Siječanj

prigodnom čestitko
vodili Leonardo Sm
žić, a osim učenika
programu su nastu
tavnici područnih š

Ispraćaj stare go
U ponedjeljak 21. prosinca 2015. dostojanstveno, na
godine s početkom u 18:00 u Narod- dana. U srijedu 23.
nom domu održana je priredba uoči godine s početkom
božićno-novogodišnjih blagdana. nom domu održana

Uz pjesmu, ples, recitaciju i scen- novogodišnja prired

sku igru, učenici i učitelji, dostojan- Doma za starije i ne

stveno su se i svečano oprostili sa kojoj su sudjelovali

starom godinom i najavili predstojeće tacijom, plesom i p

blagdane. Istoga dana, u 11

Brojnim uzvanicima obratila se gđa na je priredba i u h

ravnateljica Jadranka Bartolić-Muzica Tom prigodom ples

om. Priredbu su vale su se prigodne pjesme, svirala se

moljić i Mihaela Bo- harmonika, a program su vodile Ela

matične škole u Vivoda i Mihaela Božić. U 12:00 zavr-

upili i učenici preds- šila je nastava tj. priredba i svi su uče-

škola. nici otišli svojim domovima.

odine, svečano i Dragi učenici, ugodni Vam i bezbri-

astavio se i idućih žni zimski praznici. Vidimo se opet

. prosinca 2015. 11. siječnja 2016. u II. obrazovnom

m u 10:00 u Narod- razdoblju.

a je božićno- A sada upotrijebimo nekoliko sli-

dba za polaznike kovitih izraza za kraj . Dakle, zabrujat

emoćne osobe na će , tog 11. siječnja 2016., opet škol-

i i naši učenici reci- ski hodnici naše škole, a učenici će se

pjesmom. poput pčelica vratiti svojoj košnici tj.

1:00 sati, upriliče- vratiti u školu.

holu naše škole. Vaši novinari
sala se zumba, pje-

Dvaput tjedno u našoj školi sastaju se učenici, zaljublje- mjesto koje napada bilo koja suparnička fig
nici u šah.
Kraljica (naziva se i "dama") je najjača figu
Skupinu šahista okupila je naša knjižničarka Mirjana polja u svim smjerovima: okomito,vodorav
Krbavčić. Budući da je knjižnica mjesto u kojemu se ra- gure.
do okupljaju učenici svih uzrasta, za što je zaslužna knjiž-
ničarka Mirjana Krbavčić, odlučila je ponuditi im novu Top (naziva se i "kula") kreće se neograni
aktivnost. ravno (po linijama i redovima). Ne može pr

Ispitujući učeničke interese, u želji da kreativno i ko- Lovac kreće se neograničen broj slobodni
risno iskoristi trenutak njihovog slobodnog vremena, kakati druge figure. Zbog kretanja uvijek p
došla je na izvrsnu ideju. Učenici su oduševljeni. U gos- "bijelopoljnim" i "crnopoljnim" lovcem.
te im redovito dolazi pravi “profesionalni” šahist. Zahva-
ljujemo se volonteru , gospodinu Vladimiru Orliću. Ne- Skakač (naziva se i "konj") je jedina figura
sebično se i dobrovoljno uključio u rad s našim učenici- ili protivničku. Kreće se u obliku slova L: d
ma. Učenici , uvijek pri svakom razgovoru, ističu koliko desno, na bilo koju stranu.
su i što su od instruktora naučili.

Šah je igra na ploči za dva igrača. Ploča je kvadratnog oblika, podijeljena u 64 (8×
8) polja, obojanih naizmjenično svjetlom i tamnom bojom (redovno se govori "bijeli"
i "crni"). Svaki igrač na početku igre ima 16 šahovskih figura, od toga osam pješa-
ka, po jedan par lovaca, skakača i topova te kralja i kraljicu. Jedan igrač igra s figu-
rama bijele, a drugi s figurama crne boje.

Igra s ovakvom pločom i figurama postoji barem od 6. stoljeća, ali pravila o kreta-
nju figura mijenjala su se .

Igrači vuku naizmjenično po jedan potez. Prvi potez vuče igrač s bijelim figurama.
Cilj igre je matirati suparničkog kralja.

