Zidne novine F 27. 10. 2015

POLA SATA IZA ŠKOLSKIH VRATA

ZIDNE NOVINE

ZI

RUJAN, LISTOPAD 2015.

NAŠIM ZAVIČAJEM...

Buzet je poseb- RUJANSKE SVEČANOSTI BUZEŠTINE
no zanimljiv u rujnu.

Ožive ga broj-
ne manifestacije koje
ističu specifičnosti
našeg užeg zavičaja.

U nedjelju se u starom gradu Buzet zauzima STARI GRAD BUZET grad, upravo zbog
održava “subotina po starinski”. posebno mjesto u
Za tu priliku postavljeni su mno- Istri. Naš mali gradić emisiju “Pola sata iza njegovih zidina, stari
gobrojni štandovi sa starinama i poznat je po tartufi- školskih vrata”.
promoviraju stare zaboravljene ne i posebnosti. Bu-
zanate. ma. Kad se spusti- zet ima trgovine,
mo s brežuljka nala- Dom zdravlja, Dom
U Buzetu se na zimo se u centru gra- za starije i nemoćne
brežuljku uzdiže Sta- da, na Fontani. Na osobe, osnovnu i sre-
ri grad. U Starom Fontani je hotel gdje dnju školu, te Dječji
gradu nalazi se Žup- prenoćuju mnogob-
na crkva Blažene rojni turisti. Ljeti u vrtić “Grdelin”.
Djevice Marije. Tu Buzet dolaze mnogo-
stanovnici Buzeta brojni turisti koji naj-
provode nedjeljna češće posjećuju Stari
prijepodneva odlaze-

ći na misu.

U Starom gra-
du je i studio Radio
Zone, meni i mojim
prijateljicama dobro
poznat jer smo iz
tog studija emitirale
školsku radijsku

Vikend kasnije, POSEBNOSTI NAŠEG ZAVIČAJA, DRAGULJA ISTARSKOG POLUOTOKA...
“Buzetski dani” obilježavanju
se automobilističkim utrka- U Buzetu se najčešće priča kajkavskim U Buzetu se krajem ljeta, sredinom bendovi i pjevači, a ove godine zabavljali su nas
ma. narječjem, osim u ustanovama gdje se njeguje rujna održavaju i gradske svečanosti. Petkotina “Gustafi” i Nina Kraljić, kojoj se pridružio Mateo
štokavski književni jezik. Okoliš i priroda u Buzetu započinje u petak i tada u Buzet dolazi mnogo Pilat. Ima mnogo mješovitih štandova s balonima
Buzet je mali, ali još su vrlo očuvani, ima zelenih površina, drveća i ljudi, ne samo iz okolnih mjesta, nego i ostalih i kokicama.
zanimljiv gradić. cvijeća što pridonosi ljepoti našeg malog gradića. krajeva Hrvatske.
IVANA UGRIN, 8.a
U subotu je, naravno, Subotina koja
započinje navečer. Na Subotini pjevaju poznati

MEDIJI I DJECA

MEDIJI - POZITIVNO I NEGATIVNO

Mediji mogu dobro i loše ut- Nikol Vivoda, 5.a
jecati na djecu, ovisno o informa-
ciji. Informacija može biti negativ- Bolje bi vidjeli i kralježnica bi
na i pozitivna. im bila ravnija. Mediji ponekad
znaju reći nešto lažno, a to loše
Negativna informacija je
kad je npr. netko nastradao, pa utječe na djecu jer djeca sve dos-
kad djeca čuju takvu informaciju lovno shvate i slušaju medi-
mogu imati noćnu moru, a pozi- je.
tivna je informacija npr. Vijest da
je hrvatska rukometna reprezen- Djeca počinju biti ovisna
tacija pobijedila. Da nema medija o ružnim i neprimjerenim fil-
djeca bi imala jako malo prijatelja movima. Ponekad provedu ci-
i ne bi se mogli čuti s dalekim ro-
đacima u nekoj drugoj državi. jeli dan igrajući igrice na

Bez medija djeca bi bila više vani računalu.
u prirodi, a ne blizu ekrana.
IVAN ČRNAC, 5.a

MEDIJI IMAJU ZNAČAJNO MJESTO UZ ODRASTANJU DJETETA

Mediji su dobili svoje mjesto u životu svakog čovjeka. Bili Pozitivne strane medija
tiskani ili elektronički, mislim da je svakom prešlo u naviku da
pročita novine, pogleda vijesti na televiziji ili pročita nešto na  Informiranost
računalu (naravno, ono što ga zanima). Mediji imaju svoje nega-  Obrazovanost
tivne i pozitivne osobine. Evo mog mišljenja.  Komunikacija
 Pomažu nam u svakod-
Krenimo prvo s
nevnom životu
tiskanim mediji-  Možemo naučiti što nas

ma. Svako jutro čeka u daljnjem životu
 Brza informacija
na mom stolu su
Negativne strane medija
novine. Pročitam
 Ovisnost
samo zanim-  Kriminal
 Nasilje
ljivosti, viceve i  Previše gledamo

