DOM BERNARDE ALBE 1. novembar 2017.
reditelj Anika Lehki
Teatar Levo, Beograd
Uloge:
Danica Subotički (Bernarda Alba)
Verica Đorđević (Ponsija)
Anđela Kuzmanović (Adela)
Sanela Ćari (Martirio)
Nevena Zvizdić (Angustija)
Mina Jovanović (Magdalena)
Ana Radoman (Amelija)
Lenka Val (Marija Hosefa)
Petar Jovanović (Težnja)
O predstavi:
Koncept ovog autorskog projekta nastao je kao rezultat istraživanja na polju (ne)slo-
bode savremene žene. U korelaciji sa klasičnim Lorkinim delom zaključak da su slo-
bode samo prividne se sam nametnuo. Snažna i duboko emotivna priča o zajednici
žena koje su jedna drugoj jedino uporište, sklonište i podrška ali istovremeno i rivalka,
frustracija i sudbina, navodi na promišljanje o mogućim rešenjima. Potraga za samim
sobom i okretanje ka sebi kao izvoru rešenja okosnica je ove postavke. Ovo čitanje
donelo je i pogled iz perspektive ljubavi koja i jeste u korenu dramskog predloška. U
drugi plan je stavilo tradiciju, običaje, okolinu i svaki spoljni faktor kao uticaj na po-
tragu za slobodom. Lik muškarca ustvari je metafora slobode. Sastoji se iz tri klasična
dramska čina, uokvirena pasažima jakog scenskog izraza.
2
2. novembar 2017. TVRDICA
reditelj Branko Knežević
Milanovačko amatersko pozorište,
Gornji Milanovac
Uloge:
Branko Nedeljković (Harpagon)
Viktor Vujić (Kleant)
Tatjana Rašić (Eliza)
Krsman Nedeljković (Valer)
Jana Drbnjak (Marijana)
Branko Knežević (Aselm)
Marija Krsmanović (Frosina)
Milan Aćimović (Simon)
Draško Obrenović (Žak)
Pavle Steković (La Fleš)
Đurđa Vujičić (Kloda)
Marija Todorović (Markiza)
Aleksandar Avramović (Komesar)
O predstavi:
Radnja priče je jedinstvena, sažeta i vrlo jasna, pa ne čudi što je
„Tvrdica“, iako napisana 1668. godine aktuelna i u današnje vreme.
Centralna ličnost ove komedije karaktera je stari Harpagon. Svi ostali
likovi su tu da bi istakli gramzivost i tvrdičluk glavnog junaka. Na
originalan način, kroz različite komične situacije Molijer ispoljava i
nedostatke svih ostalih aktera komedije, nastojeći da istakne da niko
nije savršen. Na toj matrici zasniva se i režija Branka Kneževića.
„Tvrdica“ je priča o ljudskim sudbinama, njihovim željama, strastima
i manama. Za razliku od svih predhodnih Knežnevićevih poduhvata,
radnja komedije odigrava se u 17. veku, tako da predstava ima i
„istorijsku dimenziju“ (Odličnu kostimografiju potpisuje Biljana
Knežević). U predstavi nema nevinih i na taj način Knežević
pokušava da istakne licemerje Molijerove epohe. Na kraju da li samo
nje?
3
ANA JE ČEKALA 3. novembar 2017.
reditelj Tijana Petrović
Amatersko pozorište
“Hranislav Dragutinović“, Prokuplje
Uloge:
Nemanja Tončić (Nemanja Milanović, Nikola Marjanović)
Anastasija Cvijanović (Ana Kostić, glumica Hana Kiš)
Tijana Petrović (Ana Nastasijević, glumica Miona Savić)
Predrag Slavković (Andrija Nastasijević, glumac Stefan Jovanović)
Ivica Ilić (Steva Milanović, Steva Marjanović)
LJiljana Ilić (Danica Marjanović, glumica Svetlana Janković)
Danijela Stević (Novinarka 1)
Jelena Lukić (Novinarka 2)
Srđan Baktijarević (Marko kamerman)
O predstavi:
“Ana je čekala”, roman po kome je rađena predstava je prvenac prokupčanke Srbijan-
ke Stanković i predstavlja moderan dramski tekst koji naginje avangardi.To je ljubavna
priča stavljena u određene društvene okolnosti i borba ljubavi sa istima. Drama u
drami. Predstava u predstavi.
4
4. novembar 2017. KRALJ IBI
reditelj Igor Pavlović
Uloge: Dramski studio mladih
Srđan Tomić Gradskog pozorišta Bečej, Bečej
Gordana Adamov
Filip Sadžakov
Srđan Kner
Katarina Višković
Una Obradović
Vanja Bojović
Miloš Sadžakov
Nataša Stojačić
Stefan Đorđević
O predstavi:
U našoj interpretaciji čuvenog Žarijevog komada prikazana slika društva nije samo
komično-groteskna već zapravo veoma opominjuća, pa čak i uznemirujuća, pogotovo
kada u okrutnim diktatorskim metodama kralja Ibija i njegove žene prepoznajemo
manire nekih savremenih svemoćnih vladara. Iako je sam kukavica i ništarija, taj
gramzivi i krvoločni Ibi raznim manipulacijama i brutalnim metodama prisile uspeva da
se domogne kraljevskog skiptra i da vlada ostacima poslušnih i uplašenih, tj. slabih i
slomljenih. Uz mnogo rediteljske i glumačke mašte, ali i mnogo duhovitosti, želeli smo
da prikažemo taj svet ibijevštine ogolivši na sceni mnogobrojne poznate mehanizme
totalitarne vladavine – od pretnji i potkupljivanja, preko manipulacije medijima do
zavođenja strahovlade. Zato se publika u toku našeg „Kralja Ibija“ mnogo smeje, ali i
ostaje zamišljena nad tekstom i porukama.
