Zaštićene vrste Jadranskog mora

Zaštićene vršte u
Jadranškom moru

informatika.ssploce.hr

Dobri dupin, Glavata želva, Prstac, Sredozemna medvjedica, Jadranska jesetra, Morski konjic,
Modrulj, Periska

Zaštićene vrste u Jadranskom moru

Jadransko more Glavata želva (lat.) Caretta caretta)

Ugroženost OSJETLJIVO Karakteristike Jedna od najtipičnijih osobina morskih kornjača je oklop, čvrsta koštana
Glavata želva je već struktura koja prekriva gotovo cijelo tijelo i sve unutarnje organe. Kod odraslih glavatih
odavno na svjetskoj želvi oklop je ovalnog oblika, s gornje je strane crvenkasto-smeđ, a svijetložućkast s
listi ugroženih donje. Građen je od velikih proširenih rebrenih kostiju, prekrivenih rožnatim pločama.
životinja. Jedini Odrasle jedinke dostižu duljinu oklopa i do 110 cm i tjelesnu težinu do 115 kg. Ime je
grabežljivci odraslih dobila prema karakteristično velikoj glavi sa snažnim čeljusnim mišićima.
glavatih želvi su morski
psi (ponekad i kit Životni prostor i ishrana Najveći dio svoga života glavate želve provode u pelagičkom
ubojica) i čovjek. staništu. Na obalu izlaze samo ženke radi polaganja jaja, dok mužjaci ostaju u moru cijeli
Najveća prepreka život. Glavata želva je mesojed, a hrani se raznim vrstama morskih životinja: spužvama,
opstanku morskih meduzama, ježincima, mekušcima, školjkašima, rakovima i ribama. Ima izuzetno jake
kornjača danas je čeljusti kojima lomi tvrde oklope svoga plijena.
čovjek.

Rasprostranjenost Razmnožavanje Sve se morske kornjače razmnožavaju na pješčanim plažama. Pare se u
Glavata želva je široko moru, od kraja ožujka do početka lipnja, a jaja polažu tijekom ljeta. Na kopno izlaze samo
rasprostranjena u ženke radi polaganja jaja, a mužjaci, nakon što se izlegu, više nikada ne izlaze na kopno.
priobalnim područjima Tijekom jedne sezone ženke mogu imati između 2-5 legala, s pauzom od 2 tjedna između.
tropskih i suptropskih Jaja liježu u rupe iskopane u pijesku i broj im u jednom leglu varira od 23 do 190, obično
mora Atlantskog, Tihog preko 100. Inkubacijski period općenito varira i traje između 50 i 65 dana. Veličina oklopa
i Indijskog oceana. mladih kornjačica varira između 33,5 mm i 55 mm. Ustanovljeno je da spolnu zrelost
Također je uobičajena postižu nakon 30 godina
u morima umjerenih
područja i jedina je
vrsta koja se u njima i
gnijezdi. Najčešća je
vrsta Mediteranskog i
Jadranskog mora.
Najveća gnijezdilišta
ove vrste u
Mediteranu su na
grčkoj, turskoj i
ciparskoj obali.

Srednja škola fra Andrije Kačića Miošića Ploče – INFORMATIKA – PROJEKTNA NASTAVA

Zaštićene vrste u Jadranskom moru

Jadransko more Morski konjić (Hippocampus sp.)

