Skripta_zastita_na_radu_u_trgovini (1)

SKRIPTA

ZAŠTITA NA RADU
U

TRGOVINI

ZANOS d.o.o. stranica: 2 od 19

1. Uvod u zaštitu na radu

Zaštita na radu je skup tehničkih, zdravstvenih, pravnih, psiholoških, pedagoških i drugih
djelatnosti s pomoću kojih se otkrivaju i otklanjaju opasnosti što ugrožavaju život i zdravlje osoba
na radu i utvrđuju mjere, postupke i pravila da bi se otklonile ili smanjile te opasnosti.

Svrha i cilj zaštite na radu ostvaruje se u prvom redu otkrivanjem i otklanjanjem opasnosti koje u
određenim okolnostima mogu izazvati ozljedu na radu, profesionalnu bolest ili drugu bolest u svezi s
radom i da se svim osobama na radu osiguraju uvjeti rada bez opasnosti po život i zdravlje.

Zaštita na radu je sastavni dio organizacije rada i izvođenja radnog procesa, a ostvaruje se
obavljanjem poslova zaštite na radu i primjenom propisanih, ugovorenih, kao i priznatih pravila
zaštite na radu te naređenih mjera i uputa poslodavca.
Otkrivanje i otklanjanje opasnosti postiže se primjenom pravila i mjera zaštite na radu.
Ta pravila i mjere zaštite na radu dužni su provoditi, odnosno primjenjivati poslodavci, radnici i
država. Za sve sudionike u provođenju zaštite na radu propisima su utvrđena pravila ponašanja,
odnosno obveze, prava i odgovornosti.
U organizaciji, uređivanju i provođenju zaštite na radu, najznačajniju zadaću ima poslodavac, koji je
odgovoran za njezinu organizaciju, uređivanje i provedbu.

Poslodavac je dužan primjenjivati pravila zaštite na radu , na temelju općih načela zaštite:
• Izbjegavanja opasnosti i štetnosti
• Procjene opasnosti i štetnosti koje se ne mogu otkloniti primjenom osnovnih pravila

zaštite na radu
• Sprečavanja opasnosti i štetnosti na njihovu izvoru
• Zamjene opasnog radnog postupka neopasnim ili manje opasnim
• Davanje prednosti skupnim mjerama zaštite pred pojedinačnim, odgovarajućeg

osposobljavanja i obavješćivanja radnika
• Planiranja zaštite na radu s ciljem međusobnog povezivanja tehnike, ustroja rada, uvjeta

rada, ljudskih odnosa i utjecaja okoliša na radno mjesto
• Prilagođavanja tehničkom napretku
• Prilagodbe rada radnicima, naročito u svezi s oblikovanjem mjesta rada, izborom opreme

te načina rada i proizvodnje, posebice u svrhu ublažavanja jednoličnog rada i rada po
učinku kako bi se smanjio njihov štetan učinak na zdravlje

U Hrvatskoj se na godinu registrira oko 25000 nesreća na radu, od čega se bilježi oko 40 nesreća sa
smrtnim posljedicama. Svaki se dan u prosjeku na radu ozlijedi 70 ljudi, svaki sat oko 10, a svake dvije
minute jedan (1).

ZANOS d.o.o. stranica: 3 od 19

Nažalost, sve te nesreće i smrtni slučajevi ne događaju se slučajno, oni su izazvani različitim uzrocima.
Prije ozljede na radu uvijek se dogodi nezgoda na radu.

Nezgoda na radu je svaki neželjeni, neplanirani događaj koji je mogao imati za posljedicu ozljedu,
zdravstveno oštećenje radnika ili materijalne gubitke, ali stjecajem okolnosti to se nije dogodilo.

Izraz ozljeda na radu razumijeva ozljedu radnika uzrokovanu neposrednim i kratkotrajnim
mehaničkim, fizičkim ili kemijskim djelovanjem, te ozljedu uzrokovanu naglim promjenama položaja,
iznenadnim opterećenjem tijela, ili drugim iznenadnim promjenama fiziološkog organizma.
Ozljedom na radu smatra se i ozljeda nastala na redovnom putu od mjesta stanovanja do mjesta rada
i obratno.

Ozljedu na radu dužni ste prijaviti neposrednom rukovoditelju ili poslodavcu odmah po nastanku
ozljede a najkasnije u roku od 24 sata od trenutka nastanka ozljede.

U slučaju ozljede djelatniku koji se ozlijedio potrebno je pružiti prvu pomoć.
Za pružanje prve pomoći moraju biti osposobljeni djelatnici koji na osposobljavanju upoznaju
postupke pružanja prve pomoći.
Na svakih 20 djelatnika mora biti jedan djelatnik osposobljen za pružanje prve pomoći, a na svakih
sljedećih 50 po još jedan.
Ukoliko se rad odvija u dvije smjene potrebno je da u svakoj smjeni radi jedan djelatnik koji je
osposobljen za pružanje prve pomoći.

U radnoj okolini mnogi čimbenici djeluju na zdravlje radnika. Posljedica je oštećenje zdravlja radnika
na radu, odnosno, profesionalna bolest. Ta se bolest može javiti nakon dugotrajnog djelovanja
nefizioloških uvjeta rada, štetnih fizikalnih čimbenika (buke, vibracija, zračenja i sl.), kao i nepovoljnih
higijenskih uvjeta pri radu.
Djelatnici koji rade na radnim mjestima gdje nije moguće u potpunosti otkloniti sve štetne čimbenike
i gdje su opasnosti povećane i gdje se rukuje sa sredstvima rada, strojevima i uređajima koji su s
povećanim opasnostima ili opasnim radnim tvarima obvaljaju poslove s posebnim uvjetima rada.

Radna mjesta s posebnim uvjetima rada su radna mjesta na kojima radnici osim općih uvjeta za
zasnivanje radnog odnosa moraju ispunjavati i posebne uvjete glede dobi života, spola, stručne,
zdravstvene u psihofizičke sposobnosti.

Bolesti ovisnosti (pušenje, alkoholizam, droga), iako se ne ubrajaju u profesionalne bolesti, štetno
utječu na naš središnji živčani sustav, smanjuju radnu sposobnost i stalna su opasnost za svakog
radnika i njegovu okolinu.

Svakoj nezgodi ili ozljedi na radu prethode neispravni radni postupci. Pod tim se podrazumijeva radni
postupak koji je suprotan pravilima zaštite na radu. Na primjer, rad bez upotrebe osobnih zaštitnih
sredstava na poslovima gdje su ona obavezna ili rad za strojem na kojem nisu postavljene zaštitne
naprave i sigurnosni uređaji itd.

ZANOS d.o.o. stranica: 4 od 19

U neodgovarajućoj radnoj okolini nema sigurnog rada zato je potrebno održavati radnu okolinu,
sredstva rada i osobna zaštitna sredstva ispravnima kako bi se smanjila mogućnost nastanka ozljede
na radu.