televizijski pro- druge ljude na TV
i postanemo kao
gram. Novine oni
 Zbog ovisnosti za-
imaju svoje boravimo naše
obaveze
Eric Flego, 5.a pozitivne strane  Neki ljudi prenose
kao npr. Dobitak lažne informacije

u nekoj nagradnoj igri, humanitarne akcije, zabava, križaljke I ERIC FLEGO, 5.a

vicevi. Nažalost, i ti ima negativnih strana: ubojstva, otmice i na-

silje. Ja to, osobno, ne volim čitati. Iste takve stvari nalaze se i u

časopisima. Ne svim. Postoje dječji, automobilski i sl. Knjige su

najzanimljivije kad se traži krivac.

Elektronički mediji nam nude više, ali ipak, ima i tu na-
silja, kriminala. Ima i dobrote. Moji najdraži mediji su el-
ektronički.

Moj zaključak je da nam mediji puno pomažu u sva-
kodnevnom životu. Pošto je tema, “Mediji i djeca”, mislim da
se djeca ne trebaju zamarati lošim ljudima i događajima.

ERIKA VIVODA, 5.a

Posebne zanimlji- Mediji nam trebaju...
vosti:
BEZ MEDIJA, NAŠ BI ŽIVOT IZGLEDAO POTPUNO DRUGAČIJE
 Mediji su
sredstva koja Ako nam treba pomoć, mediji nam mogu po-
usmeno ili moći.Ako smo u nevolji, možemo nazvati neko-
pismeno pre- ga i može nam spasiti život.
nose infor-
macije iz svih Ako smo sa svime gotovi i dosadno nam je,
područja možemo se zabaviti igranjem igrica.
ljudskog živo-
ta i djelova- Ako nam se prijatelj/ica preselio/la, možemo
nja ostati u kontaktu pomoću medija.

 Masovni me- Ako previše gledamo u medij, zabole nas oči i
dij je naziv za zbog toga možemo “zaraditi” naočale.
medije jer
neku infor- IVO FLEGO, 5.a
maciju masa
ljudi istovre-
meno prima

 U tisak ubra-
jamo novine,
časopise,
knjige, plaka-
te i stripove

 U elektronič-
ke medije
ubrajamo
televiziju,
računalo i
radio

 Mediji mogu
biti vizualni
(knjige, novi-
ne, časopisi),
auditivni
(radio) i audi-
ovizualni
(film, televi-
zija, računa-
lo)

 Sve popular-
niji medije je
MOBITEL

Eric Flego, 5.a

IZA SVAKOG DOBROG UČENIKA
STOJI JOŠ BOLJI UČITELJ…

NAŠI SU UČITELJI NAJBOLJI

OSOBINE DOBROG UČITE- Kad su nam dodijelili učitelje, bila
LJA
sam jako, jako sretna.
 Učitelj mora biti
strpljiv jer ne shva- NKadšisučnitaemlji dsuodsimjeilrilei nuičitsetlrjpe,ljibviil.aTo
ćaju svi učenici jed-
nako brzo jseamjakjoakdoo,bjarakoosorebtina.

 Učitelj mora biti NMaošjai uzčoitrenljai suučistemljirceanjiei ostnraplkjiovij.aTo
podrška učeniku u jsevujapkoaždnojubroaborastoibninaam.a na satu i svaku
učenju i napretku stvar Mpoonjaovuizvoišrneapučtait,ekljoicliakojetroenbaak. oja
svu paAžknojujeopbornaetikni aumčeannikamsatluo pi srivčaljkivuiji,
 Učitelj mora prepoz- sotnvaarsapmonooovipvoimšeepnuet,aje, dkonloikmo itrevibšae.puta,
nati i prekinuti nep- ozbiljnAikmo tjeonpoomne, kailiunčeenviikkamnajelomp.ričljiviji,
rimjereno ponaša- ona sOamnaonoipštoamneenzea, bjeodrnavolmja i svaišvejepsuntaaj,e
nje pojednih učeni-
ka u razrednom ouzrbaidljnui.m tonom, ali ne vikanjem.
odjelu
NOnjeazinniaštpalanćeaztarbeobraalavljbai ibsitai vsjteosnpautjae
 Učitelj ponekad uverćaaduje. r svu pažnju obraća razredu koje-
mora opraštati, ali mu prNejdeazjien.a plaća trebala bi biti sto puta
ne smije biti previše
popustljiv veća jer svu pažnju obraća razredu koje-

 Ne zaboravimo da mu predaje. Alida Španjol, 6. a
nam učitelj nije rodi-
telj. Učitelji nas mo-
gu voljeti, ali prema
svima moraju biti
jednaki i ne praviti
razlike među poje-
dincima u razredu

 Nemojmo zamarati
učitelje s tehnologi-
jom, oni nisu stroje-
vi, nego su ljudi,
radije ih poslušajmo

 Učitelj nije slajd, nije
PPT, učitelj je čovjek

Mia Medica, 5.a

Dan učitelja

5. listopad 2015. Svjetski dan učitelja obilježava se
svake godine 5. listopada. Taj je

dan prigoda da se pokaže da je

Povodom Dana učitelja, prisjetili rad učitelja i nastavnika prepoznat
kao jedan od najvažnijih za uku-

smo se naših učitelja, naših uzora... pan razvoj društva te da se kao
takav i cijeni.

