Kak su se liječili naši stari

KAK' SU SE LIJEČILI NAŠI
STARI: LJEKOVITO BILJE –
PRIRODNI IZVOR ZDRAVLJA I LJEPOTE

PRIRUČNIK I PRIKAZ PROJEKTA

Urednica i voditeljica projekta

Ana Hudi, prof.

Članovi uredništva
Zdenka Rogina, dipl.iur. / Silvija Nestorovid Dujmovid, prof. /
Anita Pavlek, prof. / Klaudija Šarkanj, prof. / Martina Sviben, prof.

Projektni tim
Bingula Ivona, 4.u / Blažinid Matija, 4.lt / Bručid Minea, 4.u / Cerčid Silvija,
4.g / Habajec Marko, 4.lt / Lihtar Gabrijela, 4.g / Mrkoci Lucija, 4.u / Premor

Martina, 4.u / Valenčak Danira, 3.g

Lektorica
Martina Sviben, prof.

Grafičko oblikovanje
Srednja škola Zlatar

Ilustracije
Matea Pakšec, 1g2 / Kristina Škof, 1.g2 / Klaudija Hriberski, 3.g / Kristina

Zirdum, 4.u / Jerneid Tea, 4.u

Ilustracija na naslovnici
Petra Gorički, 4.g

Nakladnik
Srednja škola Zlatar

Tisak

Naklada
150

4

PREDGOVOR
Vođeni starom i poznatom poslovicom da „za svaku bolest postoji

cvijetak“, u suradnji s našim učenicima koji su svoje djelovanje i upite
proširili na bake, djedove i starije sumještane, nastavili smo razvijati projekt
SŠ Zlatar s temom sakupljanja znanja naših starih o pojedinim područjima. I
opet nam je krajnji cilj, kao i s tijekom prvog projekta „Kaj su delali naši stari
kad nisu delali“, bio poticanje učenika na raznovrsnije provođenje slobodnog
vremena te razvijanje svijesti o blagodatima prirode i njezinu bogatstvu koje
možemo upotrijebiti za ublažavanje svakodnevnih tegoba i cjelokupno bolje
funkcioniranje organizma.

Liječenje raznovrsnim ljekovitim biljem može biti vrlo koristan
produžetak službene medicine ili svakodnevna pomod koja de nas opet
višestruko zbližiti s prirodom. Potvrđeno je da je korištenje pripravaka od
ljekovitog bilja manje nasilno prema našem tijelu, a njegovi su učinci
dugotrajniji. Međutim, u upoznavanje raznih vrsta ljekovitog bilja te njegovu
obradu potrebno je uložiti puno truda i strpljenja pa smo ovim Priručnikom
željeli dati naš doprinos.

U njemu možete nadi iscrpne opise najčešde korištenog ljekovitog
bilja te provjerene recepte za ljekovite pripravke koje su koristili naši stari.

5

6

O PROJEKTU

KAK' SU SE LIJEČILI NAŠI STARI: LJEKOVITO BILJE -
PRIRODNI IZVOR ZDRAVLJA I LJEPOTE

7

CILJEVI PROJEKTA

- prikupiti podatke i napraviti usporedbu o korištenju ljekovitog bilja u
prošlosti i danas

- upoznati učenike s biljkama koje su korištene u prošlosti na području
Krapinsko -zagorske županije

- potaknuti učenike i druge zainteresirane strane na mogudnosti korištenja
biljaka u svakodnevnom životu

- razvijati svijest o vrijednosti prirodne baštine Hrvatskog zagorja

CILJNE SKUPINE

- učenici i djelatnici SŠ Zlatar
- roditelji
- stanovnici grada Zlatara i okolice
- odgojno-obrazovne ustanove
- udruge mladih

- ustanove koje se bave djecom i mladima

PREGLED AKTIVNOSTI

Predstavljanje projekta učenicima i drugim zainteresiranim
stranama
Projekt je predstavljen Vijedu učenika, svim učenicima uz pomod razrednika
te Nastavničkom vijedu u veljači 2012. godine. Učenici su se zainteresirali za
sadržaje projekta, a u projektnom timu kontinuirano sudjeluje devetoro
učenika koji su mogli odvojiti potrebno vrijeme i uložiti svoje snage u
projektne aktivnosti. Roditelji su također upoznati s aktivnostima projekta
kroz Vijede roditelja i roditeljske sastanke.
Stanovnicima grada Zlatara i okolice te ostalim zainteresiranim stranama
projekt je predstavljen na web stranici Srednje škole Zlatar, u Zagorskom
listu i na Radio Stubici.

8

Istraživanje na terenu
Prije početka prikupljanja podataka na terenu izrađen je odgovarajudi
instrumentarij u čijoj su izradi sudjelovali učenici tredih i četvrtih razreda.
Instrumentarij uključuje upitnik za bake i djedove ili starije susjede učenika
koji je bio proslijeđen svim učenicima Srednje škole Zlatar, a ispitivane su
navike korištenja ljekovitog bilja na području Hrvatskog zagorja u prošlosti i
danas. Istraženo je i koje su se biljke koristile, u koje svrhe te koje su biljne
pripravke naši stari izrađivali u svojim kudanstvima. U drugom dijelu upitnika
ispitanici su zamoljeni da s učenicima podijele neke od starih recepata za
meleme, sapune, tinkture, čajeve i slično. Podaci su obrađeni kvantitativnom
i kvalitativnom statističkom analizom te prezentirani na Danu otvorenih
vrata Srednje škole Zlatar i županijskoj smotri «Dani kruha - dani zahvalnosti
za plodove zemlje».
Istraživanje koje smo proveli na navedenoj populaciji građana uvelike nam je
pomoglo u ostvarenju onog dijela iz naslova našeg projekta - ‘naši stari’.
Moramo naglasiti da su svi sudionici provedbe ove ankete ozbiljno shvatili
svoju zadadu i vradali se u projektni tim zadovoljni, često s više recepata koje
su s nama željeli podijeliti. Period istraživanja bio je od veljače do listopada
2012. godine.

Izložba bilja i biljnih pripravaka
Tijekom vegetativnog dijela 2012. godine učenici, sudionici projektnog tima,
prikupljali su biljke koje su bile u svakodnevnoj uporabi u prošlosti, i to na
njihovom prirodnom staništu. Ubirali su ih, a zatim pravilno sušili, skladištili i
herbarizirali u dogovoru s profesoricom kemije i biologije. Za jednu od
projektnih aktivnosti „zlatarski majstor“ Jurica Petrid napravio nam je po
mjeri drvene kutijice u kojima smo izložili pojedinačne biljke prerađene i
izmrvljene u tarioniku (inače smo ih skladištili u našim posebnim vredama).
Sakupljači na terenu pronašli su sve željene primjerke biljaka, što dokazuje
da su veoma rasprostranjene u svim dijelovima Hrvatskog zagorja.

9

Radionice izrade biljnih pripravaka
Na temelju podataka i recepata prikupljenih u istraživanju učenici su uz
pomod voditeljica projekta u praktičnom dijelu usvojili znanja u načinu
izrade melema, sapuna, mirisnih soli, šumedih kuglica, meda i napitaka.
Radionice se kontinuirano odvijaju od travnja 2012. Pomogla nam je i
ostvarena suradnja s ljekarnama Švaljek, Biserke Posarid i Marjane Svetec.
Izdavanje priručnika i održivost projekta
Izdavanjem priručnika s cjelovitim prikazom projekta završava se dugoročan
i naporan rad svih članova projektnog tima. Nadamo se da demo potaknuti
sve koji ga budu čitali da se više okrenu prirodnim izvorima liječenja i
kozmetike. Nismo izmislili ništa novo, samo podsjedamo mlađe generacije
da u škrinjici naših starih ima veoma zanimljivih i korisnih materijala.

10

KRATKI VODIČ LJEKOVITOG BILJA

11

SVIJET BILJAKA

Biljka je prava zelena tvornica koja izgrađuje razne organske tvari potrebne
najrazličitijim oblicima života. Čovjek iz iskustva zna da mnoge od tih tvari
imaju izvanredna ljekovita svojstva, sadržana i različito raspoređena u
pojedinim dijelovima jedne te iste biljke. Kako bismo mogli učinkovito
upotrijebiti odgovarajude ljekovite tvari u liječenju bolesti, moramo dobro
poznavati biljke koje sadrže takve tvari. U ovom se poglavlju iznose najvažniji
podaci o sakupljanju i korištenju ljekovitih biljaka kojima su naši učenici
odlučili posvetiti više pažnje.

