja-
sitnije promjene … sve do 1965. kada je de nitivno li su se problemi i to zbog uskraćivanja potvrde
napušten jedinstveni nastavni plan za sve studente.66 od strane Komiteta za naučne ustanove, sveuči-
No za provedbu novog nastavnog plana trebalo lište i visoke škole NRH68 čije su ovlasti bile veće i
je prije svega izvršiti popunu kadrova koji će ga od onih ministra prosvjete RH. U teškoj politič-
provesti u djelo, jer je u trenutku njegovog dono- koj klimi stvorenoj obračunom s pristašama Infor-
šenja utvrđeno da … za oko 20 predmeta nema mbiroa 1948.-1953. pri čemu su često stradali i
predavača. Da bi se pokrio taj nedostatak tijekom oni kojima je „prišiven“ predikat informbiroovca69,
zimskog semestra „u hodu“ su se vršile prilagodbe bilo je teško raditi i onim nastavnicima koji su se
nastavnog plana i istodobno raspisivali natječaji za posve odmakli od politike70.

EKONOMSKO KOMERCIJALNA VISOKA ŠKOLA
EKONOMSKI FAKULTET

1945./1946. 6 1234 59 -
1946./1947. 8 1746 70 -
1947./1948. 10 1962 47 -
1948./1949. 12 2157 157 -
1949./1950. 16 1978 144 -
1950./1951. 17 1748 128 2
1951./1952. 58 1282 127 1
1952./1953. 46 1480 203 -
1953./1954. 54 1746 164 2
1954./1955. 52 1833 182 5
1955./1956. 63 1861 194 6
1956./1957. 54 1829 192 4
1957./1958. 57 2427 177 6
1958./1959. 61 2776 186 4
1959./1960. 62 3051 337 5
1960./1961. 67 4837 354 7
1961./1962. 73 4560 417 9
1962./1963. 80 2474 411 8
1963./1964. 86 2656 488 12
1964./1965. 78 2382 463 14
1965./1966. 78 2297 610 6
1966./1967. 75 2055 419 7
1967./1968. 75 2291 517 3

66 Prof. dr. Mijo Novak u: 60 godina Ekonomsk og fakulteta u Zagrebu, 1980., str. 38.

67 Zapisnik XII. sjednice vijeća Ekonomskog fakulteta sveučilišta u Zagrebu održane dne 22. siječnja 1948.

68 Ovaj politički komitet (koji je djelovao od 1947.-1954.) imao je u ingerenciji nadzor Sveučilišta i visokih škola, predlaganje otvaranja, spajanja ili ukidanja visokih škola,
donošenje propisa o njihovoj organizaciji, potvrđivanje nastavnih planova i programa, potvrđivanje izbora rektora, dekana i prodekana, te nastavnog osoblja i sl.. Tako su
nastavni planovi EF-a često morali biti mijenjani što je samo stvaralo zbrku, kako je to na primjeru ispita iz „Nauke o nancijama“ iznio na Vijeću EF-a 7. II. 1949. dr.
Leonard Karli: … da je uslijed čestih promjena nastavnog plana za predmet Financijski sistem i jer postoje razne kategorije ispita, koje su razni studenti polagali, potrebno
odlučiti šta pojedini studenti imadu polagati i koji im se položeni ispiti mogu priznati. Uz to Komitet je na kvalitetu studija i direktno utjecao, npr. aktom Pov. br. 1144/1948
kojim se dopušta studiranje na fakultetima osobama koje nemaju završenu srednju školu.

69 „Velika aktivnost u tom razdoblju (1948.-1949.) započela je na Ekonomskom fakultetu, gdje su studenti Petar Balvan, Vladimir Tomić i Branko Vučković formirali grupu
pod imenom »Balvan«, koja je bila okosnica (IB) djelovanja. … Na Ekonomskom je fakultetu djelovala (kasnije i) skupina koja je formirala tzv. »Revolucionarni komitet
za Sveučilište i srednje škole«. … Može se s doista velikom točnošću ustvrditi da je na fakultetima, odnosno na Zagrebačkom sveučilištu u raznim »neprijateljskim
grupama i organizacijama« bilo uključeno više od 338 studenata.“ (Berislav Jandrić: Djelatnost sljedbenika rezolucije informbiroa u Hrvatskoj 1948.-1953.; Časopis za
suvremenu povijest, 26/1994/2, str. 317.-335.).