Moja učiteljica Cilj Svjetskog dana učitelja je mo-
bilizirati podršku za nastavnike
Već prvog dana kad sam stigla u 5. r. kako bi se osiguralo da će učitelji i
svidjela mi se moja nova učiteljica. dalje ispunjavati potrebe budućih
generacija te podići obrazovanje
Na nastavi nam uvijek sve objasni, a na razinu društvene važnosti i iz-
ako netko nešto ne zna, ona mu to ob- vući učitelje iz poluanonimnosti i
jasni ponovo. dati im društvenu važnost koju
zaslužuju. Prigoda je to i za istica-
Naučila nas je mnogo novih stvari i nje važnosti rada svih učitelja i
uvijek je poštena. Kada nam treba neš- nastavnika i njihov utjecaj na raz-
to reći, uvijek se potrudi da nam to sa- voj društva u cjelini, te da se nag-
opći odmah, čim sazna. Ona voli svih i lasi važnost te profesije, ali i sa-
prema svima je jednaka. Jako je dobra mog obrazovanja čiji su oni nosite-
učiteljica. lji, stoga se taj dan obilježava u
više od 100 zemalja svijeta, pa
Ovakvu ćete učiteljicu rijetko kada tako i u Hrvatskoj. Proglasio ga je
imati. Svi su mi učitelji dragi, ali ova UNESCO godine 1994. u spomen
učiteljica mi je najbolja… na isti datum 1966. godine kada je
potpisana Preporuka o statusu
Jana Blažević, 6.a učitelja.

Obrazovna internacionala (EI),
svjetska federacija sindikata struč-
njaka u obrazovanju sa sjedištem
u Bruxellesu, čvrsto vjeruje da
Svjetski dan učitelja treba biti me-
đunarodno priznat i obilježavati se
u cijelom svijetu. Napori Obrazov-
ne internacionale i njene 401 čla-
nice doprinijeli su međunarodnom
priznanju i obilježavanju toga dana
širom svijeta.

JESENSKE SLIČICE MOGA
ZAVIČAJA…

Učenici 6.a razreda zabilježili su svoje dojmove o promjenama u jesen ...Pročitate li njihove
literarne radove, bit ćete obogaćeni novim spoznajama. Trudili su se prikazati osobitosti našeg buzetskog
kraja, jesenske poljoprivredne radove u kojima su sudjelovali (ili se iz njih “izvlačili”), ubiranje plodova
jeseni, zujanje pčelica, mirise i boje jeseni i “svašta još od jeseni pomalo”…. Pročitajte njihove radove...

Stigla je jesen...Zar već?

AH, JESEN... Zbog svega ovoga ne volim jesen i
jedva čekam da dođe zima u moj
Stigla je jesen, godišnje doba koje kraj i ukrasi ga snijegom.
najmanje volim.
Ajla Miljković, 6.a

LIŠĆE PADA…
Oluja stiže,
lišće opada,
pastir tjera stada,
na jug kreće lasta.
Možda ćete i patke čut’
poželite im sretan put.

Priroda je požutjela i skoro da ne- DOZRELO JE VOĆE…
ma lišća na drveću. Ptice su odavno Stigla je jesen, a s njom i dozrelo voće.
odletjele u toplije krajeve. Sunce više Vjetar se s krošnjom igrati hoće.
ne grije žarko, puše hladan vjetar i ki- Upravo sad kad ptice na jug lete,
ša sve češće pada. Ljudi se priprema- jedan čistač ulicu mete.
ju za hladne dane. Oblače se i obuva- Ruke mu čvrsto metlu stišću,
ju toplije. Sve se promijenilo, pa i a ja se divim raznobojnom lišću.
kraj u kojemu živim. Ulice nisu po-
metene,pune su lišća, vode, a i blata.

Istarski vinogradi...

Mi i vinogradi….berba grožđa na Buzeštini

Jesen u mom zavičaju Chiara Jerman, 6.a

Tiho , na prstima dolazi jesen u JESEN U VINOGRADU
moj kraj. Jesenje jutarnje magle obavile su Jesen u moj zavičaju dolazi tiho,
kotline, rijeke, potoke i šume. Drveće poči-
nje gubiti svoje zelene haljine. A još tiše kistom boja lišće …
Maglu spušta bijelim rukama,
Jesenji kistovi boje šume toplim Zelena polja zlatnim sjajem obasjava…
žutim, crvenim i narančastim bojama lišća. Ostavlja svoj potpis gustog lišća…
Vinogradi su puni slatkog grožđa. Na njiva- Moja mala staza šušti pod mojim tenisicama.
ma se žute velike okrugle lopte – tikve.
Sve je puno slatkih plodova koje ljudi spre- Ujutro kad se probudim,
maju za zimu, poput lješnjaka, oraha i ja- Lagani povjetarac vani puše,
buka… Nosi otpale listove obližnjeg vinograda.