O pravilnom sakupljanju, pohranjivanju i uporabi ljekovitog bilja
Cilj je ovog priručnika upoznati čitatelje ili ih podsjetiti na ljekovito
djelovanje nekih biljaka. Da bismo si pomogli u nekim našim bolestima i
stanjima, možemo kupiti osušene biljke, a možemo ih i sami ubrati, posušiti i
skladištiti. Ako se odlučimo za ovu drugu opciju, moramo znati neka od
pravila ispravnog sakupljanja, sušenja i pripremanja ljekovitih pripravaka.
Preduvjet za sakupljanje ljekovitih biljaka njihovo je dobro poznavanje pa
osim prepoznavanja, u kojem de vam pomodi i ovaj priručnik, potrebno je
iskustvo, koje bismo trebali sticati postupno, najbolje uz pomod naših starijih
ukudana koji su ved koristili ljekovito bilje. Poznavanje biljaka samo po sebi
nije dovoljno, ved moramo znati da ih je važno sakupljati u pravo vrijeme, na
pravom mjestu i na pravi način.

Sakupljanje
Neke biljke imaju ljekovite tvari po svim svojim dijelovima, a u nekih su iste
te tvari u određenim dijelovima biljke, pa o tome ovisi što demo sakupljati.
A kako? Vrijeme je najvažniji faktor jer u točno određenoj fazi razvoja biljke
posjeduju obilatija ljekovita svojstva.

1. Stabljiku i listove beremo pred cvjetanje ili tijekom cvjetanja.
2. Lisne i cvjetne pupoljke beremo kada nabubre, ali se još ne otvore.

12

3. Cvjetove beremo u vrijeme cvatnje, najbolje kada se tek počnu
otvarati.

4. Plodovi i sjeme moraju biti posve zreli.
5. Korijen i podzemne stabljike skupljaju se redovito u jesen ili rano
proljede, prije izbijanja nadzemnih dijelova.
6. Kora drveda ubire se u jesen ili rano proljede.
Postoji još opdenitih pravila o branju biljaka. Jedno od njih je da se ubiru što
dalje od prometnica, raznih zagađivača te vrtova i polja koji su tretirani
različitim kemijskim sredstvima. Drugo pravilo bilo bi da ljekovito bilje treba
ubirati u vrijeme dok mjesec raste i kada pada. U to doba bilje se bere po
danu, u vremenskom razdoblju između 10 i 13 sati, a da su prethodna tri
dana bila sunčana i vedra. Ovi uvjeti pogoduju vedem broju ljekovitih
sastojaka u biljci, zbog čega je i ubiremo.

Sušenje biljaka
Pod sušenjem se podrazumijeva odstranjivanje vode iz ubranog bilja čime se
nakon izvjesnog vremena dobije suha droga. Što je ubrano bilje nježnije i
tanje prije de se osušiti, za razliku od debljih i sočnijih primjeraka. Sušenje
može biti prirodno i umjetno. Kod prirodnog sušenja moramo osigurati
primjeren prostor koji treba biti čist, topao i prozračan. Brzina sušenja ovisi o
vrsti i građi biljke, o vlažnosti i temperaturi zraka, pravcu strujanja zraka i
njegovoj jačini. Ako je temperatura zraka viša, sušenje de se ubrzati. Visina
temperature ovisi o bilju koje se suši. Sušenje je gotovo kada su dijelovi
biljke lomljivi i krhki. Nijedna droga ne smije se sušiti previše niti u njoj smije
ostati vlage jer bi se tijekom skladištenja mogla upljesniviti. Postoji nekoliko
pravila za sušenje biljaka:

1. Listovi se suše u tankom sloju na temperaturi od 30-40 stupnjeva
Celzijusa. Ne diraju se niti prevrdu za vrijeme sušenja.

2. Cvjetovi se suše u tankom sloju, vrlo brzo na temperaturi od 30-35
stupnjeva Celzijusa na sjenovitom prozračnom mjestu. Ne smiju se dirati
ni prevrtati za vrijeme sušenja.

13

3. Zelen ili herba suši se u tankom sloju na temperaturi od 30-40
stupnjeva Celzijusa. Kod aromatičnih droga koje sadrže eterično ulje
mora se biti pažljiv i spremiti ih odmah nakon sušenja kako ne bi ostale
bez lako hlapljivog ulja. Zeleni se suše lakše nego listovi, a listove otpale
za vrijeme sušenja ne treba bacati.

4. Plodovi koji se suše moraju se razrezati u što tanje slojeve i sušiti na
temperaturi od 30-40 stupnjeva Celzijusa. Sočne plodove treba izrezati i
što tanje složiti jedne pored drugih jer u protivnom de dodi do
fermentacije, a time i uništavanja svega što je korisno u njima.

5. Ako su korjenje i podanci deblji, razrežu se po dužini ili u tanke plohe,
nanižu se na konac i objese. Suše se na temperaturi od 30-50 stupnjeva
Celzijusa, ali ne prebrzo.

6. Kora se suši odmah, ubrana na 35-45 stupnjeva, i nikako ne smije
stajati na hrpi svježe ubrana.

7. Za gomolje važi isto što i za korijen i podanak.

Gubici u težini kod sušenja biljaka

DIO BILJKE VLAŽNA KOLIČINA SUHA KOLIČINA
(u kilogramima)
(u kilogramima)
1
Korjenje i podanci 3-5 1
1
Kora 3-4 1
1
Listovi 4-5 1

Plodovi 4-6

Zeleni 3-5

Cvjetovi 5-9

14

Čuvanje
Ovako osušene droge treba čuvati od utjecaja dnevne svjetlosti jer lako
blijede i gube na kvaliteti. Previsoka temperatura štetno djeluje i može
izazvati razne kemijske promjene. Hladnoda djeluje kao konzervans i
sprječava razvoj mikroorganizama, ali u izvjesnim slučajevima može dovesti
do promjena sastava biljaka s eteričnim uljima. Zrak i vlaga također
uništavaju osušenu biljku, kao i kukci, plijesni i crvidi. Suho bilje treba se
dobro i kvalitetno zapakirati te staviti na suho mjesto koje se može
provjetravati. Najbolje je čuvanje u papirnatim vredicama, drvenim kutijama
ili tamnim staklenkama, a na njima treba označiti točan sadržaj sa svim
podacima o nazivu droge, vremenu i mjestu branja. Od loše osušenog
ljekovitog bilja ne može se napraviti dobar lijek, koji svakako treba biti
kvalitetan i učinkovit.

Pripravci od ljekovitog bilja
Biljke su od davnina služile kao lijek. Čovjek je u prirodi tražio pomod i
ublaženje tegoba koje bi ga snašle. Iskustvo velikog broja jedinki tijekom
cjelokupnog ljudskog razvoja učinilo je ljekovito bilje osnovnim elementom u
tradicionalnoj medicini svih naroda i civilizacija. Suvremena znanost u svojim
je istraživanjima potvrdila njegova ljekovita svojstva i djelotvornost. Od bilja
se rade različiti ljekoviti pripravci kao što su:

Sok. Svježa se biljka dobro opere, sitno isjecka, samelje i iscijedi
njezin sok. Takav svježi sok stavlja se na rane ili se pije. Ako se želi sačuvati
kroz duže vrijeme, miješa se s 86-postotnim alkoholom u omjeru 1:1 i drži u
hladnjaku. Sok možemo koristiti i u pripremi masti za kožne bolesti, kao i za
druge pripravake u kombinaciji s medom, vinom i uljem.

Čaj. Napitak koji se priprema od biljaka. Razlikujemo oparak, kada
prelijevamo biljke kipudom vodom te ih ostavljamo poklopljenima neko
vrijeme, i uvarak koji dobivamo kuhajudi ga onoliko koliko je u uputama
navedeno.

Tinktura. Biljka ili njezini određeni dijelovi sitno se isjeckaju, stave
se u bocu, preliju dobrom rakijom jačine oko 40% ili alkoholom (40, 50 ili 7o-

15

postotnim). Tinktura mora tako odstajati od šest dana do tri tjedna s
povremenim protresanjem, nakon čega se procijedi kroz gazu i filter papir te
sprema u tamnu staklenu bocu na hladnom mjestu. Tako pripremljena
tinktura može stajati maksimalno godinu dana. Tinktura se upotrebljava u
kurama, što znači da se određeno vrijeme konzumira pa se napravi kratka
pauza prije druge kure.

