Izviiskra

1

2 Poštovani čitaoci, S ponosom predstavljamo naš novi časopis Izviiskra kroz koji smo željeli da vam pružimo uvid u raznolike aktivnosti i postignuća naše škole. Poslije dugotrajnog sabiranja i selektovanja svih zanimljivih tekstova, ubiramo plodove predanog rada. Posebno smo ponosni na segmente kojima slavimo Dan škole i obilježavamo praznik kulture u Crnoj Gori – Njegošev dan. Zahvaljujem svim učenicima i nastavnicima, posebno članovima Kluba čitalaca, koji su svojim zalaganjem i kreativnošćudoprinijeli stvaranju Izviiskre. Upravo takva angažovanost čini našu školu posebnom. Ovaj časopis odražava bogatstvo talenata koje brižljivo njegujemo. Sve njihove ideje, prilozi i priče čine ga dragocjenim. Nadam se da će s istim entuzijazmom i kreativnošću raditi i na novim izdanjima. Hvala svima koji su učestvovali u kreiranju našeg časopisa. Radujemo se budućim projektima koji će biti podsjetnik na snagu zajedništva, razmjenu ideja i saradnju među učenicima i nastavnicima. S poštovanjem, Ljiljana Perišić, urednik IZDAVAČ : OŠ „Njegoš” Cetinje ZA IZDAVAČA: Adrijana Aleksić, direktorica GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK: Ljiljana Perišić, prof. REDAKCIJA: Nastavnici i članovi Kluba čitalaca LEKTURA: Ljiljana Perišić, prof. GRAFIČKI DIZAJN: Nenad Knežević, prof. Adrijana Aleksić, prof. NASLOVNA STRANA: Pozadina naslovnice - fragment Njegoševog rukopisa iz knjige „Njegoševa bilježnica”, Cetinje, 1956.

3 SLOVO O ŠKOLI Davne 1834. godine Petar II Petrović Njegoš osnovao je prvu školu u Crnoj Gori i time postavio temelj crnogorskom prosvjetiteljstvu. Od tada, pa do danas, Osnovna škola “Njegoš” bila je i ostala institucija za ponos, kako Cetinja, tako i Crne Gore, obrazujući godinama unazad brojne istaknute ličnosti, što predstavlja dodatni podstrek, ali i obavezu da konstantno radimo na unapređenju kvaliteta i očuvanju njene bogate istorije. Tim koji čini nastavno i vannastavno osoblje svakodnevno svojim radom i zalaganjem doprinosi daljem napredovanju najstarije škole u Crnoj Gori, u kojoj svi učenici imaju mogućnost da svoje talente i afinitete iskažu, kako kroz nastavni program, tako kroz brojne vannastavne aktivnosti koje se u školi organizuju. U cilju pružanja dodatne i sadržajno bogatije podrške darovitim učenicima, Osnovna škola „Njegoš” je već sedam godina unazad organizator Opštinske smotre recitatora, a od prethodne školske godine, uz podršku Sekretarijata za obrazovanje, sport i mlade Prijestonice Cetinje, organizator i Prvog opštinskog takmičenja u znanju. S ponosom mogu istaći da je škola prepoznata i po uspjesima koje naši učenici ostvaruju kako na opštinskim, tako i državnim, ali i međunarodnim takmičenjima. Naš zadatak je da svakom učeniku pružimo priliku da ostvari svoj puni potencijal kroz kvalitetno obrazovanje, jer obrazovanje predstavlja ključ za razvoj kritičkog mišljenja, moralnih vrijednosti i lične odgovornosti. Adrijana Aleksić, direktorica OSNOVNA ŠKOLA „NJEGOŠ“ CETINJE ­ ISTORIJAT Osnovna školaNjegošje osnovana 1834. godine i bila smještena u Cetinjskom manastiru. Školu je osnovao crnogorski vladar i vladika Petar II Petrović Njegoš, čije ime škola nosi. Prvu školu, koju nazvaše Malom, pohađao je 21 učenik, sve momci iz uglednih crnogorskih porodica. Prvi učitelj je bio Petar Ćirković, koji je prije toga tu dužnost obavljao u Luštici kod Herceg Novog. Kako izvori navode, škola je bila internatskog tipa, a izučavani su gotovo isti predmeti kao i u manastirskim školama. Učitelj je bio veliki poštovalac i bliski prijatelj Vuka Karadžića. Pretpostavlja se da je bila trorazredna i da se u njoj učilo čitanje i pisanje na staroslovenskom i narodnom jeziku, gramatika, račun, crkveno pjevanje, crkvena istorija i istorija Crne Gore. Škola je prestala sa radom 1837. godine, najvjerovatnije zbog odlaska Petra Ćirkovića iz Crne Gore i nemogućnosti Petra II da mu odmah nađe zamjenu. Krajem 1841. godine, dolaskom učitelja Lazara Vlahovića iz Banata, Cetinjska škola je ponovo počela sa radom. Vlahović se na Cetinju zadržao do kraja četrdesetih godina XIX vijeka. Nakon toga, knjaz Danilo je dozvolio učitelju Stevanu Petranoviću da reformiše postojeću osnovnu školu koja postaje petorazredna i dobija i prvi Nastavni plan koji je najvećim dijelom sačuvan. Cetinjska škola je imala i đački internat koji je osnovao i finansirao knjaz Danilo. Đaci su imali besplatnu hranu i smještaj, kao i đačke uniforme, koje su bile slične uniformama učenika pitomačkih zavoda u Francuskoj. Krajem pedesetih godina XIX vijeka internat je pohađalo oko 30 mladića iz čitave Crne Gore. Udžbenike za Cetinjsku školu knjaz Danilo je nabavljao u inostranstvu.

4 U doba knjaza Nikole crnogorsko školstvo doživljava uspon. Pored Cetinjske škole, otvaraju se nove osnovne škole, kao i druge obrazovno-vaspitne ustanove: Bogoslovija i Đevojački institut. Osim toga, ustanovljeni su i prvi organi državne vlasti za upravljanje prosvjetom: 1860. godine Načelništvo narodne prosvjete, 1862. godine Školsko nadzorništvo, 1868. godine Odjeljenje narodne prosvjete, koje je predstavljalo preteču Ministarstva prosvjete, a 1869. godine ustanovljena je funkcija Glavnog školskog nadzornika. Razvoj crnogorskog školstva prekinut je izbijanjem Prvog svjetskog rata i gubljenjem nezavisnosti 1918. godine. Kao sastavni dio Kraljevine SHS, a zatim i Kraljevine Jugoslavije, Crna Gora nije mogla nastaviti sa svojom prosvjetnom politikom. Odmah poslije 1918. godine, u crnogorskim školama se koristi nastavni plan škola Srbije iz 1899, kao i Zakon o školama Srbije iz 1904. godine. Decembra 1929. godine sprovedena je unifikacija školskog zakonodavstva i donijeti su jedinstveni planovi za čitavu zemlju, u cilju stvaranja jedinstvenog jugoslovenskog kulturnog prostora i dominacije jugoslovenske nacionalne ideologije u procesu obrazovanja i vaspitanja. Osnovno obrazovanje je podrazmijevalo četiri razreda i obuhvatalo je uzrast djece od 7 do 11 godina. Cetinjska škola je od 1925. godine nosila naziv Narodna osnovna škola „Prestolonasljednik Petar“. Povodom proslave stogodišnjice, 1934. godine, Cetinjska škola se uselila u novu zgradu, izgrađenu na principima savremene tehnike. Tokom Drugog svjetskog rata, odnosno od aprila 1941. godine, nastava u Cetinjskoj školi počinjala je sa zakašnjenjem, izvodila se sa manjim ili većim prekidima i formalno. U školskim prostorijama je bila smještena Vojna bolnica, pa se nastava izvodila u zgradi nekadašnjeg Đevojačkog instituta, kao i u zgradi bivšeg Ruskog poslanstva. Poslije rata uslovi za rad su bili veoma teški. Škola je bila bez školskog prostora, dovoljno stručnog kadra i odgovarajućih učila i udžbenika. Ogromni naporisu uloženi u otklanjanju ratnih posljedica, primjeni novog Nastavnog plana i programa, zasnovanog na socijalističkim principima, kao i izvođenju nastave na savremenim pedagoškim i naučnim osnovama u cilju stvaranja svestrano razvijene ličnosti socijalističkog čovjeka. Četvororazredna škola je postepeno prerastala u osmorazrednu osnovnu školu, koja je posjedovala đačkui nastavničku biblioteku, đački hor, pionirske i omladinske organizacije. U zgradi škole radilo je više ustanova: Dječje zabavište, Pionirsko pozorište i Škola učenika u privredi. Nastava se izvodila u trismjene. U trećojsmjeni je radila Škola učenika u privredi. U školi je uspješno radioi Pedagoški aktiv, koji je bio sastavljen od najboljih i najiskusnijih učitelja i nastavnika škole, a bavio se unapređenjem obrazovno-vaspitnog rada učenika i nastavnika, kao i pedagoškim uzdizanjem roditelja. Septembra 1960. godine pri školi je osnovano Pedagoško savjetovalište koje je prikupljalo podatke i razmatralo probleme porodičnog vaspitanja učenika gradskih osnovnih škola, odnos roditelja prema školi, učenju i drugim obavezama. Školske 1954/55. godine u III i IV razred uvodi se, kao eksperimentalni oblik rada, predmetna nastava, a 1958. godine dopunska nastava i slobodne aktivnosti učenika, čime škola postaje ogledna. Osmog marta 1957. godine NOO Cetinje je donio odluku o preimenovanju škole u Osmogodišnja škola „Njegoš“ – Cetinje. U susret jubileju 170 godina postojanja, škola je dobila Zlatnu plaketu „Prosvjetnog rada“, a 2014. godine nagrađena je nagradom 13. novembar za najbolje ostvarene rezultate u svim oblastima rada i stvaralaštva koji su od izuzetnog značaja za Prijestonicu Cetinje. Osnovna škola ,,Njegoš” je bila i biće luča crnogorskog prosvjetiteljstva i nosilac vaspitno – obrazovne misije u našoj državi. Prosvjetni radnicisa područja Cetinja 1951. Priredio Dragoljub Mrdak, prof.

5 PROSLAVA DANA ŠKOLE Prvu svjetovnu školu u Crnoj Gori osnovao je Petar Petrović Njegoš 1834. godine u Cetinjskom manastiru. Ove godine naša škola je proslavila 189. rođendan. Prepoznati smo po njegovanju pozitivne klime i podsticajnog okruženja, kao i po nastavnom kadru koji može svakom učeniku, u mjeri njegovih interesovanja i potreba, da pruži znanje kojim može da bira dalji put. Zadovoljno dijete koje prihvata svoje obaveze misija je i vizija naše škole. U tradicionalnoj, svečanoj priredbi su učestvovali učenici od prvog do devetog razreda, koji su kolažnim programom ozarili publiku i pokazali koliko su ponosni što su dio prve državne škole u Crnoj Gori. Nastup školskog hora, pod dirigentskom palicom nastavnice Andree Stanković, bio je uvod u pravi vatromet maštovitih dramskih, literarnih i muzičkih tačaka. Za muzički dio programa bili su zaduženi učenici sedmog razreda Balša Dapčević i Georgi Perehod, učenice osmog razreda Vasilisa Vukotić i Lana Kaluđerović, koje je plesnom tačkom pratila Helena Konstantinović. Rođendanu škole raduju se i naši najmlađi učenici. Recitacijom „Velik kao dijete” predstavio se Radule Perović, učenik prvog razreda, dok su učenice drugog razreda Miljana, Danica i Iva recitovale na engleskom jeziku. Mudre izreke govorili su učenici petog razreda Andrija Radunović i Viktor Mirković. Nijesmo zaboravili stari cetinjski humor krozskeč kojisu izveli učenici devetog razreda Mateja Batrićević, Damjan Stanojević, Slađana Popović i Petar Perišić. Neiscrpnost talenta mladih ljudi pokazala je dramska tačka učenika šestog razreda Darije Marković, Matije Roganovića i Iskre Rakčević, koji su nas vratili u prošlost podsjećanjem na okruženje u kome je živio naš veliki Petar II Petrović Njegoš. Za poseban estetski događaj pobrinule su se polaznice umjetničke škole „Mistik”. Program su vodili Petar Perišić i Srna Jovetić, učenici devetog razreda. Priredila Marija Đurković, prof.

6 PRAZNIK KULTURE U CRNOJ GORI ­ NJEGOŠEV DAN 210 godina od Njegoševog rođenja Osnovna škola „Njegoš" je u saradnji sa Nacionalnom bibliotekom „Đurđe Crnojević" obilježila 210 godina od rođenja našeg velikana Petra II Petrovića Njegoša. U prostorijama biblioteke je u srijedu, 15. novembra organizovan program namijenjen učenicima od VI do IX razreda koji je imao više različitih sadržaja. Učenici su posjetili Njegoševu sobu i uz pomoć bibliotečke savjetnice Milenije Vračar upoznali se sa građom koja je smještena u ovom prostoru. Imali su priliku da vide prva izdanja svih Njegoševih djela, prevode „Gorskog vijenca" na više od 30 svjetskih jezika, minijaturna i rijetka izdanja Njegoševih djela. Učesnici su na poklon dobili primjerke školske lektire i djela crnogorskih književnika. Priredio Jovan Kaluđerović, prof. Matija Roganović, učenik VI razreda i predstavnik Kluba čitalaca naše škole, održao je predavanje o Njegošu. Učenici IX razreda: Damjan Stanojević, Petar Perišić, Slađana Popović i Mateja Batrićević izveli su igrokaz „San Vuka Mandušića". Prigodne tekstove o Njegošu čitali su učenici Iskra Rakčević, Darija Marković i Matija Roganović.

7 HRONOLOGIJA NJEGOŠEVOG ŽIVOTA 1813. Njegoš je rođen kao Radivoje, na Njegušima 1. novembra. Njegov otac Tomo bio je brat tadašnjeg crnogorskog vladike Petra I Petrovića. Majka Ivana potiče iz porodice Proroković. 1824. Petar I, Njegošev stric, poziva mladog Rada k sebi na Cetinje da se u Cetinjskom manastiru uči pismenosti. 1825. Petar I šalje Njegoša u Toplu kod Herceg Novog, gdje ga podučava Josip Tropović, kaluđer manastira Savina. Njegoš se tu zadržava dvije godine, a potom se vraća na Cetinje. 1827. Njegošev učitelj postaje Sima Milutinović Sarajlija. On je u Crnu Goru došao sa namjerom da sakuplja narodne pjesme i da napiše istoriju Crne Gore. 1830. Petar I umire, prethodno preporučivši Njegoša za svog nasljednika. 1832. Krajem ove i početkom naredne godine Njegoš je ispjevao svoj prvi veći spjev Glas kamenštaka. 1833. Njegoš putuje za Rusiju. U Petrogradu postaje episkop, a svečanom činu prisustvuje i ruski car Nikolaj I. 1834. Počinje sa radom Njegoševa štamparija na Cetinju. Tu je štampana njegova zbirka pjesama pod naslovom Pustinjak cetinjski. Osniva se i prva škola pri Cetinjskom manastiru. 1835. U prvoj polovini ove godine Njegoš je spjevao Svobodijadu. Ovo djelo je štampano tek tri godine nakon njegove smrti. 1837. Po drugi put Njegoš putuje u Rusiju,ovog puta da bi ruskog cara obavijestio o svomradu i opovrgao glasine da se nedovoljno zanima za državničke poslove. 1838. Na Cetinju je sazidana Biljarda, buduća Njegoševa rezidencija, u kojoj su se nalazile i prostorije crnogorskog praviteljstvujušćeg sovjeta – tadašnjeg organa centralne vlasti. Danasje u tojzgradismješten Njegošev muzej. 1844. Njegoš putuje u Beč da bi od velikih sila izdejstvovao povratak ostrva Vranjina i Lesendro pod crnogorsko okrilje. Njih je na prepad zaposjeo skadarski vezir. 1845. U proljeće ove godine Njegoš je ispjevao Luču mikrokozma. Krajem godine u Beogradu je štampana i njegova zbirka narodnih pjesama Ogledalo srpsko. 1846. Njegoš je ispjevao svoje najpoznatije i najpopularnije djelo Gorski vijenac. Štampan je u Beču naredne godine. 1847. Njegoš je napisao svoje posljednje veće djelo Lažni car Šćepan Mali. Djelo je štampano u Zagrebu 1851. godine. 1849. Javljaju se prvi vidniji znaci teškog oboljenja od tuberkuloze. 1850. Prvo putovanje u Napulj radi liječenja. Krajem godine Njegoš je po drugi put otputovao u Italiju. 1851. Početak godine Njegoš provodi u Italiji. Ljeto provodi u Beču odakle, već teško bolestan, putuje za Cetinje gdje umire 19. oktobra u 38. godini života.