Ugroženost Karakteristike Morski konjici (Hippocampus) su stanovnici mora nesvakidašnjeg oblika,
izgleda kao šahovska figura. To
Ugrožena je vrsta u su ribe iz nadrazreda koštunjača, porodice šiljogubaca (Syngnathidae). Pliva uspravno i
Jadranu. Ovo može umaknuti svojim neprijateljima tako što će poprimiti boju podvodnog bilja. Morski
dobroćudno i nježno su konjici ljupki stanovnici toplijih mora, u vodi ravnomjerno lebde, pri čemu ih
morsko biće vrlo je lak uspravnima drži leđna peraja. Postoje 54 vrste morskih konjica, od 2,5 cm velike
plijen nesavjesnih patuljaste vrste do 25 cm velikoga malajskoga morskoga konjica.
ronioca koji ne
shvaćaju da živa bića Životni prostor Morskog konjica nalazimo obično na morskom dnu obraslom morskom
nisu suveniri. Ne travom, u toplim plitkim vodama. Međutim neke vrste više vole blatna i pjeskovita
podržavajte područja, druge opet nalazimo na koraljima, spužvama te na korijenju mangrove. U
ubijanje morskih svakom slučaju nailazimo na morskog konjica u blizini morskih struja, gdje im je osigurana
konjića… dovoljna količina njihove glavne hrane-planktona. Da ih struje ne bi odnijele, dugim se
repom ovijaju oko najbliže biljke. Repovi su posebno prikladni za hvatanje.
Rasprostranjenost
Živi duž Razmnožavanje Nakon dugog i bučnog udvaranja-više dana
obale Indonezije do Au se pokazuje, često mijenja boju te uvrtanjem glave proizvodi
stralije, atlantske obal plješčuće šumove-odložit će ženka jajašca u trbušnu vrećicu
e Europe, Afrike i mužjaka. Mužjak je zatim odgovoran za održavanje mrijesta.
Sjeverne Amerike te Nakon oplodnje jajašca u trbušnoj vrećici ostaju sve dok se ne
u Sredozemlju i Jadran razviju u ličinke. Za razliku od drugih životinja mužjak
skom moru. Neke vrste proizvodi i posebnu hranidbenu tekućinu za embrije. Na kraju
žive i u vodama razdoblja sazrijavanja mužjak ispušta mladunce da slobodno
na pacifičkoj obali plivaju u moru. U tropskim vodama pare se tijekom cijelog
Amerike. ljeta,u hladnijim vodama u proljeće i ljeti. Vrijeme parenja se
poklapa s punim mjesecom.

 Inkubacija jajašaca: obično 14 do 28 dana, ovisno o
temperaturi vode

 Broj mladunaca: oko 50, ovisno o vrsti

Srednja škola fra Andrije Kačića Miošića Ploče – INFORMATIKA – PROJEKTNA NASTAVA

Zaštićene vrste u Jadranskom moru

Jadransko more Modrulj (Prionace glauca)

Ugroženost Karakteristike Modrulj (Prionace glauca) je vrsta morskog psa iz porodice
Ugrožena je vrsta u Carcharhinidae (plavetni psi), rod (carcharias). U Hrvatskoj ga još nazivaju modri kučak,
Jadranu.. Često ga se pas modrac, pas modrak, pas modrulj, zupka. Modrulj je vrlo snažna životinja izduženog
ulovi na mamce tijela. Boja tijela ove rijetke vrste morskog psa se sjedinjuje s morskim plavetnilom.
namijenjene tunama ili Gornji dio tijela je tamnomodre do modrozelenkaste boje, dok je donja znatno svjetlija,
sabljarkama. Modrulj skoro bijela. U duljinu naraste do 400 cm (obično oko 335 cm) i dostiže težinu od oko
je također česta žrtva 150 kilograma. Prosječna težina modrulja iznosi oko 50 kilograma ali može narasti i do
mreža stajačica a 200 kg. Najveći uhvaćeni je težio 391 kg. Tijelo mu ima oblik torpeda, izduženo je, blago
ponekad se zaleti i na zaobljeno i vitko, a usta su mu smještena poprečno, ispod duge i šiljaste glave.
mamac udice na
parangalu. Ishrana Morski pas modrulj je veliki lovac, grabežljivac i proždrljivac. Najviše se hrani
ribama, poglavito skušama, palamidama, srdelama i ostalom plavom ribom koje lovi i
Rasprostranjenost proždire u velikim količinama. Hrani se i rakovima, glavonošcima, ponajviše lignjama, a
Psi modrulji žive u ponekad i galebovima i ostalim morskim pticama koje iznenadi tijekom njihovog
svim oceanima a može boravka na površini. Također jede strvine većih uginulih morskih životinja, a nerijetko i
ih se naći čak od otpatke s brodova. Lovi i hrani se pretežno noću.
Norveške na sjeveru
do Čilea na jugu. Može Razmnožavanje Modrulji se pare (mrijeste) uglavnom u
ga se naći do dubine proljeće i ljeto. Ženke spolnu zrelost dostižu u petoj godini
od 350 metara. života a mužjaci u četvrtoj. Kao i većina morskih pasa, ženka
Stanovnik je i naašeg modrulja koti žive mlade koji su se prethodno razvijali u
Jadrana. oplođenim jajima u njenoj utrobi gdje se i izvaljuju. Nakon
devet do dvanaest mjeseci embrionalnog razvoja, ženka
odjednom može okotiti prosječno od 25 do 50, a rijetko čak
i do 135 mladih, dugačkih 40 do 60 centimetara.