Pješak se kreće isključivo prema naprijed. Iz početne pozicije, na drugom redu, mo- Volonter i zaljubljenik u šah
že ići naprijed za jedno ili za dva polja, a nakon toga samo za po jedno polje. od početka školske godine p

igri.Uzimati pak može samo ukoso na prvo polje prema naprijed. Dakle npr. bijeli pješak
s polja d4 može uzeti protivničku figuru na c5 ili na e5. Pješak dolaskom u zad-
nji (osmi) red biva promoviran u figuru po izboru igrača (obično je to kraljica).
Kralj se može pokretati svim smjerovima za jedno polje. Nikada ne smije doći na

gura. Učenici su jako zainteresirani za šah. Podijeljeni su u

ura, kreće se neograničen broj slobodnih dvije grupe. Jedna grupa obuhvaća polaznike nižih raz-
vno i dijagonalno. Ne može preskakati fi- reda, a druga polaznike viših razreda. Sastaju se poned-

jeljkom i petkom, uglavnom nakon napornog školskog

ičen broj slobodnih polja okomito i vodo-

reskakati ostale figure. dana oko 13:30.

ih polja po dijagonalama. Ne može pres-
po poljima iste boje lovci se mogu nazivati

a koja može preskočiti drugu figuru, svoju
dva polja ravno, zatim jedno polje lijevo ili

Gospodin Vladimir Orlić je istaknuo da mora poh-
valiti mlade generacije jer su redoviti i zainteresirani.
Nisu izgubili smjelost, a za uspjeh kaže da će ga biti , tek
je prvo polugodište i ima vremena.

h, gospodin Vladimir Orlić ,
podučava naše učenike ovoj

Intervjuir
ha Ivaniš
kusnijim igračima uč

Nikolina: U ovoj ško
U igri šaha zatekli smo Martina Ugri- čio si se u aktivno ig
na i Karla Gržinića. Rekli su nam da re- školi. Izdvoji nam ne
dovito igraju šah jer ga vole.
nja?

Lorna Klarić rekla nam je da je za do- Job: Učimo nove po
bar šah neophodan mir i tišina da se vježbamo igrati šah,
mogu koncentirati jer bez mira i tišine različite načine mož
nastane “ galama u glavi”.
problem. Poteze tre

smisliti u glavi.

Imamo jednu veliku šahovsku ploču
koja stoji na zidu. Na njoj gledamo no-
ve poteze i učimo.

Nikolina: Tko vas poučava?

Job: Instruktor nam je šahist Vladimir
Orlić. Bio je natjecatelj u šahu, aktivan
je šahist. Naučio nas je mnogo novih
rali smo Joba Pete- poteze, kako zapisivati šahovske pote-
ša . On pripada is- ze, te kako se koja mjesta na polju zo-
čenika naše škole. vu.

olskoj godini uklju- Nikolina: S kim ti je bilo najbolje igra-

granje šaha u našoj ti?

eka svoja zapaža- Job: Uživao sam igrati s instruktorom.

Sve ostale sam pobijedio, a njega ni-

oteze, zabavno je… sam.

, zanimljivo je, na U razgovoru s našim novinari-

žemo riješiti isti ma sudjelovali su instruktor Vladimir

eba samo unaprijed Orlić, Martin Ugrin, Karlo Gržinić, Lor-

na Klarić i Job Peteh Ivaniš.

M jedanaest (Sara) m Po zimi navečer
I pješčani sat (Sara) i Sve svijetli,
Č na dvorac (Lukas) č Puno je lampica
G na škare (Antonella) g A ponekad i sniježi . (Sara)
T na stol (Sara) t
S na gljivu (Stiven) s U dvorani trče rukometaši,
E na euro (Antonella) e Njih podupiru glasni navijači.
P na vješala (Matija) p
L na vrata (Job) l Kroz Vela vrata svaki dan idem
Ž televizor s antenom (Job) ž I kraticom siđem .
A na vile, vilicu (Job) a U školu požurim
Da se s prijateljima nasmijem.

Zimi snijeg pada,
Ali nije to neka velika gromad
Zima je u Buzetu blaga
Kao pjena od šlaga. (Job)

(Lukas) Po zimi navečer
m Sve svijetli,
. (Matija) Puno je lampica
da. A ponekad i sniježi . (Sara)
U dvorani trče rukometaši,
Njih podupiru glasni navijači.
(Lukas)
Kroz Vela vrata svaki dan idem
I kraticom siđem .
U školu požurim
Da se s prijateljima nasmijem.
(Matija)
Zimi snijeg pada,
Ali nije to neka velika gromada.
Zima je u Buzetu blaga
Kao pjena od šlaga. (Job)