Čovjek neće moći raditi sigurno ako:
- ne zna raditi sigurno
- ne može raditi sigurno
- ne želi raditi sigurno

1.1. Redoslijed primjene načela zaštite na radu u sprečavanju
nezgoda na radu:

1. potpuno uklanjanje opasnosti
2. Udaljavanje radnika iz opasnog prostora
3. ograđivanje opasnosti
4. upotreba osobnih zaštitnih sredstava

2. Sustav, uređivanje i pravila zaštite na radu

2.1. Poslodavci i provođenje zaštite na radu

Poslodavac je svaka fizička ili pravna osoba koja zapošljava jednog ili više radnika.

Osobe na radu su:

- osobe u radnom odnosu kod poslodavca na temelju ugovora o radu
- osobe na stručnom osposobljavanju kod poslodavca bez zasnivanja radnog odnosa
- učenici i studenti na praksi
- osobe koje obavljaju djelatnost osobnim radom
Drugim osobama na radu smatraju se osobe koje se po bilo kojoj osnovi nalaze u prostorijama i

prostorima poslodavca (suradnici, kupci, posjetitelji i dr.).

Provedba zaštite na radu djelatnost je od javnog interesa, zbog čega je potrebno da nadzor nad
provedbom propisa o zaštiti na radu obavljaju tijela nadzora-tijela inspekcije rada u svim
djelatnostima.

Zakonom o zaštiti na radu (N.N. 59/96, 94/96, 114/03, 100/04, 86/08 i 75/09), propisano je da je
poslodavac dužan građevine namijenjene za rad održavati u stanju koje ne ugrožava sigurnost i
zdravlje radnika i ispitivati pojedine vrste instalacija u rokovima utvrđenim tehničkim propisima.
Poslodavac je također dužan osigurati da strojevi, uređaji, ručni mehanizirani alati i ručni alati, kao i
osobna zaštitna sredstva u svakom trenutku upotrebe budu u ispravnom stanju. Navedena sredstva
za rad poslodavac je dužan isključiti iz uporabe ako na njima nastanu promjene zbog kojih postoji
opasnost po sigurnost, život i zdravlje radnika.
Poslodavac je dužan naročito osigurati zaštitu na radu radnicima malodobnicima, ženama i radnicima
umanjenih radnih sposobnosti te u skladu sa zakonom utvrditi općim aktom poslove koje ne mogu
(ne smiju) obavljati te skupine radnika.
Zakon o radu razlikuje opću zaštitu žena, zaštitu trudnica i zaštitu po osnovi poroda i njege djeteta.

2.2. Obveze radnika

Obveze i prava radnika utvrđene odredbama Zakona posebno su:

ZANOS d.o.o. stranica: 5 od 19

• osposobljavanje za rad na siguran način,
• pregled na koji ga uputi poslodavac prije rasporeda na poslove s posebnim uvjetima rada i

tijekom obavljanja takvih poslova,

• obavještavanje poslodavca prije rasporeda na poslove s posebnim uvjetima rada ili
tijekom obavljanja tih poslova o bolesti ili drugoj okolnosti koja radnika onemogućuje ili
ometa u izvršenju obveza iz ugovora o radu,

• obavljanje poslova dužnom pozornošću sukladno pravilima zaštite na radu,
• uporaba propisanih osobnih zaštitnih sredstava i opreme,
• obavještavanje poslodavca ili njegova ovlaštenika te svojeg povjerenika o bilo kojem

nedostatku u provedbi mjera i pravila zaštite na radu,

• obavijest poslodavcu ili njegovu ovlašteniku te svojem povjereniku za zaštitu na radu o
odbijanju rada ako radniku neposredno prijeti opasnost za život i zdravlje, zato što nisu
primijenjena propisana pravila zaštite na radu,

• obavijest inspektoru rada o odbijanju rada i razlozima za to.

Prava radnika prema Zakonu o zaštiti na radu jesu:

• pravo na sigurnost i zaštitu zdravlja tijekom rada na trošak poslodavca,
• pravo na usluge medicine rada posebno u vezi s obavljanjem poslova s posebnim uvjetima

rada,
• pravo na posebnu zaštitu na radu (mladež, invalidi, žene, stariji radnici),
• pravo na izbor povjerenika za zaštitu na radu,
• pravo na odbijanje rada u slučaju neposredne opasnosti za život i zdravlje,
• pravo na nadoknadu štete kojoj je uzrok ozljeda na radu, profesionalna bolest ili bolest u

svezi s radom, pravo na pisane upute poslodavca te obavještavanje o opasnostima na
mjestu rada, na sredstvima rada i na pripadajućim instalacijama,
• pravo da propisi o zaštiti na radu, kolektivni ugovori i pravilnik o radu budu na prikladan
način učinjeni dostupnim radnicima,
• pravo na obavještenost o svim promjenama u radnom procesu, koje utječu na sigurnost i
zdravlje,
• pravo na pomoć stručnjaka za zaštitu na radu ili službi za zaštitu na radu,
• pravo na prvu pomoć za slučaj ozljede na radu ili iznenadne bolesti.

Prava radnika istodobno su i obveze poslodavca.

Odgovornost radnika za prekršaj

U slučaju nepoštovanja i kršenja propisa iz zaštite na radu radnici mogu biti kažnjeni za
prekršaj, i to ako:
• puše u prostorijama i prostorima u kojima je to zabranjeno,
• unose i piju alkoholna pića za vrijeme rada ili ako obavljaju rad pod utjecajem alkohola i

drugih sredstava ovisnosti,
• ne omoguće da se utvrdi da li su pod utjecajem alkohola,
• ne obavljaju poslove dužnom pozornošću,
• tijekom rada ne upotrebljavaju osobna zaštitna sredstva,
• odmah ne izvjeste poslodavca ili njegova ovlaštenika o neposrednoj opasnosti za sigurnost

i zdravlje,
• ne obavijeste poslodavca ili njegova ovlaštenika da odbijaju rad jer im neposredno prijeti

opasnost za život ili zdravlje

ZANOS d.o.o. stranica: 6 od 19

Povreda radne obveze radnika

Radnik čini povredu radne obveze ako:

• ne izvršava dužnosti iz zaštite na radu propisane zakonom, podzakonskim aktima,
tehničkim normama, kolektivnim ugovorom, ugovorom o radu i odredbama ovog
pravilnika,

• poslove radnog mjesta obavlja suprotno pravilima zaštite na radu,
• ne pristupi obrazovanju i osposobljavanju za samostalan rad na siguran način ili ne

pristupi provjeri znanja za samostalan rada na siguran način,

• propusti ili odbije raditi pod nadzorom radnika osposobljenog za rad na siguran način dok
uspješno ne obavi provjeru svoje osposobljenosti za rad na siguran način,

• odbije prihvatiti raspored na drugo radno mjesto za koje se može osposobiti za samostalan
rad na siguran način, ako u tri pokušaja ne obavi uspješno provjeru osposobljenosti za rad
na siguran način,