8 REKLI SU O NJEGOŠU... „Kod Crnogoraca ne postoje društvene razlike i svi su međusobno ravnopravni, pa čak i sinovi svoje očeve zovu krsnim imenom. Jedini izuzetak je sam Vladika, ali njegova sudbina nije mnogo zavidna. Lijep je i u cvijetu života, pa ipak tu ne smije da bude niko ko bi razvedrio njegovu sudbinu ili olakšao njegovu samoću, niti ima ikoga na koga bi volio da prenese svoj gorski prijesto“. ( Lemb u Crnoj Gori, 1834) „Vladika po svom ponašanju više liči na svjetovnog vladara nego na duhovnog vođu, a ima dovoljno ambicije i inteligencije koje bi ga učinile figurom vrijednom pažnje u drugim, nekada manje srećnim vremenima, kad su crkveni dostojanstvenici u panciru išli na bojno polje na čelu svojih pristalica.“ (Mitford na Cetinju, 1839) „Duhovni i svjetovni glavar Crnogoraca, kome se obraćaju sa „sveti vladiko“, sada je snažan čovjek od 27 godina, po imenu Petar Petrović Njegoš, u odeždi grčke crkve, u činu arhiepiskopa. Njegova pojava izaziva poštovanje i pažnju. Njegov pogled je ozbiljan i odlučan. U ophođenju je ljubazan i interesantan zbog višestruke naobrazbe koju je stekao ponajviše u Petrogradu. Njegova figura je plemenita i impozantna, može se kazati čak i gorostasna.“ (Vilhem Ebel, 1841) „Neizbrisiv trag ostavio je ožiljak iznad obrve lijevog oka koji je podsjećao na opasne ratničke vježbe hrabrog dječaka tada zvanog Radivoje Petrović koji se bez isticanja, osim možda većom smjelošću i duhovnim preimućstvima igrao po Njegušima sa svojim vršnjacima kod stada koja su pasla, ne sluteći da će mu pripasti i da postane pastir Crnogorcima.“ (Bjazoleto, 1841) „Činilo mi se da je najviši čovjek koga sam ikada vidio, pravi džin. Govorilo se da je visok blizu sedam i po stopa. Ali bio je i skladno sazdan, lijep i dostojanstven. Visoka stasa, držao se vrlo lijepo i bio otmena izgleda. Bio je odjeven u dugačku crnu svilenu mantiju i nosio visoku okruglu kapu grčkih sveštenika. Veliki zlatni krst visio mu je o vratu da mu označi čin.“ (Lejard na Cetinju, 1839) „Naročito je privlačno njegovo držanje, a razgovor mu je mudar i u mnogim pitanjima (...), pokazuje veliku oštroumnost i odlično pamćenje, a ljubav koju ima prema svojoj zemlji izaziva divljenje i poštovanje.“ (Vilkinson na Cetinju, 1844) „Vladici je sada oko 35 godina, divovskog je rasta (...), on govori, pored maternjeg jezika, francuski, italijanski i njemački. Ima veliku žeđ za znanjem i mnogo smisla za književnost i mada je bio uvučen u političke poslove još kao sasvim mlad, pokazao se vrlo energičan i sposoban.“ (Paton na Cetinju, 1846) „Divno ga je bilo gledati! U njegovom crnogorskome odijelu izgledaše kao Golijat, stojaše napred nagnuti kao prikovan za konja.“ (Matija Ban, 1849) „Dolazio u litografsku radionicu Nastasa Jovanovića gde se slikao, sedeći u velikoj stolici, s crnogorskim haljinama koje je svagda nosio. Po toj fotografiji naskoro zatim izdao je Nastas Jovanović njegovu litografisanu sliku. Ta je slika najbolja vladičina slika. Takav je izgledao poslednje godine svoga života.“ (Ljubomir Nenadović, 1851) „Obučen je bio u odijelo kakvo sam ranije opisao da nose crnogorski knezovi, osim što mu je oružje, umjesto srebrom, bilo zlatom okovano (...) Svismo se složili u tome da je Vladika najljepši čovjek koga smo ikad vidjeli“. (Pedžet na Cetinju, 1844) Priredila Ljiljana Perišić, prof.

9 O NAŠEM GOSPODARU Pisaći sto tamno braon boje, masivno izgleda i privlači pažnju... Radna površina je prekrivena plavozelenom čojom. U uglovima su po dvije male fioke, u sredini se ističe srebrni predmet kao ukrasni detalj, ali mi nije baš jasno šta predstavlja. Ivice stola su zaobljene, ukrašene kao ivice od neke čipke. Sa strana u donjem dijelu su fioke sa ručkama i ivicama, takođe ukrašenim u duborezu. Centralni dio stola zauzima knjiga - velika knjiga sa pomalo žutim stranicama i sa mnogo strana. Otvorena je... Kako se primičem malo me zaslijepi zlatni bljesak i vidim da je sunčev zrak obasjao zlatno pero koje se nalazilo na sredini knjige. To zlatno pero je izgleda pisalo magična slova, jer rukopis kojim su stranice bile ispunjene je bio nestvaran. Ustvari, to je bio krasnopis izuzetne ljepote, pa je teško zamisliti da je to mogla pisati ljudska ruka. Slova su se nastavljala u pravilne jednake nizove sa jednako uvijenim lukovima kao ukrasima. U prvih nekoliko redova ne može se ni shvatiti sadržaj teksta, jer se pažnja poklanja vizuelnom utisku. Kako je izgledala ta ruka koja je pisala tu ljepotu? A kako je izgledala ta osoba dok je stvarala ovo djelo? Da li je ta osoba bila svjesna da piše svjetsko čudo? Vidim i stolicu koja stoji pored stola, ogromnu stolicu, takođe tamno-braon boje. Naslon je bogato izrezbaren, a naročito u završnom dijelu iznad glave. Shvatam da je u tolikoj stolici morao sjedjeti neko mnogo visok. Okrećem se, na zidu vidim muški portret i tada mi se u glavi slažu slike i biva jasnije sve. Muškarac neobično visok, stasit, vitak, crn, sa pravilnim crtama licai očima više zamišljenim nego sjajnim, kao da je neko naslikao obrazac muške ljepote. Ženski glas kaže daje to bio vladar i vladika naše Crne Gore, naš Njegoš! Osjećanja u meni su pomiješana, prolazi me jeza, osjećam ponos, neku milinu... Čini mi se da čujem vladičin glas kako odjekuje: „U pamet se Crnogorci!" Osjećam strahopoštovanje, svaki predmet koji dotaknem progovara i donosi dah nekih prošlih vremena. Sve je tako dragocjeno... Osjećam se pročišćeno, ispunjeno, čilo. Ponosna sam što sam dio nečeg što ni sva čuda svijeta ne mogu da nadvise, niti da mu potamne slavu. Na polici njegove biblioteke vidim djela Voltera, Homera, Šilera, Molijera, ali svi oni su za mene u tom trenutku bili maleni, a samo je Gospodar bio veličina za divljenje. Sofija Popović, VIII razred Asja Jovanović, VIII razred

10 530 GODINA OKTOIHA Prva ćirilična knjiga kod Južnih Slovena štampana 4. januara 1494. U XV vijeku u crkvama na ostrvima i obalama Skadarskog jezera u skriptorijumima, srednjovjekovnim manastirskim radionicama, veliki broj sveštenika je radio na prepisivanju i iluminacijama crkvenih knjiga. Pojava crnogorske štamparije je bila očekivani slijed tako razvijene prepisivačke književne djelatnosti. Trideset osam godina nakon pronalaska štamparije s pokretnim slovima, Gutenbergove štamparije, i prve štampane knjige Biblije, 1455. godine, kojom je načinjen veliki korak u novo razdoblje ljudske civilizacije, osniva se Crnojevića pečatnja, prva štamparija na Balkanu, prva ćirilična među Južnim Slovenima i prva državna štamparija u svijetu. U veoma nepovoljnim istorijskim okolnostima, 1493. godine Đurađ Crnojević na Obodu osniva štampariju, koju vodi jeromonah Makarije. Radila je do 1496. godine i za to vrijeme našoj isvjetskoj kulturnoj riznici ostavilaizvanredne knjige: Oktoih prvoglasnik, Oktoih petoglasnik, Psaltir s posljedovanjem, Trebnik i Četvorojevanđelje. Oktoih prvoglasnik je najstarija južnoslovenska ćirilična inkunabula, obima 269 listova, odnosno 538 strana. Štampan je na papiru u crnoj i crvenoj boji u renesansnom stilu. Odlikuju ga najviši dometi štamparstva 15. vijeka. Ukrašen je inicijalima izastavicama, a na naslovnoj strani nalazi se zastavica s ukomponovanim grbom Crnojevića. Ova crkvena knjiga je liturgijski tekst koji se koristi u pravoslavnom bogosluženju. Naslonjena na tradiciju prepisivačkih i iluminatorskih centara,štampa se knjigakoja je značajna ne samo s istorijskog, već i sa umjetničkog aspekta. Iluminacije na stranicama Oktoiha obuhvataju različite stilizovane ornamente, bogate detalje i ukrasne elemente. Inicijali su posebno dekorativni, oslikani pažljivo biranim bojama što doprinosi cjelokupnom doživljaju i pruža uvid u kreativnost štampanih djela tog vremena. Oktoih prvoglasnik je knjiga koja igra ključnu ulogu u očuvanju i promociji našeg kulturnog nasljeđa, ona je simbol borbe za obrazovanje, jezik i kulturni identitet. U tome je značajnu ulogu imao Đurađ Crnojević, koji je vizionarski prepoznao moć štampe kao sredstva za širenje znanja i oblikovanje tokova obrazovanja i kulture. Priredila Ljiljana Perišić, prof.

11 PRVA SVJETOVNA ŠKOLA NA SELU Dobrsko Selo je smješteno istočno od Cetinja, u prostranoj uvali na nadmorskoj visini od 350m. Okruženo je brdima, vječnim stražarima, sa sve četiri strane. Sa sjevera ga čuva Dobrštik, na zapadu je Vrtijeljka na kojoj je poginuo junak Bajo Pivljanin, s južne strane ga bodri Ceklinštak, dok je na istoku Mekavac. U XV vijeku pominje se pod imenom Dobro, negdje čak i Gornje Dobro. Stari naziv dat je zbog plodnosti zemljišta, a današnji zbog položaja kuća koje su ranije uglavnom bile pri brdu jer se ravnica obrađivala. Dobrsko Selo nije samo poznato po blagoj klimi i pitomini bogom danoj za gajenje vinove loze, smokava, nara, kivija, japanskih jabuka, iglica i drugog mediteranskog voća, već i po tome što je u njemu radila prva svjetovna škola na selu u Crnoj Gori. Osnovao ju je Njegoš 1842. godine, osam godina poslije one na Cetinju. Inače, u Manastiru Ćelija od ranije je postojala manastirska škola, od najstarijih vremena (XV vijek). U školisu učili mladići iz raznih krajeva Crne Gore, sinovi imućnijih i viđenijih Crnogoraca. Čak je i sam Njegoš pohađao ovu školu. Prvi učitelj svjetovne škole u Dobrskom Selu je bio Đorđe Srdić iz Dalmacije. On je po Njegoševom pozivu (1842) došao na Cetinje i tri godine radio u Dobrskom Selu. Zbog oslobodilačkih ratova (1875 - 1878) škole nijesu radile, ni ona na Cetinju, kao ni ova u Dobrskom Selu koja će biti otvorena tek 1890/91. školske godine i bila je trorazredna. Prve djevojčice kao učenice u školi upisuju se školske 1899/1900. godine. Škola je radila za vrijeme Balkanskih ratova i Prvog svjetskog rata. Rad je organizovan i između Prvog i Drugog svjetskog rata, a za vrijeme ovog posljednjeg (1941 - 1945) s prekidima jer ratni uslovi nijesu omogućavali rad škole u kontinuitetu. Škola je sve do 1948. radila u Manastiru Ćelija Dobrska, a tada je u blizini sagrađena nova školska zgrada u kojoj je nastavljen rad. Poslije oslobođenja (1945) škola je dobila ime po Đuru Filipoviću, istaknutom borcu NOR-a, koji je poginuo 1944. godine. Od osnivanja 1842. godine imala je status samostalne osnovne škole sve do školske 1962/63. godine kad je priključena Osnovnoj školi „Njegoš” kao područno odjeljenje. Zbog malog broja učenika škola je nekoliko puta prestajala sa radom, da bi do konačnog prestanka njenog rada došlo 1981. godine. Priredila Vesna Radišić Đukanović, prof.

12 MLADI LITERATI MOJ TATA U društvu mom hvale se redom: „Moj tata je veliki slikar!" „Moj tata je poznati pisac!" „Moj tata je vješt ribolovac!" Upitaše me: „A šta tvoj tata može?" Spremih se i rekoh: „Moj tata može zaustaviti tri vagona, moj tata može dići dva slona, moj tata daruje mi hiljade i hiljade poklona. Moj tata može pobijediti čak i Napoleona, a za predjelo može pojesti čitavog bizona. Obišao je čitav svijet četiri puta, on je moreplovac, sportista, sve u jedno, al’ srce mu je nježno i medeno. Od svih je bolji, od svih je jači, možda tebi ne, al’ meni on mnogo znači. On morem često plovi, sve ribe iz mora on ulovi. Veći je od žirafe za tri glave, kad ga vide, čak i lavovi drhte. U Južnoj Americi posjetio je Amazonsku prašumu, može ubiti jednom rukom pumu. U Aziji posjetio je Kineski zid, ne može mu ništa čak ni asteroid. U Evropi stajao je pored Ajfelovog tornja, a u Sjevernoj Americi vidio pravog pravcatog Indijanca i njegovog konja. Na Antartiku je gradio iglo sa pingvinom, a u Tihom okeanu plivao sa delfinom. Eto to sve može moj tata!" Stefan Tatar, IX razred DIJETE JE ČOVJEK VAŽAN Zastani malo, odrasli svijete, dok stojiš tako gordo važan, iako malen pred tobom stojim, moram ti biti veoma važan. Dok crtam, pišem, maštam i stvaram, ja želim osmjehom ispuniti dane, suze i tugu pjesmom da otjeram, najljepša zora svima da nam svane. Želim dobrotom sreću da dočaram, da svijet kao mjesto učinim bolje! Daj mi ruku, oslušni srce, za dobra djela treba samo volje! Iva Milić , IX razred CRNA GORA Đe god gledam, između planina i gora, okeana i sedam mora, i po noći, i kad sviće rujna zora, jedino što vidim - to je Crna Gora. Crna Gora jeste mala, ali je časna bila i ostala. Pravo, čast i slobodu u najtežim vremenima sačuvala. Vučji Do, Grahovac i Fundina, bitke su nam vječna sudbina. Neka se viju kola, neka se igra oro. Vječna da si nam, Majko Crna Goro! Srna Jovetić, IX razred

13 ZDRAVICA LOVĆENU Danas se, dragi moji, ovdje u mojem stanu okupljamo kako bismo bili bliskiji i bolji jedni drugima. Neka nam u tome primjer da naš Lovćen. Njemu u čast, ne zamjerite što prvo njemu nazdravljam, dižem ovu čašu kako bih mu ukazala poštovanje, svjesna da i svi vi isto mislite. Ko god je tamo zakoračio, našao je sebi utočište, mirnu luku i sigurno more. Tu se diše punim plućima, na svakom njegovom kvadratnom metru svaka bolstane, a osmijeh se vrati na lice. Možda je razlog u prisustvu ljekovitog bilja koje je generacije prije nas liječilo i izliječilo. Ko god je tražio mir, pronašao bi ga upravo i na lovćenskom vrhu gdje je smješten mauzolej našeg Njegoša. Upavo tu, sa tog mjesta, zaželio je naš Njegoš i mrtav da posmatra svoju državu, svoje četiri kamenite pustinje, Cetinje i primorje. Lovćene, podižem ovu čašu za tvoje strmovite vrhove i endemske vrste po kojima te svaki prirodnjak i biolog zna. Ti si i utočište i umjetnika koji uz tebe imaju inspiracije, pa slikom, bojom, zvukom ili riječima opisuju tvoju ljepotu. Tvoje nijanse zelene, sive i bijele boje očaravaju i one posjetioce čiji doživljaj mora da se okonča roštiljem koji je najukusniji upravo na Ivanovim Koritima. Upravo, na tom mjestu, i voda štošta liječi. Koliko liječi ljubavne jade, najbolje govori pjesma o lijepoj Anki koju su liječili svi ljekarii vračare i travari. Dižem ovu čašu i za sve ostale stihove koji te učiniše, dragi Lovćene, prepoznatljivim i dragim. Mili moji prijatelji, moram vas podsjetiti i na sve ono što je ova planina čula, vidjela i prepoznala tokom smjene generacija. Bilo je tu plača, smijeha, tuge i straha. Sva ova osjećanja ti naši preci dijelilisu sa Lovćenom koji je čeličio njihova srca i davao im nade da opstanu i izdrže sve nedaće. Nek to bude još jedan razlog da odam zdravicu, tebi, svetioniku slobode, u čast tvoje mudrosti, nepokornosti i posebnosti, naravno uz zahvalnost što postojiš i što si smješten upravo iznad mog Cetinja. Anika Milošević, VIIrazred Svi smo jednaki Svi smo isti, svi smo ljudi,i svima nam je potrebna ljubav. Ljubav se daje i danju i noću da bi svi bili srećni i zadovoljni u životu. Svi mi znamo za ljude sa velikim teškoćama u životu, ali su oni isti kao i mi. Zato im kažite nešto lijepo i uljepšajte im ovaj dan plavi. Nikolina Mijanović, VII razred Nada Plašim se ponekad, ne znam uopšte čega... Strijepim kao uplašena ptica, a da ni sama ne znam zašto. Brinem, a obećala sam sebi da neću. Moje su uši prepune teških riječi. Koliko je težak put do sreće? I onako pomislim u sebi: Sve će biti dobro. Recite mi, je li to nada? Srna Jovetić, IX razred ZLATIBOR Zlatibor je divno mjesto na koje ne dolazim često. Bila je ovo prilika sjajna da provedem tri dana bajna. Na jezeru te čekaju Miki I Mini, miševi veliki, a ipak fini. Panorama kao točak sreće, cijeli dan se okreće. Posmatraš brda, posmatraš doline, diviš se ljepoti ove planine. Iz šuma se zore vitki borovi, a hotelske zgrade kao bijeli dvorovi. Dino park je najbolji od svega, sve je tamo čarobno, sve je mega. Sasvim sigurno opet ću doći, ovoga puta bar pet-šest noći. Luka Perišić, V razred