U daljini se čuje zvuk pile. Spre- Kada staneš uz prozor,
maju se drva za ogrijev. Jesen je u mom Vidiš vinograd koji ima grozdove u obliku Is-
kraju najljepši dio godine.
tre,
Alida Španjol, 6.a Male šarene kuglice kao bor…
Uz tu lijepu sliku, začuješ i zvuk: Šššššššš…..
Kad završi ljeto, počinje ško- To vjetar odnosi one otpale listove vinove
la, a s njom dolazi i jesen.
loze.
To je vrijeme kiše, hladnoće Zar ima nešto ljepše?
i šarenih listova koji napuštaju svo- Pa dođu ptičice s jutarnjom pjesmom, a veseli
je grane i tvore šuštavi šareni sag berači se okupe u pratnji osa i pčelica.
pod našim nogama.

To je vrijeme pečenih keste-
na i slatkog grožđa. Vrijeme je da
se oprostimo od vrućeg ljeta i prip-
remimo se na hladnu jesen.

Dani započinju hladnim i
maglovitim jutrima,a često su ispu-
njeni kišom. Vrlo brzo nastupi i ve-
čer.

Job Peteh Ivaniš, 6.a Nikolina Tadić, 6.a

Slatko je grožđe...a
bobice kao male šarene
kuglice za bor….

Vinograd u jesen

Ujutro kad se probudim, lagani povjetarac vani puše. Nosi otpale
listove iz vinograda.

Kad staneš uz prozor, vidiš vinograd koji ima grozdove nalik našoj
Istri, male šarene kuglice kao za bor. Uz tu lijepu sliku, čuješ:
ššššš….kako vjetar odnosi one otpale listove vinove loze.

Zar ima nešto ljepše? Pa dođu ptičice s jutarnjom pjes-
mom, zatim se veseli berači okupe u pratnji osa i pčela. To je vi-
nograd u jesen.

Chiara Jerman, 6.a

Thea Shegedin Smith, 6.a

U četvrtak, 8. lis- BICIKLIZAM NA BUZEŠTINI
topada 2015. pod
inicijativom Bicikli- Ove se godine novne škole od

stičkog kluba Bu- Dječji tjedan odvi- 1. do 8. razreda.
zet organizirana je jao početkom lis-
OBITELJSKA BI-
CIKLIJADA za vr-
tićki uzrast i učeni- topada i bio je u FOTOGRAFIJE:

ke od 1. do 8. r. znaku brojnih ak- Karla Jermaniš, 6.b i

tivnosti. Nikolina Tadić, 6.a

Velik se broj
učenika naše škole
uključio u biciklija-
du koja se održala
u četvrtak, 8. listo-
pada 2015.

Obiteljska bicik-
lijada obuhvatila je
djecu vrtićkog uz-
rasta i učenike os-

INTERVJU: BICIKLI- ga, ali i izdržljivost i snaga da se takav
JADA 2015. put odvozi.
Na biciklijadi je bilo AJLA: Koga si povela na biciklijadu?
mnogo učesnika svih NIKOLINA: Budući da je to obiteljska
životnih dobi, od biciklijada u nju su se uključile cijele
najmlađih do malo obitelji, prijatelji, susjedi i poznanici.
starijih… Ja sam išla s Karlom.
AJLA: Je li bilo opasnih situacija?
AJLA: Na kojoj se relacija bicik- NIKOLINA: Jedan dječak se sudario s
lijada vozila? odraslom osobom tijekom vožnje.
NIKOLINA: Start je bio ispred Srećom nije se ništa ozbiljno dogodi-
dvorane, a cilj ispred slastičar- lo, ali smo iz događaja izvukle pouku.
nice. Vozilo se od školske dvo- U vožnji biciklom treba biti posebno
rane do Mosta, pa do Tombasi- oprezan.
na, te sve do slastičarnice. AJLA: Kakvo je bilo vrijeme?
AJLA: Što treba dobrom bicik- NIKOLINA: Bilo je toplo, u vožnji smo
listu? se dobro ugrijali. Pozitivno je bilo to
NIKOLINA: Kao prvo treba nam što je dan bio oblačan pa smo lakše
osnovna oprema, bicikl i kaci- izdržali napor uslijed vožnje, tj. malo
smo se zadihali, ali nije bilo pretoplo.
AJLA: Što bi ti istaknula kao pozitivne
strane biciklizma?
NIKOLINA: Biciklizam je zdrav sport.
Njime stječemo kondiciju. Može nas
ojačati fizičkom snagom i obogatiti
mnogim spoznajama. Vožnjom u pri-
rodi prevladavamo prirodne prepre-
ke. Boravak na svježem zraku pozitiv-
no utječe na cijeli organizam čovjeka,
jača mišiće i otpornost organizma, a
jako je bitna i upornost da se postig-
ne cilj vožnje tj. stigne do cilja
(slastičarnice).
AJLA: Što poručuješ ostalima?
NIKOLINA: Uključite se i sljedeće godi-
ne i vi sudjelujte u biciklijadu. Opće-
nito vozite bicikl u slobodno vrijeme
jer je to zdravo i zabavno.