• odbije napustiti mjesto rada kada to od njega traži odgovorni voditelj poslova radi
sigurnosti i zaštite zdravlja,

• ne prekine rad kada su mu izravno ugroženi život i zdravlje, zato što nisu primjenjena
pravila zaštite na radu,

• ne obavi pravodobno liječnički pregled na koji ga uputi odgovorni voditelj poslova ili
nadležna služba,

• radeći suprotno pravilima zaštite na radu ugrozi sigurnost ili zdravlje drugih radnika,
• ne koristi se osobnim zaštitnim sredstvima ili zaštitnim napravama,
• ne koristi se osobnim zaštitnim sredstvima na način utvrđen pravilnikom,
• ako ošteti ili ukloni oznake upozorenja ili uputa iz zaštite na radu,
• odbije udaljiti se s mjesta rada ili iz tvrtke kada je zatečen da radi pod utjecajem alkohola

ili drugih sredstava ovisnosti,

• odbije pristupiti provjeri zdravstvene sposobnosti ili provjeri da li radi pod utjecajem
alkohola,

• tijekom rada konzumira alkoholna pića ili druga sredstva ovisnosti ili ih unose u prostore i
prostorije poslodavca,

• puši na mjestu na kojem je to zabranjeno zbog opasnosti od požara i eksplozije.

Za povrede radne obveze radniku se može izreći stegovna mjera prestanka radnog odnosa, u
skladu s odredbama Zakona o radu.

Osposobljavanje za rad na siguran način provodi se kako bi se zaposlenici upoznali s opasnostima
od ozljeda na radu, profesionalnih i drugih oboljenaj i s pravilima zaštite na radu.
Upoznavanjem radnika sa sigurnim načinom rada tijekom obavljanja radnih zadataka nastoji se
radnika pripremiti na zahtjeve poslova i mjesta rada, odnosno radnog procesa u pogledu znanja,
vještina i navika potrebnih za obavljanje poslova i radnih zadataka na siguran način. Da bi se radnik
mogao ponašati na način koji mu omogućava rad na siguran način, on mora poznavati izvore
opasnosti koji se pojavljuju o koji se mogu pojaviti, te načine odnosno postupke koji ga mogu zaštititi
od određene opasnosti. Osposobljavanje pridonosi da radnik vlastitim intelektualnim snagama i
naporima postigne onakav stupanj svijesti koji mu pomaže da ostane pri radu zdrav i nepovrijeđen.
Na taj način on razvija osjećaj odgovornosti za vlastitu sigurnost i zdravlje, kao i za sigurnost i zdravlje
ljudi koji su u njegovoj neposrednoj okolini (radnoj i životnoj).

2.3. Pravila zaštite na radu

ZANOS d.o.o. stranica: 7 od 19

Da bi se uklonile opasnosti na radu glede sigurnosti i zdravlja radnika primjenjuju se tri vrste pravila:
osnovna, posebna i priznata pravila zaštite na radu.

a) Osnovna pravila zaštite na radu
Osnovna pravila zaštite na radu sadrže zahtjeve što ih moraju udovoljavati sva sredstva za rad kada
su u uporabi. Sredstvima za rad smatraju se objekti namjenjeni za rad s pripadajućim prostorijama i
svim vrstama pripadajućih instalacija, te svi strojevi i uređaji koji su u uporabi, sredstva za prijenos i
prijevoz tereta, ručni mehanizirani alati i alati.
Osnovna pravila zaštite na radu sadrže slijedeće zahtjeve:

• Opskrbljenost sredstava rada zaštitnim napravama
Sva sredstva rada moraju biti opskrbljena potrebnim zaštitnim napravama što se
utvrđuje propisanim ispitivanjima te o čemu se izrađuje i vodi propisana
dokumentacija i evidencija.

• Osiguranje od udara električne struje
U svim objektima te na svim strojevima i uređajima mora se provesti propisano
ispitivanje zaštite od udara električne struje (zaštita od direktnog i indirektnog dodira).
O provedenim ispitivanjima mora se izrađivati propisana dokumentacija.

• Osiguranje od udara groma (atmosferskih pražnjenja)
Na objektima za rad mora biti provedena zaštita od udara groma čija se ispravnost
utvrđuje propisanim ispitivanjima. O provedenim ispitivanjima mora se izrađivati
propisana dokumentacija.

• Sprječavanje nastanka požara i eksplozije
Dužnost je poslodavca da poduzima sve mjere zaštite od požara koje su potrebne s
obzirom na poslove koji se obavljaju u poduzeću, a ako ipak do njega dođe da se
opasnost za sigurnost i zdravlje radnika smanji na najmanju moguću mjeru.

• Osiguranje potrebne radne površine i radnog prostora
U svim radnim prostorijama mora biti osigurana dovoljna radna površina i radni
prostor za radnike s obzirom na poslove koje obavljaju. Ako u radnim prostorijama
vladaju normalni mikroklimatski uvjeti, veličina radne prostorije mora biti takva da na
svku zaposlenu osobu dolazi najmanje 10 m3 zračnog prostora i 2 m2 slobodne
površine poda.

• Osiguranje potrebnih putova za prolaz, prijevoz i za evakuaciju radnika
U svim radnim i pomoćnim prostorijama i prostorima moraju biti osigurani potrebni
putovi za prolaz, prijevoz i za evakuaciju radnika.

• Osiguranje čistoće
U svim radnim i pomoćnim prostorijama i prostorima mora biti osigurana
odgovarajuća čistoća.

• Osiguranje potrebne temperature i vlažnosti te ograničenje brzine kretanje zraka
U svim radnim prostorijama mora biti osigurana odgovarajuća mikroklima čija se
ispravnost mora ispitivati u propisanim vremenskim razmacima. O provedenim
ispitivanjima mora se izrađivati propisana dokumentacija i voditi evidencija.

• Osiguranje potrebne rasvjete mjesta rada i radnog okliša

ZANOS d.o.o. stranica: 8 od 19

U svim radnim i pomoćnim prostorijama mora biti osigurana odgovarajuća rasvjeta
čija se ispravnost mora ispitivati u propisanim vremenskim razmacima. O provedenim
ispitivanjima mora se izrađivati propisana dokumentacija.

• Ograničenje buke i vibracije u radnom okolišu
U svim radnim prostorijama za koje je utvrđeno da je to potrebno, mora se provoditi
propisano ispitivanje, odnosno mjerenje buke čime se utvrđuje da li razina buke
udovoljava pravilima zaštite na radu. O provedenim ispitivanjima mora se izrađivati
propisana dokumentacija.

• Osiguranje od štetnih atmosferskih i klimatskih utjecaja
U svim radnim i pomoćnim prostorijama i prostorima mora biti provedeno osiguranje

od štetnih atmosferskih i klimatskih utjecaja.

• Osiguranje od djelovanja tvari i zračenja štetnih za zdravlje
U svim radnim prostorijama i prostorima za koje je utvrđeno da je to potrebno, mora
biti provedena odgovarajuća zaštita od štetnih tvari i zračenja. Ispitivanjem i
mjerenjem u propisanim razmacima utvrđuje se ispravnost provedene zaštite o čemu
se izrađuje odgovarajuća dokumentacija te vodi evidencija.