14 BADNJAK - SVETO DRVO Miris meda, priganica ranom zorom budi mene, vrijeme je da se spremim, u badnjake da se krene. Zima hladna, mrznu prsti, pod nogama škripi snijeg, al' koraci moji čvrsti savlađuju visok brijeg. Na brijegu badnjak vitak dočekao prisno mene, baš ću njega izabrati da godina dobro krene. Badnjak nam je sveto drvo, jutrom njega kitim prvo, on sa sobom sreću nosi, nevoljama svim prkosi. A uveče kad se smrači, radosna je kuća naša u šporetu vatra bukti, veseljem isrećom zrači. Prvo drvo tata loži, a kraj njega mama stoji i iskrice sreće broji, želi da se radost množi. Ja sa bratom dodam lovor, da pucketa još i jače, pa s ponosom slušam govor, od sreće mi srce plače. Petar Perišić, IX razred Osmi mart Osmog marta svaka žena prima cvijet od davnina. Muški svijet pažnju daje, sve to u jedan cvijet staje. Ruže, lale i karanfili u cvjećari su se krili, da ih nose nekoj dami, a ja mojoj miloj mami. Ulice su sve u boji, mami cvijet dobro stoji, lijepa je kao najljepši san. Osmi mart je sjajan dan! Stefan Tatar, IX razred

15 NAGRAĐENI LITERARNI RADOVI NA MEĐUNARODNOM KONKURSU “SVIJETE, OBRAĆA TI SE JEDNO DIJETE” Svijete, obraća ti se jedno dijete Učinite da ne bude rata, da ne nestane još jedan tata, da ne bude posljednji zagrljaj i dječjeg oka ugašen sjaj. Nemojte da opet nečija mama pali svijeće i tuguje sama, neutješno plače i moli da joj se vrati onaj koga najviše voli. Daj, svijete, da svi budu srećni i zdravi, da rata nema i niko ne krvari! Daj, svijete, shvati jedno dijete: Želim samo mirširom planete! Srna Jovetić, IX razred Međunarodni konkurs - druga nagrada Svijete, obraća ti se jedno dijete Čujte i počujte, vi odrasli ljudi! Opominje vas dijete jedno! Danas svako svakome sudi, sve što je loše postade vrijedno. Zašto je žednih i gladnih toliko? Ko je sreću ukrao njima? Može li da pomogne iko? Svako zaslužuje bar hljeba da ima. Zašto bolesnih ima toliko? Ko će lijeka njima dati? Može li da pomogne iko? Teško je kad čovjek pati. Zašto ratova ima toliko? Zašto je čovjek čovjeku vuk? Može li da pomogne iko? Đe vojnik prođe, tu ostane muk. Zato se,svijete, obraćam tebi. Može li da pomogne iko!? Vrijeme je da se vratiš sebi da nikad više ne pati niko! Petar Perišić, IX razred Međunarodni konkurs -specijalna nagrada

16 NAGRAĐENI LITERARNI RADOVI NA DRŽAVNOM KONKURSU SUBNOR-A „SLOBODA JE MOJE SVIJETLO” SLOBODA JE MOJE SVIJETLO Sloboda je svijetlo moje, bez nje bi nam bila tama, nestale bi jarke boje, ostala bi crna sama. Svaki kamen zemlje ove natopljen je krvlju pretka, njegov glas nas opominje Sloboda se čuvat' mora bez krvavog crnog metka! Istorija pamti Savu i Sutjesku hladnu vodu. junački je dao glavu u jurišu za slobodu. Osmijehom se Ljubo ruga nepravdi i mračnoj sili. Pamtićemo dovijeka kakvisu nam preci bili. Tekovine slavnog NOR-a čuvaćemo dok smo živi, tom junaštvu svijet se divi, sloboda se branit mora. Crven barjak, soko sivi, raširio krilo svoje, drugim me je prigrlio i s usklikom poručio: Sloboda je svijetlo tvoje! Petar Perišić, IX razred Prva nagrada

17 „Sloboda je moje svijetlo” Popraćen sitnimkapima proljećne kiše moj pogled klizisaOrlovog krša na prelijepo Cetinje. Pitamse samo koliko je krvi proliveno u prošlosti da bi se sačuvale sve ove znamenitosti koje danas imamo. U mračnom tunelu rata sloboda je bila jedino svijetlo kojem se težilo. Crnogorci, hrabri i odvažni ljudi, branilisu tu malu grudu zemlje koju su imali. Ljubav i velika želja uzele su se ruku pod ruku da bi upalile to svijetlo koje danas nama sija. Malobrojna crnogorska vojska nije štedjela svoj život za slobodu zemlje. Ideja i hrabrosti nije nedostajalo u odbrani protiv neprijatelja. Partizani, glavna antifašistička snaga u Drugom svjetskom ratu, hrabro se borila protiv okupatora. Oni su imali važnu ulogu u čuvanju slobode našeg naroda. A kako se brani sloboda? Srcem, jako, odvažno! Rizikovali su život za rodnu grudu, istrajno boreći se za svijetlu slobodu koju danas mi imamo. Hrabri pojedinci stavili su svoj život na kocku. Mladi Gojko Kruška samo je jedan od onih koji su herojski položili život za svoju zemlju. Poznatu pjesmu „Crna Gora u boj kreće’’… ovaj mladi, hrabri čovjek pjevao je vozeći se cetinjskim ulicama pred svoje pogubljenje. Pjesmom je prkosio okupatoru, pjesmom je pošao u smrt. Kiša polako pada na puste cetinjske ulice. Tiho je, gotovo da osjećam neki svečani ton, kao da moje Cetinjeupravo mi osluškuje misli. U daljini vidim kamenu Biljardu koja nijemo svjedoči o hrabrim Crnogorcima koji su koristili svaki način da odbrane zemlju. Makarijeva slova su bila ubojita municija koja im je mnogo pomogla. Slovima su branili i odbranili svoju domovinu i time postali jedinstven primjer jednog malog naroda na Balkanu. Sloboda nam je važna, ona nam omogućava da izražavamo svoje mišljenje, da slijedimo svoje snove i ciljeve,svoja osjećanja. Ona je ključ kojim otključavamo sva vrata života. Bez nje nema svijetla i puta za našim snovima. Jednom sam negdje pročitala da je i leptir rekao da nije dovoljno samo živjeti, već je potrebno i malo slobode. Važno je da cijenimo nasleđe onih koji su se borili za našu slobodu i štitimo te vrijednosti danas. Potrudićemo se znanjem i obrazovanjem da sačuvamo to bogatstvo koje nam je dato. Ljubomorno ćemo čuvati taj komad slobodne zemlje koji nam ostaviše naši preci. Iva Lipovina, IX razred Prva nagrada

18 NAGRAĐENI LITERARNI RADOVI NA OPŠTINSKOM KONKURSU NBČ „NJEGOŠ” „CRNA GORA STIHOM ZAGRLJENA” ZDRAVICA LOVĆENU Hoću da vam govorim o Lovćenu, o njegovoj ljepoti koja je zasjenila sve ostale crnogorske dragulje. Dižem ovu čašu, tebi, ponosni Lovćene, koji se ogledaš u plavetnilu nevjeste Jadrana. U podnožju tvom smješteno je Cetinje, prijestonica Crne Gore. Ono gleda u tvoje snažne vrhove, ponosno i neprekidno. Tu, na najvišem tvom vrhu počiva Njegoš, crnogorski vladar, pjesnik i filozof. Upravo tamo, na tvom vrhu je neposredno pred smrt poželio Petar II da bude sahranjen. I po tome si posebna, draga planino. Ja, dječak sa Cetinja, sa ponosom posmatram tvoje litice, tvoj zagrljaj sa plavetnilom neba, svjestan da zaslužuješ najljepšu zdravicu. Dok moj pogled luta ka tebi, divim se visini tvojih vrhova koji su prekriveni plavetnom maramom, koja je najtoplija i najljepša, upravo iznad tebe, planino moja. Lovćene, ne znam da li si ljepši ljeti, kada se tvoje zeleno svečano odijelo ogleda u jezeru i moru ili, možda, zimi dok se tvoja garderoba preobražava u najljepši bijeli kaput ili vjenčanicu koja te čini vječito mladim i najljepšim. To što svakoga ostaviš bez daha, tvoja je vrlina i prednost. Tako velik i ponosit stojiš hrabro, dajući primjer kakav treba biti, i kao čovjek i kao planina. To su samo detalji tvojih čari, kojih se trenutno sjećam, dragi Lovćene. Vjerujem i znam da će moja zdravica, posvećena tebi, jednog dana, upravo onda kada budem zreo čovjek, biti dostojnija tvoje ljepote i značaja. Do tada, ne zamjeri jednom jedanaestogodišnjaku što ti diže nedostojnu i priprostu zdravicu jer nijesam dovoljno ni velik ni zreo da bih to bolje uradio. Ostaj mi lijep, ponosan i drugačiji, očaravaj svakoga ko te posjeti i pazi na svoje Cetinje i na svoju Crnu Goru. Stefan Vukčević, VI razred Druga nagrada na konkursu CETINJE Kiša sipi vjetar se sa lišćem igra, Ulične svetiljke trepere u mraku, U lokvi se napravi vrtlog kao čigra, Kapljice kiše svjetlucaju u zraku. Grade moj, moja prelijepa sliko, Uvjek kao prvi put ti se divim, Da li je moguće da te volim ovoliko, I da se oduševim, čak, i predjelima sivim? Posebno u tebi nešto ima, moj grade mili, Na svakom koraku pobjeda miriše, Mnogi heroji na tvom kamenu su bili, Svako brdo herojstvom odiše. Srećan sam što šetam ulicama tvojim, Što sam dio prelijepe i iskrene priče, Što si grade u pjesmama mojim, Cetinje, moje srce uvijek će da kliče! Stefan Tatar, IX razred Prva nagrada na konkursu

19 PREDSTAVLJAMO MLADE TALENTE Marija Mrvaljević, učenica petog razreda, bavi se slikanjem od svoje treće godine. Njen talenat je prepoznat još u vrtiću. Roditelji, koji su joj najveća podrška, upoznaju Mariju sa nastavnicom crtanja Danijelom Vukićević, koja joj je bila i ostala velika pomoć u daljem radu . Na njenim crtežima preovladavaju pretežno portreti, gorde i nasmijane ekspresije lica . Najviše voli da koristi olovku 6B. Njena najveća želja je da napreduje i postane poznata slikarka . Bila je gost RTV Cetinje i TV Gradska. Marijin izuzetan talenat prepoznalisu i čelnici novootvorenog Centra za kulturu Prijestonice Cetinje, pa je njena prva izložba bila u čast početka rada ove ustanove. Marija je osvojila i prvu nagradu na Likovnom konkursu za učenike od V do IX razreda osnovnih škola iz Crne Gore koji je raspisao Narodni muzej na temu „Duh Njegoša u meni”, povodom Njegoševog dana, crnogorskog praznika kulture. Anika Milošević je učenica sedmog razreda. Ona je svestrana učenica koja se istakla u mnogim oblastima. Osvajala je medalje na više domaćih i internacionalnih takmičenja u hip hopu. Osim u hip hopu svoju kreativnost iskazuje i kroz grafički dizajn, pa je pohađala Mentorsku školu grafičkog dizajna GRA_D 2023. Učestvovala je i postigla značajne rezultate na takmičenjima u plivanju i crtanju. Tokom ljetnjeg raspusta pohađala je Elac kurs u Londonu i postigla A2/B1 nivo znanja. U školi se ističe uzornim ponašanjem i znanjem. Učestvovala je na školskim takmičenjima iz više predmeta. Na takmičenjima iz matematike i engleskog osvojila je treće mjesto. Anika je stipendiju za talentovane učenike dobila dva puta. Stefan Tatar je učenik devetog razreda i član je Literarne sekcije. To je tih, skroman i nenametljiv dječak. Od ranog detinjstva se bavi fudbalom. Kad sve obaveze završi, kaže, voli da se osami i da svoje emocije i lične doživljaje prenese na papir. Uživa dok piše i to ga čini srećnim. Najveća mu je želja da jednog dana objavi knjigu poezije. Stefan redovno učestvuje na literarnim konkursima, kako na opštinskom i državnom, tako i na međunarodnom nivou i osvaja nagrade. Sudeći po tome, Stefanova želja neće biti teško ostvarljiva. Iva Lipovina je učenica devetog razreda i član je Literarne sekcije. Odličan je đak i trudi se da bude besprekorna u svemu što radi. Posebno voli književnost i jezike i, kaže, da se najbolje u tome pronalazi. U slobodno vrijeme čita, gleda filmove i bavi se sportom. Ima veliku podršku svoje porodice, koja je uvijek tu za nju i to joj mnogo znači. Oni su, kako kaže Iva, za nju vjetar u leđa.

20 Srna Jovetić je učenica devetog razreda i član je Literarne sekcije od šestog razreda. Ona je odlična učenica, a pored školskih obaveza, kojima pristupa krajnje odgovorno, stiže i da trenira odbojku. Obožava da čita, a njena omiljena knjiga je „Sjenka vjetra" od Karlosa Ruiza. Kad su u pitanju pjesnici, najviše voli pjesme Vaska Pope i Jesenjina. Pored toga što lijepo piše poeziju, Srna je, takođe i dobar recitator. Najviše voli da recituje rodoljubivu poeziju. Srna se rado odaziva i učestvuje na svim literarnim konkursima, počev od opštinskih, preko državnih do međunarodnih i gotovo na svima osvaja nagrade. Njena velika strast su putovanja, upoznavanje stranih zemalja, njihovih kultura, običaja i jezika. Radule Perović U ovu školsku godinu po prvi put u svijet obrazovanja je zakoračilo 90 učenika prvog razreda. Među njima se ubrzo izdvojio dječak Radule Perović. Ono što ga izdvaja od drugih je interesovanje za brojeve, astronomiju, strane jezike. Radule računa kvadrat i kub brojeva, množi i dijeli ne samo jednocifrene, već i višecifrene brojeve. Računa kvadratni i kubni korijen brojeva. I to nije sve: on brojeve čita na više stranih jezika. Osim engleskog, ruskog, španskog, italijanskog jezika, Radule broji do milion na kineskom . Na pitanje šta bi volio da bude kada odraste Radule kaže da želi biti neko ko će da drugu djecu uči brojevima. Želio bi da to bude u CrnojGori jerse ovdje najljepše osjeća. Voli da recituje, pa je bio i učesnik Programa povodom obilježavanja Dana škole. O njemu je snimljen prilog TV Nove M, bio je gost jutarnjeg programa TV 7, kao i TV E. Ovo je dječak koji puno obećava! Balša Dapčević je učenik sedmog razreda OŠ „Njegoš" i sedmog razreda ŠOMO „Savo Popović" na Cetinju, gdje svira gitaru. Član je Atletskog kluba „Lovćen" sa kojim je postigao značajne rezultate. U školskoj 2020/21. i 2021/22. godini, dobitnik je stipendije Ministarstva prosvjete za talentovane učenike. Voli prirodne nauke, izučavanje stranih jezika i šah, a bavi se i recitovanjem. Član je Đačkog parlamenta i Tima za robotiku u OŠ „Njegoš", a pohađa i časove glume koje organizuje Kraljevsko pozorište „Zetski dom". Slobodno vrijeme provodi sa prijateljima i igrajući video-igrice. Dobitnik je velikog broja nagrada. Među najznačajnijim je osvojeno prvo mjesto na Međunarodnom takmičenju „Dabar" izlogike i informatike. Na Opštinskoj smotri recitatora za 2023. godinu osvojio je prvo mjesto. Dobitnik je specijalne nagrade za esej od Ambasade Francuske i Rumunije, marta 2023. godine. Prvak je Crne Gore u skoku udalj za mlađe pionire za 2023. godinu, a 2022. godine je bio prvak Crne Gore u trci na 60 m za 2011. godište. Veliku podršku u učenju i radu, po njegovim riječima, ima u razrednoj i ostalim predmetnim nastavnicima. Poručuje da je „snaga u porodici, iskrenom prijateljstvu, sticanju znanja i obrazovanja, a istina uvijek, bez obzira na okolnosti, nađe pravi put!" Petar Perišić je učenik IX razreda i u dosadašnjem školovanju je postigao vrijedne rezultate. Predano je posvećen svim predmetima. Član je FK „Lovćen” i obožava da igra fudbal. Član je brojnih sekcija, a ističe se i u recitovanju i pisanju. Za svoje radove dobitnik je više priznanja i nagrada na školskom, opštinskom, državnom, ali i međunarodnom nivou. Još u prvom razredu na državnom nivou dobija specijalnu nagradu za recitovanje, a u školskim predstavama je imao glavne uloge za koje je i nagrađivan na Festivalu dječjeg teatra u Baru. Učestvuje na brojnim kulturnim manifestacijama u školi i gradu, a često se nađe i u ulozi voditelja. Matematičke zadatke rješava sa zadovoljstvom, a voli da igra šah, video-igrice i ljubitelj je kvizova.