Ilustrirali: Stiven Bartolić i Lukas Višić

Moj mali grad Buzet U buzetsku školu idemo
za mene je cijeli svijet. da mnogo toga zapamtimo.
U tom gradu znamo svih, U toj se školi mučimo,
oni nas, a mi njih. ali nešto lijepo i naučimo.
Na vrhu brda Stari grad, U Buzetu ima svega dosta
meni je jako drag. trgovina, cesta, sela, djece, a ljeti dva - tri
Do Starog grada vodi kratica, strana gosta.
po njoj se penju dječica. Pisati zna svatko,
U centru grada je Trg Fontana, ali glagoljicu naučiti baš nije lako.
a u hotelu na stolu hrana. U Buzetu lijep je svaki dan,
Stadion nogometnu sudbinu kroji, a noći snene kao san.
utakmice mnoge broji. Mi nemamo mora,
ali ponosimo se maglom iz koje izranja
mnogo buzetskih gora.
Veseli Buzećani često zapjevaju na balko-
nu,
a automobili su u Cimosovom salonu.
Eto, dosta tih stihova za sad
jer nas na glagoljici već hvata glad.
Već je 14:00 sati i s glagoljicom treba
prestati.

Polaznici dodatne nastave iz Glagoljice iz 6. U Buzetu ima svega dosta

a i 6. b razreda (Sara, Lukas, Dinko, Stiven, trgovina, cesta, sela, djece i dva - tri
Antonella, Job i Nikolina) gosta.

Pisati zna svatko,

ali glagoljicu naučiti baš nije lako.

U Buzetu lijep je svaki dan,

a noći snene kao san.

Moj mali grad Buzet Mi nemamo mora,

za mene je cijeli svijet. ali ponosimo se maglom iz koje izranja
U tom gradu znamo svih, mnogo buzetskih gora.
oni nas, a mi njih. Veseli Buzećani često zapjevaju na
Na vrhu brda Stari grad, balkonu,
meni je jako drag. a automobili su u Cimosovom salonu.
Do Starog grada vodi kratica, Eto, dosta tih stihova za sad
po njoj se penju dječica. jer nas na glagoljici već hvata
U centru grada je Trg Fontana, glad.
a u hotelu na stolu hrana. Već je 14:00 sati i s glagoljicom treba
Stadion nogometnu sudbinu kroji, prestati.

utakmice mnoge broji. Polaznici dodatne nastave iz Glago-
U buzetsku školu idemo ljice iz 6. a i 6. b razreda (Sara, Lu-
da mnogo toga zapamtimo. kas, Dinko, Stiven, Antonella, Job i Niko-
U toj se školi mučimo, lina)

ali nešto lijepo i naučimo.

J natjerao me da ih uberem. Na
utro je . Probudio sam se i povratku kući , zapitao sam se: “Je
li se to stvarno dogodilo?” Pojeo
sam jabuku, poveo brata, susjede

pogledao kroz prozor. Bijeli mraz i išli smo odigrati jednu nogomet-

prekrio je zelenu travu kao bijelo nu utakmicu. Predivni mraz već se

mlijeko. Ptice propjevale kao crk- otopio i zelena trava je dobila vo-

veni zbor. Drveće je započelo svoj de. Kada sam napucao loptu, po-

ples, a vjetar im je davao ritam. letjela je kao sokol, brzo i visoko i

Pojeo sam svoj doručak i krenuo u uletjela u mrežu. Bio sam presre-

nove pustolovine. tan. Susjedi su me pohvalili, ali

Sunce je obasjalo moj put kroz brat je bio ljubomoran, no ubrzo

šumu i ptice su mi pjevale. se razvedrio kao tmuran dan.

Ovaj dan ću pamtiti kao jedan

od najboljih, kao dobru peticu u

školi.

Aleks Grah, 8. a

Gljive su me gledale i govorile:
“Uberi nas!” Njihov predivni glas

U siječnju pripremamo intervju s Vanessom Jakac, 6. b. Od najrani-
jeg djetinjstva svira harmoniku. Svojim izvrsnim nastupima, ne sa-
mo da oduševljava publiku, nego osvaja i brojne nagrade.

Vanessa u svojoj glazbenoj karijeri broji više od sedamdesetak nas-
tupa. Pod budnim okom roditelja, djeda i bake tj. cijele obitelji, koji
su joj podrška i pružaju joj poticaj, niže uspjeh za uspjehom. Polaz-
nica je Umjetničke škole Matka Brajše Rašana.