70 Čak je i prof. dr. Mijo Mirković 7. veljače 1949. otvoreno na sjednici Vijeća EF-a izjavio za jednog od prisutnih kolega … da je on političko lice i da ima direktivu, da mene
(dr. Miju Mirkovića, op. a.) odstrani iz nastave …

71 Prema: Spomenica u povodu proslave 300 godišnjice Sveučilišta u Zagrebu II, 1969., str. 519.-522.

Sve ovo je imalo utjecaja na kvalitetu studija, no Početkom idućeg desetljeća, oporavkom nekad
usprkos tome, upravo je ova prva poslijeratna gospodarski razvijenog sjevera Hrvatske, pokaza-
dekada bila period koji je označio konsolidaciju la se potreba za osnivanjem dislociranog visoko-
fakulteta, pogotovo što se Ekonomski fakultet školskog centra za obrazovanje potrebnih kadro-
konačno 1952. nakon dvanaest godina duge va u lokalnoj sredini. Već 13. srpnja 1960., rješenjem
gradnje konačno uselio u novu zgradu.72 br. 01-26-68/1-1960. NO kotara Varaždin, Eko-
nomski fakultet u Zagrebu osniva u Varaždinu
Sredinom pedesetih godina de nirana je organi- Centar Ekonomskog fakulteta, kao prvu visoko-
zacijska struktura fakulteta. Nastavni dio se sas- školsku ustanovu sjeverozapadne Hrvatske nakon
tojao od zavoda (katedri), instituta i seminara, više od dva stoljeća. Centar je počeo s radom
kojima su kao obrazovne organizacijske jedinice 1. rujna 1960. Prvobitna organizacija ekonom-
bile pridružene Knjižnica i Dokumentaciona skog studija bila je prilagođena potrebama privre-
služba (DOS):73 de Varaždina i susjednih općina, a izvodio se u
okviru Ekonomskog fakulteta Zagreb. Znanstve-
1. Katedra ekonomike FNRJ nonastavni dio djelatnosti odvijao se prema
2. Katedra za nauku o nancijama propisima i odredbama Statuta i općih akata
3. Katedra za političku ekonomiju Ekonomskog fakulteta, ali po posebnom nastav-
4. Katedra za poslovanje socijalističkih nom planu. Nastavnici Centra kao nositelji pred-
meta bili su iz Ekonomskog fakulteta Zagreb, a u
poduzeća pripremi studenata za predavanja, seminare i
5. Katedra za statistiku i matematiku vježbe sudjelovali su stručnjaci iz privrede i tadaš-
6. Zavod za tehnologiju s poznavanjem robe njih ustanova u Varaždinu. Nastava se održavala
7. Geografski institut u prostorijama Gimnazije, a tajništvo je bilo smje-
8. Seminar za strane jezike šteno u prostorijama Radničkog sveučilišta.
9. Pravo Očito da su takva rješenja imala privremeni
10. Kabinet za predvojničku obuku karakter, jer je i sam Centar imao takvo obilježje.
11. Pedagogija Centar je djelovao do 31. ožujka 1969., kada se
12. Stenogra ja pod imenom Više ekonomske škole Varaždin
13. Knjižnica Ekonomskog fakulteta osamostaljuje i kasnije prerasta u Fakultet organi-
14. Dokumentaciona služba (DOS) zacije i informatike.74

72 Preseljenje u svibnju 1952. je zbog još nedovršenih radova na novoj zgradi bilo samo djelomično pa je tako u akademskoj godini 1957./1958. Zavod za tehnologiju s
poznavanjem robe još uvijek bio u uglovnici u Ul. Socijalističke revolucije 8 (danas Zvonimirovoj ul. 8) uz već useljeni Prirodoslovno-matematički fakultet.

73 Red predavanja Sveučilišta u Zagrebu za 1957.-58., str. 43.-45.
74 Prof. dr. Juraj Martinčević (gl. i odg. urednik): Dvadeset godina ekonomskog i organizacijsko-informatičkog studija u Varaždinu 1962-1982; Varaždin, FOI 1982., str. 3, 29.-31.

-efzg od osnutka do danas

NASTAVAK I DOVRŠETAK GRADNJE
NOVE ZGRADE NA SVETICAMA75

Prof. ing. Juraj Denzler Idejni planovi za dovršenje zgrade EF-a na Sveticama (1948.-1949.)