21 MLADI TALENTOVANI LIKOVNJACI Jana Popović, VI razred Grupni rad učenika VIII2: Sara Pejović, Iva Vujović, Mia Martinović, Ines Lompar, Asja Jovanović Jovana Popivoda, VIII razred Milica Lagator, VII razred Đorđije Martinović, VIII razred Reljefi učenika Mia Kaluđerović, V razred Todor Martinović, VIII razred Milica Lagator, VII razred

22 NIŽEMO USPJEHE ­ NAGRADE SA TAKMIČENJA LITERARNI KONKURS – DRŽAVNI NIVO Petar Perišić, učenik VIII razreda, na nagradnom konkursu za literarne radove na temu „Djeca nizašta nijesu kriva”, u organizaciji Fondacije Vukove zadužbine Žabljak – Šavnik – Plužine, osvojio je III mjesto. Mentor učenika je profesorica Vesna Đukanović. TAKMIČENJE MLADIH STVARALACA – OPŠTINSKI NIVO Na Opštinskom takmičenju mladih stvaralaca, u organizaciji Internacionalne kulturne asocijacije (IKA) iz Podgorice, prvo mjesto osvojio je Petar Perišić i time obezbijedio učešće na završnoj smotri koja je održana u decembru. Mentor učenika je Vesna Đukanović. „U IGRI I ZNANJU BEZ GRANICA"– DRŽAVNI NIVO Ekipa učenika petog razreda takmičila se u edukativno zabavnoj igri „U igri i znanju bez granica" sa vršnjacima iz OŠ „Lovćenski partizanski odred". Djeca su se nadmetala u pet različitihigara spretnosti i znanja. Pobjedom se naša škola plasirala u sljedeći krug takmičenja. Učesnici su dobili diplome i simbolične poklone. Mentorka učenicima je Vesna Knežević. Na završnom takmičenju „U igri i znanju bez granica” naša ekipa je osvojila prvo mjesto. MEĐUNARODNI KNJIŽEVNI KONKURS Na Ill Međunarodnom dječijem književnom konkursu „Svete, obraća ti se jedno dete“, koje je organizovao Dino park Zlatibor, učenica VIII razreda Srna Jovetić osvojila je II mjesto, dok je učenik Petar Perišić dobitnik specijalne nagrade žirija za poeziju. Mentorka učenicima je profesorica Vesna Đukanović. MEĐUNARODNO TAKMIČENJE U INFORMATICI I LOGIČKOM RAZMIŠLJANJU Učenik šestog razreda naše škole Balša Dapčević osvojio je prvo mjesto i zlatnu medalju na Međunarodnom takmičenju u informatici i logičkom razmišljanju u kategoriji Mili Dabar, za učenike petog i šestog razreda osnove škole. LIKOVNI KONKURS KINA – DRŽAVNI NIVO Jelena Prlja, učenica IX razreda, osvojila je prvo mjesto na likovnom konkursu Instituta Konfučije na Univerzitetu Crne Gore u kategoriji učenika od V do IX razreda. Jelenina mentorka je profesorica Maja Jovanović. LITERARNI KONKURS – DRŽAVNI NIVO Na literarnom konkursu, koji je raspisala JU Zahumlje iz Nikšića na temu „Mama je glagol od glagola raditi”, naš učenik Petar Perišić je nagrađen Posebnom pohvalom za pjesmu u slobodnom stihu. Petrova mentorka je Vesna Đukanović. TAKMIČENJE FRANKOFONIJE – DRŽAVNI NIVO Na takmičenju povodom Dana Frankofonije 2023. koje je organizovala Ambasada Francuske u Crnoj Gori, a na kojem su učestvovali učenici osnovnih i srednjih škola koji uče francuski jezik sa svojim likovnim radovima ili esejima na temu „Uloga Konstantina Brankušija kao pionira modernizma", učenici naše škole su osvojili osam nagrada. Andrijana Pavlović osvojila je 1. mjesto. Nagrađeni su i Balša Dapčević, Milica Ivanović, Nikola Kvesić, Iva Milić, Aleksa Martinović i Luka Pavlićević, a Maša Lekić dobila je specijalno priznanje. Mentorka učenicima je Milica Rajković.

23 ŠKOLSKO TAKMIČENJE RECITATORA U martu je održano školsko takmičenje recitatora. Plasman po kategorijama: I kategorija – uzrast od I do V razreda 1. Iskra Rakčević, V razred / mentor Jovanka Popović Pavlović 2. Katja Tatar, V razred / mentor Jovanka Popović Pavlović 3. Jana Popović, V razred / mentor Jovanka Popović Pavlović Posebno su pohvaljeni : Tijana Vujović , V razred, Lara Đukanović, V razred, Matija Roganović, V razred, Darija Vujović, V razred, Matija Vukčević, II razred, Gorana Krivokapić, III razred, Darija Marković, V razred. II kategorija – uzrast od VI do IX razreda 1. Marko Kašćelan, IX razred / mentor Vesna Latković 2. Balša Dapčević, VI razred / mentor Vesna Latković 3. Petar Perišić, VIII razred / mentor Vesna Đukanović Posebno su pohvaljeni: Lana Kaluđerović, VII razred, Simona Kaluđerović, VIII razred, Sofija Stevanović, IX razred, Mija Ivanišević, IX razred, Srna Jovetić, VIII razred, Lana Milić, VI razred, Helena Konstantinović, VII razred. LITERARNI I LIKOVNI KONKURS – OPŠTINSKI NIVO Veče pod nazivom „Crna Gora stihom zagrljena”, povodom Svjetskog dana dječije knjige, održano je u Narodnoj biblioteci i čitaonici „Njegoš”. Tim povodom nagrađeni su i najbolji literarni i likovni radovi učenika cetinjskih osnovnih škola na temu Cetinja i Crne Gore. Prvo mjesto za najbolji literarni rad pripalo je Stefanu Tataru, mentor Vesna Đukanović, a drugo mjesto Stefanu Vukčeviću, mentor Vesna Latković. Prvo mjesto za najbolji likovni rad osvojila je Jelizaveta Širokova, a treće Nikolina Mijanović, mentor Maja Jovanović. Među izloženim radovima našlisu se i likovni radovi učenika Jakova Petričevića, Lane Pijevac, Jane Popović i Lucije Radović. ŠKOLSKO TAKMIČENJE IZ ENGLESKOG JEZIKA, MATEMATIKE, FIZIKE, BIOLOGIJE I ITALIJANSKOG JEZIKA Školsko takmičenje iz engleskog jezika, matematike, fizike, biologije i italijanskog jezika održano je u decembru. Najbolje rezultate na takmičenju iz engleskog jezika ostvarili su: VI razred I Stefan Vukčević II Petra Stanojević III Vasilije Milašević Anika Milošević VII razred I Đorđe Pejović II Tomaš Jovanović III Tamara Prlja VIII razred I Vukota Čelebić Iva Ćupić II Iva Milić III Vasilije Jablan IX razred I Stanko Kaluđerović II Jelena Prlja Ivona Perišić III Adrijan Nrecaj Na takmičenju iz matematike najbolje rezultate ostvarili su: VI razred III Anika Milošević VIII razred I Iva Ćupić II Andrej Pavićević III Petar Perišić IX razred III Sofija Stevanović Na takmičenju iz biologije najbolji rezultat ostvario je: II Krsto Kapa

24 VIII OPŠTINSKA SMOTRA RECITATORA U organizaciji naše škole, a u saradnji sa Prijestonicom Cetinje, u aprilu je održana VIII Opštinska smotra recitatora, na kojoj su učestvovali učenici iz tri osnovne i tri srednje škole sa teritorije Cetinja. Rezultati po kategorijama: I kategorija I mjesto Matija Roganović, V razred, mentor Jovanka Popović Pavlović II mjesto Jana Popović, V razred, mentor Jovanka Popović Pavlović III mjesto Darija Marković, V razred, mentor Jovanka Popović Pavlović Specijalna nagrada za prirodnost i emotivnost kazivanja Iskra Rakčević, V razred, mentor Jovanka Popović Pavlović II kategorija I mjesto Balša Dapčević, VI razred, mentor Vesna Latković III mjesto Srna Jovetić, VIII razred, mentor Vesna Đukanović Specijalna nagrada za prirodnost i izražajnost kazivanja Lana Kaluđerović, VII razred, mentor Selveta Kuč Specijalna nagrada za sugetivnost kazivanja Marko Kašćelan, IX razred, mentor Vesna Latković MEĐUNARODNI FESTIVAL DJEČIJE POEZIJE Na Međunarodnom festivalu dječije poezije „Dječije carstvo 2023" među finalistima se našao i naš učenik Stefan Tatar. Mentorka učeniku je Vesna Đukanović. LIKOVNI KONKURS „MALI LIKOVNI SUSRETI“ Na likovnom konkursu „Mali likovni susreti" u organizaciji Srednje likovne škole „Petar Lubarda" u kategoriji I, II i III razreda naš prvak Vladan Jablan je osvojio drugo mjesto. Mentorka učeniku je Valerina Adžić. EKOLOŠKA OLIMPIJADA – REPUBLIČKI NIVO Učenici Krsto Kapa, Aleksa Martinović, Mia Martinović, Vanja Sekulić, Kristina Đurović, Srna Jovetić i Iva Ćupić uspješno su završili Republičko i plasiralise na Međunarodno takmičenjeNacionalne ekološke olimpijade, koju organizuje Centar za razvoj kreativnosti Cezar i Regionalni centar za talente Bor. Mentorka učenicima je nastavnica biologije Milena Bećir. PRVO OPŠTINSKO TAKMIČENJE U ZNANJU Prvo Opštinsko takmičenje u znanju održano je u martu 2023. godine u organizaciji Sekretarijata za obrazovanje, sport i mlade Prijestonice Cetinje i OŠ „Njegoš” Cetinje. Takmičenje u rješavanju logičkih zadataka 1. mjesto osvojila je ekipa učenika OŠ „Njegoš“ – Andrej Pavićević, Tristan Božović, Anita Pejović, Iva Božović 3. mjesto osvojila je ekipa učenik OŠ „Njegoš“ – Petar Perišić, Balša Dapčević, Mina Jablan, Filip Stojanović Takmičenje u poznavanju istorije Crne Gore 2. mjesto osvojila je ekipa učenika OŠ „Njegoš“ – Iva Ćupić, Srna Jovetić, Danilo Ćelebić, Nikola Čelebić PRVO I TREĆE MJESTO NA MEĐUNARODNOJ EKOLOŠKOJ OLIMPIJADI Na Međunarodnoj ekološkoj olimpijadi naši učenici osvojili su čak četiri treća mjesta po kategorijama – Srna Jovetić, Kristina Đurović, Vanja Sekulić i Aleksa Martinović, dok je prvo mjesto osvojila Iva Ćupić. Mentorka učenicima je nastavnica biologije Milena Bećir.

25 IZ LJETOPISA NAŠE ŠKOLE OBILJEŽEN EVROPSKI DAN JEZIKA – 26. septembar 2022. I ove godine je u našoj školi obilježen Evropski dan jezika, koji promoviše raznolikost, bogatstvo, ali i slobodu komunikacije i značaj izučavanja stranih jezika. Ovogodišnji dan jezika je protekao u takmičarskom duhu i veseloj atmosferi na času francuskog jezika kroz kviz i pitanja koje je pripremila nastavnica Milica Rajković. Učenici devetog razreda dali su doprinos obilježavanju Evropskog dana jezika. Oni su, uz mentorstvo nastavnice Natalije Vujović, snimili kratak video zapis o istorijatu obilježavanja ovog važnog datuma i time ukazali na ljepotu i značaj učenja stranih jezika. DANI EVROPSKE BAŠTINE – 30. septembar 2022. U organizaciji Sekretarijata za kulturu Prijestonice Cetinje organizovana je aktivnost u kojoj su učestvovali učenici naše škole, a kojom su obilježeni Dani evropske baštine. Tema ovogodišnje manifestacije je „Održiva baština”, a učenici su učestvovali u sađenju lipa i postavljanju kućica za ptice na Bulevaru crnogorskih junaka. U Svečanoj sali Vladinog doma, u sklopu obilježavanja Dana evropske baštine, organizovana je panel diskusija na temu održivog razvoja i klimatskih promjena kojoj su prisustvovali učenici VII1 sa profesoricom Milenom Bećir.Nakon panel diskusije, na Trgu narodne revolucije, u blizini Vladinog doma, učenici su zajedno sa predstavnicima Narodnog muzeja posadili četiri sadnice likvidambar drveća. EVROPSKI DAN ŠKOLSKOG SPORTA – 30. septembar 2022. Naša škola pridružila se obilježavanju Evropskog dana školskog sporta, koji se održava posljednjeg petka septembra i ima za cilj da se u školama organizuju masovne sportske aktivnosti kako bi se djeca zainteresovala za sport. DANI RUMUNIJE U CRNOJ GORI – 30. septembar 2022. Učenici VI i VII razreda su, kroz kviz znanja „Koliko znam o Evropi”, učestvovali na manifestaciji Dani Rumunije u Crnoj Gori, koji su zvanično otvoreni na Dvorskom trgu. Kvizje organizovala nastavnica francuskog jezika Milica Rajković, a cjelokupni događaj koji traje dva dana je organizovala Ambasada Rumunije, Prijestonica Cetinje i Ministarstvo kulture. LIKOVNA RADIONICA – 30.septembar 2022. Za učenike odjeljenja I4 jedan od roditelja učenika tog odjeljenja i likovni umjetnik Tamara Martinović, u saradnji sa učiteljicom Branislavom Jovićević, organizovala je likovnu radionicu. Na zanimljiv način predstavljeni su osnovni geometrijski oblici, a govorilo se i o umjetnosti. KNJIŽEVNO VEČE ZA DJECU I MLADE KNJIŽEVNE STVARAOCE – 30. septembar 2022. U organizaciji Internacionalne kulturne asocijacije (IKA) iz Podgorice u prostorijama Biznis centra na Cetinju održano je Književno veče za djecu i mlade književne stvaraoce – talente iz Cetinja i Budve. U takmičarskom dijelu večeri učesnici iz cetinjskih i budvanskih škola recitovali su svoju poeziju i čitali svoja prozna ostvarenja. Našu školu su predstavljali Srna Jovetić, Petar Perišić, Ines Lompar i Ivana Popović. Mentori učenika su Vesna Đukanović i Sreten Vujović. U konkurenciji mladih stvaralaca sa Cetinja, učenik VIII razreda naše škole Petar Perišić je osvojio prvo mjesto i time obezbijedio učešće na završnoj smotri. POSJETA NARODNOJ BIBLIOTECI I ČITAONICI – 5. oktobar 2022. U sklopu Dječije nedjelje naši najmlađi učenici su sa svojim učiteljicama posjetili Narodnu biblioteku i čitaonicu „Njegoš”. Do kraja tekućeg mjeseca prvacima je omogućeno besplatno učlanjenje u biblioteku, čime će oktobar biti obilježen kao mjesec knjige. DRŽAVNA SMOTRA RECITATORA – 7. oktobar 2022. U sali Centra za kulturu u Beranama održana VII Državna smotra recitatora na kojoj su nastupili najbolji mladi recitatori iz 18 crnogorskih opština. Pobjednici opšinskih smotri takmičili su se u tri kategorije. Našu opštinu su predstavljali Lara Đukanović, Petar Perišić i Nikolina Kašćelan sa svojim mentorima Irenom Radak Vujošević, Vesnom Đukanović i Biljanom Orlandić.