M ma svojim mogućnostim
kući našao neki papir o
oja se baka uvijek rado sje- nepotrebne krpice, što
ća kako se dočekivao Bad- (odjeće), jer se tada šiv

njak i Božić kad je ona bila mala. zila i pravila ukrase za b

Prije mnogo godina, sjeća se nona, do- matali oko češera, kutij
čekivao se i Badnjak i Božić s velikom radoš- držača za konac, pa čak
ću. Ne možda zbog darova i slavlja kao da- lim vapnom. Ukrase se
nas, ali su djeca manje znala što uopće pos- bor.

toji za takve praznike. Ljudi su puno teže živ-

jeli, bili su siromašniji, puno su radili u do-

maćinstvima. Borili su se da prehrane svoju

obitelj tijekom cijele godine onime što su

proizveli svojim rukama.

Bilo je manje posla pa su osmišljavali ka-

ko će tko dočekati Badnju večer, a poslije i

Božić. Na Badnje jutro muškarci su otišli u

obližnje šumarke. Svatko bi posjekao jelku ili
smreku koju će djeca okititi. Nije bilo nakita Ispod bora bi se stavila
ili lampica za bor, ali svatko je okitio bor pre- su nasjekli kukurozovin

ma. Ako se slučajno u cu. Na krov štalice se stavljala slama. Figuri-
od čokolade ili neke ce u štalici nisu bile lijepe kao danas. Za figu-
o je ostalo od robe rice su brali raznobojne kamenčiće. Neki su
valo, djeca su se snala- bili potpuno bijeli, za ovčice, neki su bili sivi,
bor. Te papire su za- kao lapor, pa se tražilo duguljaste koji preds-
ja od šibica, drvenih tavljaju ljude. Kada je netko našao kamenči-
k se češer bojao bije- će koji su bili drugačije boje, crvenkaste ili
e objesilo koncem na su blještali na suncu, te se kamenčiće stavlja-

lo u štalicu. To je predstavljalo svetu obitelj,
pastire, životinje i tako se čekalo da se rodi
Isus.

Uglavnom, svatko je na svoj način proživlja-

vao Badnju večer, išlo se na polnoćku u crk-

vu , a drugog dana se okupila cijela obitelj i

rodbina da zajedno slave Božić. Ljudi su bili

siromašniji, ali mnogo zadovoljniji. Našli su

svoj mir i bili su sretni u skromnim i jednos-

tavnim stvarima.

a mahovina i roditelji Vanessa Jakac, 6.b
ne da bi napravili štali-

Pored mog mjeseca im

nema nadimka. Ona je

Zovem se Lena Černeka. Idem u 8. a ra- onakva kakva jest. Por
zred i imam 14 godina. Živim u Svetom Mar- ke iz prošlosti ili kako i
tinu, selu pokraj Buzeta. Stanujem sa svojim su „moja ogledala iz p
roditeljima i mlađom sestrom Elom koja ide grafijama sam ja, moja
pod ormarića imam la
u 1. razred.
imam svoje osobne i p
Svoju sobu dijelim s mlađom sestrom. albume sa slikama iz d
Sobu smo podijelile na pola. Moja je polovi- itd. Jako se naljutim, a
ca obojana u ljubičastu boju. Današnji opis nekoga da mi dira stva
započet ću sa svojim krevetom. Moj krevet počnem vikati. Znam d
je smješten u gornjem lijevom kutu sobe tojno, ali jako se nalju
pored prozora pa tako imam izravan pogled kreveta imam ormare
u svijet. Na krevetu volim čitati, crtati, sluša- s odjećom. Ormare ču
ti glazbu… itd. Pored kreveta i prozora imam čuvara. Crvenko i Slatk
noćni ormarić ili moje „skladište“. Tako ga plišanci. Njih sam dob
zovem jer na njemu držim potrebne i nepot- prvi rođendan. Na gra
rebne stvari. Moja noćna lampa predstavlja zajednički radni stol. N
moj mali mjesec. Dala sam mu takav naziv mastere, bojice, knjige
jer mislim da svijetli baš kao pravi mjesec. jek prvo JA napišem d

mam budilicu. Za nju tra kasnije. Ja osobito mislim da to nije u re-

e meni posebna baš du jer onda moja sestra ima više vremena

red nje imam svoje sli- za odmor od škole.