Srednja škola fra Andrije Kačića Miošića Ploče – INFORMATIKA – PROJEKTNA NASTAVA

Zaštićene vrste u Jadranskom moru

Jadransko more Periska (Pinna nobilis)

Ugroženost Karakteristike Periska (lat. Pinna nobilis) je školjkaš iz porodice lepezastih školjki (lat.
Kritično je ugrožena je Pinnidae).Periska je najveći školjkaš Jadranskog mora prosječne veličine između 30 i 50
vrsta u Jadranu i u centimetara, ali može doseći visinu od 120 centimetara. Hermafroditi su.
cijelom Sredozemlju
Njezine populacije su Školjka je zakopana do trećine visine te se bisusnim nitima veže za morsko dno. Od
pod velikim bisusnih niti periske u prošlosti se proizvodila tzv. morska svila
antropogenim
pritiskom i u zadnjih Životinje (Animalia) su jedno od carstava u domeni eukariota. Životinje su
par desetljeća
doživljavaju ogroman vZiaššetsittaaniičiznui morigraannijzemPi.eŽriisvkoatijnejeosnjeetmljiavjaunsataiznničimnunastziajegnakđue,npjao, čmenmougesejedrainzkliekusjturaoddaju
pad u brojnosti i bdzbailojlajgeksaui,dparoelgnroijaid,gicaljeijvoiašd.uaŽvlijivejeo. ktPinjrejisropkdroinscuaatnzrsnotavinoiloessgetakldnoiojejalviasnđeaebnraajevziljiečždiivteiontkpiniokjdaosmjkeaujepniznaaezbi,vrpaaansjueennzuoot1ao9rlo7tgo7ig.jaa.
veličini populacija. Dgoadnianse.pNoasltaozjii sperenkaopmopiliisjuunstvrrosgtao žziavšotitćinejnai.h vrsta Republike Hrvatske i postoji propisana
Gubitak staništa, Žviisvinoatinnajekn(Aadneimštaelitae)uszurojekdonvaonoedvacđaresntjaevma puedriosmkeeinzimeuokraa.riota. Životinje su
sidrenje, ilegalno vSiušoečsetannaijčensi omrgasaonviznmimi.iŽzuivmoitrinajnejenmemkoajjeujsetapnrviči nputsztiajebniljkeuž,epno č2e0m16u. gsoedrianzelinkauju od
sakupljanje i korištenje bjuilgjaokisat,oačnlgoijiogbljaivliaŠ.pŽainvjootlisnkjsek. oMcaasrosvtvnoi psoemdoijerilisunaodratzaldičaitezapboildjesžkeunpi iinpeo,tpvarđuennui tuar toga
nedozvoljenih DdFraaalnjneacususppkooosrj,otoIdtjaiiclpiejri,ei Tkduoarlmsjeki.oliPjj,urGnirrovčdrksnotajaizžAnilvbaoantnionisjjiat,.kaoDjarusšetvboaivsitržaivžiovtainčajammoarnaa2z0i0va00sme izljoaologija.
ribolovnih alata su zabilježilo je prvi masovni pomor zaštićene plemenite periske u Jadranu. U svibnju 2019.
glavni razlozi godine pomor je opažen na Elafitima, a kasnije u listopadu objavljena je vijest da u Parku
smanjenja populacija prirode Lastovo više nema živih jedinki vrste.
ove vrste.…
Razmnožavanje Periske su hermafroditi, mlađe
Rasprostranjenost školjke su mužjaci, a kasnije prelaze u ženke.
Periska je endemična Razmnožavaju se u ljetnom razdoblju. Sinkronizirano
vrsta Sredozemnog izlučivanje iz reproduktivnih organa jasno pokazuje da
mora. U Jadranskom su periske, koje se nalaze u bližoj okolici jedna od
moru rasprostranjena druge, najvažniji roditelji buduće generacije jer imaju i
je po cijeloj obali, na najviše izgleda da se jajašca oplode.
pjeskovitim i
muljevitim dnima od Periska se hrani planktonom, filtrirajući otprilike
0.5 do 40 metara 6 litara morske vode na sat, te tako, smanjujući
dubine. koncentraciju organske tvari, pridonosi čistoći i

bistrini morske vode, što direktno utječe na
floru i faunu morskog ekosustava

Srednja škola fra Andrije Kačića Miošića Ploče – INFORMATIKA – PROJEKTNA NASTAVA

Zaštićene vrste u Jadranskom moru

Jadransko more Prstac (lat. Lithophaga lithophag)