26 POSJETA NARODNOM MUZEJU CRNE GORE – 9. oktobar 2022. U okviru obilježavanja Dječije nedjelje, učenici II, III i V razreda obišli su Dvor kralja Nikole, Biljardu i Etnografski muzej, dok je za učenike IV razreda pedagoškinja Bojana Sjekloća pripremila edukativnu radionicu. DONACIJA TABLET RAČUNARA NAJBOLJIM UČENICIMA Prijestonica Cetinje je u saradnji sa konzorcijumom „Žičara Kotor – Lovćen” donirala tablet računare najboljim učenicima osnovnih i srednjih škola sa Cetinja. Učenicima naše škole namijenjeno je 17 tablet računara. UČEŠĆE – KNJIŽEVNO VEČE „VJEČNA LUČA“ – 19. oktobar 2022. Književno veče ,,Vječna luča'', na kojem su svoju poeziju posvećenu Crnoj Gori kazivali mladi članovi Internacionalne kulturne asocijacije, održano je sinoć u sali Kulturno-informativnog centra Zeta u Golubovcima. Učestvovalo je 15 mladih stvaralaca iz Podgorice, Nikšića, Budve, Bijelog Polja, Danilovgrada i Cetinja. Učenik naše škole Petar Perišić član je ove asocijacije i publicise predstavio svojim pjesmama ,,Hej, putniče namjerniče'' i ,,Moja Crna Goro''. PREDSTAVA O PRAVILIMA PONAŠANJA U SAOBRAĆAJU – 20. oktobar 2022. Učenici II1 sa učiteljicom Marijom Đurković uživali su u pozorišnoj predstavi „Ne žuri, stoj! Čuvaj glavu, druže moj!", koja govori o pravilima ponašanja u saobraćaju. Predstava je izvedena u sklopu programa „Cetinje otvorenog srca”, čije je izvođenje omogućio Sekretarijat za obrazovanje, sport i mlade u saradnji sa Turističkom organizacijom Prijestonice Cetinje, a kreirale su je glumice Ivona Čović Jaćimović i Žana Gardašević Bulatović. DAN SA PJESNIKINJOM – 22. oktobar 2022. U školskoj biblioteci članovi Kluba čitalaca ugostilisu pjesnikinju Slavku Daković i s njom razgovarali o njenom stvaralaštvu, brojnim zbirkama poezije, ali i o zbirci „Stazama djetinjstva", pričama o detinjstvu i školskim danima. Svi članovi Kluba dobili su na poklon njenu zbirku poezije i proze. „U IGRI I ZNANJU BEZ GRANICA" – 25. oktobar 2022. Ekipa učenika petog razreda se danas takmičila u edukativno zabavnoj igri „U igri i znanju bez granica" sa vršnjacima iz OŠ „Lovćenski partizanski odred". Djeca su se nadmetala u pet različitih igara spretnosti i znanja. Pobjedom se naša škola plasirala u sljedeći krug takmičenja. Učesnici su dobili diplome i simbolične poklone. SVJETSKI DAN ŠTEDNJE – 31. oktobar 2022. Povodom Svjetskog dana štednje u Muzeju novca je otvorena izložba radova cetinjskih osnovaca pod nazivom „Maštam i štedim“. DAN ŠKOLE – 31. oktobar 2022. Svečanim programom, kojisu pripremili učenici sa svojim nastavnicima, obilježilismo 188 godina postojanja i uspješnog vaspitno-obrazovnog rada naše škole. ONLINE STUDENT EXCHANGE – 12. novembar 2022. U okviru projekta English Speaking Club JU Gimnazije Cetinje, Online student exchange, realizovana je još jedna radionica pod nazivom Mistery country. Učenicisu uživali u razgovoru sa našim prijateljima iz Alžira upoređujući, na prvi pogled, ove dvije potpuno različite zemlje. U radionici su učestvovali učenici OŠ „Njegoš“ i JU Gimnazija Cetinje, uz mentorstvo profesorice Nataše Stanojević. OBILJEŽEN NJEGOŠEV DAN – 13. novembar 2022. Dan koji smo posvetili crnogorskom vladaru, vladici, pjesniku i filozofu čije ime nosi naša škola – Petru II Petrović Njegošu. Doprinos u obilježavanju Njegoševog dana dali su svi učenici i nastavnici.

27 DAN PRAVA DJETETA – 20. novembar 2022. Dan prava djeteta obilježili smo predstavom za učenike drugog razreda. Uz prigodne recitacije podsjetili smo se najvažnijih dječijih prava. Predstavu su pripremili članovi Đačkog parlamenta: Lana, Aleksa, Helena, Ines, Zorana, Sara, Iva i Blažo. „ŽABICA ŽAKLINA I RECIKLAŽA“ – 28. novembar 2022. Učenici IV razreda prisustvovali su interaktivnoj predstavi „Žabica Žaklina i reciklaža“, koja je održana u Agenciji za razvoj i podršku poslovanju, u organizaciji Instagram i Facebook stranice Visit Cetinje. Djeca su na zanimljiv način upoznata sa pojmom reciklaža, ali i podstaknuta na razvoj svijesti o očuvanju prirode. MEĐUNARODNO KNJIŽEVNO VEČE – 6. decembar 2022. U Kulturnom centru na Zlatiboru održana je humanitarna dečija predstava „Opanak i štikla" u sklopu koje je organizovano i međunarodno dečije književno veče, na kojem su se predstavljali učenici nagrađeni na III Međunarodnom dečijem književnom konkursu „Svete, obraća ti se jedno dete". Petar Perišić, dobitnik specijalne nagrade žirija za poeziju, predstavio je svoj nagrađeni rad, kao i rad „Zašto turista treba da posjeti moj grad”. UČEŠĆE UČENIKA NA KNJIŽEVNOJ VEČERI – 13. decembar 2022. Naši učenici Petar Perišić, Srna Jovetić i Simona Kaluđerović govorili su stihove Slavke Daković na večeri rodoljubive poezije „Iskra iz kamena“. NOVOGODIŠNJI BAZAR – 23. decembar 2022. U pretprazničnom duhu u našoj školi organizovan je Novogodišnji bazar na kojem su učestvovali učenici od I do IX razreda. Učenici su i ovom prilikom pokazali talenat i kreativnost u izradi dekorativnih novogodišnjih ukrasa, čestitki, kao i raznovrsnih slatkih poslastica, ali i svoj preduzetnički duh. NOVOGODIŠNJI PAKETIĆI – 29. decembar 2022. U susret praznicima, i ove godine, u školi su prikupljeni i pripremljeni novogodišnji paketići. Ovaj put obradovali smo djecu izškole koja se obrazuju po posebnom programu, djecu sa Zagrablja i korisnike Dnevnog centra. Takođe, paketiće smo odnijeli i na Dječije odjeljenje cetinjske bolnice sa željom da za naše drugare, koji se tokom praznika tu zateknu, donesemo djelić praznične atmosfere. Poklone, ukupno 75, prikupljali su i pakovali parlamentarci Ines, Aleksa, Darko, Petra, Marija, Sara, Iva i Zorana. NAJBOLJI MLADI KNJIŽEVNI STVARAOCI – 4. februar 2023. Internacionalna kulturna asocijacija IKA je u Kulturnom centru „Nikola Đurković“ 27. januara organizovala finalno veče najboljih mladih književnih stvaralaca do 18 godina pod nazivom „Afirmišimo mlade crnogorske književne stvaraoce do 18 godina”. Na finalnoj večeri predstavili su se najtalentovaniji, najbolji mladi književni stvaraoci, 25 pobjednika iz 25 crnogorskih opština, među kojima je i Petar Perišić, učenik VIII razreda naše škole. Njegova mentorka je profesorica Vesna Đukanović. MEĐUNARODNI DAN SJEĆANJA NA ŽRTVE HOLOKAUSTA – 4. februar 2023. Učenici odjeljenja VIII1/2, zajedno sa profesoricom Izabelom Radunovic, obilježili su Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta i poslali poruke mira. OBUKA ZA UČENIKE U PRUŽANJU PRVE POMOĆI – 14. februar 2023. Crveni krst na Cetinju organizovao je obuku za učenike VIII razreda u pružanju prve pomoći. Učenici su imali priliku da čuju osnove teorijskog znanja, ali i upoznaju praktične vještine prve pomoći. O važnosti ukazivanja prve pomoći, postupcima koje je potrebno sprovesti do dolaska medicinskog osoblja i neophodnoj opremi i materijalima govorila je instruktorka Ana Ivanović.

28 MEĐUNARODNI DAN MATERNJEG JEZIKA – 21. februar 2023. Povodom Međunarodnog dana maternjeg jezika u školskoj biblioteci je održana radionica „Čuvajmo svoj jezik" koju je vodila profesorica Ljiljana Perišić. U cilju promovisanja jezičkih raznolikosti, ali i očuvanja jezika svog kraja, članovi Kluba čitalaca su pravili svoj zavičajni rječnik. Poslali su važnu poruku da treba da čuvamo svoj jezik jer je to naše blago! SVJETSKI DAN NULTE TOLERANCIJE DISKRIMINACIJE – 1. mart 2023. Volonteri Crvenog krsta Cetinje, uz aktivno učešće učenika OŠ „Njegoš", obilježili su Svjetski dan nulte tolerancije diskriminacije. Na radionici smo razgovarali o različitim vidovima diskriminacije i obavezi suzbijanja stereotipa i predrasuda na svakom koraku. EVROPSKI DAN MUZIKE – 15. 3. 2023. Naša škola je, uz više od 200 osnovnih i srednjih škola iz 21 evropske države, učestvovala u ovogodišnjem onlajn obilježavanju Evropskog dana muzike u školama. Putem Zoom platforme, realizovan je projekat pod nazivom EuDaMuS 2023, na temu „Muzika u nama“. Matine mladih muzičara, u organizaciji OŠ „Njegoš“ i Muzičke akademije sa Cetinja, održan je u prostorijama škole, a koordinatorka aktivnosti bila je profesorica Andrea Stanković. JAVNI ČAS – 21. mart 2023. Javni čas povodom Svjetskog dana poezije održan je u školskoj biblioteci. Gost je bio pjesnik i publicista Božidar Proročić. Času su prisustvovali članovi recitatorske, literarne sekcije i Kluba čitalaca, koji su čitali njegove pjesme, ali i predstavili svoje literarne radove. Čas su realizovale profesorice Vesna Đukanović i Ljiljana Perišić. SUSRET MLADIH STVARALACA – 24. mart 2023. Dječiji savez Tivta u saradnji sa Dječijim savezom Podgorice, u čast imena i djela Dragana Radulovića, tradicionalno je organizovao susrete mladih stvaralaca i talenata Crne Gore u Velikoj sali Centra za kulturu Tivat. Tom prilikom predstavila se Srna Jovetić, učenica VIII razreda, svojom pjesmom koja je nagrađena na III Međunarodnom dječijem književnom konkursu „Svete, obraća ti se jedno dete", koji je organizovao Dino park Zlatibor. Njen mentor je profesorica Vesna Đukanović. OBILJEŽEN SVJETSKI DAN AUTIZMA – 3. april 2023. Povodom Svjetskog dana svjesnosti o autizmu učenici VIII1 su sa svojom nastavnicom engleskog jezika Darinkom Peraš pisali poruke na tu temu. I prvaci su obilježili Svjetski dan svjesnosti o autizmu. Podržavaju svoje drugare slikom, pjesmom, pruženom rukom i čistim srcem. Članovi literarne sekcije VI1 su pisali pjesme na temu „Svi smo mi jednaki“. Izdvojile su se pjesme sljedećih učenika: Lane Milić, Danila Milanovića, Nikoline Mijanović i Viktora Đukanovića. SVJETSKI DAN KNJIGE ZA ĐECU – 3. april 2023. Povodom Svjetskog dana knjige za đecu članovi Kluba čitalaca su sa profesoricom Ljiljanom Perišić posjetili Fakultet za crnogorski jezik i književnost. U sklopu ovoga programa čitali su bajke u Svečanoj sali FCJK. Članovi Kluba čitalaca su i ove godine čitali Andersenove bajke učenicima prvog razreda. „Carevo novo odijelo" su čitali Iskra Rakčević i Matija Roganović. KNJIŽEVNO VEČE „Crna Gora stihom zagrljena” – 4. april 2023. Veče pod nazivom „Crna Gora stihom zagrljena”, povodom Svjetskog dana dječije knjige, održano je u Narodnoj biblioteci i čitaonici „Njegoš”. Tim povodom nagrađeni su najbolji literarni i likovni radovi učenika cetinjskih osnovnih škola na temu Cetinja i Crne Gore. Prvo mjesto za najbolji literarni rad pripalo je Stefanu Tataru, mentor Vesna Đukanović, a drugo mjesto Stefanu Vukčeviću, mentor Vesna Latković. Prvo mjesto za najbolji likovni rad osvojila je Jelizaveta Širokova, a treće Nikolina Mijanović, mentor Maja Jovanović. Među izloženim radovima našli su se i likovni radovi učenika Jakova Petričevića, Lane Pijevac, Jane Popović i Lucije Radović.

29 SJEDNICA UČENIČKOG PARLAMENTA OSNOVNIH I SREDNJIH ŠKOLA – 20. april 2023. Članovi Đačkog parlamenta prisustvovali su sjednici Učeničkog parlamenta osnovnih i srednjih škola sa teritorije opštine Cetinje, organizovanoj u saradnji sa gradskom upravom i lokalnim parlamentom. Na pitanja mladih parlamentaraca odgovarali su odbornici, gradonačelnik i sekretari lokalne samouprave. Događaju su prisustvovali profesori i pedagozi obrazovnih institucija sa područja grada, kao i predstavnici NVO sektora. OBILJEŽEN DAN DOBRIH DJELA – 21. april 2023. Članovi volonterskog kluba naše škole su povodom obilježavanja Dana dobrih djela, u saradnji sa ADP Zid i volonterima Srednje stručne škole, sa korisnicima Udruženja roditelja djece i omladine sa teškoćama u razvoju „Razvitak" posjetili Dvorac kralja Nikole, a nakon toga, kako bi nastavili druženje, pošli u šetnju. JAVNI ČAS UČENIKA V RAZREDA – 27. april 2023. Učenici V razreda su održali javni čas na temu „Svi želimo isto, da nam bude čisto“. Učenici su kroz različite forme izlaganja pokazali kako se uspješnom korelacijom više nastavnih predmeta uspješno usvajaju znanja. Času je stručnu podršku dala Milica Lopičić, rukovodilac Službe za poslove održavanja javnih zelenih površina. POSJETA PARKU PRIRODE PIVA – 8. maj 2023. U okviru projekta „Znanjem do parkova bez otpada“, koji sprovode Parkovi Dinarida u saradnji sa Parkom prirode Piva i Nacionalnim parkom Lovćen, učenici OŠ „Njegoš“ su posjetili Park prirode Piva. Učenici su na izletu upoznali prirodne i kulturne vrijednosti Parka prirode Piva i Plužina, ali i važnosti očuvanja prirodnih resursa i pravilnog odlaganja otpada. POSJETA MEĐUNARODNOM SAJMU KNJIGA I OBRAZOVANJA – 9. maj 2023. Učenici su sa profesoricom Vesnom Đukanović i bibliotekarkom Ljiljanom Perišić posjetili 17. Međunarodni sajam knjiga i obrazovanja. DAN NEZAVISNOSTI – 21. maj 2023. Učenici naše škole bili su dio programa „Cetinjska djeca Crnoj Gori“. Dječiji program je realizovao Sekretarijat za obrazovanje, sport i mlade Prijestonice Cetinje, zajedno sa cetinjskim školama, a u sklopu Majske priče u Prijestonici. POSJETA UČENIKA OŠ „DUŠAN KORAĆ” – 5. jun 2023. Našu školu su posjetili učenici i nastavnici Osnovne škole „Dušan Korać” iz Bijelog Polja. Nakon obilaska, oni su imali priliku da od naših učenika i nastavnika čuju zanimljivosti o Prijestonici Cetinje i školi „Njegoš“. Cilj posjete je razvijanje saradnje među školama koju ćemo i nastaviti u narednom periodu. MEDIJSKA PISMENOST U ŠKOLI – 8. jun 2023. Saradnja naše škole s Osnovnom školom „Lovćenski partizanski odred" realizovana je kroz projektni rad nastavnica Sandre Sjekloće Bjegović i Vesne Latković sa učenicima šestih razreda obje škole. Obrađujući temu ,,Žena nekad i sad", učenici su na osnovu slika i teksta pokazali da razumiju informacije koje plasiraju razni mediji, te da se kritički odnose prema njima. PJESME NAŠIH UČENIKA U ANTOLOGIJI DJEČIJEG KNJIŽEVNOG STVARALAŠTVA U CRNOJ GORI Internacionalna kulturna asocijacija IKA objavila je Antologiju dječijeg književnog stvaralaštva u Crnoj Gori „Iskre” u kojoj su se našle pjesme učenika naše škole: Ines Lompar, Ivane Popović, Petra Perišića, Srne Jovetić i Stefane Jočić. U Antologiji su se našli radovi 400 mladih književnih talenata iz 25 crnogorskih opština.