• Osiguranje prostorija i uređaja za osobnu higijenu
Svi radnici moraju imati na raspolaganju dovoljan broj prostorija i uređaja za osobnu

higijenu. Oprema tih prostorija ovisi o vrsti poslova koje radnici obavljaju.

b) Posebna pravila zaštite na radu
Posebna pravila zaštite na radu provode se kod onih poslova gdje je osnovnim pravilima nemoguće

eliminirati sve opasnosti pri radu. Sadrže zahtjeve šti ih moraju udovoljavati osobe pri radu.

• Poslovi s posebnim uvjetima rada
Na osnovi provedene procjene opasnosti, kod poslodavca se utvrđuju poslovi s
posebnim uvjetima rada što ih mogu obavljati samo radnici koji ispunjavaju posebne
uvjete glede dobi, spola, stručne sposobnosti, zdravstvenog stanja i psihičke
sposobnosti. Poslodavac ne smije rasporediti radnika na poslove s posebnim uvjetima
rada ako prethodno nije utvrđeno da radnik ispunjava potrebne uvjete. Za radnike, koji
obavljaju poslove s posebnim uvjetima rada, moraju se u propisanim rokovima
provoditi liječnički pregledi u ovlaštenoj ustanovi. O radnicima, koji obavljaju poslove
s posebnim uvjetima rada, mora se voditi propisana evidencija.

• Osobna zaštitna sredstva
Kada nije moguće zaštitu od štetnosti i opasnosti otkloniti mjerama zaštite na
sredstvima rada, poslodavac mora radnicima osigurati odgovarajuća osobna zaštitna
sredstva i skrbiti se da ih oni koriste pri obavljanju poslova. Na osnovi provedene
procjene opasnosti prvo se mora provesti utvrđivanje poslova na kojima se moraju
koristiti osobna zaštitna sredstva, postupak zaduživanja radnika, nadzor nad
korištenjem, načine pohrane i održavanja te način vraćanja i otpisivanja dotrajalih
osobnih zaštitnih sredstava.

• Posebni postupci pri uporabi opasnih tvari
Poslodavac koji koristi, odnosno prerađuje opasne tvari, dužan je stalno unapređivati
stanje zaštite na radu primjenom pravila zaštite na radu pri korištenju odnosno, preradi
tih tvari, redovito nastojati da je koncentracija opasnih tvari što niža i stalno ispod

ZANOS d.o.o. stranica: 9 od 19

MDK te osigurati pakiranje i označavanje opasnih tvari tako, da ne postoji opasnost za
sigurnost i zdravlje radnika. Postupci se mogu propisati pisanim uputama za rad s
kojima moraju biti upoznati svi radnici.

• Znakovi sigurnosti i upozorenja
Na mjestima rada, na sredstvima rada i pripadajućim instalacijama moraju se trajno
postaviti znakovi sigurnosti i znakovi općih obavijesti.
Znakovi zabrane;
Znakovi obveza;
Znakovi opasnosti;
Znakovi obavijesti;
Način obavljanja poslova

• Postupak s unesrećenim i oboljelim do upućivanja zdravstvenoj ustanovi
Poslodavac je dužan organizirati pružanje prve pomoći radnicima u slučaju ozljede na
radu ili iznenadne bolesti do njihova upućivanja u bolnicu. Na radu se uvijek mora
nalaziti određen broj radnika koji su osposobljeni i određeni za pružanje prve pomoći.
Njima se mora staviti na raspolaganje potrebna oprema.

c) Priznata pravila zaštite na radu
Priznata pravila su pravila iz stranih propisa ili praksi provjereni načini pomoću kojih se opasnosti na
radu otklanjaju ili smanjuju, ili u kojima se sprječava nastanak ozljeda na radu, profesionalnih ili
drugih bolesti te ostalih štetnih posljedica za radnike, a primjenjuju se ukoliko ne postoje propisana
pravila zaštite na radu.

ZANOS d.o.o. stranica: 10 od 19

3. Sigurnost i zaštita zdravlja pri radu u trgovini

3.1. Uvod

Pri obavljanju poslova u trgovini svakodnevno ste izloženi mnogim opasnostima koje mogu izazvati
različite nezgode.

Izvori rizika na svakom radnom mjestu pa tako i u trgovini su slijedeće:
• Sredstva rada i radna okolina
• Radnik - ljudski faktor
• Organizacija rada
• Sirovine, repromaterijali i gotovi proizvodi

Najčešće opasnosti pri kretanju u radnom prostoru su mehaničke opasnosti (padovi, udarci,
poskliznuća i sl.).
Najčešće, opasnosti predstavlja podizanje i prenošenje robe, rušenje složene robe, padovi, korištenje
strojeva i uređaja, rukovanje štetnim i opasnim materijalima, rad s alatima kao što su noževi, škare i
sl., zatim požar, električna struja, nepovoljni klimatski uvjeti i dr.
U nastavku slijedi krakti opis najčešćih opasnosti i uzroka ozljeda i nezgoda na radu u trgovinama.

3.2. Otvaranje i skidanje ambalaže

Roba koja se preuzima obično je pakirana u kartonskim kutijama i plastičnim ambalažnim kutijama na
način da je paletizirana i zaštićena omatanjem u prozirnu foliju, pa je prije uskladištenja ili
postavljanja na police treba raspakirati. Pri tome se koriste škare za rezanje ili skalpel za rastavljanje
kartonske ambalaže odnosno za skidanje prozirne folije. Kod obavljanja ovog posla djelatnika je
uglavnom izložen opasnostima od udara i prignječenja paketom koji nije stabilno postavljen, dok je
pri rastavljanju kartonske ambalaže i uklanjanja folije izložen opasnostima od uboda i porezotina sa
škarama i skalpelom.

Prije nego počnete skidati ambalažu paket postavite na čvrstu i stabilnu površinu.
Upotrebljavajte samo potpuno ispravne i neoštećene škare ili skalpel za otvaranje kutije ili skidanje
zaštitne prozirne folije. Škarama i skalpelom rukujte uvijek u smjeru od sebe, a ne prema sebi!

Opasnost postoji od udara ili odlijetanja dijelova škara ili skalpela, ukoliko nisu u ispravnom stanju.

Nakon skidanja ambalaže s robe potrebno je odstraniti kutije i zaštitnu foliju na za to predviđeno
mjesto, da ne smetaju pri kretanju i prenošenju robe.