Ulje. Priprema se na isti način kao i tinkture, samo što se umjesto
alkohola koristi ulje.

Masti. Za izradu biljnih masti koriste se nezasoljene životinjske
masti koje se otapaju na pari te se u njih stavljaju biljke (svježe ili suhe) po
recepturi.

Med. Staklena posuda s pčelinjim medom ugrije se na 40 stupnjeva
da bi med došao u tekude stanje. Određena svježa ili suha biljka tada se stavi
u staklenku i promiješa. Dobiveni med pohranjuje se na tamnom i suhom
mjestu te se može koristiti kroz duže vrijeme.

16

Sapuni. Oni su anionski tenzidi koji se koriste za pranje i čišdenje
(najčešde ruku). Nalaze se u krutom agregatnom stanju ili u obliku viskozne
tekudine. Sapun se sastoji od natrijevih i kalijevih soli viših masnih kiselina.
Nastaje reakcijom masnoda s jakim lužinama u procesu saponifikacije. Masti
se hidraliziraju pa nastaje mješavina alkalijskih soli, masnih kiselina i glicerol.
U takav sapun često se dodaju boje, mirisi i suha droga.

Prednosti liječenja ljekovitim biljem
Od mnogih vrsta biljaka koje rastu na našem planetu samo je nekoliko
stotina zanimljivo u gospodarskom pogledu, osobito u dobivanju sirovina za
farmaceutske proizvode. U posljednje vrijeme prednost se daje uzgoju vrsta
ljekovitih i aromatičnih biljaka čiji su biološki aktivni sastojci osnovne
sirovine za proizvodnju mnogih lijekova, kozmetičkih pripravaka i aroma za
prehrambene proizvode. Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije u
ljekovito se bilje ubrajaju one biljne vrste čiji jedan dio ili više njih sadrže
biološki aktivnu tvar koja se može koristiti u terapijske svrhe ili za kemijsko-
farmaceutske sinteze.
Ljekovito bilje sadrži različite spojeve, a neki od njih imaju određeni učinak,
dok mnoge djeluju u suglasju. Neke stimuliraju, druge umiruju. Neke najviše
djeluju na određene dijelove organizma; maslačak na jetru, glog na srce i
cirkulaciju, druge na opdu dobrobit i pomažu da se bolje nosimo sa
svakodnevnim problemima.
Do ubrzanog povratka prirodi dovela je i činjenica da mnogo toga što
jedemo, pijemo i udišemo, ili s čime opdenito dolazimo u doticaj, čini veliku
štetu našem zdravlju. Svatko kome je stalo do osobnog zdravlja pokušat de
svoje tegobe otkloniti prirodnim liječenjem. Ljekovite tvari iz ljekovitog bilja
pravilno kombinirane i korištene, nemaju samo ljekovito djelovanje, nego
dovode u ravnotežu cijelu harmonalnu sliku organizma. Zdravstvene tegobe
i bolesti razlikuju se i potrebno je procijeniti kada de se potražiti službena
medicina, odnosno alternativni pristup. U liječenje službene medicine
svakako bi trebalo uključiti i ljekovite tvari iz prirode. Ovakva jedna

17

povezanost, ne samo da bi bila moguda, nego bi dovela do izuzetnih
rezultata.
Ljekovito bilje danas je od velike važnosti zbog svojih višestrukih ljekovitih
djelovanja. Jedina je mana prekomjerna konzumacija pripravaka od
ljekovitog bilja. Međutim, reakcija organizma nije ni približno toliko burna
kao što je reakcija na neke proizvode farmaceutske industrije. Baš zbog toga
preporučljivo je okrenuti se prirodi kad god je to mogude.

Što naši stari kažu o ljekovitom bilju?
Čajevi, sapuni, šamponi te mnoge kreme sadržavale su plodove brižno
uzgajanih biljaka. Naši stari iskorištavali bi svaki tračak prirode i sunca. Vrtovi
su im bili prepuni raznog cvijeda, biljaka, povrda. Bilje bi se najčešde koristilo
za čajeve te za pesticide. Cvjetovi kamilice, nevena, sljeza te mnogi drugi
svojim bi ljekovitim svojstvima naše stare branili od bolesti ili liječili
postojedu bolest. Plodovi šipka i livadnog cvijeda (npr. tratinčice) davali bi
snagu i vitamine svima koji su naporno radili na polju. Koprive su bile
najvažniji pesticidi kojim bi se suzbijalo djelovanje štetnih nametnika.
Maslačci su se koristili kao salata, a trputac je oduvijek bio poznat kao
spasitelj kod boli i natečenosti. Kod bolova u trbuhu te jakih upala nosa
najviše im je pomagao čaj od kamilice koji bi pri jakim prehladama služio kao
inhalator. Mirisni bazgini cvjetovi koristili bi se u pripravi čajeva i sokova.
Ljekoviti pripravci biljnog podrijetla bili su korisni našim starima, a kudne
ljekarne ispunjene iznimno kvalitetnim proizvodima kojima teži moderan
čovjek. Njihovo znanje i predanost prirodi mnogo su ih puta izvukli iz raznih
bolesti, od onih najmanjih ogrebotina i uboda komarca do težih ozljeda.
Snaga ljekovitog bilja nikako se ne smije zanemariti, nego sve više otkrivati.

18

KRATKI VODIČ LJEKOVITOG BILJA

Bazga

bazak, bazgovina, crna bazga, zova, zovika

Vrlo razgranati grm, rjeđe drvo, koje ponekad dosiže uvis i do 10 m. Stabljika
sadrži rahlu bijelu srčiku. Listovi su nasuprotni, perasti, najčešde
peterodijelni. Cvate od svibnja do lipnja; cvjetovi su blijedožuti, vrlo mirisni,
sitni, udruženi u velike, tanjurasto proširene cvatove. U jesen dozrijevaju
sjajne crnoljubičaste bobice po kojima je ova bazga i dobila ime, za razliku od
crvene bazge, Sambucusracemosa, koja ima žarkocrvene plodove i mnogo je
ljekovitija od crne bazge. Bazga je raširena po cijeloj Europi, a vrlo je česta i
na našim prostorima. Voli plodna, humusna tla, raste po okudnicama, uz
rubove šuma i po živicama.

Ljekovita svojstva i primjena
Cijela je biljka ljekovita pa se skupljaju korijen, kora, listovi, cvjetovi i

plodovi. Međutim, sirova bazga
blago je otrovna pa se prije uporabe
mora dobro termički obraditi
(popariti kipudom vodom) ili
prokuhati. Ipak, najčešde se koriste
cvjetovi koji ne sadrže otrovne tvari,
a beru se u punom cvatu, po suhom
vremenu i suše u hladu. Ljekovite
tvari bazge potiču izlučivanje vode iz
tijela, stoga je bazga najprimjereniji
lijek za mršavljenje. Bazga čisti krv, a
potpuno i očisti želudac od raznih
suvišnih kiselina; pojačanim
znojenjem liječi reumu, gripu i
vrudicu; ublažuje žeđ i proljev, liječi pečenje u očima ili na drugim mjestima,
a primjenjuje se i kod ugriza pasa. Poznato je da bazga jača obrambene
snage organizma pa se koristi i kao preventivni lijek.

19

Breza

Listopadno drvo, visoko i

preko 20 metara, s

karakterističnom bijelom

korom, koja se odlupljuje

u krugovima. Grane su joj

visede, a listovi su

trokutasto jajasti,

dvostruko nazubljenog

ruba. Cvate prije listanja,

od travnja do svibnja,

cvjetovi su sidušni,

združeni u muške i ženske

veze. Breza raste na

plitkim i siromašnim tlima, na šumskim krčevinama, a mnogo se uzgaja i u

perivojima i dvoredima.

Ljekovita svojstva i primjena

Čaj od listova pomaže u izlječenju bolesnih organa, odnosno sprječava
njihovo oboljenje jer primarno stradaju od nakupljanja svišne vode u
organizmu. Čaj od brezinog lišda ne treba često piti jer ima i drugog
ljekovitog bilja sa sličnim djelovanjem na izlučivanje urina, ali se brezin čaj
preporučuje za rastvaranje bubrežnih kamenaca i njihovo bezbolno
izlučivanje. Brezino lišde koristi se vrlo uspješno i za lječenje kožnih bolesti,
lišajeva, uklanja bjelančevine u mokradi i čisti krv. Čaj od brezinog lišda i resa
pojačava izlučivanje mokrade, odstranjuje kiselinu iz organizma te liječi
groznicu, reumatske bolesti i vodenu bolest.