30 NOSIOCI DIPLOME LUČA ŠKOLSKA 2022/23. GODINA MARKO KAŠĆELAN – Đak generacije „Biti najbolji u generaciji ima posebnu vrijednost, težinu, i snažna je motivacija da nastavim ka novim uspjesima.” SOFIA JOVIĆ „Diploma ,,Luča'' nije samo običan papirsa mojim imenom na njemu, to je priznanje za trud uložen ovih devet godina provedenih u osnovnoj školi.“ MARTINA MRĐENOVIĆ „Nakon devetogodišnjeg školovanja osjećam ponos i sreću zbog svega postignutog, kao i veliku zahvalnost nastavnicima kojisu nas učili, ne samo da budemo dobri đaci, već i dobri ljudi.“ ANTOVIĆ ANDRIJA „U budućnosti želim nastaviti svoje obrazovanje i ostvariti svoje snove. Svoj cilj već znam, samo je potrebno da se usavršavam kako bih ga ostvario.“ MIJA IVANIŠEVIĆ „Upornost i odgovornost me vode u ostvarivanje ciljeva, a diploma „Luča” memotiviše da u daljem školovanju budem još upornija i uspješnija.” SOFIJA STEVANOVIĆ „Iskazujem veliku zahvalnost za sve što sam postigla. Ovo je samo početak mog putovanja i radujem se svemu što ću još postići i doprinijeti.” JELENA PRLJA „Svako od nas ima snove i ciljeve koje želimo da dostignemo. Ja sanjam o tome da obiđem svijet i spremna sam da dam sve od sebe da ga ostvarim.” MIRKO RADETIĆ “Ovo poglavlje se završava i sigurnije koračam, jer sam u njemu naučio da prijateljstvo postoji, da se znanje cijeni i, naravno, da put uspjeha biramo sami“.

31 MATIJA KAPIČIĆ „Moja obaveza je da sa istom odgovornošću i istrajnošću, koje sam stekao zahvaljujući svojim roditeljima i nastavnicima, nastavim da koračam kroz život i da slijedim svoje snove.” PETAR LALIČIĆ „Ponosiću se svojom diplomom ,,Luča” koju sam zaradio svojim radom i trudom u prethodnih devet godina u ovoj školi. Ova škola će uvijek imati posebno mjesto u mom srcu.” IVA BOŽOVIĆ „Ova nagrada je dodatni motiv za moje dalje obrazovanje. Ona će mi pomoći pri otvaranju sljedećih vrata.“ VALENTINA ČELEBIĆ „Ponosna sam na svoj trud i rad, kojem su doprinijeli i moji nastavnici, jer sam na taj način stekla radne navike i motivaciju za brojna sadašnja, ali i buduća postignuća.“ STANKO KALUĐEROVIĆ „Ponosan zbog toga što sam osnovnu školu završio u najstarijojškoli u Crnoj Gori, u kojoj su osnovno obrazovanje završili i moji roditelji i sestre.“ LEJLA MALJEVIĆ „Ponosna sam na sebe što sam za svih devet godina bila istrajna i konstantna.“ DANILO ČELEBIĆ “Za mene ,,Luča" predstavlja simbol mog truda i rada ovih devet godina.” moje dalje školovanje.“ DARIJA PERAŠ „Nagrada “Luča” mi je čast, a prije svega podstrek za

32 PREDSTAVA „ROBINZON KRUSO” Predstava „Robinzon Kruso“, u režiji Petra Pejakovića , a po tekstu Dušana Murića, premijerno je izvedena 23. oktobra u Kraljevskom pozorištu „Zetski dom“. Komad je nastao po motivima istoimenog romana Danijela Defoa. Opisujući krizu čovječanstva, upozorava nas na nemoć društva koje nije u stanju da se nosi s problemima. Kroz priču o Robinzonu Krusou danas, treba da se zapitamo kojisu to najveći problemisa kojima se civilizacija suočava. U podnaslovu predstave je „Priručnik za apokalipsu“, a predstava je namijenjena djeci starijoj od trinaest godina, kao i odraslima. Komad nosi snažnu poruku, opominje nas kakav to svijet ostavljamo budućim generacijama i koji su to najveći problemi koje, zaslijepljeni svojim egoizmom, ne možemo da vidimo. Upozorava nas na ekološke i nuklearne katastrofe, glad, bolest, rat, siromaštvo, sebičnost, pohlepu, laž. Predstava je u potpunosti 'reciklirana', kostimi i dekor su napravljeni od otpada. Njena najveća vrijednost je što u njoj,zajedno sa profesionalnim glumcima, igraju i djeca, polaznici obrazovnokulturnog segmenta Studio. Među njima su učenici naše škole, mladi glumački talenti: Anđela Laličić, Anastasija Miljenović, Iskra Rakčević, Jana Popović, Monika Todorović, Helena Konstantinović, Aleksa Martinović, Danilo Lagator, Luka Perišić i Viktor Iljazi. Priredila Ljiljana Perišić, prof.

33 O RADU U OBRAZOVNO-KULTURNOM SEGMENTU „STUDIO” I PREDSTAVI „ROBINZON KRUSO” Petar Pejaković, reditelj Ø Često radite sa djecom, da li vam to pričinjava zadovoljstvo? Raditisa decom je zabavno, igram se, to me raduje, deca nose radost, veselje, bolji su ljudi nego što su odrasli. Ø Zašto ste se odlučili baš za temu o Robinzonu na pustom ostrvu? Volim tu priču, značila mi je kad sam čitao kao dječak. Moj prijatelj Dušan napisao je jednu potpuno novu šašavu verziju o nekom svetu koji je postapokaliptičan i strašan i, nažalost, dosta liči na ovaj naš. Ta verzija priče mi se jako dopala i odlučili smo da napravimo tu verziju Robinzona danas, što bi on radio, što bi mu se dešavalo. Ø Kako je raditi sa djecom sa Cetinja? Zabavno, šašava deca, nemirna, to je nešto što volim. Ø Koliki je bio izazov napraviti predstavu u kojoj s odraslima, profesionalnim glumcima igraju djeca? Ø Moram ti priznati po prvi put, puno sam radio, stvarno svašta, raznih predstava i raznih kombinacija, ovo je prvi put ovako da imamo i veliki broj dece i relativno veliki ansambl glumački, profesionalni, ali su predivni bili, i ti glumci, i deca su uvek uglavnom super. Mislim da su se baš dobro slagali, upotpunjavali jedni druge i učili, hranili. Stvarno sam uživao svaki dan na probama, u svemu onome što smo radili ova dva, tri meseca. Jelena Labovic, glumica Ø Kako se osjećate na kraju procesa rada sa djecom? Osjećam se ispunjeno, radosno, malo umorno, malo sam i prehlađena, imam raznih emocija, zahvalna sam što radim sa vama, jer ste me inspirisali, jerste bili divne kolege, maštoviti, osjećajni i jer ste me opomenuli šta znači ono zaista biti prisutan na sceni, cijeniti druge i biti živ. To je nešto što mislim generalno da u pozorištu fali kada je riječ o pravim, iskrenim temama, a da ne budemo lažno iskreni, izigravamo neko ludilo i neku sreću, nego da stvarno podijelimo to i moram da vas pohvalim sve, bili ste predivni. Ja mislim da nikad više neću doživjeti kao profesionalna glumica, u profesionalnoj predstavi, da scenu dijelim sa djecom. Monika Todorović, učenica IV razreda naše škole, polaznica Studija Ø Da li si ponosna na sebe poslije završene predstave? Vrlo sam ponosna na sebe jer mi je ovo prva predstava, srećna sam i zadovoljna što sam postigla ovako nešto. Ø Koja ti je omiljena scena i replika u predstavi? Moje omiljene scene su Vojska i Petko, a omiljena replika “Ja sam Bog, ti si mrtva”. Razgovor vodila Iskra Rakčević, VI razred

34 AKADEMIK, PROFESOR, PJESNIK, ERUDITA, ODNEDAVNO PENZIONER SRETEN VUJOVIĆ Prva pomisao kada se spomene ime Sretena Vujovića su snažan karakter, neprestana borba za pravdu, kako za sebe, tako i za druge, neko od koga ste uvijek mogli dobiti savjet i podršku. Kao renesansni erudita modernog doba, ostavio je duboki trag u svim oblastima u kojima se pronašao. Završio je studije književnosti na Nastavničkom fakultetu u Nikšiću. Radio je kao nastavnik u mnogim osnovnim i srednjim školama, kako u zemlji, tako i u inostranstvu. Njegova odmjerenost i staloženost su svaku nerješivu situaciju činili rješivom, a svojim samopouzdanjem svima oko sebe bio je oslonac vrijedan divljenja. U našoj osnovnojškoli proveo je više od dvije decenije svog radnog angažmana. Najsnažniji utisak ostavljalo je poštovanje koje je u razgovorima iskazivao prema svojim sagovornicima, bezrazlike da lisu sagovornici bili učenici, njihovi roditelji ili kolege. Učenici su uživali na njegovim časovima, jer je nerijetko stihove poznatih pjesama znao da im otpjeva uz gitaru. Učio ih je i onome što se nije nalazilo u udžbenicima – kako da vjeruju u sebe, da se bore za svoje ideje i postanu dobri ljudi. Pored nastave Sreten Vujović se bavi i prevodilaštvom. Prevodi sa njemačkog, ruskog, italijanskog i makedonskog jezika. Uspješno se bavi pisanjem poezije i proze (Pjesma zaboravne ptice, Bezglavo kolo, Soba za specijalne, Kako se vratiti, Poema o ljubavi, Vođa, Molitva...). Djela su mu prevođena na desetak jezika (engleski, njemački, italijanski, poljski, francuski, galjego, rumunski, makedonski, albanski, slovenački i bjeloruski). Zastupljen je u više antologija i časopisa, kako na crnogorskom, tako i na drugim jezicima. U najnovije četiri knjige imenovane kao Pejzaž bez prostora bavi se tematikom Njegoševe Luče mikrokozma. Jedan je od osnivača i član crnogorskog PEN centra i Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, Matice crnogorske, a član je i hrvatskog PEN centra i Matice muslimanske. Dobitnik je mnogih domaćih i međunarodnih nagrada, a kao najdražu ističe Trinaestonovembarsku nagradu za 2001. godinu koju je dobio u rodnom gradu. Kolega Vujović je ove godine otišao u penziju. Kolektiv OŠ „Njegoš“ mu želi da dugo godina uživa u njoj i da i dalje nastavi da stvara. Pripremio Jovan Kaluđerović, prof.

35 INTERVJU BRANA I IVAN POPOVIĆ, NASTAVNICI U PENZIJI Ovoga puta veliko nam je zadovoljstvo da vam predstavimo dobro poznata lica, ljude koji su ostavili dubok trag ne samo u našoj školi, već u cjelokupnom sistemu obrazovanja našeg grada i države. Profesorica matematike Brana Popović i profesor fizičkog vaspitanja Ivan Popović proveli su punih 40 godina podučavajući i vaspitavajući generacije učenika. Za to vrijeme gradili su i zajednički život, sa svoje četvoro djece. Od ljudi poput njih, s ogromnim životnim i profesionalnim iskustvom, uvijek se može mnogo naučiti. Profesorica Brana i profesor Ivo rado su prihvatili da svoje uspomene na rad u našojškoli podijele sa nama. Ø Kako se osjećate kao penzioneri i da li vam prijaju penzionerski dani? Odlično, penzionerski dani baš prijaju. Ø Šta vas je motivisalo da se bavite profesijom prosvjetnog radnika? Rad sa djecom i prenošenje svoga znanja na vaspitanju i obrazovanju mladih. Želja da svoje znanje prenesemo svojim učenicima, i da shvate da i matematika, kao i svi ostali predmeti, nije bauk. Ø Koji je najveći izazov sa kojim ste se suočili u učionici? Pomisao na to da li ću uspjeti da uspješno prenesem svoje znanje i da li će me učenici razumjeti. Ø Koje je vaše najveće postignuće u profesionalnom smislu? Učešće na Svjetskom prvenstvu sa svojim učenikom. Učešće na Republičkom takmičenju. Ø Da li mislite da ste, kao nastavnici, pravili greške i ako jeste, koje? Kao i u svakom poslu, greške su bile neizbježne, ali se na njima i učilo. Sitne greške u postavljanju vježbi ili nekog zadatka, bile su putokaz za ispravljanje istih. Ø Kad biste se vratili u učionicu, da li biste imali isti pristup i da li biste nešto promijenili? Mislim da ne bismo ništa promijenili i imali bismo isti pristup nastavi i obavezama vezanim za nastavu. Ø Možete li sa nama podijeliti neku zanimljivu situaciju ili anegdotu koje se rado sjećate iz učionice? Bilo je više situcija, od tvrdnje učenika da su oni u pravu i da su njihova rješenja tačna, a ne moja, pa do pokušaja da do tačnog rješenja dođu na svoj način, a ne kako pravila matematike predviđaju. Ili da se neka vježba može uraditi bez metodike određenih vježbi. Birao se teži, a ne lakši put do usvajanja nove vježbe. Ø Po vašem mišljenju, koje osobine treba da ima dobar nastavnik? Da je dobar pedagog, da svoje znanje uspješno prenosi na svoje učenike, da je principijelan i ima isti stav prema svim učenicima, i da u tome istraje. Svojim ponašanjem da bude primjer učenicima.

36 Ø Da li možete da nam uporedite uslove vašeg rada na početku karijere sa onim pred odlazak u penziju? Svakako da su uslovi rada bili bolji pred odlazak u penziju, u odnosu na početak, ali mi se čini da su djeca u početku našeg rada bolje i brže usvajala nova znanja. Ø Zbog čega vam je u životu najviše žao i zašto? Na profesionalnom planu sve je bilo dobro i nema za čim da se žali. Ø U čemu se sastojala vaša snaga koja vas je više od 40 godina držala u učionici? Želja da svaki novi dan donese nova znanja koja treba prenijeti na svoje učenike, i želja da se ti učenici mogu dokazati na svim nivoima takmičenja. Praktično, da svaki dan učeniku donese novo znanje. Ø Koliko vam je vaš posao pružio, a koliko oduzeo? Jedno veliko zadovoljstvo u radu sa djecom, a oduzeo, možda, finansijsku stranu. Ø Vjerujem da ste nailazili na brojne izazove i teške situacije na poslu. Kad vam je bilo najteže? Bilo je dosta takvih situacija, ali pored svega si morao ući u učionicu vedar i spreman za čas, da niko u razredu ne primijeti šta se događa u tvom organizmu i tvom biću. Ø Kad biste mogli da se vratite u prošlost, da li biste odabrali neku drugu profesiju? Pa vjerovatno bismo izabrali istu profesiju. Ø Dugo ste u braku i imate četvoro djece. Koji je vaš recept za skladan i srećan porodični život? Ljubav, obostrano povjerenje i međusobno razumijevanje. Ø Koliko vam je značila i koliko je važna podrška koju ste davali jedno drugom? Obostrana podrška u bilo kojim trenucima života je izvor snage i recept da se sve u životu može savladati zajedničkim snagama i voljom. Ø Dugo vremena ste proveli radeći zajedno. Koliko je takva situacija imala prednosti, a koliko mana? Smatramo da to nije imalo nekih prednosti ni mana. Ø Profesorice, koliko vam znači činjenica da ste tokom svoje karijere iznjedrili brojne uspješne matematičare i inženjere koji Vas se sjećaju kao sjajnog predavača? Svakako da mi je drago kada se sretnem s mojim bivšim učenicima koji su sada veoma uspješni u životu. Ø Profesore, da li ste ponosni na uspjehe Vaših atletičara koji su svoje prve sportske korake napravili upravo kod Vas? Jako sam ponosan na svoje rezultate koje sam ostvario u radu sa svojim učenicima koji su nastupali na najvišim nivoima takmičenja: Olimpijske igre, svjetska, evropska i balkanska prvenstva, a pogotovo što su uporedo sa sportom završili i fakultete. Ø Šta radite u slobodno vrijeme? Klasični poslovi domaćice, a tu je i šetnja, igra sa unucima, gledanje TV i čitanje. Dosta šetam, a i još uvijek sam aktivan u radu sa svojim takmičarima. Ø Za kraj, koji savjet biste dali mladim prosvjetnim radnicima, a koji današnjim učenicima? U svom radu da se pridržavaju pedagoških principa vaspitanja i obrazovanja, da budu istrajni u svojim ciljevima i da ih mali neuspjeh ili prepreka ne obeshrabre. Da budu čvrsti i odlučni u svojim nastojanjima prenošenja znanja i da imaju ujednačen kriterijum za sve.