3.3. Prenošenje robe

Prenošenje i odlaganje robe na određena mjesta u trgovini uglavnom obavlja osoblje koje nije za to
posebno uvježbano, pa ne poznaje tehniku rukovanja teretom. Zbog toga se radnici brzo umaraju,
njihov radni učinak opada, a povećava se i mogućnost ozljeđivanja. Kod tih poslova postoji opasnost
da se ozlijedi kralježnica, zglobovi i mišići, a mogu biti povrijeđeni i kupci koji se nalaze u blizini.
Stalnom primjenom pogodne metode za podizanje i prenošenje predmeta posao se može obaviti uz
manje napora i bez ozljeda. Pri tome treba upamtiti da je prema našim propisima, pri povremenom

ZANOS d.o.o. stranica: 11 od 19

podizuanju tereta, dopuštena težina tereta koju podiže muškarac 25kg, a za ženu do 15kg. Za sigurno

podizanje i prenošenje predmeta potrebno je pridržavati se slijedećih uputa:

- Procijenite od oka težinu predmeta. Ako smatrate da je predmet pretežak za vaše
mogućnosti, nemojte ga podizati, već zatražite pomoć.

- Zauzimte siguran položaj nogu kako biste postigli ravnotežu tijela. To znači da su noge
postavljene u raskorak s razmakom stopala od približno 20-30 cm.

- Postavite stopala neposredno uz podnožje predmeta. Na taj način zaštićujete leđne mišiće od
preopterećenja.

- Savijte koljena i čučnite. Ne saginjite se, već držite kralješnicu ravno i što je moguće više
uspravno. Ako je potrebno, koljena raširite, ili samo jedno koljeno više približite predmetu.

- Zahvatite rukama predmet i počmite ga podizati snagom nogu, jer pri tome koristite
najsnažnije grupe mišića u tijelu. Predmet držite cijelo vrijeme potpuno uz tijelo.

- Uspravite se i podignite predmet na visinu pogodnu za prenošenje. Pri promjeni smjera
kretanja budite pažljivi, ne okrećite gornji dio tijela. Smjer kretanja mijenjajte isključivo
promjenom položaja nogu.

- Kod odlaganja predmeta najprije stavite na stol samo dio predmeta, a onda ga do kraja
gurnite rukama ili, ako je potrebno, tijelom.

- Ako predmet kojeg ste nosili u visini pojasa želite spustiti na pod, postupite slično kao i kod
podizanja. Uz što je moguće više uspravnu kralješnicu i s predmetom priljubljenim uz tijelo,
savijte koljena i spuštajte predmet mišićima ruku i nogu.

Kod prenošenja ili okretanja dugih predmeta, kao što su metalni šipkasti predmeti, drvene letve i sl.,

postoji opasnost da budu ozlijeđene i druge osobe koje se nalaze u blizini ili iznenada naiđu.

- Dugačke predmete odlažite uvijek na mjesta s kojih ne mogu pasti.
- Ako ih okrećete ili prenosite, pogledajte najprije oko sebe da nekoga ne udarite. Kod

prenošenja ili premještanja predmeta držite ih što uspravnije, jer u protivnom postoji
opasnost da udarite osobu koja iznenada prođe.
Kod podizanja i prenošenja većih i težih predmeta pri čemu rad obavlja više osoba, potrebno je da

jedan od radnik rukovodi radom, kako bi se izbjeglo nejednako podizanje i eventualni pad predmeta

na noge radnika.

3.4. Prevoženje robe

I kod prevoženja robe pomoću rudla, kolica ili dizalom, radnik može prignječiti pojedine dijelove

tijela, bilo pri padu predmeta, bilo u oknu dizala – ako je ručno vozilo pretrpano, ili je teret loše

složen, odnosno raspoređen. Naime u takvim situacijama radnik nema potreban pregled prostora
kojim se kreće. Osim toga, roba i predmeti mogu lako pasti s kolica, dok u dizau mogu kolica ili

predmet zapeti između platforme i okna.

- Ako dizalom prevozite robu, ne uključujte dizalo dok robu ili kolica ne smjestite podalje od
vrata. Upozorite i druge osobe na opasnost od zapinjanja predmeta tijekom vožnje.

- Koristite ispravno rudle; robu odlažite na njih stabilno, da ne padne, i samo do one visine koja
će vam omogućiti dobar pregled kretanja.

- Pri prijevozu robe pomoću kolica prije slaganja robe postavite kolica u položaj koji će vam
omogućiti najlakši utovar i osiguranje od pomicanja.

- Ne stavljajte robu tako da strši izvana rubova kolica, a prije vožnje još jednom provjerite
stabilnost složene robe.

- Oprezno i lagano gurajte kolica da ne zahvatite robu s polica, ili osobe koje se kreću
trgovinom.

- Pri rukovanju ručnim viličarom vilice se moraju podvući pod paletizirani teret te
potiskivanjem rude prema dolje podići vilice i podići teret. Nikada ne pokušavajte rukama
podvlačeći vilice podvući iste pod paletu.

- Paletu je potrebno zahvatiti ravnomjerno kako bi se osigurala ravnoteža za vrijeme prijevoza
tereta.

ZANOS d.o.o. stranica: 12 od 19

- Teret se mora složiti na ravnu i slobodnu površinu.
- Potrebno pažljivo rukovanje roll kontejnerom i rollerom – slagati na navedena kolica robe

koja se može sigurno transportirati te prilikom transporta paziti da se anvedena roba ne
raspe i padne por adniku
- Prilikom utovara robe na roller (kolica) POSEBNO PAZLJIVO vrsiti anvedenur adnju – kolica
trebaju biti stabilno postavljena bez pridrzavanja nogom, pazljivo slagati kašete na kolica
jednu po jednu i ako je teža kašeta presložiti teret tako da ne bude rpeviše tereta u jednoj
kašeti – NIKAKO NOGOM PRIDRZAVATI kolica kad se roba slaze na kolica – STROGO
ZABRANJENO

3.5. Slaganje i sortiranje robe

Predmeti i roba odložena bez ikakvog reda na policama, prodajnim stolovima ili tezgama, na podu, ili
pak u priručnom skladištu, mogu se lako prevrnuti ili pasti te pri tome prouzročiti ozljede, od
neznatnih udaraca pa do teških ozljeda nogu, ruku i ostalih dijelova tijela, kako osoblja tako i kupaca.
Također postoji opasnost od teških ozljeda uslijed nepravilnog sortiranja i odlaganja robe, kao što su
zapaljive tekućine, ukoliko se ne poštuju propisi i upute proizvođača. Zato je potrebno pokloniti
određenu pažnju odlaganju, sortiranju i slaganju robe, te savjesno obaviti posao da se izbjegnu
ozljede i štete koje pri tome mogu nastati.

Robu uvijek sortirajte po vrstama, bez obzira radi li se o priručnom skladištu ili o policama u trgovini, i
na način kako to preporučuje odnosno zahtjeva proizvođač.

Pri slaganju i sortiranju štetnih tvari, osim uputa proizvođača, treba se pridržavati i posebnih uputa za
rukovanje i transport štetnih i opasnih materijala, koje su izrađene u obliku posebnih kartica. U
protivnom može doći do nezgoda uslijed oštećenja ambalaže, pa i do kemijske reakcije radi miješanja
pojedinih tvari, što se manifestira požarom ili razvijanjem štetnih plinova i para.
Zapaljive materijale smije se držati u trgovini samo u minimalnim količinama, a sav ostali materijal
mora biti smiješten u odvojenoj prostoriji koja je zaštićena od požara. Pri tome treba kontrolirati da li
je ambalaža dobro zatvorena, te da li su propisane naljepnice, koje je stavio proizvođač, ispravne i
dobro vidljive.