20

Divlja jagoda
crvena jagoda, fragula, jagodnjak, jagodnjača, pozemljuša, troskva

Trajna biljka koja se razmnožava vriježama, listovi su na peteljkama i

trostruko su perasti. Listidi

su gotovo jajoliko okrugli,

nazubljeni i dlakavi.

Pravilni bijeli cvjetovi na

dugim su drškama, dok su

sočni plodovi crvne boje.

Cvate od travnja do lipnja.

Šumska jagoda vrlo je

uobičajena i poznata biljka

te raste gotovo svuda na

šumskim čistinama,

proredama, padinama i

šumskim livadama.

Ljekovita svojstva i primjena

Od svibnja do srpnja ubiru se listovi ili čitav nadzemni dio biljke bez cvjetova.
U pučkoj medicini sabire se i korijen, i to ili u rano proljede ili u kasnoj jeseni.
Nekod toliko cijenjena biljka pala je u novije vrijeme gotovo potpuno u
zaborav. Jagode bi trebali osobito redovito uzimati oni koji boluju od
jetrenih bolesti i osobe koje imaju osipe uzrokovane bolesnom krvi. Čaj od
listova šumske jagode pospješuje izlučivanje mokrade i steže. Kura s
jagodama može se dodatno primijeniti i kod oboljenja bubrega ili uključiti u
dijetnu hranu šedernih bolesnika, protiv crijevnih bolesti, pospješuje stolicu i
jača cjelokupni organizam. Sok od jagoda djeluje, kao i sok od malina,
osobito dobro kod napuhnutih osoba. Listovi šumske jagode vrlo su ljekoviti
i prikladni za stavljanje u rakiju. Razrjeđenom rakijom nakon močenja listova
često se ispiru usta, što je dobro protiv gnojne upale usta. To ispiranje usta
treba primijeniti i kod krvarenja zubnog mesa i lošeg zadaha iz usta.

21

Divlja mrkva
divlja šargarepa, divlji korijen, stidak

Od 50 do 80 cm visoka dvogodišnja
štitarka s tankim bjelkastim i vretenastim
korijenom, poput mrkve koju poznajemo
i koristimo, samo sa slabije razvijenim
korijenom. Divlja mrkva raste kod nas u
više oblika, a vrlo je česta po neplodnim,
suhim, ali i vlažnim livadama i poljima.
Često prekriva velike površine pa je u
ljetnim mjesecima najuočljivija od svih
štitarki po svojim bijelim štitastim
cvatovima. Aromatične listove i korjenje
divlje mrkve upotrebljavalo je kao povrde
siromašnije stanovništvo nekih područja
Dalmacije. Listove je bolje upotrebljavati
kao začin ili pomiješane s drugim
povrdem.

Ljekovita svojstva i primjena
Listovi su prilično aromatični i mogu se koristiti naročito u proljede, rano
ljeto i od jesenjih naknadnih izdanaka za pripremanje juha i variva, sami ili
pomiješani s drugim divljim povrdem kojem daju okus začina. Dok je mlad,
korijen se može koristiti za jelo svjež ili kuhan, a poslije kao začin, naročito u
juhama.

22

Divlji kesten

Drvo divljeg kestena doseže visine od 20 do 30 metara. Ima veliku, gustu,
lisnatu krošnju. Kora mu je ispucana i
smeđe boje. Na debelim se granama
razvijaju u travnju i svibnju velik sjajni
pupovi. Zaštideni ljuskama od zimske
hladnode, u unutrašnjosti pupova
razvijaju se listovi i cvjetovi, lijepi,
simetrični, bijelo, žuto i ružičasto
pjegavi. Plod je bodljikav tobolac s 1 do
4 vrlo velike sjajno-smeđe sjemenke.

Ljekovita svojstva i primjena
Ljekoviti dijelovi biljke su: cvjetovi koji
se sabiru u svibnju, kora te zreli
plodovi koji se skupljaju u rujnu i listopadu. Plodovi divljeg kestena nisu
jestivi. Divlji kesten upotrebljava se za izradu preparata, prvenstveno za
liječenje venskih oboljenja, prije svega proširenih vena, hemoroida,
tromboflebitisa i dr. Sjeme divljeg kestena koristi se za dobivanje škroba iz
kojeg se nakon hidrolizacije u šeder i fermentacije šedera može dobiti
alkohol ili mliječna kiselina. Saponin izoliran iz sjemena može se koristiti za
pranje i njegu kose te izradu drugih kozmetičkih preparata... Uz sve dijelove
biljke koja se koristi, upravo saponin liječi od kožnih bolesti, razrjeđuje krv i
čini je manje ljepljivom.
Još jedan ekstrakt sjemena divljeg kestena, odnosno njegov glavni sastojak-
escin, jača tonus venskih krvnih stijenki, smanjuje njihovu propustljivost i
nagomilavanje tekudine u tkivima (otečenost), djeluje protuupalno i ubrzava
krvotok, što sprječava zastoj u venama.

23

Hrast
hrast kitnjak i hrast lužnjak
Obje vrste su listopadno drvede, međusobno dosta slične, ljekovite i
pripremaju se jednako. Hrastovi mogu narasti i do 40 metara. Kora je u
mladog hrasta glatka, a kad ostare, karakteristično raspuca. Listovi su
nesimetrično i krpasto izverugani. Cvjetovi su sitni i neugledni, a ubrzo
nakon cvatnje listaju. Plod je žir, ima kapicu i dozrijeva početkom jeseni.
Navedeni hrastovi rastu po čitavoj Europi, pa tako i kod nas.
Ljekovita svojstva i primjena
U ljekovite svrhe upotrebljava se kora
hrasta, listovi i plodovi. Kora se skida s
hrasta u proljede, i to s mladih grana,
dok je još neraspucala, suši se, ali je
najučinkovitija svježa. Hrast zbog velike
količiine tanina liječi i pomaže kod
krvarenja, bolesti vena, ispucale kože,
hemeroida, gnojnih rana, ekcema,
čireva i potkožnih čireva, angine, upale
ždrijela, čira na želucu i crijevima,
proljeva, povradanja i crijevnih fistula
pomaže zadržavanju mokrade, veže otrove i izbacuje ih iz organizma.

24

Jaglac
jagorčika, rani jaglac, ljekoviti jaglac, pravi jaglac

Zeljasta trajnica, s oko 6 cm dugim podankom i gustim obraslim korjenjem.
Listovi su u prizemnoj rozeti, duguljasti, prema bazi se sužuju. Cvate u ožujku
i travnju, cvjetovi su izrazito žute boje i mirišu po medu, skupljeni su na vrhu
uspravne, bezlisne stabljike. Ljekoviti jaglac omiljena je proljetnica, raste po
livadama i travnjacima u brdskim područjima.

Ljekovita svojstva i primjena

U ljekovite svrhe sabire se prvenstveno korijen, ali i cvjetovi. Ubrani cvjetovi
stave se jedan dan na sunce, potom se
suše tri tjedna u hladu i konačno još pet
sati na suncu. Time se čuva njihova lijepa
žuta boja. Korijen se vadi u rujnu, dobro
se opere i suši u hladu. Jaglac je
izvanredan lijek, prvenstveno protiv kašlja,
ali se njime liječi i niz drugih bolesti -
glavobolja uzrokovana neurozom, najbolji
je lijek za živce i nesanicu, otkanja
sklonost moždanom udaru, jača srce i vrlo
dobro djeluje kod upale srčanog mišida,
pojačava rad bubrega, odstranjuje

kamence iz mjehura, izbacuje mokradu i štetne tvari iz organizma, čisti krv,
uklanja iz tijela otrove, pročišdava dišne organe, izbacuje nagomilanu sluz iz
tijela.

25

Kamilica
Kamilica je jednogodišnja biljka s razgranjenom stabljikom visine 20 do 50

cm. Listovi su dvostruko prstasto
rascijepljeni s uskim končastim
listidima. Cvjetna stabljika je brazdasta
i na vrhu šuplja. Raste na zapuštenom,
neplodnom zemljištu, poljima i uz
putove. Cijenjena je biljka u širokoj
populaciji.