NOVINARKA: Ajla Miljković, 6.a
UČESNICA BICIKLIJADE: Nikolina Tadić, 6.a

Pola sata iza školskih vrata Najdraži medij

Novinarska skupina Moj najdraži medij je
časopis. Volim čitati OK.
Tko je novinar? Privlači me člancima i
vijestima iz života pozna-
Novinarski stil vost i jasnoća tih i slavnih osoba.
izražavanja obu- teksta. OK je časopis koji daje
hvaća prijenos odgovor na brojna pita-
informacija u tis- Novinar je oso- nja.
ku, na radiju, te- ba koja istražu- To je časopis u kojemu
leviziji i interne- je, piše i objav- se uvijek može pronaći
tu. ljuje. Novinari poneka nagradna igra,
su oči i uši jav- saznati o novim modnim
Vijest je kratak nosti. trendovima, pratiti život
javni tekst bez poznatih i slavnih, te
komentara i Naslovi su u novi- popularnih ljudi.
predstavlja krat- nama lako uočlji- OK me zabavlja i opušta
ki zapis o nekoj vi i nagovaraju od napornog školskog
aktualnoj infor- nas da pročitamo dana.
maciji. tekst. Časopisi su zanimljivi i
bitan su dio našeg života.
Osobine novinar-
skog stila su ak- Na pitanje “Tko je novi-
tualnost, objek- nar?”, odgovorila bih:
tivnost, zanimlji- “Novinar piše vijesti.
Mora biti inovativan,
Radio—medij informiranja javnosti pratiti modu, biti pismen,
kratak i jasan…

Aurora Krbavčić, 8.a

Mediji in-
formiranja:

 Internet
 Radio
 Televizija
 Internet
 Tisak

Moj omiljeni medij prijeno- jemo aktualnosti iz politike. Informacije saznajem i gle-
sa informacija je radio. danjem televizije i praće-
Osim što na radiju dozna- Najradije slušam radio dok njem događaja na inter-
jem aktualne vijesti, najra- rješavam zadatke iz mate- netskim portalima.
dije slušam glazbu. matike. To mi pomaže u Volim biti dobro informira-
koncentraciji. na.
Na radiju se vrlo često go-
vori o životu slavnih osoba, Volim biti informirana, pa Lena Černeka, 8.a
redovito prati događaje na uvijek čitam dnevni tisak
hrvatskim cestama, dozna- npr. Glas Istre i časopise.
Omiljeni časopis mi je Glori-
ja.

Uvijek ću se sjećati
svoje učiteljice...

Naslov glavne priče Bila je mudra i draga,
baš kao mama. Ako je
Uvijek ću se sje- netko još nije prepozna-
ćati učiteljice iz razre- o, evo pomoći, ona je
dne nastave. Bila je, još uvijek u mom srcu, a
po mom mišljenju, njeno mi ime odzvanja u
odlična. glavi.

Godine učenja Sretan je raz-
sa njom su prošle br- red koji je ima jer im
zo. Sve je objasnila mogu reći da im pruža
kroz igru i zabavu , a veliko znanje i ljubav.
uvijek ću je pamtiti po
njenom prekrasnom i Nikolina Tadić, 6.a
dobroćudnom osmije-
hu.

Njezine crvene
naočale i dragi pog-
led, vodili su nas kroz
učenje i život, kao
portali u zemlju dob-
rote i smijeha. Svaku
je svađu riješila bez
muke. Uvijek smo bili
složni. Tako nas je
učila i mi smo to prih-
vatili. Ponekad smo
bili nevaljali, ali smo
se popravili bez mu-
ke.

ŠKOLA KAO MOJA…

Moja škola je jako velika. Učiteljice su jako ima mnogo učionica. Sve te učionice imaju veliku
dobre. U njoj je učenje lako. Kad nam nešto ploču po kojoj volimo pisati. Svi smo mi vrlo dobri
nije jasno učiteljice nam još jedanput objas- učenici. Da nema škole, ne bismo se sprijateljili.
ne. Nikad ne bih mijenjao školu jer sam u
njoj stekao mnogo prijatelja. JANA BLAŽEVIĆ, 6.a