Neispravno odlaganje teških velikih predmeta također može biti opasno, kako za radnike, tako i za
kupce, ukoliko se takvi predmeti nalaze uz prometne površine kojima se oni kreću.

Teške i velike predmete stavljajte uvijek na pod prostorije; nikada ih ne slažite u visinu bez obzira na
eventualno skučen prostor. Bolje će biti da stoje u skladištu nego da padnu na osobe koje se kreću
trgovinom.
Teret složen ručnim načinom ne smije biti viši od 1,5 metara.

Rušenje visokih naslaga robe često je uzrok ozljedama radnika. Stoga robu treba slagati vezivanjem,
tj. Tako da redovi budu međusobno povezani. Kod ovako složene robe postoji vrlo mala vjerojatnost
da će se srušiti. Također treba obratiti pažnju na to da se ne zauzmu površine za kretanje.

Nikada ne odstupite od pravila slaganja robe vezivanjem, jer je to jedini siguran način slaganja robe.
Pri tome predmete koji imaju veću površinu nalijeganja stavljajte na dno.

ZANOS d.o.o. stranica: 13 od 19

Dugi predmeti moraju biti položeni na podu prostorije; ako su pak postavljeni okomito treba ih složiti
u posebne odjeljke i osigurati od pada pomoću lanca ili na neki drugi sličan način.
Predmeti okruglog oblika također se moraju osigurati, da bi se spriječilo kotrljanje i pad.
Na polici ili na podu ispred takvih predmeta potrebno je postaviti letvice.

Sigurnost pri slaganju robe ne ovisi samo o načinu slaganja, već i o ispravnosti polica, regala i sl., te o
njihovoj nosivosti. Ni u kom slučaju oni se ne smiju preopteretiti dodatnom robom.
Stoga i ovom problemu treba posvetiti pažnju.
Police i regali za robu moraju biti potpuno ispravni, neoštećeni i dobro učvršćeni, te izrađeni tako da
mogu izdržati teret koji se na njih odlaže.
Ako primjetite napuknuta mjesta, savijanje, pomicanje ili slično, odmah o tome obavijstite
neposrednog rukovoditelja.
Ne penjite se po policama i regalima da biste dohvatili robu koja je složena iznad visine vaše glave, jer
postoji opasnost da padnete, ozlijedite se i oštetite robu. Za takve poslove koristite ljestve
odgovarajuće visine i izvedbe. Penjanje po policama i regalima nedopustivo je i zbog estetskih i
higijenskih razloga, pogotovo kad je riječ o prehrambenim proizvodima.

Poslovi koji se obavljaju na povišenim mjestima, kao što su slaganje robe na police i regale, dekoracija
prostorija, te dohavaćanje robe s polica pri posluživanju kupaca, predstavljaju opasnost od padova.

Najčešći uzroci ozljeda u tim slučajevima su obično improvizirane radne platforme od stolaca i
sanduka, te nepogodne ili oštećene, odnosno neodgovarajuće ljestve.

Opasnost od pada postoji također i onda, ako ljestve koje nisu propisno izvedene ili su izrađene od
lošeg materijala, odnosno, ukoliko se slomi prečka, razmaknu dvostruke ljestve, ili se pak ljestve
okliznu na kliskom betonskom ili popločenom podu.

Za zaštitu od padova, kada se radovi obavljaju na povišenim mjestima, moraju se koristiti samo
ispravne i odgovarajuće ljestve. Ljestve su obično izvedene kao jednokrake ili dvokrake, te specijalne
izvedbe učvršćene na policu. Njihov izbor ovisi o prirodi posla što ga treba obaviti.

Da biste dohvatili robu koja se nalazi iznad visine glave koristite dvokrake ljestve. Na taj način smanjit
ćete napor i izbjeći ozljede.

Koristite uvijek samo potpuno ispravne i sigurne ljestve. Prije upotrebe kontrolirajte njihvu
ispravnost.

Dvokrake ljestve za sklapanje moraju imati sigurnosnu prečku za oslonac tijela ili ruke, pri uporabi
trebaju biti uvijek posve otvorene, a krakovi povezani čvrstim lancem ili remenom.

Jednokrake ljestve za naslanjanje rjeđe se upotrebljavaju, ali su kod nekih poslova katkada
neophodne, npr. Pri dekoraciji trgovine, kod uzimanja robe s visokih polica i sl.

Kod toga se ljestve mogu okliznuti na glatkom popločenom ili betonskom podu, a mogu se i prevrnuti
zbog toga što su nepravilno postavljene.

ZANOS d.o.o. stranica: 14 od 19

Ne obavljajte rad na jednokrakim ljestvama ako nisu osigurane od klizanja ili prevrtanja. Provjerite
stoga, da li su na njima postavljene papučice koje sprječavaju klizanje, a da spriječite prevrtanje,
postavljajte ljestve pod određenim kutem.

Jednokrake prijenosne ljestve moraju se postaviti pod kutom od 75° i moraju rukohvatom nadvisiti
etažu na koju vode za najmanje 75cm iznad razine etaže.

Vrlo su praktične i sigurne ljestve koje su konstruirane zajedno s regalima kao jedna cjelina. Kod
takvih je ljestava gornja strana učvršćena stalnim, čvrstim spojem, ili je pak gornji dio izveden
pomoću tračnice i pomoćnih kotačića. Kod ove vrste ljestava ne postoji mogućnost prevrtanja ili
klizanja, odnosno pada osoblja s ljestava, ali je ipak potrebna povremena kontrola i nadzor
ispravnosti spoja s regalom, te prečki za uspinjanje i silaženje.

Česte su pojave da se s ljestvama zbijaju različite šale; međutim, takve šale na radnom mjestu nisu
dozvoljene jer mogu izazvati ozbiljne ozljede.

3.6. Površine za kretanje

Pri kretanju radnim površinama gotovo neprekidno je prisutna opasnost od posrtanja i padova iz
najrazličitijih razloga: zbog prolivene tekućine, razbacane robe, zakrčenih prolaza, oštećenih podova,
prostirača i tome slično. Zato radne i pomoćne površine kojima se kreću osoblje i kupci moraju biti
ravne i glatke, ali ne i klizave, što se postiže dobrom konstrukcijom podova i pravilnim održavanjem.

Ako se po podu prolije neka tekućina ili padnu predmeti, odmah ih odstranite, ili pozovite čistačicu da
to učini.

Tepisi i staze također mogu biti opasni ako su postavljeni na glatke podove, ako se na uglovima
zavrću ili su pak oštećeni. U svim ovim slučajevima može doći do padova s težim posljedicama. Stoga
svi tepisi moraju biti zaštićeni od klizanja odgovarajućim podlogama od mreže ili slično, a na uglovima
trebaju biti pričvršćene trokutaste pločice od metala za zaštitu od uvijanja.