Ljekovita svojstva i primjena
Za lijek se skupljaju cvjetovi i listovi.
Kamilica je jedno od najboljih ljekovitih
sredstava za žene i djecu. Koristi se u liječenju razdražljivosti, preosjetljivosti,
reumatizma, kostobolje, unutarnjeg nemira, nesanice, duševne klonulosti,
premorenosti i sl.
Korisna je kod svih oboljenja želuca i crijeva: grčeva u želucu, upale debelog
crijeva, proljeva, nadutosti želuca, kod viška želučane kiseline. Korisna je u
liječenju bubrega, jetre i žuči. Dobra je i za ispiranje i pripremanje obloga
kod bolesti oka te raznih kožnih bolesti.

26

Kopriva

Kopriva je trajnica koja je najčešde visoka do 1,5 m. Iz puzavog korijena
izbijaju usprave stabljike sa nasuprotnim
listovima, srcolikim i nazubljenim, obraslim
kratkim dlačicama kao što je i stabljika. U tim
dlačicama krije se tajna koprivina žara; pri
dodiru ispuštaju histamin i mravlju kiselinu
koja peče. Kopriva cvate od svibnja do rujna
sitnim zelenim cvjetidima koji su smješteni
na resama koje za tu svrhu izrastu ispod
pazuha listova. Doba njene cvatnje blago
varira od podneblja, temperature i vlage, ali
ono što je bitno jest činjenica da de onaj njen
poznati „miris“ u hrani ili čaju biti puno
manje izražen ako koprivu berete (puno)
prije cvatnje, a osobito prije sjemena.

Ljekovita svojstva i primjena

Kopriva sadrži izrazito puno minerala, a u
prvom redu jako puno željeza i to onog biorazgradivog koje organizam može
iskoristiti (za razliku od onog koje se ne može apsorbirati, a najčešde je u
tabletama). Kopriva sadrži i obilje kalija (zajedno sa maslačkom je najvedi
izvor tog minerala), što je posebno važno za ljude koji su na diureticima te za
ljude koji imaju migrene i druge oblike spazma. Bogata je i velikim
količinama kalcija, magnezija, natrija, fosfora, magnana, bora, provitamina
A, vitamina B2, C i K. Osim obilja minerala i vitamina, ovo čudo od biljke
sadrži i obilje flavonoida, klorofila, enzime, tanine, lecitin, fitosterol, sluzi,
vosak i još mnoštvo drugih tvari koje djeluju blagotvorno na cijelo tijelo.
Ljekoviti su svi dijelovi. Kopriva blago pospješuje rad gušterače i izlučivanje
inzulina pa tako smanjuje šeder u krvi, dobra je kod tegoba respiratornog
sustava, potiče cirkulaciju krvi. Nadalje, čisti krv, njezin čaj smiruje upale
kože i sluznice, pospješuje rad bubrega, pomaže kod vrtoglavica i slabosti,

27

izlučuje vodu i mokradu iz tijela, pomaže kod urinarnih infekcija, opdenito
jako povoljno djeluje na cjelokupni imunitet tijela (bilo da je riječ o virusnim,
bakterijskim, gljivičnim ili alergološkim poremedajima). Kopriva opdenito
popravlja krvnu sliku i na taj način regenerira organe do kojih dolazi ta
„nova“ krv, djeluje i na genitalne organe, a posebno je poznata njena
upotreba kod tegoba s prostatom.

28

Lijeska

Lijeska je obično grm visine od 3-8m, a može narasti i do 15m. Listovi su
zaobljeni 6-12 cm dugi i široki, s mekanim dlačicama s obje strane. Cvijeta

veoma rano u proljede, prije listanja.
Cvjetovi su jednodomni, grupirani u
karakterističnu resu, a oplođuju se uz
pomod vjetra. Muški cvjetovi su tamno
žuti, dugi od 5-12 cm, dok su ženski
veoma mali. Plod lijeske je lješnjak.
Plodovi se formiraju u grupama od 1-5, a
svaki plod ima male listove u koje je
obavijeno 3/4 ploda. Lješnjak je sferičnog
do ovalnog oblika, 15-20 mm dug i 12-20
mm širok. Neke kultivirane sorte mogu
dati i vede plodove. Kada sazriju, oko 7 do 8 mjeseci nakon oprašivanja,
ispadaju iz ovoja.

Ljekovita svojstva i primjena

Za lijek se koriste list, kora i plod. Biljno ulje lijeske preporučljivo je koristiti
iz dvaju razloga: vrlo brzo se upija u kožu te na taj način omogudava
eteričnim uljima da što prije prodru u organizam i započnu sa svojim ciljanim
djelovanjem i zato što učvrščuje kapilare, potiče regeneraciju stanica,
pospješuje cirkulaciju. Ulje se prvenstveno preporučuje u dermalnom
korištenju zbog svog izuzetnog djelovanja na kožu. Vrlo se brzo upija i ne
ostavlja masan trag na koži, djeluje adstringentno i potiče cirkulaciju u koži.
Iz tog razloga ulje ove biljke pravi je izbor kod njege masne i mješovite kože.
Primjenjuje se i kod strija, ožiljaka i celulita. Lijeska se koristi i kod raznih
infekcija. Ako se radi o snažnijim infekcijama, mogu se dodati i fenolna ulja
(timijan timol, primorski vrisak), ali uz veliki oprez zbog njihova snažnog
djelovanja.

29

Lipa

sitnolisna lipa, lipac, lipolist, lipa velelista, zimska lipa

Lipa je veliko drvo čije stablo doseže visinu od 25 do 30 metara, a starost i
do nekoliko stotina godina. Cvjetovi lipe su mali, zelenkastožute boje,
ugodnog mirisa i grupirani u kitama. Cvjetanje traje dva do tri tjedna, a
nekad se dogodi da prođe i za pet do šest dana. U usporedbi s bagremom
mnogo je nepouzdanija. U našim krajevima rastu bijela ili srebrna lipa
(Tiliatomentosa), velikolisna lipa (Tiliagrandifolia) i sitnolisna lipa
(Tiliaparvifolia). Uvrijeme cvjetanja zahtijeva od vjetrova zaštidena zemljišta
s dosta vlage ili nešto kiše.

Ljekovita svojstva i primjena

Za lijek se sabire cvijet s pricvjetnim listovima (ako je lijepe zelene boje).
Inače se beru samo cvjetovi u vrijeme kada su se otvorili i prije nego što
ostare i promijene boju. Suše se u hladu, na prozračnom mjestu, najbolje na
tavanu. Sabrani cvjetovi sušenjem moraju zadržati svoju prirodnu boju i

ugodan miris. Miris cvjetova je
poput meda, ali se sušenjem gotovo
potpuno izgubi. Okus je slatkast i
sluzast. Listovi se sabiru do sredine
lipnja, dok se plodovi sabiru od
sredine kolovoza pa do rujna. U
ljekovite se svrhe rabi lipov čaj i
ugljen dobiven od lipovog drveta.
Posebno je ljekovit lipov čaj, koji
izaziva znojenje, što je osobito
preporučljivo kad se radi o prehladi.
Također jača obrambene snage
organizma protiv prehlada pa je sjajan za djecu. Možemo navesti niz bolesti i
tegoba kod kojih se primjenjuje lipa -osim znojenja pojačava i mokrenje te
pomaže u izbacivanju štetnih tvari iz organizma; čisti dišne putove, otvara
pore na koži, umiruje živce i donosi miran san.

30

Maslačak
gorko zelje, radič, žutinica

Maslačak je rod porodice glavočike.
Obično se nalazi u krajevima s umjerenom
i hladnom klimom. Pojavljuje se na
livadama, parkovima, vrtovima, uz putove
i živice. Uspijeva i u visokim planinama, ali
ondje mu je rozeta mnogo manja. Izgled
biljke se uvelike mijenja ovisno o staništu.
Maslačak je zeljasta trajnica s nazubljenim
listovima u prizemnoj ružici iz koje se diže
šuplja stabljika s jednom žutom cvjetnom
glavicom na vrhu. Čitava biljka ispunjena je
bijelim mliječnim sokom. Korijen je
vretenast i u gornjem dijelu razrastao. Cvate od travnja do listopada. Nakon
cvjetanja pojavljuje se sjeme, poredano kao zračna lopta, s mnogo sjemenki
koje se šire pomodu vjetra.

Ljekovita svojstva i primjena
Cijela je biljka ljekovita, što je poznato od davnina pa se spominje da su ga u
poganska vremena koristili kod vračanja. Korijen iskapamo u rano proljede,
listove beremo prije cvatnje, a cvjetne stabljike i glavice u vrijeme cvatnje.
Maslačak obiluje mnoštvom vitamina C i mineralima. Pomaže i liječi mnoge
bolesti: čisti oči i bistri vid, čisti krv, pospješuje izmjenu tvari., djeluje na
jetru i bubrege (i čisti ih od kamenca), potiče znojenje, jača organizam, liječi
osipe i druge kožne bolesti, pomaže kod reume, prsne i trbušne bolesti, kod
šederne bolesti te u pročišdavanju sluznice dišnih i probavnih organa.