PATRIK KROTA ORŠUŠ, 6.a Moja škola je jako velika, ima dva kata i prizemlje.
Pola je u crvenoj, a pola u plavoj boji. Kad uđeš u
Na moje školovanje utječu sve učiteljice i nju, misliš da bi se izgubio i zalutao. Zalutao bi
učitelji u školi. Čak i one učiteljice i učitelji negdje daleko, daleko, ali ne za dugo. U nižim raz-
koji mi ne predaju, su na hodnicima i opo- redima ima četiri a i četiri b razreda, a u višima
minju nas. Učitelji nam žele dobro i brinu o isto toliko. Ima nas kao malih mrava u mravinjaku.
našem napretku u budućnosti. Razumljivo Lutamo po školi iz jednog na drugi kat. Svi učitelji
je da će one učenike koji malo više pričaju, su dobri, neki više, neki manje. Ja mislim da je ovo
učitelji i učiteljice više opominjati, ali to je najbolja škola na svijetu.
za njihovo dobro, da bi bili obrazovaniji
ljudi. Naša škola je najbolja zbog učitelja i ALISA KLARIĆ, 6.a
učiteljica, zbog raznolikih učenika i svih dje-
latnika u školi koji se trude oko nas. Moja škola je jako lijepa, raskošna je. Ona ima uči-
onice, klupe, stolice, ploče, prozore, ormare, pos-
ALIDA ŠPANJOL, 6.a tere, učenike i veoma lijepe učiteljice. Unutra ima
crvene ograde i lijepe bijele zidove. Izvana ima
Još kad sam bila u vrtiću, maštala sam o parkić, klupice. Ona je crveno plave boje. Jako sam
školi. Već prvog dana kad sam stigla u tu ponosna što polazim ovu predivnu buzetsku školi.
veliku ustanovu, školu, odmah mi se svidje- Ima i puno učenika. Svi su u školi veseli, što nije
la. Znala sam da ću morati biti vrijedna, da slučaj u ostalim školama. Zbog veselja učenika,
ću morati pisati zadaću i ponavljati gradivo. ona je još ljepša. Neki misle da smo staromodni jer
Shvatila sam ja sve to, ali shvatila sam i da nemamo tablete. E, pa nismo! Oni jednoga dana
ću se u školi družiti s prijateljima. Svakog neće znati pisati, ali mi hoćemo. Meni ne trebaju
dana rado ustajem i krećem u školu. U školi tableti jer jednog dana želim biti pismena.
nas očekuju učiteljice koje nas žele naučiti
ono o čemu ne znamo mnogo. Moja škola CHIARA JERMAN, 6.a

POZITIVNE I NEGATIVNE
STRANE INTERNETA

Internet i djeca

igrice koje nam nisu AjBroj djece koja je
potrebne,ili igramo one često na internetu,
koje se plaćaju te ako znatno je velika.
plaćamo račune putem Neka djeca igraju
Internet je jako loš interneta. Dobre strane igrice, drugi
za djecu. Omjer do- interneta jesu:brzo do- “chataju”, a treći
brih i loših strana pisivanje, jeftinije dopi- fslušaju glazbu.
interneta je 10:90. sivanje,slušanje glaz- Svaki dan djeca ba-
Na internetu može- be,gledanje filmova te rem dva sata prove-
mo doznati jako igranje besplatnih igri- du na internetu.
mnogo pozitivnih, ca.Sve je to pozitiv- Djeca koja su do 4
ali i negativnih no,ali u tim pozitivnim ili 3 sata vezana uz
stvari.j U negativne stvarima uvijek nađemo ekran kompjutora,
stvari spadaju: zlos- nešto loše.To je sitni- mogu oštetiti vid i
tavljanje, otuđiva- ca,ali nas jako lako pot- tako početi nositi
nje informacija, uc- rese i rastuži!!! naočale. Na stranici
jenjivanje, lažno facebook možemo
predstavljanje i na- pronaći mnogo pro-
govaranje. To se stih i nepoželjnih
najčešće događa statusa.
djeci ispod 18 godi- Ajla Miljković, 6.a
na,jer su mladi i ob-
javljuju mnoge glu-
posti i fotografije Chiara Jerman 6.a
koje nisu primjere-
ne njihovim godi-
nama.Od interneta
možemo postati
ovisni, a možemo
postati i jako siro-
mašni ako skidamo