Ugroženost Karakteristike Prstac (lat. Lithophaga lithophaga) je školjkaš iz porodice dagnji (lat.
Mytilidae). U Hrvatskoj je poznat i pod nazivima datala, datul, datula, datulj, kamotočac,
Izlov prstaca, uz morska datula i prstić.
neophodno razbijanje Prstac je duguljasti školjkaš ovalnog valjkastog oblika, prosječne dužine oko 9 cm, može
samostalnih stijena i rasti i do 15 cm, simetričnih ljuštura koje su izvana kestenjaste boje i prošarane elipsastim
čitavih litica, dovodi do krivuljama koje poput godova označavaju godine prstaca. Prosječna težina prstaca je oko
potpunog uništenja 2 dekagrama, a može težiti i do 10 dkg.
cijelih podmorskih
staništa za čiju su Životni prostor i razmnožavanje Nastanjuje litice i samostalna kamenja u kojima
obnovu ponekad izlučivanjem kiseline buši rupu prikladnu svojoj veličini. Još kao larva prstac prijanja za
potrebna i desetljeća. stijenu i započinje s njenim bušenjem, a rastom prstaca raste i šupljina koju nastanjuje.
Zbog toga su prema Živi u kolonijama u kojima može biti do 300 jedinki po metru kvadratnom.
Zakonu o morskom
ribarstvu u Hrvatskoj Mada se znanstvenici nisu u potpunosti složili oko brojki vezanih uz vrijeme i brzinu rasta,
predviđene visoke smatra se da je prstacu potrebno oko 20 godina optimalnog života da bi dosegao duljinu
novčane kazne od 5 centimetra.Inkubacija jajašaca: obično 14 do 28 dana, ovisno o temperaturi vode

Rasprostranjenost Možda jednog dana...

Prstaci su Zašto je tako teško ispoštovati zakon? Zar je cijena prstaca
rasprostranjeni diljem uistinu tako visoka da se isplati riskirati kaznena prijava i sve
sjeveroistočnog dijela
Atlantika, u cijelom što uz nju ide? Mislim da nije stvar u cijeni već o stavu i
Sredozemlju načinu života. Sve dok ne shvate da more nije rupa bez dna
uključujući Jadransko već osjetljivi sustav koji se vrlo lako može narušiti, takvi će
more te u Crvenom
moru pojedinci haračiti i uništavati bez obzira na posljedice.

Jedino čemu se možemo nadati je da će generacije koje
slijede biti razumnije od ove naše i na našim greškama naučiti

cijeniti i, čuvati more i život u njemu. Čuvanjem prstaca,
čuvamo more i sebe.

Srednja škola fra Andrije Kačića Miošića Ploče – INFORMATIKA – PROJEKTNA NASTAVA

Zaštićene vrste u Jadranskom moru

Jadransko more Jadranska jesetra (lat. Acipenser naccarii)

Ugroženost - KRITIČNO Karakteristike Jadranska jesetra (lat. Acipenser naccarii) poznata je i kao jesetra
Jadranska jesetra tuponoska. Ovo je endemska vrsta Jadranskog mora, živi na pjeskovitom i muljevitom dnu
spada u kritično riječnih laguna i ušća, ulazi ponekad duboko u riječni tok, a ne voli potpuno slan okoliš.
ugrožene vrste, te je Najčešće se nalazi u rijekama s dubokim i širokim koritom, gdje na dubinama od 10-40 m
ušla na popis vrsta uz pomoć četiri mesnata brčića pretražuje mulj i pijesak u potrazi za manjim ribama i
pred istrebljenjem i beskralježnjacima (maločetinaši, račići, ličinke kukaca). Izduženog je i vretenastog tijela,
ugroženih vrsta u koje je prekriveno s 5 redova koštanih štitova, boje tijela se kreću od smeđecrne ili
Zakon o potvrđivanju smeđezelene boje po leđima, bokovi su svijetliji, a trbuh bijel[1]. Ima široko i tupo rilo,
protokola o posebno mala usta bez zuba, smještena na donjoj strani, te brčiće različitih duljina, naime, vanjski
zaštićenim područjima brčići su dulji od unutarnjih. Kao i tijelo i glava je prekrivena koštanim pločama. Jadranska
i biološkoj raznolikosti jesetra je dugovječna riba, može živjeti i do 80 godina2 dekagrama, a može težiti i do 10
u Sredozemlju. Zakon dkg.
o zaštiti prirode (NN
70/05) strogo Razmnožavanje
zabranjuje svaki
ribolov na jadransku  Spolnu zrelost mužjaci dostižu nakon 6 do 8 godina, a ženke
jesetru. nakon 8 do 12 godina.