31

Neven
kalendula, prstenčac, bilec, ognjac, vrtni ognjač, zimorod, žutelj

Neven, jednogodišnja ili rjeđe
dvogodišnja zeljasta biljka iz porodice
glavočika, visine od 30 do 50 cm,
razgranate, uspravne i dlakave
stabljike, dlakavih i duguljastih listova.
Cvate od lipnja do listopada. Cvjetovi
su narančastožuti, sklopljeni u lijepe,
velike glavice. Neven je vrtna biljka
koju uzgajamo kao krasnicu, ali sve
više i kao ljekovitu biljku. U primorju
raste i divlji neven (Calendulaarvensis)
čije su glavice znatno sitnije. On se

uglavnom ne rabi u ljekovite svrhe.

Ljekovita svojstva i primjena

U ljekovite se svrhe rabe cvjetne glavice. Beremo ih kada se cvjetovi posve
rascvatu, po suhu i sunčanu vremenu. Brzo se suše na zraku, nikako na
umjetnoj temperaturi. Osušene glavice rabimo ili cijele ili od njih odvajamo
samo jezičaste, obodne cvjetove, koji izgledaju kao latice, ako se cijela
glavica promatra kao cvijet. Također se rabe i listovi, najbolje svježi.
Nevenom liječimo niz bolesti - gnojne rane i opekotine, bradavice, kurje oči,
različite kožne bolesti, opekotine, nategnuda mišida, krvne podljeve, slabost
jetre i slezene, probleme sa žudi. Pospješuje stvaranje i izlučivanje žudi, liječi
crijevne i želučane bolesti, pročišdava krv, ragulira menstruaciju, dobro
djeluje i kod kanceroznih oboljenja.

32

Osjak
poljski osjak, obični osjak
Dvogodišnja vrlo bodljikava biljka, 60-150 cm visine, s vretenastim
korijenom. Stabljika je uspravna, bodljikava, u
gornjem dijelu razgranata. Listovi su perasto
razdijeljeni i posuti bodljikavim dlakama.
Purpurno crvene cvjetne glavice razvijaju se
pojedinačno na vrhu ogranka i duge su 3-5cm.
Listidi imaju na vršku bodljiku. Biljka cvate od
srpnja do listopada. Raste u šikarama, uz
putove, na zapuštenim travnjacima, uz rijeke i
rubove šuma.
Ljekovita svojstva i primjena
Ljekoviti su svi dijelovi biljke. Osjak liječi jetru,
žuč, žuticu, zaustavlja unutamja i vanjska
krvarenja, izbacuje crijevne nametnike, bolove u
križima, ubode insekata, uklanja perut na glavi.

33

Pludnjak
džigeričnjak, medunica, kudravac ili zdravilna plučnica

Zeljasta trajnica s čvrstim podankom iz kojeg
vrlo rano u proljede, ved u ožujku i travnju,
izraste stabljika s listovima i cvjetovima. Listovi
pludnjaka su srcoliki, s gornja strane s bijelim
pjegama. Mladi cvjetovi u mladosti su izrazito
ružičasti, a kasnije postaju ljubičasti i plavi te su
vrlo često u zajedničkom cvatu istovremeno
raznobojni cvjetovi. Korijen je valjkast i
razgranat. Pludnjak je široko rasprostranjena
biljka. Nalazimo je često po sjenovitim listopadnim šumama, živicama i
krčevinama, uz šumske putove i po šumskim čistinama.
Ljekovita svojstva i primjena
Ljekoviti su nadzemni dijelovi biljke. Beremo ih u vrijeme cvatnje i sušimo na
zraku i u sjeni. Ljekovita svojstva pludnjaka poznata su još od davnina, a u
stara vremena vjerovalo se da biljka svojim izgledom upuduje i na svoja
ljekovita svojstva; u tom smislu bijele pjege po listovima pludnjaka ukazuju
na to da je on ljekovit za pludne bolesti. Naravno, radi se o slučajnosti, iako
je pludnjak zaista prvenstveno poznat kao vrlo učinkovit lijek za različite
bolesti dišnih organa. Pludnjak sadrži mnoge korisne tvari kao što su
alantoin, resin, flavonoidi, kemferol, željezo, kalcij, tanin, eterično ulje,
vitamin C... Pludnjakom se liječi niz oboljenja — akutni i kronični bronhitis,
promuklost, emfizem, upala ždrijela, „katar“ kašalj kod pušača, grlobolja,
proljev i bolesti mjehura.

34

Bijeli sljez
ljekoviti bijeli sljez, pitomi sljez, veliki sljez

Bijeli sljez trajna je biljka s jakim i razgranjenim mesnatim korijenom bijele
boje. Iz korijena izbijaju najprije
zeleni, okruglasti i ne pusteni listovi, a
tek nakon toga do 2 m visoke
stabljike s dosta velikim i naboranim
listovima. Listovi su trokutasti, debeli
i s obje strane proviđeni prstenastim
dlakama, srebrnastosive ili sivozelene
boje. Veliki svijetlocrveni do bijeli
cvjetovi dolaze u nakupinama u
pazušcima listova. Plodovi su slični
kao i kod crnog sljeza s razlikom što je
vanjska čaška kod bijelog sljeza
sastavljena iz mnogo ovršnih listova
(šest do devet) dok se kod crnog sljeza sastoji od samo dva do tri. Cvate od
lipnja do kraja kolovoza. Može ga se pronadi na vlažnim tlima i poplavljenim
područjima.

Ljekovita svojstva i primjena

Ljekoviti su svi dijelovi sljeza; listovi, cvijet i posebno korijen. Listovi se ne
smiju sabirati u proljede, nego načelno tek nakon cvatnje, jer za vrijeme tra-
janja rasta i cvatnje imaju najmanji sadržaj biljne sluzi. Cvijet se ubire dok
cvjeta, a korijen u rano proljede ili nakon cvatnje. Sljez je ljekovit kod slabosti
pluda, a također i grčeva u trbuhu, kod prehlada i pludnih bolesti, opekotina,
upale mokradnih i spolnih organa, oštedenja bubrega, upala kože, očiju i
krajnika…

35

Stolisnik

hajdučka trava, hajdučica, sporiš, kostrijet, romonika, ranjenik, vražja
kopriva, petrovsko cvijede

Stolisnik je biljna vrsta iz obitelji glavočike.
Znanstveni naziv nosi po starogrčkim
mitološkim junaku Ahileju, koji je prema Ilijadi
stolisnikom liječio svoje rane. Zeljasta trajnica s
rozetom prizemnih listova između kojih se
razvija uspravna nerazgranata stabljika, visoka
do 50 cm. Listovi su višestruko perasto
razdijeljeni u sitne isperke pa otuda i narodni
naziv za tu biljku, stolisnik. Cvate od lipnja do
kasne jeseni; cvjetovi su sidušni, bijeli i žuti
zajedno združeni u male glavice, a potom u
široki gronjasti cvat na vrhu svake stabljike.
Cijela biljka obiluje vrlo jakim gorkim tvarima i
eteričnim uljem posebnog mirisa. Stolisnik je vrlo obična biljka, česta u
našem okolišu. Raste po livadama i travnjacima, kako u primorskom
području, tako i u unutrašnjosti, od nižih do brdskih područja.

Ljekovita svojstva i primjena

U ljekovite se svrhe beru listovi i vršni dijelovi stabljike zajedno s cvjetovima;
beru se u vrijeme cvatnje, vežu u snopide i suše obješeni na sjenovitome
mjestu. Stolisnik je izuzetno ljekovita biljka. Liječi sve ženske bolesti;
klimakterične smetnje, neredovite menstruacije, unutarnji nemir, tumore na
maternici, bolove u donjem dijelu trbuha, upalu jajnika, spuštenu maternicu,
mokrenje u krevet, miome i bijelo pranje. Njime se liječi ili pomaže kod
liječenja upale živaca na rukama, bolne navale krvi u glavu, vrtoglavice,
mučnina, smetnji s cirkulacijom krvi, suženja krvnih žila, unutarnjih
krvarenja, tegoba s unutarnjim organima, angine pektoris, reume, loše
stolice i hemoroida; izbacuje žučne, bubrežne i mokradne kamence i pijesak,
a pomaže i kod raka pluda.