37 Učenici, da budu marljivi i vrijedni na svakom času, primjer u školi i van nje, da poštuju svoje roditelje i nastavnike. Ø Hvala vam na izdvojenom trudu i vremenu, želimo vam mirne isrećne penzionerske dane i da ih u dobrom zdravlju i raspoloženju provedete sa ljudima koje volite. Hvala vam što ste se nas sjetili. Razgovor vodio Petar Perišić, IX razred PETAR KAPISODA, PROSLAVLJENI CRNOGORSKI RUKOMETAŠ Nadam se da smo svi mi koji čitamo ovaj intervju pakleni navijači crnogorske reprezentacije. Pošto ja jesam, odlučio sam da napravim intervju sa poznatom crnogorskom rukometnom zvijezdom Petrom Kapisodom, koji je bio đak naše škole. On će nam danas otkriti tajnu njegovog uspjeha u rukometu, ali i uvesti nas u svijet crnogorskog rukometa. v Kako ste se odlučili da postanete baš rukometaš? Imao sam nekih 8, 9 godina i bio sam manito dijete i da ne bih lomio sve po kući, tu energiju je trebalo negdje usmjeriti. Onda sam otkrio rukometnu loptu i ti moji počeci vezani su za onaj poligon tamo pored stadiona. To je bio jedan asfaltni poligon i tu se treniralo i kad je bila kiša, i kad je bilo hladno, i kad je bilo sunce. To su ti moji prvi koraci. Međutim, ja nikad nijesam odustao. v Što se to tačno krije iza Vašeg rukometnog uspjeha? Mislim da je to upravo ono što sam ti maloprije rekao, a to je da ja nikad nijesam odustao. Nijesam odustao ni kad je bilo teško. Ja sam bio sitan fizički i kad sam počinjao da igram rijetko su me selektirali u ekipu. Ponekad sam bio sa strane i ostave me doma, ne povedu me na utakmicu, ali nikad nijesam odustao i uvijek sam trenirao više nego ostali. I tada kad sam bio mali, uvijek sam trenirao više nego drugi. Kako su prolazile godine i vrijeme ta razlika je počela da se primjećuje u moju korist. Razumiješ? E, tu je bio ključ uspjeha. v Možemo vidjeti po tim Vašim odgovorima da ste postali već idol nekoj mlađoj rukometnoj generaciji, pa zato hoću da Vas pitam kako je to biti poznata ličnost i idol mlađim rukometašima?

38 Prije svega, nije lako nositi tu ulogu. Dakle, nije lako postati reprezentativac svoje države. Svako dijete koje počinje da igra lopte, bilo koji sport, vjerovatno sanja da postane reprezentativac, da predstavlja svoju državu na najvećim svjetskim takmičenjima. To povlači za sobom odgovornost. Nijesu svi spremni da nose tu vrstu odgovornosti. Zato pravi sportisti moraju da budu vrlo pažljivi prilikom svojih izbora. Moraju da vode računa o svom ponašanju, naročito moraju da vode računa kako sa ponašaju u javnosti, kakve poruke šalju. Ja sam se uvijek trudio da dajem primjer, i ako sam postao idol mladima, onda me to veseli. v Pošto znam da ste i Vi pohađališkolu „Njegoš“ baš kao i ja, možete li uporediti odnos prema školi nekad i sad? Kao prvo, drago mi je da sam ja išao u istu školu u koju i ti ideš. Moji prvi učitelji bilisu,sjećam se: Vlado Drašković i Filip Đurašković i bili su jako strogi učitelji i ja mislim da je to dobro. Mi smo bili generacija koja je slušala, učila i koja je radila domaće zadatke i odjeljenje u koje sam ja išao bilo je najbolje u školi. Što se desilo? U međuvremenu, prošlo je puno godina. Sada važe neka drugačija pravila i ponašanja, ali mislim da je i obrazovanje drugačije. Nijesam siguran da je ovaj virtuelnisvijet u kome živimo dobar za ove mlađe generacije. Da li shvataš to? Mislim da ovi telefoni, sve što je dostupno sa dva klika, nije dobro za najmlađe generacije. Ali, ako imaš dobrog učitelja u tom uzrastu, mislim nastavnika, uz to i ono vaspitanje što nosiš iz kuće, mislim da možeš da izrasteš u pravog momka koji treba da sanja svoje snove i da ih ostvaruje.Najvažnije je da imaš ciljeve u životu. Preko malih ciljeva dolazise do velikih ciljeva. Tako je! To je jediniispravan put. Ništa ne pada sa neba! Ništa ne pada preko noći. Uspjeh ne dolazi preko noći. v Petre, izgleda da dijelimo slično mišljenje. Vjerovatno bismo svi htjeli da saznamo da li mislite da je bilo bolje igrati za crnogorsku reprezentaciju u Vaše vrijeme ili sad? Prije svega, ranije je bila zajednička država, ona stara, Jugoslavija se zvala i ja sam bio reprezentativac i te države i vrlo je bilo teško ući u konkurenciju da predstavljaš tu veliku državu, ali meni je i to pošlo za rukom. Ono o čemu sam oduvijek sanjao je da budem reprezentativac Crne Gore i to sam dočekao i ponosan sam što sam bio član prve crnogorske reprezentacije. Mi smo bili prva reprezentacija koja je otišla na najveće svjetsko i evropsko takmičenje, od svih ostalih crnogorskih reprezentacija. Dakle, to je nešto što ne može niko nikad da izbriše. Mi smo pisali istoriju. Bio sam član te ekipe i vrlo sam ponosan zato što je to moj dosanjani san. To je jedan od onih ciljeva koji sam imao u životu i koji sam ostvario.

39 v Bravo Petre, svaka čast! Evo i mnoga djeca koja se čak i ne bave istim sportom kao Vi, ili se uopšte ne bave sportom, čini mi se da mogu veliku inspiraciju od tebe da dobiju. Mislite li da će crnogorska reprezentacija, ako ovako nastavi, uspjeti da donese zlato našoj državi? To je teško pitanje. Ovaj naš sport je živa stvar, situacija se mijenja i okolnosti se mijenjaju. Jedne sezone igraš dobro i pobjeđuješ sve živo, a onda sljedeće ne možeš da pobijediš nikoga. Mi trenutno nijesmo u nekojsjajnoj formi,što se tiče muške reprezentacije, što se tiče ženske jesmo, ali prije godinu dana je bila potpuno okrenuta stvar. Ženska reprezentacija je donijela medalju prije 6 mjeseci sa prvenstva Evrope, bronzanu medalju. Iskreno se nadam, to je moja velika želja, da i muška reprezentacija dođe sa nekog velikog takmičenja s medaljom. v To je i moja želja, a nadam se i svih drugih koji ovo čitaju. Za kraj bih želio da kažem da ste mene inspirisali da radim jače i bolje i želim da se zahvalim što ste se odazvali mom pozivu. Moje je posebno zadovoljstvo ako sam bio i tebi inspiracija, želim ti svu sreću, ponosan sam što sam bio tvoj gost i razovaraćemo opet kad god ti to poželiš. v Hvala puno, Petre! Razgovor vodio Matija Roganović, VI razred Poklon Petra Kapisode direktorici Adrijani Aleksić uručio Matija Roganović

40 LANGUAGE CORNER ENGLESKI JEZIK Petar II Petrović Njegoš, being the ruler of Montenegro, travelled a lot throughout Europe. He saw a lot of things on the old continent, including schools. My dear reader, I think you would think all countries had at least one school in the 19th century. Well that isn’t true, Montenegro didn’t have one. So Njegoš came to an idea to open one. The problem was that there were no teachers in Montenegro. Closest to a teacher in 19th century Montenegro were monks who spread the word of God in monasteries. Njegoš looked abroad to find a teacher, he didn’t have to look far. He found a teacher called Petar Ćirković in Kotor. Kotor was at that time under Austria. Njegoš asked Austrians to let Petar Ćirković work in Montenegro, which they agreed upon. After all problems were solved the first school in Montenegro could be opened, which happened in 1834. and it began to work in late August the same year. Elementary school ‘’Njegoš’’, as it is called now, is the oldest school in Montenegro. Originally, it was located in the Monastery of Cetinje. In 1934. it was relocated to a new building near today's busstation. The school was named after the man who created it – Petar II Petrović Njegoš, whose statue is in front of the school. The day honoring the old school in Montenegro is 31st October. I am sure you would like to know what the oldest school in my country looks like and there is one word for that – magnificent. When you stand in front of the school you feel pride and respect for that building. There's an underground floor where there is a gym for physical education. Going upstairs will bring you to the main stairway. From that stairway you will see big cabinets, the brim full of trophies, medals, plaques, diplomas won by students from this school at sports, acting, competitions from Math, Physics, the English language, the Montenegrin language and a lot more. At the end of that stairway is an assembly hall which remained the same as that from the time when it was built. There is a very old piano that, sadly, doesn't work. My dear reader, I hope you picked up something interesting while you were reading this short text, and I hope you didn't get bored learning something about the oldest school in Montenegro – Elementary school ‘Njegoš’. Priredili Darinka Peraš, prof. i Andrej Pavićević, IX razred L’ ITALIANO L'italia, paese noto come fulcro dell'Impero romano, sede della Chiesa cattolica, crocevia delle varie civiltà, culla di numerosi movimenti artistici, fin dall'inizio della civiltà umana rappresenta uno dei più fiorenti centri culturali d'Europa.

41 In tal senso molti aspetti e prodotti tipici d'Italia sono stati assorbiti e diffusi in tutto il mondo in tal misura che oggi fanno parte delle insostituibili colonne della civiltà. L'italiano proviene dalla lingua romanza, dal dialetto fiorentino letterario usato nel Trecento e viene utilizzato da circa 65 milioni di persone. L'italiano è lingua ufficiale dell'Unione europea, di San Marino, della Svizzera, della Città del Vaticano e del Sovrano Militare Ordine di Malta. Oltre alla moda, al design, all’arte e alle bellezze naturali, la cucina italiana rappresenta forse in modo più esaustivo ciò che si intende con il termine italian style. Ovvero, il mangiar bene, in Italia rappresenta un elemento cardine nella catena dalla cultura Italiana, perchè fa parte delle radici autoctone del popolo. La fonte abbondante della cucina italiana giace sicuramente nella varietà dei prodotti perchè ogni pasto e fortemente legato al luogo di origine. Per quasi ogni piatto esiste una storiache descrive il lavoro di donne e uomini con lo scopo di trovare solo i migliori gusti e sapori autenticiper ogni regione. Cosi numerosi prodotti, come pizza, panettone, mozzarella, formaggio, vino, spaghetti, lasagne ecc, ormai sono entrati a far parte del menu della tavola sia in Italia che in tutto il mondo. Priredio Marko Kusovac, prof. RUSKI JEZIK культурной значимости. Озеро Байкал: Жемчужина Сибири Озеро Байкал - это одно из самых впечатляющих природных чудес нашей планеты. Расположенное в Восточной Сибири между Иркутской областью на западе и Республикой Бурятия на востоке. Оно протянуто с севера на юг на более чем 600 километров. Оно является крупнейшим по объему пресноводным озером в мире и гордостью России. Озеро Байкал уникально по своей природной красоте, богатству биоразнообразия и С первого взгляда на Байкал можно понять, почему его называют "жемчужиной Сибири". Оно окружено могучими горами, покрытыми густыми лесами, и воды озера благодаря своей чистоте и прозрачности создают впечатление таинственной синевы. Особенно впечатляющим моментом является зимний Байкал, когда поверхность озера замерзает и создает уникальные ледяные архитектурные формы. Озеро Байкал известно своей невероятной глубиной, которая достигает более 1,6 километра. Это делает его одним из глубоких озер в мире. Озеро также обладает удивительной чистотой воды. Вода в Байкале настолько прозрачна, что в некоторых местах можно видеть на глубину более чем 40 метров. Озеро Байкал - это не только природное чудо, но и важный объект для научных исследований, а также для сохранения природной среды и биоразнообразия этого удивительного региона. Priredila Sofija Klimanova, IX razred

42 FRANCUSKI JEZIK EVROPSKI UMJETNIČKI DUH U ŠKOLI „NJEGOŠ” Naši đaci svake godine rado učestvuju na konkursima, kvizovima i takmičenjima koji se organizuju povodom Dana Frankofonije, u čast francuskoj jezika, književnosti i kulture u Francuskoj i van nje. Tako su i ove godine na takmičenju, u organizaciji Ambasade Francuske, Francuskog insituta i Ambasade Rumunije za učenike osnovnih i srednjih škola, odnijeli čak osam diploma i nagrada, kao ispecijalno priznanje i poklone za eseje,crteže i skulpture vezane za djelo francuskog vajara rumunskog porijekla Konstantina Brankušija – na temu „Uloga Konstantina Brankušija kao Pionira moderne skulpture”. Svečana dodjela nagrada organizovana je u biblioteci „Radosav Ljumović”, a nakon toga je upriličen isvečani prijem, izložba radova učenika i druženje sa vršnjacima iz drugih crnogorskih škola. Specijalno nagrađena skulptura „Poljubac” Konstantina Brankušija učenice Maše Lekić krasi muzejsku postavku Ambasade Rumunije, a zbog velikog odziva i broja nagrada i našoj školi je uručeno Posebno priznanje. Francuska „vučica” u Crnoj Gori Za učenje stranog jezika veoma je važna komunikacija. Skromna i neobična, dinamična i žovijalna, spontana i srdačna. Ponekad se provuče neki lapsus, neka engleska riječ ili naša izgovorena na francuski način ili, kako kaže naša nastavnica, „pofrancužena” riječ. Baš takvu konverzaciju smo nedavno imali s Auset, polu-Francuskinjom, polu-Amerikankom, sa stalnom adresom u Tivtu. Prilikom posjete školi razgovarala je s nama na razne teme, a posebno su nas interesovali razlozi koji su je doveli u našu zemlju, šta joj je neobično i novo, a šta joj je blisko. Malo je reći da smo svi bili iznenađeni da je glavni razlog njenog dolaska u Crnu Goru sport i to ragbi, nama posve stran i neobičan, naročito kao ženski sport. Naime, naša gošća, nakon dugo godina života u svjetskim metropolama i igranja ragbija u Francuskoj, Belgiji, Holandiji, Australiji i SAD, sreću je pronašla u Crnoj Gori, u Tivtu, kao članica Nacionalnog ragbi tima „Vučice". Odmah, po dolasku, zaljubila se u divlju ljepotu naše zemlje, a činjenica da u jednom danu može i da se skija i da pliva, raznoliki pejzaž i klima, plemeniti i srdačni ljudi, oborilisu je s nogu. Nakon posjete Cetinju, obilaska škole i razgovora sa mladima, te obilaska Cetinja, ozbiljno razmišlja da bude stanovnica našeg grada. Došla je zbog sporta, ostala zbog nas. Mi smo njoj poželjeli sreću na terenu, ona nama u učionici. Bonne chance, Auset! Priredila Milica Rajković, prof.

43 EKSKURZIJA Đačka ekskurzija je prema planu realizovana u periodu od 27. 9 do 2. 10. 2023. godine. Na ekskurziju je krenuo 61 učenik završnog razreda osnovne škole, zajedno sa četiri nastavnika: Rajkom Perišić, Darinkom Peraš, Nenadom Kneževićem i Perom Petričevićem koji je bio vođa puta. Djeca su imala pratioca i licencirane vodiče. Plan ekskurzije je u potpunosti ispunjen i realizovan u odnosu na odabranu maršrutu: Zlatibor, Beograd, Novi Sad, Sarajevo, Mostar i Trebinje. Sve lokalitete i znamenitosti, predviđene planom putovanja, obišli smo u pratnji lokalnih vodiča. Tokom putovanja, osim za ovakve prilike uobičajenog sitnog kašnjenja, nije bilo nikakvih problema i može se reći da je đačka ekskurzija u potpunosti opravdala očekivanja, kao i to da su svi ciljevi ispunjeni. Učenici su mogli da dožive i upoznaju dvije zemlje, da uporede način života ljudi iz velikih gradova i naše sredine. Opšti utisak je da će ova ekskurzija svim učenicima ostati u lijepom sjećanju. U ranim jutarnjim časovima smo krenuli iz Cetinja da bismo u popodnevnim stigli na Zlatibor, lijepu planinu u zapadnom dijelu Srbije. Tu smo i ručali. Nakon obilaska predviđenih sadržaja nastavili smo put ka Beogradu, dvomilionskom gradu koji i te kako ima šta da ponudi svima koji ga posjete. U večernjim časovima smo u stigli u hotel „Slavija” gdje smo boravili dvije noći. Tokom posjete Beogradu djeca su obišla stadione FK „Partizan” i FK „Crvena Zvezda”, nekadašnjeg prvaka Evropei svijeta. Za đake kojise bave sportom, a pogotovo one koji treniraju fudbal, to je bio doživljaj kojiće dugo pamtiti. Fantastičan utisak ostavili su i Muzej iluzija, zooloski vrt i tržni centri. Trećeg dana, nakon ručka, zaputili smo se ka Novom Sadu, po mnogima jednom od najljepših gradova ubivšoj Jugoslaviji. Prilika da se posjeti čuvena Petrovaradinska tvrđava, mjesto održavanja širom Evrope poznatog muzičkog festivala Exit, jednostavno se nije smjela propustiti. Nakon ovoga, nastavili smo putovanje ka Sarajevu, glavnom gradu Bosne i Hercegovine, koji mnogi nazivaju balkanskim Jerusalimom. U Sarajevo smo stigli u kasnim večernjim satima i smjestili se u bajkovitihotel „Hollywood” , gdje smo boravili dvije noći. Tokom posjete Sarajevu obišli smo gradske znamenitosti, Baš čaršiju, Vrelo Bosne, Vijećnicu... U večernjim satima je organizovana žurka i, po utiscima djece, rekli bismo da su uživali. Posljednjeg dana, u povratku za Cetinje, obišli smo i hercegovačke bisere Mostar i Trebinje. Možemo se pohvaliti da smo pili kafu na lijepom Trgu platana, pojeli sladoled u starom gradu u Trebinju i, naravno, posjetili čuveni most u Mostaru. Na Cetinje smo stigli u kasnim večernjim satima puni utisaka sa željom da se ovakva ekskurzija ponovi. I na kraju, posebno treba naglasiti da je ponašanje učenika bilo na visokom nivou što treba da bude primjer i za neke naredne generacije. Tokom petodnevnog putovanja pokazali su kako se poštuje, voli i predstavlja svoja škola, svoj grad i država. Priredila Darinka Peraš, prof.