Stare, poderane i oštećene tepihe i staze treba odmah zamijeniti novima.

O svakoj neispravnosti koju primjetite na tepisima u vašoj okolini obavijstite neposrednog
rukovoditelja ili službu održavanja.
Izbjegavajte nošenje cipela s tankom potpeticom, naročito na površinama gdje su postavljene
rešetke.

Pod prodavaonice mora biti izveden od tvrdog materijala koji je slab vodič topline, koji se lako čisti i
ne stvara prašinu. To može biti parket, daske, različiti podovi od plastičnih masa i slično. Ako pak
prodavaonica ima tzv. Hladni pod, tj., pod od betona ili kamena, dio poda na prostoru radnih mjesta
gdje se radnici najvište zadržavaju mora biti pokriven materijalom koji ima odgovarajuća toplinska
svojstva. Na taj način spriječit će se prekomjerno hlađenje tijela preko poda.
Ako se rad obavlja u prostoriji s hladnim podom, kao što je kamen, beton i slično, potrebno je pod
prekriti materijalom odgovarajućih toplinskih svojstava, npr., podmetači od drvenih letvica.

ZANOS d.o.o. stranica: 15 od 19

Prolazi kojima se kreću prodavači i kupci moraju biti određene širine da se omogući sigurno i
nesmetano kretanje. Ako se po tim prolazima obavlja i transport robe, tada oni moraju odgovarati i
posebnim zahtjevima.
Širina između polica s robom i prodajnih stolova trebala bi biti najmanje 75cm, a širina prolaza
između izložene robe, kojima se kreću kupci najmanje 65cm.

Upamtite!
Na prolazima nipošto ne ostavljajte robu, ambalažu ili bilo kakve druge predmete.

Otvori u podu koji služe za silaženje u podrumske prostorije, zatim otvori za dizala, energetske
kanale, instalacije, reviziona okna i sl., moraju biti zaštićeni od padova na odgovarajući način.
Najčešće se oni zaštićuju ogradama ili poklopcima, odnosno, poklopac može biti izveden tako da u
otvorenom položaju služi kao zaštitna ograda.
Svi otvori u podu moraju biti zatvoreni poklopcem ili ograđeni ogradom. Ako primjetite da to nije
učinjeno, odmah obavijestite svog rukovoditelja ili osobu zaduženu za održavanje.
Ne dirajte privremeno postavljenu ogradu. Ona služi za vašu zaštitu.

Kretanje stepenicama također može predstavljati opasnost od ozljeda uslijed pada, ako stepenice
nisu ispravno izvedene, održavane, ili su pak slabo osvijetljene.
Stepenice ne smiju biti klizave, naročito na rubovima ili oštećene.
Ako su na stepenice postavljene staze, one se trebaju dobro učvrstiti i zategnuti šipkama, i to
posebno na svakoj stepenici.
Stepenice moraju imati ogradu s rukohvatom za zaštitu od pada.
Ako primjetite bilo kakvu neispravnost na stepenicama, zaštitnoj ogradi ili rukohvatu, obavijestite o
tome neposrednog rukovoditelja.
Nikada ne ostavljajte na stepenicama robu ili neke druge predmete.

Staklena vrata i staklene stijene, koje se danas u trgovinama često postavljaju, predstavljaju prilično
veliku opasnost od ozljeda uslije loma stakla, ako osobe nisu na njih neposredno upozorene.
Staklena vrata i staklene stijene moraju u visini očiju biti označene uočljivim znakom.
Pri tome nemojte zaboraviti i oznake za djecu.
Događa se da staklo izloga ili prodajnih ormara bude razbijeno, što predstavlja stalnu opasnost od
posjekotina i za osoblje i kupce.
Razbijeno staklo odmah odstranite i o tome obavijestite neposrednog rukovoditelja ili osoblje službe
održavanja.
Ne zaboravite da ste vi odgovorni za sigurnost kupaca.

3.7. Pribor pri posluživanju

Olovke, skalpeli, škare, metar, noževi, vilice i slično, pribor je koji se u trgovinama redovno koristi.
Budući da je taj pribor oštrog i šiljastog oblika, on predstavlja stalnu opasnost od uboda i posjekotina
za osobe koje ga upotrebljavaju, a naročito ako ga nose nezaštićenog u džepovima, te se pri sagibanju
ili posrtanju mogu lako ozlijediti.

Olovke, skalpeli ili škare koje nosite u džepovima zaštitie tuljcima ili ih uopće ne stavljajte u džepove;
naročito je opasno ako se takav pribor nosi u džepovima hlača.

ZANOS d.o.o. stranica: 16 od 19

Nakon upotrebe, škare i skalpele zatvorite i odložite ih tako da ne postoji opanost od uboda i
posjekotina.
Ako ovaj pribor nekome dodajete, oprezno ga uhvatite za rezni dio a pružite stranu s drškom.

3.8. Strojevi i uređaji pri posluživanju

Pri radu sa strojevima i uređajima bez obzira na to o kojoj se grani djelatnosti radi, opasnosti su
gotovo uvijek iste.
Najopasniji su dijelovi stroja koji se brzo okreću, rotiraju, te dijelovi koji se međusobno pokreću, tako
da mogu zahvatiti dijelove tijela osoblja koje njima rukuje. To su naprimjer noževi rezalica, noževi na
uređajima za mljevenje, bubnjevi na strojevima za kućanstvo, remenice i krila ventilatora i tome
slično.
Ne male opasnosti predstavljaju i uređaji za kuhanje kave, za pečenje sendviča, te uređaji za
ispitivanje tehničke robe. Nezgode pri radu s ovim uređajima mogu završiti težim opekotinama, s
teškim posljedicama.
Sve ove opasnosti, međutim, mogu se izbjeći odgovarajućim mjerama tehničke zaštite na samom
stroju ili uređaju, te sigurnosnim postupcima pri rukovanju tim uređajima.
Ako su na poklopcima ili štitnicima postavljeni uređaji za blokiranje rada uređaja, nemojte ih
onesposobiti, jer su oni postavljeni radi vaše sigurnosti.
Rashladni uređaji također predstavljaju opasnosti za osoblje. Remenski prijenos agregata može
zahvatiti radnika. Ako pak uređaj propušta rashladnu tekućinu, to predstavlja opasnost po zdravlje
zaposlenog osoblja. Ukoliko se dogodi da se vrata zatvore, a radnik ih ne može otvoriti s unutarnje
strane komore, tada postoji opasnost od smrzavanja.
Ne ulazite u prostorije ili prostor gdje je smješten agregat. Tamo mogu ulaziti samo osobe zadužene
za održavanje.
I ventilatori mogu predstavljati opasnost, iako se u principu postavljaju na mjesta na kojima inače
nisu na dohvat osoblju. To se najčešće događa prilikom čišćenja ili slaganja robe na visoke police, ako
je u blizini postavljen ventilator.
Zato je ventilatore potrebno zaštititi žičanom mrežom, kako bi se spriječilo zahvaćanje prstiju i ostalih
dijelova tijela rotirajućim lopaticama.
Ako primjetite da ventilator nema zaštitnu mrežu, ili ako je oštećena, zatražite da se ona postavi. Kod
određenih poslova mreža će spriječiti moguće ozljede.
Pri upotrebi strojeva i uređaja koji se koriste kod posluživanja, najveću opasnost predstavlja
električna struja.