36

Tratinčica
Na 4-15 cm visokim stapkama nosi u
sredini žute a na rubu bijele ili
crvenkasto-bijele cvjetne glavice, oko 15,
iznimno do 30 mm široke. Involukrum je
polukuglast, složen u dva reda od
duguljastih dlakavih listida. Listovi su
lopatičastog ili jajastog oblika, s jednom
provodnom žilom u sredini, nepotpuno i
nejasno nazubljeni. Postupno se suzuju u
peteljku, a svi su složeni u prizemnu
rozetu. Roške su jajaste, glatke, do 1.5 mm duge, bez kunadre. Cvate skoro
cijelu godinu, od ranog proljeda do zime. Tratinčica je vrlo rasprostranjena
biljka. Nalazimo je po livadama, travnjacima, čistinama i uz putove.

Ljekovita svojstva i primjena
U tratinčice su ljekoviti nadzemni dijelovi biljke, koje beremo u vrijeme
cvatnje. Odvojeno beremo cvjetove i listove i sušimo ih u sjeni. Tratinčica
jača mokradni mjehur, čisti krv i pluda, liječi upalu pluda, unutarnje povrede,
proljeve, unutarnju temperaturu, rane, kožne osipe, smanjuje upalu i
gnojenje.

37

Trputac
bokvica, uskolisni trputac, ženski trputac
Trputac je trajnica, sa svim listovima sakupljenim u prizemnoj rozeti. Listovi
su glatki, široki te dugi oko 5-10 cm. Iz listova izbijaju bezlisne stabljike s
dugim cvatovima sastavljenim od sitnih cvjetova.
Osim uskolisnog trputca, u ljekovite svrhe se rabi i širokolisni (muški)
trputac, ali pretežno za vanjsku primjenu jer ga je teško pronadi na čistom
mjestu.
Ljekovita svojstva i primjena
Ljekoviti su listovi i sjeme. Listove je najbolje brati prije cvatnje, a sjeme
skupljamo kada je zrelo. Trputac je odlično sredstvo protiv kašlja, a opdenito

i kod ostalih pludnih i bronhijalnih
bolesti. Liječi slabokrvnost i opdu
bljedunjavost, trombozu, kurje oči,
ubode insekata, osip i lišajeve, bolove i
probadanja u ušima i dr. Osim toga,
otkriveno je da pojedine tvari u njemu
djeluju protubakterijski.

38

Vodopija
cikorija, goluguza, kažiput, konjska

trava, konjogriz, radid, sunčevo
cvijede

Cikorija je višegodišnja zeljasta
biljka koja naraste do 1.5 metar.
Ima valjkasto-vretenasti korijen,
izvana žudkast, iznutra bijel.
Stabljika je duga, čvrsta i
razgranata. Listovi su duguljasti,
grubo nazubljeni, suženi u dršku,
sliče listovima maslačka. Cvijet
biljke je svijetloplave boje, s
ljubičastim prašnicima koji imaju
svijetliji vrh. Okus listova i korijena
biljke je gorak, stoga se često
miješa s drugim biljem.

Ljekovita svojstva i primjena

Svi dijelovi biljke su ljekoviti. Vodopija kao lijek se koristi za liječenje bolesti
kao što su bolesti bubrega i slezene, bolesti jetre.
Čaj od Vodopije kao lijek se koristi i kod loše probave, za jačanje želuca, za
lučenje žuči i mokrade, protiv akni depresije, artritisa i slabosti srca, za
snižavanje temperature…

39

40

ISTRAŽIVANJE

41

UVOD

Istraživanje o primjeni i navikama korištenja ljekovitog bilja u prošlosti
provedeno je u studenom 2011. godine. Istraživanje su provodili učenici
Srednje škole Zlatar, a njihovi su ispitanici bili bake, djedovi, susjedi i drugi
sugrađani starije dobi. U istraživanju je sudjelovalo ukupno 192 ispitanika u
dobi od 52 do 89 godina.
Instrumentarij je činio upitnik izrađen posebno u svrhu ovog istraživanja.
Upitnik se sastoji od pitanja o učestalosti korištenja biljaka u kojima su
ispitanici davali procjene od „nikada“ do „često“ te otvorenih pitanja u
kojima su opisali svoja iskustva i namjenu korištenja ljekovitih biljaka.
Prikupljeni podaci obrađeni su kvantitativnom i kvalitativnom analizom te su
prikazani u nastavku teksta.

REZULTATI

Upotreba ljekovitog bilja u prošlosti i danas
Naše smo ispitanike pitali u kojoj su mjeri u prošlosti (za vrijeme svoje
mladosti) upotrebljavali ljekovito bilje u održavanju zdravlja i njezi te koliko
ga danas koristes istom svrhom.

Grafički prikaz 1: Učestalost primjene biljaka u prošlosti i danas

80%

60% 58% 47%
40% 19%

40%

20% 15% 8% 8%
5%

0%

Nikada Rijetko Često Svakodnevno

U prošlosti Danas

42

Iz grafičkog je prikaza vidljivo da postoje određene razlike u učestalosti
korištenja ljekovitih biljaka u svakodnevnoj njezi i održavanju zdravlja u
prošlosti i danas. Samo 5% ispitanika nije u prošlosti nikada koristilo
ljekovite biljke, dok ih danas nikada ne koristi čak 15%. Više od polovice
ispitanika (58%) navodi da danas rijetko koristi ljekovito bilje, a u prošlosti
njih 40%. Smanjio se i broj ispitanika koji često koriste biljke (sa 47% na
19%), dok je broj ispitanika koji svakodnevno koriste biljke jednak u prošlosti
i danas.
Dobiveni rezultati nisu nas začudili, a razlozi su vjerojatno mnogobrojni.
Jedan od njih sigurno je razvoj farmaceutske i kozmetičke industrije, što nam
omoguduje da brzo i u svakom trenutku dođemo do brojnih pripravaka za
sve naše potrebe i probleme. Osim toga, danas se ubrzano živi, a ljudi sve
manje borave u prirodi te ne dolaze u doticaj s biljkama i nemaju vremena
prolaziti cjelokupan proces - od upoznavanja, skupljanja, spremanja i obrade
biljaka te na kraju pripreme različitih pripravaka.

Koje se ljekovito bilje najviše koristilo u našim krajevima?
Naši su nam ispitanici rado nabrojali neke od biljaka koje su koristili u svojoj
mladosti, a neki ih koriste i danas. U Grafičkom prikazu 2. prikazane su biljke
i broj ispitanika koji su naveli te biljke. Vidljivo je da je kamilica najviše
korištena biljka, a iza nje slijede kopriva, bazga, lipa i šipak. U puno manjoj
mjeri navode biljke poput bagrema, ružmarina, limuna, gaveza i kestena.
Nekoliko je ispitanika u malim frekvencijama navelo i druge biljke koje nisu
prikazane u grafičkom prikazu, a to su: kim, krumpir, šljiva, luk, zelje,
preslica, trputac, hren, cikla, hrast, šparoga, podbjel, bor, lan, imela, peršin,
kukuruz, komorač, dunja, mrkva, ljiljan, matičnjak, jagode, lavanda, lovor,
aloevera, švedska gorčica, paprat, melisa, čičak, celer, breza, drijen, slak,
maline, jabuka, trešnja, tratinčica.

43

Grafički prikaz 2: Učestalost primjene pojedinih biljaka

kamilica 133
kopriva
86
bazga 82
lipa 77
53
šipak
neven 27
maslačak 25
25
sljez 24
majčina dušica 22
17
kadulja 14
stolisnik 13
13
glog 13
češnjak 12
čuvar kude 11
metvica 8
7
pelin 6
jaglac 6
pludnjak 6
osjak 6
kupina 6
breza 5
ljubičica 5
bršljan 5
gospina trava 5
kesten 5
gavez
limun
ružmarin
bagrem

0 20 40 60 80 100 120 140

44

Za što se koristilo ljekovito bilje?
Ljekovito bilje u prošlosti je imalo široku primjenu u rješavanju zdravstvenih
problema i prevenciji bolesti. Neka od područja primjene koja su opisali naši
ispitanici (s frekvencijom odgovpra) prikazana su u Grafičkom prikazu 3.