U ožujku 1947. Uredbom Vlade NR Hrvatske, a četvrti kat, pa bi zgrada tako imala … odbiv prosto-
na prijedlog Ministra prosvjete … EKVŠ postaje rije za uređenje fakultetske knjižnice … 124 sobe, …
Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Ubrzo velike dvorane od 500 odnosno 400 odnosno 300
potom, Dekan (Dr. Šimun Babić, op. p.) izvješću- sjedala, … i nekoliko manjih dvorana sa po 100
je Profesorsko vijeće da je … u ministarstvu … pokre- sjedala svaka. Uz to, postojeći nacrt predviđa
nuo pitanje gradnje nove školske zgrade ovog fakul- svečanu dvoranu s 300 sjedala … s mogućim prošire-
teta i da nije isključena mogućnost, da se već njem pomoću galerije ili balkona. Ovaj ambiciozni
tokom ove godine dobiju stanoviti krediti. Nova plan uvećao je potrebna sredstva prema proraču-
zgrada … ulazi u građevni plan za 1948. godinu sa nu Projektantskog zavoda … na … Din. 64,330.000,
svotom od 30 milijuna dinara, i to 20 milijuna za a od te svote imalo bi se tokom godine 1948. utrošiti
dovršenje zgrade i 10 milijuna dinara za namještaj i Din. 38,000.000. I tako je proljeće 1948., gotovo
ostali uređaj, … te će se … početi zidati već počet- pune tri godine nakon završetka II. svjetskog rata
kom aprila, čim to vremenske prilike dopuste. No počelo velikim planovima i prvim konkretnim
prije početka gradnje zaključeno je, da je neop- koracima prema dovršenju nove zgrade Ekonom-
hodno izmijeniti planove i izgraditi još jedan, sko-komercijalne visoke škole na Sveticama, koja

je kao Ekonomski fakultet u međuvremenu ušla fakulteta u Zagrebu. Istodobno je Fakultet u
u sastav Sveučilišta u Zagrebu. No kako to Građevni odbor koji je trebao nadzirati gradnju,
obično biva, jedno su planovi, a drugo njihova kao stručnjaka kooptirao prof. ing. Jurja Denzle-
realizacija. Prema prihvaćenom nancijskom ra, koji je i sam bio sudionik natječaja za inicijalni
izračunu Projektnog zavoda, tokom godine 1948. projekt 1940.
je planirano utrošiti Din. 38,000.000, no Fakultet Konačno su radovi krenuli dalje od temelja, no
je dopisom od 19. travnja 1948. obaviješten, da je ubrzo se pokazalo, kako u srpnju 1948. konstatira
Planska komisija NRH de nitivno odobrila investici- Vijeće fakulteta, da je … poduzeće “Udarnik” na
oni plan za građevinske radove Ekonomskog fakul- našoj novogradnji obzidalo nekoliko prostorija
teta u Zagrebu i to: za novogradnju nove zgrade ciglom za potrebe svojih novih kadrova, a bez našeg
5,600.000 dinara i za rušenje starih zgrada znanja i odobrenja. Mi smo odmah prosvjedovali
200.000 dinara. Planska komisija NRH je za proti takvog postupka, na što smo bili umoljeni da
izvođača radova izabrala građevno poduzeće tu preinaku privremeno trpimo. Usprkos ove
“Udarnik” u Zagrebu, kojem je izdan “Proizvodni politički blagoslovljene prijevare, radovi su se,
zadatak broj 475” za novogradnju Ekonomskog doduše s kašnjenjem, nastavili.

75 Prema Sjedničkim zapisnicima Profesorskog vijeća Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu od 13. lipnja 1947. - 19. svibnja 1952.

<
Isječak osnovne karte Hrvatske
(1:25000) s prikazom građevne situacije
na Sveticama 1948.-1985.
(Preuzeto s Geoportala 31. III. 2020.)

Zgrada Ekonomskog
fakulteta u izgradnji
u proljeće 1950.