ih običavam zvati, to

prošlosti“. Na tim foto-

a uža i šira obitelj. Is-

adice ili sefove. Unutra

posebne stvari. Knjige,

djetinjstva, dnevnik…

ako vidim ili uhvatim

ari...jako se naljutim i

da to nije lijepo i pris-

utim na njega. Ispred

e ili moj „osobni dućan“

uvaju moja dva osobna

kica. Oni su zapravo Sestra i ja dijelimo sobu. Taj zajednički

bila za krštenje i moj kutak je naše malo carstvo.

anici naše sobe imamo

Na njemu držimo flo- Lena Černeka, 8.a
e i još neke stvari. Uvi-

domaću zadaću, a ses-

P se slojevito jer smo
rije tri tjedna Filip i ja smo se hladno, ali bilo je v
dogovorili da idemo na vožnju basina smo vidjeli
biciklima. Subotom ujutro su počeli Ljudi su se penjali
dogovori. je sada započeo. D
uzbrdice i krenuli g
-Ja ne mogu više,
past ću.
-Hajde, idemo!
Ubrzo je Filip sišao
ju je gurati jer je bil
-Koje olakšanje,us
tri puta. Kojim da id
-Ne znam, što ti mi
Te subote sam se probudio kasnije Razmišljao sam do
nego inače. Bilo je sunčano jutro, ali probavao i odlučio
ja sam ipak gledao televiziju. Otišao putem. Dok smo se
sam po mobitel da provjerim imam li smo na malu rijeku
poruku i jedna je bila. Filip me upitao bicikla i gurali ih kr
bi li se htio otići voziti. Naravno, složio prešli vodu nastavi
sam se. Odlučili smo ići malo dužim smo da je put lakši
putem do Kotli. Nikada nijedan od nas nadili kada smo ug
nije išao tim putem, ali smo se snašli. ke preko kojih smo
Došao je do mene oko 11 sati, napu- Stigli smo do kape
nio sam bocu vodom i krenuo za njim. znali put.
Prvo smo otišli do Tombasina, a taj -Filip, tamo je jeda
put smo dobro poznavali. Obukli smo što piše.

o mislili da će biti -To je staza 509. Ovim putem idemo
vrlo toplo. Kod Tom- prema Kotlima.
puno automobila. Nastavili smo, ali cesta nije bila la-
i zabavljali. Naš put gana, bila je blatnjava. Na putu smo
Došli smo do velike nailazili na kamenje, ali smo našli na-
gore, ali… čin kako da prođemo. Nakon duge
previše je klizavo, vožnje, stigli smo do Kotli. Bili smo
žedni pa smo pitali gospodina da nam
da malo vode.
o s bicikla i nastavio -Hvala vam puno.
lo previše opasno. -Nema na čemu.
spjeli smo, ali tu su -Vožnja još nije gotova! Moramo otići
demo? do Prodani pa kući. Mislili smo da je
isliš? sve ravno, ali…
ok je Filip nešto is- -Joj! Kako ćemo sad do gore?
da idemo donjim -Potrudit ćemo se i uspjeti.
e spuštali, naišli Tako je i bilo. Popeli smo se uzbr-
u. Tada smo sišli s do i krenuli kući. Nakon tako duge vo-
roz vodu. Kada smo žnje nismo imali snage pa smo sjeli i
ili smo dalje. Mislili odmorili se.
i, ali smo se izne- Leonardo Smoljić, 7.a
gledali još dvije rije-
o prešli biciklima.
elice, ali dalje nismo

an znak. Pogledaj

pratila do šume. U šum
san pjev ptica i gledali

Šetali smo i susreli l
priču i otišao dalje. Do
ugledao gljivu i zaključ
smo gladni i otišli do s
dvije. Susreli smo pozn
put do obližnje ceste.

- Bok, možete li mi
do obližnje ceste?

B Kreativna skupina, 3. razred - Prati rijeku prema
io je topao jesenski petak. Nakon dnog uskog puteljk
napornog i dosadnog školskog dana, trebao ći ćeš do ceste. – o
sam napisati domaću zadaću iz hrvatskog je-
zika. Morao sam napisati sastavak, a tema je - Doviđenja i puno v
bila priroda. vio je.