Grafički prikaz 3: Područja primjene ljekovitog bilja

prehlada 38
40
kašalj 29
29
probava
30 35
rane 23
22
želudac

upale urološkog trakta 14

dijabetes 13

dišni putevi 12

temperatura 10

upala grla 10

upala uha 9

glavobolja 8

tlak 7

otekline 7
reuma 7

anemija 5

problemi s kožom 5

gripa 5

opekline 4
upala oka 4

nesanica 3

smirenje 3

detoksikacija 2

kruje oči 2

astma 2

bronhitis 2

zubobolja 1

žgaravica 1

0 5 10 15 20 25

45

Iz prikaza je vidljivo da se ljekovito bilje u najvedoj mjeri koristilo za liječenje
bolesti dišnog sustava i problema s probavom, a osim toga i za umanjenje
boli i različitih upalnih stanja, rješavanje kožnih problema i sl. Može se redi
da je primjena bilja u prošlosti bila vrlo široka te su se mnogi problemi
rješavali upravo zahvaljujudi njihovoj ljekovitosti.

Što se izrađivalo od ljekovitog bilja?
Grafički prikaz 4: Pripravci koji su se izrađivali od ljekovitog bilja

čajevi 59 148
sokovi 150 200
masti 23
tinkture 12
oblizi 10
10
med 9
pekmezi 8
3
kreme 3
pripravci za jelo 2
1
melem 1
šamponi 1
kompot 1

kupke
ocat
ulje

0 50 100

Ljudi su u prošlosti u svojim kudanstvima od prikupljenih (ili uzgojenih)
biljaka u najvedoj mjeri izrađivali čajeve. Osim toga, radili su se sokovi, masti
te različite tinkture i oblozi. Neke od recepata za izradu pripravaka naši su

46

ispitanici spremno podijelili s nama (a mi smo ih isto tako spremno
zabilježili) te su oni prikazani u poglavlju koje slijedi.

ZAKLJUČAK

Ovim smo se kratkim istraživanjem željeli podsjetiti kako su nekada ljudi
živjeli te kako su uz pomod prirode i s prirodom brinuli o svom zdravlju.
Željeli smo također podsjetiti sebe, ali i sve čitatelje ovog priručnika, da je
priroda najvedi izvor zdravlja i ljepote te da de to i dalje biti ukoliko budemo
razumno i održivo koristili njene resurse. Uz malo volje, znanja i strpljenja
sami možemo uzgojiti i pripremiti mnogo stvari korisnih za svoje zdravlje.
Najbolji izvor tog znanja upravo su naši preci i njihovo životno iskustvo.
Poslušajmo ih!

47

48

PRIPRAVCI OD LJEKOVITOG BILJA

Recepti dobiveni analizom i obradom «Upitnika za djedove i bake».
Ispitivanje su provodili učenici Srednje škole Zlatar u sklopu školskog
projekta.

49

Nevenova mast

Sastojci i njihova količina: četiri pune šalice nevena (listovi, stabljike i
cvjetovi, a može i samo cvjetovi), pola kilograma nezasoljene svinjske masti,
pčelinji vosak
Uputa za pripremu: Zagrijati i popržiti sve sastojke, te ostaviti da odstoji 24
sata. Drugi dan malo zagrijati i dodati pčelinji vosak veličine manjeg graha.
Sve procijediti kroz lanenu krpu u čiste posudice.
Primjena:
Koristi se za opekline i upalne procese na koži. Pomaže kod ispucale kože i
nožnih gljivica

Čaj od nevena

Sastojci i njihova količina: sušeni cvjetovi od nevena, kipuda voda.
Uputa za pripremu: posušene cvjetove nevena preliti s kipudom vodom,
nakon toga pokriti posudu u kojoj se cvjetovi nalaze. Ostaviti par minuta da
odstoji, zatim procijediti.
Primjena: topao oblog natopljen čajem na rani ili posjekotini zaustavlja
krvarenje i ubrzava cijeljenje

Ulje od nevena

Sastojci i njihova količina: suhe latice nevena, maslinovo ulje, staklenka,
gaza
Uputa za pripremu: suhe latice nevena staviti u staklenku. Zaliti ih
maslinovim uljem. Važno je da su latice prije stavljanja u posudu suhe i
potpuno prelivene uljem jer bi u protivnom moglo dodi do pojave plijesni.
Smjesu ostaviti da odstoji dva tjedna, zatim ju procijediti kroz gazu.
Primjena: ulje pomaže kod osipa i opekotina izazvanih suncem

Med od maslačka

Sastojci i njihova količina: 500 cvjetova maslačka, 2 naranče, 2 limuna, 2
litre vode, 3 kg šedera
Uputa za pripremu: Cvjetove namočiti u vodi i ostaviti 24 sata.

50

Nakon 24 sata tekudinu procijediti. U tekudinu dodati limun i naranče
narezane na ploške. Sve zajedno kuhati pola sata.
Nakon toga izvaditi naranče i limun. U procijeđenu tekudinu staviti šeder te
kuhati još sat ili dva, tj. do željene gustode. Vrudi sirup uliti u staklenke.
Primjena: lijek za bronhitis, kašalj i pluda

Sok od crnog grožđa

Sastojci i njihova količina: 3 kg izgnječenog grožđa, 4 dg limunske kiseline,
voda
Uputa za pripremu: izgnječeno grožđe i limunsku kiselinu dodati u vodu i
ostaviti 24 sata da odstoji. Drugi dan malo zagrijati i procijediti. Dodati
onoliko šedera koliko je litara soka ispalo. Zagrijati i obrati pjenu. Sok staviti
u vrude flaše koje se prethodno zagriju u pednici.
Primjena: koristi se za regulaciju krvnog tlaka. Sprječava srčani ili moždani
udar

Kesten u rakiji

Sastojci i njihova količina: litra rakije, nekoliko divljih kestena
Uputa za pripremu: u litru rakije (može i manje) staviti nekoliko divljih
kestena prerezanih na nekoliko komada. Ostaviti da odstoji nekoliko dana.
Mazati noge, ruke, leđa ili bilo koji drugi upaljeni dio tijela.
Primjena: liječi upalu nogu, ruku i leđa

Sok ili sirup od koprive

Sastojci i njihova količina: 60 listova mlade koprive, 3 litre vode, šeder ili
med (po želji), 3 limuna
Uputa za pripremu: svježe listove koprive samljeti ili sitno narezati te preliti
kipudom vodom. Pustiti da odstoji 12 sati.
Zatim tekudinu procijediti, a koprivu dobro protisnuti.
Tekudinu zakuhati, umiješati šeder il med te lagano kuhati 15 minuta.
Primjena: koristi se kod anemije, bolesti probavnih organa,
ateroskleroze, migrene, bubrežnih bolesti. Uzimati tri do četiri puta dnevno
po jednu žlicu.

51

Čaj od kadulje

Sastojci i njihova količina: čajna žličica kadulje, 0.2 l vrude vode, Uputa za
pripremu: čajnu žlicu kadulje preliti s 0,2 l vrude vode. Poklopiti i pustiti da
odstoji 5 do 10 minuta. Procijediti i piti svježe pripremljen čaj.
Primjena: primjenjuje se za detoksikaciju organizma. Pojačava znojenje, pa
se koristi kod liječenja gripe i prehlade

Mast za rane od ljiljana

Sastojci i njihova količina: 5 dag domadeg maslaca, 10 tučaka cvijeta bijelog
ljiljana
Uputa za pripremu: otopiti maslac na laganoj vatri da se ne zagrije previše
te dodati tučke bijelog ljiljana. Promiješati da postane kremasto. Ohladiti i
staviti u bočice.
Primjena: stavlja se kao oblog na rane

Lijek od maslačka

Sastojci i njihova količina: 300 komada cvjetova maslačka, 1.5 litra vode, 2
kg šedera, 2 vredice vanilin šedera, 1 limun
Uputa za pripremu: očistiti cvjetove od donjeg, zelenog dijela.
Cvjetove kuhati u vodi 15 minuta. Zatim ocijediti i dodati šeder te kuhati 1
sat. Dodati vanilin šeder i limun narezan na sitne komadide (s korom). Kuhati
sve zajedno još 2 sata. Vrud sirup staviti u staklenke.
Primjena: lijek se koristi protiv bronhitisa, kašlja i za bolesti pluda

Kapi za nos od sljezova korijena

Sastojci i njihova količina: jedna žličica slijezovog korijena, pola dl
prokuhane hladne vode,
Uputa za pripremu: 1 žličica slijezovogkorjena stavi se u ½ dl prokuhane
hladne vode. To treba stajati oko 12 sati. Nakon toga sve procijediti.
Primjena: koristiti kao kapi za nos

52