Rasprostranjenost  Ženke se razmnožavaju svake druge godine od ožujka do svibnja
(po drugim izvorima od svibnja do srpnja).
Jadranska jesetra živi u
Jadranskom moru na  Mladi na početku jako brzo rastu, do svoje druge godine. Mladima
obalama Italije, treba oko 10 godina da bi dostigli duljinu od 100 cm.
Hrvatske, BiH, i Crne
Gore. Njena prisutnost  Odrasli primjerci mogu narasti do 200 cm duljine i do 25 kg težine.
na obalama Iberijskog
poluotoka, kao i
sjeverozapadne Grčke
je nepotvrđena, a
najnovija istraživanja
vrsta iz Jadrana i onih
kod Iberijskog
poluotoka upućuju na
dvije podvrste iste ribe

Srednja škola fra Andrije Kačića Miošića Ploče – INFORMATIKA – PROJEKTNA NASTAVA

Zaštićene vrste u Jadranskom moru

Jadransko more Sredozemna medvjedica (Monachus monachus)

Ugroženost -KRITIČNO Karakteristike Veličinom je vrlo sličan običnom tuljanu. Težina im može biti sve do 320
kg[nedostaje izvor], pri čemu su ženke nešto manje i lakše. Tijelo im je zbijeno i pokriveno
Nalazi se na Crvenom kratkom dlakom, s gornje strane tamnosmeđom ili sivkastom, s donje znatno svijetlije, a
popisu kritično može biti i potpuno bijela. Glava im je okrugla, na kratkom i debelom vratu. Vretenasto
ugroženih vrsta u RH. tijelo s debelim potkožnim slojem masti je prilagođeno životu u moru. Prednji udovi su
Sredozemna prilagođeni za kretanje u more, jer su prsti povezani plivaćom kožicom, a nokti su
medvjedica jedina je zakržljali. Stražnji udovi su potisnuti uz tijelo i služe pri plivanju kao repne peraje
vrsta tuljana u
Sredozemnom moru, a Razmnožavanje Ovaj rod životinja koti se s oko 80 cm dužine, a kad odrastu, mogu
ribari u Jadranu doseći dužinu oko 2,40 metara. Mladunci se kote u jesen, a u more ulaze u dobi od dva
nazivali su je „morski tjedna. Majke ih doje do starosti od oko 18 tjedana. Kote se zelenog krzna, često s
čovik“. Radi mjestimičnim bijelim mrljama. Šare, odnosno oblik i mjesto ovih bijelih mrlja mogu se
uništavanja mreža koristiti za raspoznavanje pojedinih jedinki. Spolno zreli postaju u dobi od četiri godine, a
proganjali su je očekivani životni vijek im je više od 20 godina. Skotna ženka sredozemne medvjedice za
stoljećima i gotovo koćenje i podizanje mladunca traži nepristupačnu špilju s ulazom ispod morske razine,
istrijebili.ribarstvu u iako povijesni opisi govore, da su sve do 18. stoljeća u tu svrhu koristile i otvorene plaže
Hrvatskoj predviđene
visoke novčane kazne Što napraviti ako vidite Sredozemnu medvjedicu?