 Doviđenja! – odg

- Tata, možeš li mi pomoći napisati zada- Polako se spustila no

ću iz hrvatskog jezika? lampu. Bili smo umorn

- Mogu, otići ćemo u šetnju prirodom. kog drveta. Drvetu je v
lišće, pa nam se pogled
Spremili smo se, uzeli smo lampu ako se matrali smo zvijezde i
bude spustio mrak. Krenuli smo po uskom jako hladna i nismo mo
puteljku. Stigli smo do rijeke i ona nas je

mi smo slušali prekra- - Što to tamo šuška? – prestrašeno sam
žuto-smeđe lišće. upitao.

lovca. Ispričao nam je - Idem pogledati. – opušteno je odgovorio

ok smo hodali, tata je tata.

čio da je otrovna. Bili Ostao sam u potpunosti sam i bilo me jako
stabla jabuke te ubrali strah. Moj tata se vratio i rekao da je vjeroja-
nanika koji je tražio tno bila samo vjeverica.

pokazati gdje je put

dolje i doći ćeš do je-

ka. Prati puteljak i do-
odgovorio je moj tata. Vraćali smo se kući penjući se niz dugu i

opasnu planinu. Porezao sam se na kamen i
vam hvala. – pozdra- požurili smo kući. Tata me nosio na svojim

leđima. Kad smo stigli kući, zamotao sam ra-

govorili smo. nu.

U nedjelju, rano ujutro, već je zacijelila, a

navečer sam počeo pisati domaću zadaću.

oć i moj tata je izvadio Prepričao sam sve što smo doživjeli u petak.
ni i sjeli smo kraj veli- Kad sam došao u ponedjeljak u školu, pro-
već u potpunosti otpalo čitao sam svoj sastavak i dobio peticu. Moji
d pružio do neba. Pro- roditelji su bili jako sretni zbog mene. Taj
mjesec. Noć nije bila dan neću nikad zaboraviti.

orali oblačiti jakne. Simon Krbavčić, 7. a

v

Vrijeme je zabave i maštovitih karanih grupa i oko tisuću sudioni-

ludih trenutaka! Jedno od naja- ka iz cijele Buzeštine – iz Sv. Ivana,
traktivnijih i najzanimljivijih do- Sv.Martina, Roča, Sovinjaka, Štr-
gađanja u cijeloj godini je zasi-
gurno karneval u Istri. peda, Marčenegle, Kodolja, Jedin-

Vesela povorka maskira- stvo, Krušvari te gostujuće grupe
nih likova i alegorijskih kola
iz Ćićarije, okolnih gradova i Slove-

kreće se ulicama i trgovi- nije.

ma velikih i malih mjesta te uve-

seljava male i velike glazbom, pje-

smom i plesom.

Mimohod se kreće ulicom II. Istar-

ske brigade do Trga Fontana te je

Istra je razvila vlastitu karnevalsku uvijek popraćen velikim brojem
tradiciju. Jedan od najvećih karne-
gledatelja iz zemlje i inozemstva.

vala u Istri održava se na sjeveru Po tradiciji na Buzeštini se karne-
Istre, u Buzetu. Na njemu sudje- valska događanja zaključuju na

luje više od tisuću maskiranih su- čistu srijedu, kada se upriličuje ce-

dionika i mnoštvo alegorijskih ko- remonijalno suđenje i spaljivanje
la. pusta, vraćanje ključeva Grada

svjetovnoj vlasti te spuštanje kar-
Buzetski je karneval najmasovnije nevalske zastave.
karnevalsko događanje sjeverne

Istre. Okuplja desetak velikih maš- Ajla Miljković, 6. a

Maškare su tu, Želim to svima
maškare su tamo, Da se lijepo
maškare su svuda, provedete u
to je svima dobro znano! njima!
Pust, ćić i ćićka,
predvode maškare. Katja Jakac, 6.a
Sve maškare piju i ple-
šu, Najbolje je kad maškare u selo dođu,
a djeca pjevaju! Pa se svi na jedno mjesto okupiti pođu.
Svi ih radosno vidjeti žele,
Teo Stoković, 6.a Maškare vole kad se mještani vesele.
Djeci se šareni kostimi svide,
Maškare, maškare, svima su drage. Maškare dobro to vide.
Svi se zabavljaju i plešu, Maškare se zato vole slikati
Maske razne navlače svi Da mještani mogu slike lajkati.
I u maškare krećemo mi. Maškare najprije nešto otpjevaju,
Velike parade organiziraju sela, A kasnije mještane zovu
A Ćićka je zimu pomela, Da im se pridruže u kolu.
Kruh na štapu nosi pust, Nakon toga dolazi za maškare znana,
Dar je to od “vjenčanih.” od mještana najbolja hrana.
Ljudima se smiju svi Maškare šarene na kraju odlaze
Jer oblače se u smiješne stvari, I tako dalje sva sela obilaze.
Alegorijska kola vode nas na trg
I u sela razna. Kelly Kontić, 6.a
Fritule svi nam nude
I jako lijepo nam bude.