BILI SMO U ALEJI GLAGOLJAŠA

BILI SMO U ALEJI GLAGOLJAŠA

U četvrtak, 22. lis- Katja: Što ste vidjeli menut ću samo neke: Katja: Koji su vas uči-
topada 2015. svi u Humu i Roču? Stup Čakavskog sa- telji vodili?
šestaši Matične i bora, Stol Ćirila i
Područnih škola Karla i Nikolina: U Metodija, Sijelo Kli- Nikolina: Za ovu teren-
posjetili su Hum, Roču smo vidjeli rep- menta Ohridskoga, sku nastavu i njenu or-
Roč i Aleju glago- liku tiskarskog stroja, Glagoljski lapidarij, ganizaciju odgovorni su
ljaša u pratnji učite- upoznali njegove di- Klanac hrvatskog lu- učiteljica Živa Kutnjak,
lja Manuela Črne- jelove, zatim smo po- cidara, Vidikovac Gr- učitelj Manuel Črneka i
ka, Kristine Pavle- sjetili dvije crkvice u gura Ninskog, Uspon učiteljica Kristina Pav-
tić-Prodan i Žive Roču, crkvu sv. Roka Istarskog razvoda, letić Prodan.
Kutnjak. Naša no- s freskama i crkvu sv. Zid hrvatskih protes-
vinarka Katja Jakac Antona. tanata i heretika, Od- Karla: Vidjeli smo i
razgovarala je s ne- morište žakna Jurja, naučili nešto o Roču i
kim učenicima o Katja: Izdvoji neke Spomenik otporu i Humu i dobro se zaba-
spoznajama i doj- zanimljivosti s teren- slobodi i Vrata Hu- vili. Svidjeli su mi se
movima s terenske ske nastave? ma. svi ovi spomenici iz
nastave. Aleje glagoljaša.
Nikolina: U crkvi Bili smo, dakle, i u
v svetog Antona na fre- Humu. Podiielili Nikolina: Marendali
skama s križem uočili smo se se u tri grupe: smo na Usponu Istar-
smo izrezbarena gla- glazbenu skupinu, skog razvoda i prošli
goljaška slova i saz- likovnu i povijesnu. smo kroz glagoljsko
nali da je prva Likovna je crtala, po- slovo L te zaželjeli
svjetska tiskana knji- vijesna opisivala grad želju. Nadam se da će
ga Misal i da je Gu- Hum, a likovna je cr- se želje ispuniti.
tenberg izumio tis- tala glagoljicu i pisala
karski stroj. inicijale. Novinarka: Katja Ja-
kac
Katja: Što si zanim-
ljivo zamijetila i nau- Odgovarale: Nikolina
čila u Aleji glagolja- Tadić i Karla Jermaniš
ša?
Fotografije:
Karla: Vidjeli smo
11 spomenika. Spo- Katerina Mijatović

OBILJEŽILI SMO DAN KRAVATA

Kravata je dekorativni odjevni predmet,  Kada se obilježava Dan kravata?
oblika vrpce, koji se nosi Dan kravata obilježava se 18. listopada.
oko vrata provučen ispod ovratni-  Zašto se obilježava Dan kravata?
ka košulje, izrađen od svile ili nekog dru- Kažu da su po kravatama Hrvati dobili
gog platna. ime.
Smatra se da je kravata hrvatski proizvod.  Kako se obilježava?
Raširila se Europom u 17. stoljeću posred- Obilježava se tako da sva djeca u nekoj
stvom hrvatskih vojnika i postala je prepoz- školi stave kravate ili nešto slično kravata-
natljiv modni detalj. Među prvima su je prih- ma.
vatili Francuzi, pa u njihov jezik dolazi pod
nazivom cravate, a kasnije i u druge europs-  Izreci svoj dojam o Danu kravata.
ke jezike pod sličnim nazivima. Meni se sviđa što naša škola obilježava
Dan kravata. Zabavno je nositi kravatu jer
"... Oko 1635. godine, nekih šest tisu- je to običaj u svečanim prilikama . Lijepo
ća vojnika i vitezova, stiglo je u Pariz je da se u našoj školi obilježava taj dan.
kao podrška francuskom kralju Luju
XIII. među njima je bio veliki broj hr- Tekst: Karla Jermaniš, 6.b
vatskih plaćenika koji su, predvođeni Fotografija: Katja Jakac, 6.a
banom, ostali u službi francuskog kra-
lja. Tradicionalna odora s vezanim, os-
likanim, maramama oko vrata pobuđi-
vala je pažnju francuskog dvora. Mara-
me su bile napravljene od različitih
materijala, od grubih, koje su nosili
obični vojnici, do svilenih i onih od fi-
nog pamuka koje su nosili časnici. Taj
"hrvatski elegantni stil", potpuno nepo-
znat u tadašnjoj Europi, oko 1650. go-
dine biva prihvaćen na francuskom
dvoru i postaje modni odjevni predmet
među buržoazijom tog vremena kao
simbol kulture i elegancije. Osim ljepo-
te, te marame su bile i u mnogome
praktičnije nego do tada nošeni kruti
čipkasti okovratnici francuskih vojnika i
časnika. U Englesku je kravatu donio
Karlo II. po svom povratku iz izgnan-
stva. Kravata je ubrzo osvojila, kao
modni odjevni predmet, i cijelu Euro-
pu. .....

v
Hrvatski sabor 2008. godine iskazao je
kravati posebnu počast proglasivši Dan
kravate koji se obilježava 18.listopada.