Rasprostranjenost  Ne približavajte joj se nikako na udaljenost manju od 50 m
Nekada: Sredozemno i  Ne uznemiravajte je na bilo koji način
e i dijelovi obala  Ukoliko ste u brodu, zaustavite se i pričekajte da se životinja
Atlantika na jugu do
Zelenortskih otoka, a udalji
na zapadu do Madeire.  Ne posjećujte mjesta za koja se zna ili pretpostavlja da su
Danas: Ukupna
populacija broji nešto njena obitavališta
manje od 600 , Egejsko
more i Zapadna
Sahara

Srednja škola fra Andrije Kačića Miošića Ploče – INFORMATIKA – PROJEKTNA NASTAVA

Zaštićene vrste u Jadranskom moru

Jadransko more Dobri dupin (Tursiops truncatus)

Ugroženost

S obzirom na malu Karakteristike Dobri dupin (lat. Tursiops truncatus) vrsta je dupina koja živi i u Jadranu.
površinu i zatvorenost Dupini se ubrajaju u najpoznatije i najomiljenije morske sisavce, a dobri dupin je
Jadranskog mora, te vjerojatno najbolje poznata i jedna od najrasprostranjenijih vrsta u skupini dupina. Dobri
velik pritisak ljudi,. dupin ima izduženi hidrodinamični oblik tijela, a boja varira od tamno plave do smeđe-
zagađenje mora, sive na leđima, preko svijetlo sive na bokovima i bijele na trbuhu.. Odrasli dobri dupini
otrovne tvari dugački su od 2 do 4 metra, a težina se može kretati između 100 i 500 kg. Dobri dupini, sa
nakupljanju se u svojim čelično-plavim leđima i njuškama kojima kao da se smiješe, vrlo su inteligentne i
organizmu i tkivima društvene životinje. Žive do 50 godina.
dupina. Te pojave ima

ju dugoročan učinak Vrste u našem Jadranu – dobri dupin (Tursiops truncatus) i kratkokljuni obični dupin
na populaciju (Delphinus delphis) – naše zavičajne vrste, vrste koje su se u Jadranu razmnožavale i koje

Način života su se mogle često susresti. Na žalost, danas se taj broj još smanjuje jer se obični dupin
smatra regionalno izumrlom vrstom u sjevernom Jadranu.

Dupini su vrlo

društvene životinje i

žive u skupinama Razmnožavanje Mladi se kote većinom tijekom ljeta, no čini se
različite veličine i da su u ovom području okoti sinkronizirani i događaju se svake
različitog sastava: to druge godine. Ženka, nakon dvanaest mjeseci skotnosti, koti
mogu biti životinje jedno mladunče, koje doji godinu dana i duže, a mladunac ostaje
istog spola ili mužjaci i s majkom i po nekoliko godina. Spolnu zrelost dobri dupini
ženke zajedno sa dostižu s desetak godina, nakon čega ženka može imati mlado
svojim mladuncima. svakih 4 do 6 godina. Dobri dupini mogu živjeti i preko 50 godina.
Pomažu si u lovu, kod Dva, a katkad čak i više dupina, služe kao "babice" te pomažu
poroda i bolesti. majci i štite je od napada morskih pasa privučenih krvlju koja
Njihovo prijateljsko i istječe pri porodu. Nakon poroda čitava ta skupina gurka
lojalno ponašanje za mladunca na morsku površinu kako bi prvi put udahnuo zrak.
dupine je od životne Mladunac postaje potpuno samostalan nakon godinu i pol, a
važnosti. Dupini se spolnu zrelost dostiže tek sa 6 godina.
međusobno

sporazumijevaju

raznim zvukovima. Nije

poznato koliko je

razvijen njihov "jezik",

ali je sigurno daSsreeodnnija škola fra Andrije Kačića Miošića Ploče – INFORMATIKA – PROJEKTNA NASTAVA
prepoznaju i da

Zaštićene vrste u Jadranskom moru
Izvori:

1. Wikipedija, https://hr.wikipedia.org/wiki
2. https://www.inforovinj.com/hrv/rovinj/more/zasticene-morske-vrste.asp
3. https://www.rtl.hr/zivotistil/zivotinjski-svijet/3244995/koje-su-zasticene-zivotinje-u-

jadranskom-moru/
4. http://www.zasticenapodrucja.com/hr/sibensko-kninska/prirodna-bastina/fauna/
5. Ugrožene životinjske vrste u Jadranskom moru,

https://zir.nsk.hr/islandora/object/unipu%3A10
6. Priručnik za zaštitu mora,

http://www.greenhome.co.me/fajlovi/greenhome/attach_fajlovi/lat/glavne-
stranice/2017/06/pdf/Prirucnik_za_zastitu_mora.pdf

Srednja škola fra Andrije Kačića Miošića Ploče – INFORMATIKA – PROJEKTNA NASTAVA