NAJLJEPŠE JE KOD KUĆE

Sva djeca sanjaju o velikom gradu,

O velikom svijetu u Novom Sadu,

U Parizu, Dubaju

Moja domovina lijepa je kao slika. gdje gradovi veliku ljubav daju.

Mogu je opisati s epitetima i puno No, ipak je najljepše doma,

usklika. iako na kauču postajem troma.

Lijepa je ljeti i zimi, Mia Mraković, 5.a

u jesen i proljeće

kada ima ugodnu MOJ KRAJ

klimu. Moj kraj ima puno planina,

U njoj žive moji prijatelji svi. puno zelenila i starih gradina.

U njoj živiš i Ti. Najmanji je grad Hum,

Krasna je i ljudi puna. A Hum ima malo stanovnika.

Za nas je ona zlatna kruna! Naš grad je i grad sportova.

Erika Vivoda, 5.a A u Buzetu je i jedan pjevač Elio Pi-
Domovina naša nezamjenjiva je. sak.
Svi je vole, svi je paze.
Kad u strku dođe, Naš grad je poznat po tartufima i
svi se za nju bore. vinu.

Ana Flego, 5.a

Erika Nežić, 5.a

S Careva ruka ga je naravno sustigla, str-
vi znamo da je 14.2. Valen- pavši ga u tamnicu.
tinovo – dan zaljubljenih, a Na dan 14. veljače Valentinu su po ca-

ako netko (ne daj Bože!) slučajno za- revoj kazni odrubili glavu.

boravi, podsjetit će ga tisuće reklama,
ukrašeni izlozi, i razni prigodni darovi. Nedugo nakon smrti, narod je Valenti-

na proglasio svecem pa tako danas i mi

Valentinovo je vrlo lijep u modernom vremenu slavimo Valenti-

“blagdančić“ koji bi nas trebao pod- novo - Dan zaljubljenih.

sjećati na zaljubljenost i ljubav, ali i na
poštovanje prema nama dragim oso- I tako se to Valentinovo slavi već goto-
bama. To je dan posvećen izražavanju vo 2000 godina, pa nije niti čudno da
ljubavi, bilo voljenoj osobi ili dragom su osnovne vrijednosti izgubljene u ne-
kom od prošlih stoljeća.
prijatelju, djetetu ili majci.

Početak obilježavanja današnjeg Valen-
tinova potječe daleko u povijest u vri-
jeme staroga Rima. Tada je kršćanstvo
bila mlada religija, a na vlasti je bio car
Klaudije .

Car je zabranio ženidbu i zaruke

vojnicima kako bi spriječio njihovu že- Želimo Vam sretan
lju za ostankom kod kuće umjesto od-
Dan zaljubljenih!!Plešite, pje-
lazak u rat.
vajte,
No u to doba živio je i svećenik Va-
darujte jedni druge
lentin.

Svećenstvo je moralo poštovati i jednostavno uživajte u tom prekras-

odluku , no Valentin je ipak ostao dos- nom blagdanu!!

ljedan i potajno vjenčavao vojnike koji Nikolina Tadić, 6.a
su se htjeli ženiti.

Već je prvo polugodište pri kraju, a mi smo razgovarali s petašima. Pitali smo ih koje s

V
ažna stvar u mom životu jest obitelj
jer bez obitelji ne bih bila sretna. Osim obitelji, va-
žno mjesto u mom životu zauzimaju i moje drage
životinje. S nekima sam od rođenja, a psić Grom
već mi je pomalo dosadan jer uvijek gricka sve
stvari koje su mi drage.

Udomili smo i psa lutalicu. Ona sve voli i dob-
ra je, poslušna, a nazvala sam ju Greta. Imam još
jednog psa. On je najstariji i boji se ljudi.

Vrlo su mi važni u životu i prijatelji. Kad se

družim s njima, jako sam vesela. Moje najbolje Jako mi se sviđaju njene pjesme
prijateljice su Nikol, Merita, Lara, Ema, Ana, Hana i

druga Ema, Ela, Tea i Aurora. Najbolji prijatelj mi je Moje plišane igračke su mi

Jan. Njih sam dobila za 3. rođendan.