Nezgode uslijed slučajnog dodira dijelova pod naponom najčešće nastaju zbog oštećenja izolacije na
električnom priboru, kao što su priključnice, utikači i sklopke na rezalicama, registar-blagajnama,
uređajima za kuhanje i slično, do čega dolazi uslijed lošeg rukovanja, pada električnog pribora ili
uređaja na pod, radi dotrajalosti ili lošeg održavanja.

Ako primjetite da su prekidači, priključnice ili utikači oštećeni, napuknuti ili ih uopće nema, odmah na
tu opasnost upozorite osobu zaduženu za održavanje.
Popravke ili izmjene osigurača ne obavljajte sami. To smiju samo ovlaštene osobe.
Produžne kablove nemojte polagati po tlu na prolazima. Ako će se kablovi položeni po tlu koristiti
duže vrijeme, potrebno ih je zaštititi učvršćenim poklopcem od letvica.

ZANOS d.o.o. stranica: 17 od 19

Oštećene produžne kablove treba odmah zamijeniti. Izmjenu kablova, te žarulja i ostalih rasvjetnih
tijela treba obavljati osoblje zaduženo za održavanje.

Ako se utikači izvlače iz priključnice potezanjem za kabel umjesto za tijelo utikača, izolacija priključnih
kablova također se može oštetiti.
Utikač izvlačite uvijek povlačenjem za tijelo utikača, jer ćete na taj način sačuvati izolaciju, pa neće
postojati opasnost od dodira s vodičem pod naponom.
Na strojevima i uređajima može se pojaviti opasnost od udara električne struje zbog tzv. Previsokog
napona dodira u slučaju kada ovi uređaji dođu pod napon.
To se najčešće događa zbog oštećene izolacije na dijelovima uređaja unutar kućišta koji su normalno
pod naponom (npr., na namotaju elektromotora), uslijed čega dolaze pod napon i oni dijelovi koji se
normalno pri radu dodiruju.
Ako čovjek dodirne kućište stroja ili uređaja pod naponom, a stoji na podu ili dodiruje uzemljene
dijelove (radijator, kućište drugog stroja i sl.), dolazi do udara električne struje.
Za zaštitu od previsokog napona dodira poduzimaju se tehničke mjere zaštite. Tehničkim mjerama
zaštite od previsokog napona dodira za spomenute aparate i uređaje smatraju se zaštitno uzemljenje,
odnosno nulovanje i zaštitno izoliranje.
Ako su aparati i uređaji izrađeni tako da se zaštita od previsokog napona postiže zaštitnim
uzemljenjem ili nulovanjem, tada oni moraju biti opskrbljeni utikačem sa zaštitnim kontaktom (šuko-
utikač). Priključci na koje su ti strojevi priključeni također moraju imati zaštitni kontakt (šuko-
priključnice).
Za rad sa strojevim i uređajima na električni pogon koristite samo šuko-utičnice i priključnice. S
drugim električnim priborom nemojte raditi. Isto vrijedi i za produžne kablove.
Ako korisite uređaje sa zaštitnom izolacijom, pazite na posebnu oznaku. Uređaje bez takve oznake
nemojte koristiti.
Zaštitno izoliranje, kao druga mjera zaštite od previsokog napona dodira, takav je način zaštite kod
kojeg su svi dijelovi što se inače nalaze pod naponom odvojeni odgovarajućim izolacijskim slojem od
dijelova koje radnik prilikom rada dodiruje.

Aparati i uređaji izrađeni sa zaštitnim izoliranjem posebno su označeni s dva četverokuta, jedan u
drugome. Takvi uređaji nemaju priključni pribor (utikač i priključnica) sa zaštitnim kontaktom.
Električne instalacije jedan su od najčešćih izvora požara. Razlozi tome su sljedeći: postavljanje
neodgovarajućih instalacija u odnosu na namjenu prostorija za držanje i uskladištenje zapaljivog
materijala; privremeno postavljanje instalacije, umetanje predimenzioniranih osigurača, „krpanje“
osigurača, oštećenja instalacija i pribora radi neispravnog rukovanja te neodgovarajuće održavanje.
Sve ovo uvjetuje povećanu opasnost od nastajanja požara.

3.9. Pakiranje robe

Pakiranje, iako naizgled jednostavan posao, sadrži također određene opasnosti od uboda,
posjekotina i ostalih povreda za prodavača, ali i za kupca, ukoliko se za određenu vrstu robe ne koristi
originalna ambalaža, odnosno, ako se pakiranje nesavjesno obavi.

Stalak za papir može predstavljati opasnost ako nije stabilan, a kolut s papirom učvršćen na stalak.
Kad otkidate papir pazite da rukom ne udarite po oštrici.
Staklene predmete pakirajte samo u odgovarajuću ambalažu od valovite ljepenke, odnosno u
kratonske kutije.

ZANOS d.o.o. stranica: 18 od 19

Jetke, nagrizajuće i druge štetne tvari pakirajte samo u originalnu ambalažu koja mora biti dobro
zatvorena i ispravno označena. Na taj ćete način spriječiti oštećenje robe i ozljeđivanje potrošača.
Oštre i šiljaste omotajte dovoljnom količinom papira, jer u protivnom pri nošenju mogu nastati
ozljede, npr od uboda.
Savjesno obavite pakiranje robe, provjerite da li je sve u redi i tek nakon toga robu izdajete kupcu
kako bi je mogao sigurno nositi. U protivnom mogu nastati oštećenja robe, nezadovoljstvo potrošača,
pa i ozljede. Ne zaboravite da ste vi odgovorni za sigurnost potrošača.

3.10. Zapaljivi materijali

Opasnost od požara naročito je prisutna u prodavaonicama specijaliziranim za prodaju, lakova,
ljepila, raznih otapala i sl., u odjelima s isim asortimanom u robnim kućama u ljekarnama i
parfumerijama.
U prodavaonicama je opasnost povećana ponajviše zbog malog prostora te velikog broja kupaca koji
se kreću tim prostorom.
Stoga posebnu pozornost treba posvetiti uređenju prostora. Dekorativni elementi prodajnog
prostora izrađeni od zapaljivog materijala mogu pridonijeti naglom širenju požara.
Podovi i podloge prostorija moraju biti izrađene od nezapaljivog materijala otpornog na djelovanje
zapaljivih tekućina i ne smiju upijati zapaljive tekućine.

ZANOS d.o.o. stranica: 19 od 19