<

-efzg od osnutka do danas

Radovi tek što su “izašli iz zemlje”, a već su se usprkos potpisanom novom ugovoru za 1949.
pojavile kojekakve ideje koje bi ih zaustavile. opstruirao nastavak gradnje pa … pošto je na grad-
Prvo se u listopadu 1948. očito s “višeg mjesta” nji ovog objekta rad obustavljen, to će se isti nasta-
pojavila sugestija, da se cijelo lijevo krilo naše viti po osobnom nalogu Pomoćnika ministra gradje-
nove zgrade upotrijebi za smještanje dviju fakul- vina NRH (23. 6. 1949.), no uz preinake u prostor-
tetskih biblioteka, naše i pravne, pošto je posto- nom planu Fakultet se morao pomiriti s gubit-
jala …misao da nam uz cestu “Svetice” bude susjed kom 14,07 % … investicionog kredita … koji je snižen
Pravni fakultet. Vijeće fakulteta je prihvatilo ovu na 8,551.000. Djelomice je za takvo kaotično
“sugestiju”, ali naglašeno … stime da se izvrši razgra- stanje bila nemoć Uprave gradnje Tehničkog i
ničenje na način koji će zadovoljiti potrebe našeg Ekonomskog fakulteta i latentni sukob s ing. Den-
Ekonomskog fakulteta. Ni mjesec dana kasnije zlerom, koji … je davao nepotpune projekte za
vijeće je obaviješteno ... da postoji namjera izgra- Revizionu komisiju. Rezultat je bio … takav … da
diti dva kilometra od Dubrave univerzitetski grad ... još (19. 9. 1949.) ne postoji nikakav potvrdjeni
i da neki fakulteti pristaju na taj projekt. Zaključeno projekt ni za velike predavaonice ni za krilne zgrade,
je da vijeće ustraje na tome, da se najprije naša niti za prednji dio zgrade u kojem su predvidjene
novogradnja na Sveticama i fakultet tamo useli, a kancelarije i svečana dvorana. Projektirana rješenja
ako kasnije bude prilika preseliti se u novu fakultet- su često puta bila nesvrsishodna i u suprotnosti sa
sku zgradu u univerzitetskom gradu, vijeće će na to sugestijama investitora (EF-a, op. p.). Ipak, do
pristati. svibnja 1950. većina spomenutih problema je na
ovaj ili onaj način riješena pa su radovi ponovno
Uz vanjske, javili su se i unutarnji problemi. Najprije intenzivirani unatoč činjenici da je ostalo otvore-
je, prof. Denzler … samoinicijativno … izvršio neke no pitanje … izgradnje krila zgrade u koje će se smje-
promjene u planovima novogradnje Ekonomskog stiti biblioteka i Tehnološki institut.
fakulteta, s čim se vijeće nije složilo (13. 1. 1949.).
Pored toga, vladala je i nestašica građevnog U ožujku 1951. zgrada na Sveticama je bila pred
materijala pa Fakultet sam mora poduzimati … završetkom pa je odlukom Fakultetskog vijeća za
mjere da se nabavi potrebni gradjevni materijal (15 uređenje interijera angažiran … arh. Gomboš koji
vagona cementa, željezo za armirani beton, cigle, je izvanredan stručnjak za unutrašnje uređaje. Do
drvenarija i drugo). prosinca 1951. … radovi su na novoj zgradi … bili …
u završnoj fazi. Terasa pred zgradom je srušena, …
Kako je zbog otezanja “Udarnika” dio odobrenog počelo je … uređenje parka i pristupilo se izradi nogo-
kredita za 1948. ostao neiskorišten, prijetila je stupa. No kao i obično završni radovi su se oteg-
opasnost da se izgubi 10,000.000 dinara već nuli pa je useljenje pomaknuto s 15. ožujka na 1.
odobrenog kredita za 1949. Da bi stalo na kraj svibanja 1952. Konačno je dekan prof. dr. Vladi-
takvoj samovolji vijeće je moralo apelirati čak na mir Vranić sazvao sjednicu Fakultetskog vijeća
ministra gradjevina ing. Bakrača, po čijem mišlje- koja je održana … u srijedu 21. svibnja 1952. … u
nju je situacija takva da … ako se ništa ne poduzme novoj zgradi Ekonomskog fakulteta u 15.30 sati.
… prijeti opasnost da propadnu ranije poduzeti
radovi milijunske vrijednosti. “Udarnik” je i dalje

>
Ekonomski fakultet 1953.