Najdraža pjevačica mi je Lana Jurčević jer je li- mi igračke.
jepa i lijepo pjeva. Bila sam na jednom od njenih
koncerata. Volim uljepšavanje. To mi p
Kao i mnoge moje vršnjakinje, vo

Antonia Rupena Černeka, 5.a tenisice, haljinice i nakit.

Moje važne stva

met. Bez ovih stvari ne bih bio v
sa svojim prijateljima. Volim svo
ći iz škole, mačka mi priđe, legne
đem iz autobusa, prije nego uđe
se trčeći stvori kraj mene. Prije
zaljulja i uspava kao bebicu.

Lu

su im stvari jako bitne u životu. Izdvojili su samo neke….ali ima ih još puno.

V Kao bitnu stvar u životu istaknuo bih mobitel, jer
olim i poštujem kad sam bolestan ili kad mi je dosadno, dopisu-
svoju obitelj. Ona mi je na pr- jem se s prijateljima i prijateljicama. Volim igrati igrice.
vom mjestu. Bez obitelji ne bih

mogla, bilo bi mi jako dosadno i Bicikl mi mnogo znači jer kad me mama nekamo pošalje,

volim se družiti s njima. ne da mi se hodati pa se odvezem biciklom. Bicikl mi služi za

Ja bez svog mobitela ne vožnju s prijateljima po Buzetu.

mogu jer preko mobitela komu- Jako mi je važna obitelj. Kad nešto ne znam oko zadaće,

niciram s prijateljima. Moja obitelj mi pomaže i ispuni neke želje. Sve što ne znam pitam ta-

omiljena pjevačica je Selena tu i on mi kaže.

Gomez. Najbolja je pjevačica. Važni su mi prijatelji: Erik, Ivo, Ivan (iz razreda) i Mateo

e. Prar iz 7. r., a isto tako i prijateljice iz razreda: Ivona, Erika V. i

jako drage (psić i medvjedić). Erika N., Mia M. i Mia M. ( to su dvije različite prijateljice), Ma-

Vrlo su mekane i najdraže su tea i Morena D.

pričinjava posebno zadovoljstvo.
olim šminku i parfeme. Volim

Lara Has, 5. a

ari su obitelj, prijatelji i nogo-

veseo, ne bih se mogao družiti Važna mi je i škola jer u školi učim s prijateljima, naučim

oju mačku Kity. Kada dođem ku- nešto što ne znam i bez škole ne bih mogao živjeti.

e do mene na kauč. Čim iza- I kuća mi je jako važna. Kad sam na putovanju, zaželim se

em u kuću, zazovem ju i odmah svoga doma. Bilo mi je lijepo kad smo ljetovali na Hvaru 8 dana,
e nego što idemo spavati, tata ju upoznao sam nove prijatelje, ali sam se zaželio svoga doma.

uka Vižintin, 5.a Martin Mofardin, 5. a

K
ad se pro-
budim, ustanem iz kreveta, izađem na terasu i sjednem
na stolac. Vrijeme stane.

Primijetim kako ptičice u kljunovima nose sjemenke
u svoje gnijezdo. Primijetim kako se jutarnji mraz uhvatio
za grančice. Kada sunce izađe , mraz se topi i pretvara u
sićušne kapljice kojima se mogu napiti mali mravi.

Primijetim kako se oblaci poput ovaca na pašnjaku
rasprše nebom. Cvjetovi se polako otvaraju s prvim zra-
kama sunca, a iz njih ponekad izlete raznovrsni kukci koji
su u cvijetu spavali kao u nekoj vlastitoj kućici. Kada pog-

ledam u daljinu , vidim svjetla svoga grada. Grad se budi.
Ulice ožive dječjim glasićima u blizini škole i vrtića. Naše
se oči ujutro blistaju poput zvijezda na nebu, odmorne su
i bezbrižne.

Sve je mirno i tiho kao da je vrijeme stalo. Kad osje-
tim tu jutarnju tišinu i spokoj, zapitam se: “Ima li što ljep-
še od jutra u mom gradu?” Jesam li još ovdje ili sam ot-
putovala u neki drugi , ljepši i bolji svijet?

Jutro u mom zavičaju je tako mirno, spokojno. Budi u
meni vrtlog osjećaja. Jutro je pregršt ljepote. Tijekom da-
na često razmišljam o jutru. Je li ta jutarnja ljepota,
stvarnost ili miran i spokojan san?

Aurora Krbavčić, 8.a