Stol ćirila i metoda

Stol simbolizira Stol simbolizira

okupljanje. U ovom okupljanje. U ovom
slučaju okupljanje Hr- slučaju okupljanje

Hrvata oko njihovog

vata oko njihovog pis-

pisma. Stol stoji

ma. Stol stoji na tri na tri noge. Na stolu

noge. Na stolu je nat- je natpis pisan ćiri-

pis pisan ćirilicom licom i glagolji-

i glagoljicom. Iza nje- com. Iza njega su

ga su bila posađena bila posađena dva

dva čempresa. Preds- čempresa. Predstav-

tavljali su Svetu braću. ljali su Svetu

Jedan je čempres sim- braću. Jedan je čem-

bolizirao Metoda, a pres simbolizirao Me-

drugi Ćirila . toda, a drugi Ćiri-
la .
Dinko Flego, 6.b

Dinko flego, 6.b

9. Odmorište Žakna Jurja i

Katedra Klimenta Ohridskog smještena 10. Spomen otporu i slobodi
je ispod velikog starog hrasta. Kamena je i na Najviše mi se svidio stol Ćirila i Metoda jer,
njoj je sjedio Kliment Ohridski. Okolo je smješ-

teno osam kamenih stolaca na kojima su sjedili kada se sagneš, vidiš Roč u daljini i imaš

njegovi učenici. osjećaj da se smjestio na tom stolu.

Kliment je bio najpoznatiji Ćirilov učenik. Lukas Višić, 6.b
Osnovao je prvo slavensko sveučilište u Ohridu.

Moj dojam o Aleji glagoljaša Katedra Klimenta Ohridskog

Katedra Klimenta Ohrids-
U četvrtak, 22. 10. 2015. bili smo u posje-
ti Aleji glagoljaša. Krenuli smo u 9 sati, a vratili kog smještena je ispod veli-

se u 13. U Aleji smo vidjeli puno toga. Prvo kog starog hrasta. Kamena je

smo krenuli u Roč i tamo vidjeli 2 crkve i tiskar- i na njoj je sjedio Kliment
sku radionicu. Zatim smo krenuli prema Humu
i na putu vidjeli puno zanimljivih slova, spome- Ohridski. Okolo je smješteno

nika, stolova i katedru, a to su: osam kamenih stolaca na koji-

1. Stup Čakavskog sabora ma su sjedili njegovi učeni-

2. Stol Ćirila i Metoda ci.
3. Katedra Klimenta Ohridskog Kliment je bio najpoznatiji
4. Lapidarij Ćirilov učenik. Osnovao je prvo
5. Klanac hrvatskog Lucidara slavensko sveučilište u Ohri-
6. Vidikovac Grgura Ninskog du.

7. Uspon Istarskog razvoda

8. Zid hrvatskih protestanata i heretika Lukas višić, 6.b

USPON ISTARSKOG RAZVODA
USPON ISTARSKOG RAZVODA

Uspon Istarskoga razvo- Uspon Istarskoga razvoda
da započinje kamenim vrati- započinje kamenim vratima u
ma u obliku glagoljičkog slo- obliku glagoljičkog slova
va L (L), kroz koji prolazi L (L), kroz koji prolazi put,
put, a oko njega su razasuti a oko njega su razasuti kame-
kameni spomenici glagolj- ni spomenici glagoljskih
skih slova, ispisujući riječ Is- slova, ispisujući riječ Is-
tarski razvod. tarski razvod.

Istarski razvod je skup Istarski razvod je skup
isprava iz XIII. i XIV. stoljeća isprava iz XIII. i XIV. sto-
o razgraničenju posjeda feu- ljeća o razgraničenju posje-
dalnih gospodara Istre: akvi- da feudalnih gospodara Is-
lejskog patrijarhata, Pazin- tre: akvilejskog patrijarha-
ske knežije i Mlečana. Ispra- ta, Pazinske knežije i Mleča-
ve su bile pisane latinskim, na. Isprave su bile pisane la-
njemačkim i hrvatskim jezi- tinskim, njemačkim i hrvatskim
kom, a sačuvan je prijepis jezikom, a sačuvan je prije-
na hrvatskom jeziku kojeg je pis na hrvatskom jeziku ko-
sastavio pop glagoljaš Miku- jeg je sastavio pop glago-
la Gologorički. ljaš Mikula Gologorički.

Antonela Sinčić, 6.b Antonela Sinčić, 6.b

započeti dan s jajetom, a
završiti jabukom. Jabukama
ne možemo izliječiti nijed-
nu bolest, ali ako ih jedemo
možemo spriječiti razne bo-
lesti.

Poznata je uzrečica:

“Jedna jabuka na dan tjera

Dan jabuka obilježava se doktora iz kuće van.”

20. listopada u čast jabuci Od jabuke se može nap-

koja je na naš jelovnik, kako raviti kompot, kolač, može-
mnogi vjeruju stigla iz Raja. mo iz peći i sl.

Jabuka prema vjerova- “Jabuka mala,

nju, nije samo simbol grije- S grane je pala,

ha, požude i ljubavi, nego i Bila je jako tužna,
vječne mladosti. Uzrečica I mislila je da je ružna.

“ab ovo usaue ad ma- Htio ju je svatko, ali ipak je netko

la”,potječe iz Starog Rima, stao,

a znači “od jajeta do jabu- Uzeo ju i milovao.”
ke”. Običaj je bio nekada Katja Jakac, 6.a