44 ZAŠTO SE KAŽE...? JEZIČKA RADIONICA Vrlo često smo u situaciji da čujemo neke izraze čije značenje nekad znamo, a nekad samo naslućujemo. Svakome je jasno šta znači pasti s konja na magarca (pasti s boljeg položaja na gori) ili praviti od muve međeda (uveličavati nešto što je beznačajno ili manje važno). Rijetko se pitamo kako je došlo do upotrebe baš takvog izraza. Ovdje ćemo pokušati da objasnimo porijeklo nekih fraza koje često ističemo u svakodnevnom govoru. Ø PANDORINA KUTIJA Izraz Pandorina kutija potiče iz mitologije antičke Grčke. Legenda kaže da je Pandora, prva žena na Zemlji, od bogova na poklon dobila kutiju koja nije smjela biti otvorena. Pandora je napravila ogromnu grešku – iz znatiželje je otvorila kutiju, iz koje je u svijet pušteno zlo, nesreća,zavist, mržnja, bolesti i smrt. Kad je vidjela šta je uradila, Pandora je zatvorila kutiju, ali je i tu pogriješila: u kutiji je tako zarobila nadu. Tako je jedino dobro ostalo nedostupno ljudima. Izraz Pandorina kutija se, stoga, koristi kao metafora za situaciju ili odluku koja izgleda bezopasno ili nevino, ali može izazvati ozbiljne, često nepredvidive posljedice. Ø KROKODILSKE SUZE Ova fraza potiče iz vjerovanja da krokodili plaču dok jedu plijen, ali njihove suze nijesu stvarne, već su posljedica izlučivanja viška soli iz njihovih očiju. Suzne i pljuvačne žlijezde krokodila su u tijesnoj vezi i zato on, dok proždire žrtvu, pušta krupne suze. Stoga, kada neko proliva krokodilske suze, znači da izražava lažnu tugu ili sažaljenje, često iz vlastitih sebičnih ili neiskrenih razloga. Takođe, ovom frazom se naglašava nepoštenje i prikrivanje pravih namjera ili osjećanja. Ø TANTALOVE MUKE Prema grčkoj mitologiji, Tantal je bio smrtnik koga su bogovi voljeli i pozivali na gozbe na Olimpu. Međutim, Tantal počini grijeh: ukrade ambroziju bogovima i ubi svog sina da bi ga ponudio bogovima kao hranu. Ovi ga kazne tako što ga osude na vječne muke u podzemnom svijetu. Morao je da stoji u vodi do brade, a iznad njega je visila grana sa voćem koje nikada nije mogao doseći, što je izazivalo nepodnošljivu glad i žeđ. Stoga se izraz Tantalove muke koristi metaforički za opisivanje osjećaja nepodnošljive žudnje ili frustracije, gdje željena stvar ili cilj ostaju izvan domašaja ili nedostupni, uzrokujući patnju ili mučenje. Priredila Ljiljana Perišić, prof.

45 PRIRODNJAČKI UGAO EKOLOŠKA SEKCIJA Ekološka sekcija OŠ „Njegoš" broji preko 200 članova, to su učenici od šestog do devetog razreda. Djeca kroz ekološku sekciju, kao vannastavnu aktivnost, imaju priliku da istražuju i iskazuju svoju kreativnost upoznajući se sa novim zanimljivim temama iz različitih oblasti ekologije, da prisustvuju inovativnim radionicama i učestvuju u raznim projektima, prezentacijama, izradi kreativnih panoa, kao i da daju svoj doprinos kroz vršnjačku edukaciju, da učenicima koji nijesu dio sekcije, prenose svoje teško stečeno znanje. Takođe, ova sekcija omogućava edukaciju učenika o važnosti očuvanja životne sredine i razvijanju osjećanja za zdravo okruženje. Svake školske godine obilježavaju se datumi od značaja za ekologiju, na primjer: Medjunarodni dan zaštite Dinarida, Svjetski dan planina, Međunarodni dan zaštite močvara, Svjetski dan šuma,Svjetski dan voda, Dan planete Zemlje, Svjetski dan Nacionalnih parkova i niz drugih. Tokom školske 2021/22. godine, učenici su imali priliku da budu dio projekta REACH koji je organizovan u saradnji sa NVO COSV, Prijestonicom Cetinje i osnovnim školama Cetinja. Kroz trideset dvije kreativne radionice na temu „Cirkulatorne ekonomije i zaštita biodiverziteta Cetinja i NP Lovćen" djeca su imala priliku da se upoznaju sa florom i faunom Cetinja, pravilnim odlaganjem otpada, recikliranjem, kompostiranjem, sadnjom sadnica u školskom dvorištu. U aprilu je održan kviz znanja u okviru ovog projekta, „Reciklaža nije gnjavaža", na kojem su se takmičila djeca naše škole i OŠ „Lovćenski partizanski odred". Učenici naše škole uspjeli su da osvoje prva dva mjesta. Bili smo i gosti NP Lovćen, obilježavajući sa njima „Dan kopriva" i prisustvujući već tradicionalnom održavanju „Čajanke". Takođe, imali smo priliku da posjetimo i Prirodnjački muzej Crne Gore i prisustvujemo radionici na temu „Alge Crne Gore". U saradnji sa Centrom za zaštitu i proučavanje ptica i EU Info Centar djeca su učestovala u edukativnoj radionici „Prstenovanje ptica – lokalitet Mareza" u Podgorici. Tokom školske 2022/23. godine učenici su posjetili Park prirode Piva u saradnji sa organizacijom Parkovi Dinarida, Parkom prirode Piva i NP Lovćen. Ekološka sekcija, zajedno sa Likovnom sekcijom, svim učenicima naše škole i njihovim roditeljima, bila je organizator „Novogodišnjeg bazara", u okviru kojeg je sakupljen vrijedan iznos, koji je služio za unapređenje kvaliteta nastave učenika. Učenici, koji su članovi Ekološke sekcije, imali su priliku da učestvuju na međunarodnom takmičenju „Nacionalna ekološka olimpijada". To je takmičenje iz oblasti ekologije na kojem su učestvovali učenici osnovnih i srednjih škola sa teritorije Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije i Makedonije. Organizator ovog takmičenja je Centar za razvoj kreativnosti Cezar i Regionalni centar za talente Bor. Učenici su osvojili niz značajnih mjesta na okružnom, republičkom nivou, a na međunarodnom takmičenju, uspjeli su da osvoje prvo mjesto – Iva Ćupić, i četiri treća mjesta po kategorijama: Aleksa Martinović, Vanja Sekulić, Srna Jovetić i Kristina Đurović. Od školske 2020/21. godine, Ekološku sekciju vodi profesorica biologije Milena Bećir. Priredila Milena Bećir, prof.

46 3 ) ) MATEMATIČKI SOFIZMI Sofizam potiče od grčke riječi sophism koja znači lukavstvo, zavaravanje, smicalica, izmišljotina. Označava i neistinito rasuđivanje, tj. dokaz neistinitog tvrđenja u kojem su pretpostavke u zaključivanju prividno tačne i koje se izvode iz subjektivnih utisaka, bez logičke i semantičke analize. Matematički sofizam je neobično tvrđenje u čijem dokazu se krije delikatna i često neprimijetna greška. Iako sofizmi predstavljaju netačna matematička rasuđivanja, analizom i otkrivanjem njihovih grešaka, često su bili od velikog značaja jer se zahvaljujući njima dolazilo do značajnih matematičkih saznanja i otkrića. Praksa pokazuje da pronalaženjem grešaka u sofizmu od strane učenika, učenik potpuno shvata matematički sadržaj koji se u sofizmu izlaže. U nastavku slijedi primjer matematičkog sofizma. JEDAN JE JEDNAKO DVA Prostim računanjem se pokazuje da je 1 − 3 = 4 − 6. Ako lijevu i desnu stranu saberemo sa 9 4 dobijamo ekvivalentnu jednakost 1 − 3 + 9 = 4 − 6 + 9 . 4 4 Primjećujemo da lijeva i desna strana gornje jednakosti predstavljaju kvadrate binoma, tj. 3 2 (1 − ) 2 3 2 = (2 − ) 2 Ako iz lijeve i desne strane prethodne jednakosti izračunamo kvadratne korijene, dobijamo jednakosti √(1 − 3 2 2 = √(2 − 3 2 2 tj. 3 3 1 − 2 = 2 − 2 odakle se dobija da je 1 = 2 (kada eliminišemo − ). 2 Gdje je greška u navedenom sofizmu? Greška je napravljena prilikom računanja kvadratnog korijena u pretposljednjoj jednakosti. Naime, korišćeno je da za svaki broj a važi da je √2 = , što nije tačno. Tačno je da za svaki broj važi da je √2 = ||. Primjenom ovog pravila izračunavanja kvadratnog korijena dobija se jednakost 3 3 2 − 1 = 2 − 2 tj. 1 = 1 . 2 2 Koristeći se navedenim sofizmom, možete li napraviti neki novi sofizam? Na primjer, da li možete napraviti sofizam kojim biste pokazali da je 0 = 1 ? Priredila Suzana Roganović, prof.

47 ZANIMLJIVA FIZIKA TRČATI ILI HODATI NA KIŠI? Da li treba da trčite ili da hodate kada prelazite ulicu na kiši bez kišobrana? ODGOVOR: Ako kiša pada pravo naniže ili ako vjetar duva ka vama, treba da trčite što brže možete. Iako nalijećete na kapljice, smanjeno vrijeme na kiši ostavlja vas manje mokrim nego kada biste se kretali sporije. Da biste smanjili broj kapljica na koje ćete naletjeti, treba da što više smanjite površinu svog vertikalnog poprečnog presjeka tako što ćete se nagnuti naprijed dok trčite. Ako vam vjetar duva u leđa, najbolja strategija je da trčite brzinom koja se poklapa sa horizontalnom brzinom kišnih kapi. Na taj način, gornji dio glave i ramena će vam se nakvasiti, ali se nećete prednjom površinom sudarati sa kapljicama, niti će one u vas udarati s leđa. ZAVIJANJE VJETRA Kako dolazi do zavijanja jakog vjetra? ODGOVOR: Ako vazduh dok struji naiđe na neku prepreku, naročito na izbočinu od ivice krova na zgradi ili pak na vertikalnu ivicu zgrade, vazduh se razbija na vrtloge (virove) koje nosi vazdušna struja. Vrtlog stvara varijacije u vazdušnom pritisku koje putuju od vrtloga kao zvučni talas – zavijanje. Zvuk može da dopre direktno do vas ako ste napolju, ali može i da se prenese kroz prozorsko staklo, vrata ili zidove. MRTVA ZVEČARKA Zbog svog izuzetno snažnog otrova, zvečarke predstavljaju opasnost za ljude. Smrt zvečarke ne umanjuje odmah opasnost. Zapravo, mnogi ljudi su napravili tu grešku da uhvate mrtvu zmiju da bi je uklonili. Iako zmija može biti mrtva čak 30 minuta, ona i dalje može da napadne čovjeka, zarije svoje otrovne zube u ruku koja je pošla da je uhvati i ispusti otrov. Kako se to dešava? ODGOVOR: Jamice između svakog oka i nozdrve zvečarke služe kao senzori za toplotno zračenje. Kada, recimo, miš priđe blizu glave zvečarke, toplotno zračenje miša služi kao okidač za senzore, izazivajući refleksnu reakciju pri kojoj zmija napada miša i ubrizgava otrov. Isto tako, toplotno zračenje ruke koja se približava može izazvati istu refleksnu radnju, iako je zmija bila mrtva već neko vrijeme jer nervni sistem zmije nastavlja da funkcioniše. Priredili Luka Perišić, V razred i Petar Perišić, IX razred

48 O ZVUKU Zvuk može da promijeni svoj oblik i da ga čujete potpuno drugačije nego inače. Tako, na primjer, kada biste pljesnuli dlanovima ispred piramide El Castillo u Meksiku, eho bi zvučao kao cvrkut ptica. • Muzičari filharmonija i orkestara često rano izgube čulo sluha. Procentualno ogluvi od 4% do 43% muzičara, dok 13% do 30% aktivnih muzičara izgubi sluh. • Kada biste uspjeli da napravite zvuk od 1100 dB, naučnici smatraju da bi ta jačina zvuka mogla da napravi crnu rupu koja bi praktično progutala našu galaksiju. • Najjači zvuk u prirodi ikada zabilježen bio je erupcija vulkana Krakatau 1883. godine. Zvuk vulkana se mogao čuti na udaljenosti od 6 500 km, dok su ljudi kojisu živjeli na 160 km od mjesta erupcije imali trajni gubitak sluha. • Jedna od najglasnijih životinja na svijetu su škampi. Zvuk koji mogu da proizvedu kliješta škampi iznosi i do 218 dB. • Infrazvuk je zvuk ispod raspona ljudskog sluha.Njega nemožemo da čujemo, ali možemo da ga osjetimo. Infrazvuk je čest element u horor filmovima i ima cilj da izazove strah, nelagodu i slična osjećanja. To su duboke zvučne frekvencije, niže od 16Hz. • Postoji patološkistrah od muzike kojise zove melofobija. A ekstremna osjetljivost na zvuk koji inače drugim ljudima ne predstavlja problem, zove se hiperakuzija. EKSPERIMENTI 1. Balon otporan na vatru Potrebno: 2 balona, svijeća, šibice, voda. Eksperiment: Naduvajte balon i držite ga iznad zapaljene svijeće sve dok balon ne pukne. Zatim, u drugi balon naspite običnu vodu, zavežite ga, i ponovo prinesite svijeći. Vidjećete da ovaj balon neće pući pod plamenom. Objašnjenje: Voda u balonu apsorbuje toplotu koju emituje svijeća zato balon neće gorjeti i neće pući. 2. Obojani kupus Potrebno: 4 čaše sa vodom, jestiva boja (za kolače ili jaja), listovi kupusa. Eksperiment: Napunite čaše vodom i dodajte različitu jestivu boju u svaku čašu. U svaku čašu stavite jedan list kupusa. Ostavite da stoji preko noći. Ujutro će listovi kupusa poprimiti boju iz čaše. Objašnjenje: Kako biljke upijaju vodu, događa se da poprimaju boju te vode. Kako voda zahvata svaki dio biljke, tako cijela biljka poprima boju iz vode. To je poznato kao kapilarni efekat. 3. Jaje koje pliva Potrebno: 2 jaja, 2 čaše vode, so. Eksperiment: Oprezno stavite jaje u čašu obične vode. Ako jaje nije pokvareno, potonuće na dno čaše. U drugu čašu sipajte toplu vodu i u njoj rastvorite 4-5 kašičica soli. Kada se voda ohladi, ubacite drugo jaje. Ono će plivati u vodi i ostati na vrhu čaše. Objašnjenje: Obična voda je manje gustine od gustine jajeta, pa će jaje potonuti na dno. Kada u vodu dodamo so i rastvorimo je, ona se razgradi na jone koji se vežu sa molekulima vode. Kombinacija soli i vode je gušća od sastava jajeta i zbog toga jaje ispliva na površinu. Zato je lakše plivati u moru nego u bazenu ili jezeru.

49 4. Elektromagnet Potrebno: jedan gvozdeni ekser, bakarna žica, baterija od 1,5V. Oko eksera obmotajte žicu, a zatim krajeve žice spojite sa pozitivnim i negativnim polom baterije. Dobićete elektromagnet koji može privući spajalice i druga tijela od metala. Priredila Jovana Strunjaš, prof. HEMIJA 1. Iz jedne tone morske vode može se dobiti 7 mg zlata. 2. Prema proračunima naučnika, tokom posljednjih 5 vjekova, masa Zemlje povećala se za oko milijardu tona. 3. Ako se 100 miliona atoma vodonika presaviju u 1 liniju, to će biti svega 1 cm. 4. Za samo 1 sekundu u ljudskom mozgu se dogodi do 100 000 hemijskih reakcija. 5. Oko 20% kiseonika u atmosferi je proizvela Amazonska prašuma. 6. Kad osjetimo žeđ, već ste izgubili oko 1% vode. 7. Vruća voda se zamrzne brže od hladne vode. Priredila prof. Ljiljana Jokić sa učenicama IX4

50 FOTOGRAFIJAMA KROZ SLOBODNE AKTIVNOSTI Svjetski dan jabuka Jedna jabuka na dan, doktor iz kuće van Međunarodni dan zdrave hrane Priprema zdrave užine Jesenja radionica Ukrašavanje radnog prostora prirodnim materijalima Dan škole Inspirisani likom i djelom osnivača škole, prvaci stvaraju crteže Praznik žena Likovna radionica za mame Svjetski dan zdravlja Posjeta zubarke Ivane Peranović