-efzg od osnutka do danas

VISOKA PRIVREDNA ŠKOLA VPŠ

Kako se pokazalo, neselektivni upis pristupnika analizi same prakse, oslanjao se čitav sustav
na Ekonomski fakultet bio je potpuni promašaj, studija na VPŠ-u. Kao okosnica studija je postav-
jer s jedne strane dobar dio upisanih nije mogao ljeno područje ekonomike i organizacije poslova-
zbog nedostatnog srednjoškolskog obrazovanja nja poduzeća, s naglaskom na analitičke tehnike
pratiti nastavni plan fakulteta, a s druge strane i znanja, matematiku i statistiku. Takvi nastavni
nije im bilo moguće prilagoditi nastavni plan da programi rezultirali su „produkcijom“ vrlo kvali-
se ne dovede u pitanje kvaliteta studija. Prekid s tetnih analitičara koji su našli svoje mjesto u podu-
takvom praksom bilo je rješenje za Ekonomski zećima, zavodima i institutima. Od prve godine
fakultet, no ostalo je pitanje što učiniti s velikim rada na Visokoj privrednoj školi je uz redoviti bio
brojem neobrazovanih kadrova koji su politič- uveden i izvanredni studij za studente koji rade i
kom odlukom postavljeni na rukovodeća mjesta studiraju. Prvih godina izvanrednih studenata je
u poduzećima. Rješenje se našlo, kada je 2. bilo relativno malo - približno 2 : 1, no postupno
srpnja 1956. Sabor NRH donio Zakon o osnivanju se taj omjer mijenjao, da bi se početkom 60-ih
Visoke privredne škole76 kao … škole bez određe- izjednačio, a u sljedećim godinama dosegao čak
nog mjesta u formalnoj piramidi obrazovanja, bez 1 redoviti : 6 izvanrednih studenata. To je narav-
formalno određenog ranga i klasičnih predmeta, no tražilo reorganizaciju nastave pošto se ona za
bez nastavnika koji bi bili birani po posebnom izvanredne studente (koji su uglavnom studirali
postupku, s novim metodama i pogledima na orga- uz rad) odvijala u popodnevnim satima. Na isti
nizaciju studija,… s pravom upisa na visoku školu način su za izvanredne studente izvan Zagreba
bez potpune srednje škole. organizirani seminari s težištem na predmetima
Kao što je rečeno potencijalni studenti škole su koji su studentima bili najteži. Isto tako, u mjesti-
bili stotine rukovodećih privredno-političkih kadro- ma iz kojih je dolazio veći broj studenata poseb-
va (direktori privrednih organizacija, direktori sekto- no je organizirana seminarska nastava. Takva
ra, predsjednici općina i kotara, sekretari komiteta nastava održavala se u ciklusima od 6 - 7 dana i
SK, bankovni službenici i komercijalisti) s mnogo izvan Hrvatske (npr. u Maglaju), dok je u Sisku i
iskustva stečenog u praksi. Na to iskustvo, kombi- Karlovcu bila organizirana po modelu za izvanred-
nirano s teoretskim uopćavanjem građenim na ne studente u Zagrebu.

VISOKA PRIVREDNA ŠKOLA U ZAGREBU
..

1956./1957. 49 74 39 107
1957./1958. 50 162 111 123
1958./1959. 95 161 144 127
1959./1960. 58 185 114 123
1960./1961. 50 196 115 79
1961./1962. 12 161 141 118
1962./1963. 67 140 158 112
1963./1964. 76 186 494 82
1964./1965. 96 261 641 106
1965./1966. 51 112 691 115
1966./1967. 96 82 93 132
1967./1968. 69 85 501 -?-

Ukupno: 1805 3242 (1224)

78 Prema: Spomenica u povodu proslave 300 godišnjice Sveučilišta u Zagrebu II, 1969., str. 548.-549.

S vremenom se struktura studenata mijenjala d) Financiranje privrede i revizija poslovanja po-
pa su postale neophodne i promjene u sadržaju, duzeća (za pripremu stručnjaka na poslovima
metodama i trajanju studija. Nakon četiri godine nanciranja privrednih poduzeća i stručnjaka
postojanja, Visoka privredna škola je 1960. prešla za obavljanje interne kontrole i revizije poslo
na trogodišnji studij pa je nastavni plan proširen vanje poduzeća)
novim disciplinama, a neke postojeće su dobi-
le prošireni sadržaj. Ovaj prijelaz na trogodišnji e) Kadrovska politika (za pripremu stručnjaka za
studij omogućio je 1961., nakon donošenja obavljanje rukovodnih i specijalističkih pos-
novog zakona o visokoškolskom obrazovanju, lova na radnim mjestima u kadrovskim služba
da se VPŠ uklopi u sustav visokog školstva.79 ma za koje se traži visoko ekonomsko obrazo
Novim statutom Visoke privredne škole, koji je vanje).80
stupio na snagu 13. XII. 1963., određeno je da
je …zadaća Visoke privredne škole … da obrazuje S vremenom se shvatilo da uloga VPŠ nije samo
privredne stručnjake visoke kvali kacije i ospo- u obrazovanju rukovodećih kadrova, već da …
sobljava ih za obavljanje odgovarajućih funkcija bez naučne i istraživačke djelatnosti ne može ni
na području jednog od slijedećih ekonomskih biti dobre nastave, a kad je provedena spomenu-
smjerova: ta reforma nastave, još više se nametnula potre-
ba naučnoistraživačkog rada u Školi. Stoga je
a) Organizacija i upravljanje poduzećem (za pri- Savjet VPŠ 18. siječnja 1966. donio odluku o
premu stručnjaka na poslovima organizacije osnivanju „Instituta za organizaciju poduzeća“, …
rada i upravljanja) kao posebne naučne radne jedinice u sklopu
Visoke privredne škole. Usprkos činjenici da je
b) Ekonomska analiza i planiranje u poduzeću (za usmjerenost istraživanja instituta bila prije svega
pripremu stručnjaka – ekonomskih analitiča- prema privrednim poduzećima, načelno je bilo
ra i planera privredne djelatnosti poduzeća) uglavljeno da se neće preuzimati svaki zadatak
samo ako je plaćen i osigurava ostvarivanje
c) Nabavno i prodajno poslovanje u poduzeću dohotka, čime je osigurana njegova znanstve-
(za pripremu stručnjaka na poslovima nabav no-istraživačka uloga.81 Institut je djelovao do
nih i prodajnih službi u industrijskim, trgovin fuzije VPŠ-a s EF-om u jesen 1968.
skim i vanjskotrgovinskim poduzećima)

79 Spomenica u povodu proslave 300 godišnjice Sveučilišta u Zagrebu II, 1969., str. 388.
80 Prof. dr. Ivo Andrijanić (glavni i odgovorni urednik): Ekonomski fakultet u Zagrebu 1920.-1995.; Zagreb: Ekonomski fakultet u Zagrebu, 1995., str. 43.-44.
81 Prof. Roko Braut: Naučno istraživački rad na Visokoj privrednoj školi; u: Visoka privredna škola 1956.-1966.; Zagreb: Visoka privredna škola, 1966., str. 54.-56.

-efzg od osnutka do danas

ZGRADA VISOKE PRIVREDNE ŠKOLE
Trg J. F. Kennedyja 7

Kad je Sabor Zakonom o osnivanju Visoke
privredne škole od 2. srpnja 1956. osnovao tu
visokoškolsku ustanovu, nije postojao adekvatni
prostor za njen rad. Za izgradnju zgrade izabrana
je građevna parcela na Sveticama južno od tram-
vajske pruge u neposrednoj blizini srodne visoko-
školske ustanove Ekonomskog fakulteta.
Izgradnja, po projektu poznatog zagrebačkog
arhitekta Slavka Löwya trajala je od 1957.-1958.
Integracijom VPŠ-a s Ekonomskim fakultetom
1968. zgrada je pripala novoformiranom Fakulte-
tu ekonomskih znanosti.
Uz Visoku privrednu školu u zgradu na novoformi-
ranom Trgu J. F. Kennedya 7 uselio se i Ekonom-
ski institut NR Hrvatske, kojemu je odstupljeno
40 radnih soba i prostor za biblioteku.82 Kada je
1985. pokrenut projekt dogradnje Ekonomskog
fakulteta i ostatak zgrade je prodan Ekonom-
skom institutu.

82 Prof. dr. Mijo Novak u: 60 godina Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, 1980., str. 50.

>
Istočni dio Kennedyjevog trga oko 1965.

Trgovinska škola za učenike u privredi -
Ekonomski fakultet -

Visoka privredan škola