5
ŠINE 5. novembar 2017.
reditelj Marija Medenica
Škola glume COTK TENT, Obrenovac
Uloge:
Tamara Ilijević
Miodrag Pejaković
Nikola Maletić
Vladimir Ješić
Jovana Milošević
Teodora Marković
Ivan Kurtešanin
Lazar Šorić
Nađa Vuković
Luka Maljević
Luka Radojićić
Kristina Dimitrijević
Isidora Savić
Jelena Stanišić
Milica Maletić
Anđela Sulić
Anja Maljević
Anja Dmitrović
O predstavi:
Šine su antiratna predstava koja je zapravo generacijski krik. Krik adolesce-
nata koji govore o generaciji svojih roditelja. A i dalje se, nažalost, pronalaze
u ovom kultnom komadu. Oni kroz songove, sačinjene od implementirane
Milenine poezije, nude svoje rešenje ambisa u kom se svi nalazimo. Nude
voz na drugačijim šinama od onih koje gledamo. Nude svoju namučenu utro-
bu željnu ljubavi, koju sve vreme odbijaju. Jer žure da ubijaju. A samo žele da
putuju i žive. Da se popnu na najvišu planinu, stave noge u okean...
6
6. novembar 2017. PREVARA ZA PREVARU
reditelj Darko Zloporubović
Uloge:
Nikola Šćepanović (Kuzman) Dramski studio
Miroslav Mijatović (Damjan) Leskovačkog kulturnog centra
O predstavi:
Sterijin dramski opus “prevare” obuhvata tri Sterijina komada:»Prevara za prevaru»,
«Volšebni magarac» i «Sudbina jednog razuma». Dve šaljive jednočinke i jedna
komedija u dva čina imaju mnogo toga zajedničkog, što ih, između ostalih karakteristika,
izdvaja od ostalih Sterijinih komedija. Ovo su i jedina Sterijina dramska dela u kojima
postoje isključivo muški likovi,
Sterijine komedije su umetnički verna slika jednog dela srpskog društva u Vojvodini u
prvoj polovini XIX veka i nose bogatu galeriju likova. Sterijine komedije su prešle okvire
svoga vremena, dobile trajnu vrednost i ulaze u naše kulturno nasleđe. Raznovrstan
kao pisac, Sterija je pisao i satire, romane, rasprave o književnosti i jeziku i refleksivnu
poeziju. Boraveći u Srbiji kao ministar prosvete, Sterija je osnovao Društvo srpske
slovesnosti (sada Srpska akademija nauka i umetnosti) i Narodni muzej. Postavi je i
temelje modernom školstvu Srbije i bio pisac mnogih udžbenika. Jovan Sterija Popović
je sahranjen na Pravoslavnom groblju u Vršcu.
7
O selekciji...
Za festival FAPOR 2017 predlažem sledeće pozorišne predstave:
Kralj Ibi – pozorišta iz Bečeja u režiji Igora Pavlovića – Predstava Kralj Ibi se dosledno gradi na grotesknoj i bizarnoj stilizaciji igre predanog
ansambla koji u reditelju Pavloviću nalazi veštog putovođu. Bečejski Ibi je zavodljivo nakazan, baš kao i poredak stvari u sadašnjem svetu,
kome se predstava sa uspehom ruga.
Šine – pozorišta TENT iz Obrenovca u režiji Marije Medenice. Kompleksnu dramsku strukturu komada Milene Marković, rediteljka maštovito
i stilski jasno transponuje u istinitu i potresnu priču koju sa velikim uspehom tumače mladi glumci. Izuzetno dobar pedagoški rad sa mladim
ansamblom rezultirao je brojnim glumačkim kreacijama koji ovu predstavu čine scenski upečatljivom.
Tvrdica – pozorišta iz Gornjeg Milanovca u režiji Branka Kneževića. Molijerov klasik u interpretaciji milanovačkih glumaca sačuvao je stilsku
raskoš i pitomu naivnost amaterske igre. Reditelj vešto izlazi na kraj sa problemom ograničenog horizontalnog mizanscena uvodeći intrigantnu
fizičku radnju svakom karakteru komada , što njegov rediteljski postupak preporučuje za festivalsko nadmetanje.
Ana je čekala – pozorišta iz Prokuplja u režiji. Ova veoma zanimljiva predstava nastala je na dramskom predlošku koji je, verovatno, ovom
interpretacijom doživeo svoju praizvedbu. Nadahnuti ansambl amaterskog pozorišta iz Prokuplja / posebno Ana i njen alter ego/ u saradnji
sa rediteljkom, nadograđuje glumačkom igrom raspričanost i opšta mesta kojima obiluje dramski predložak, te čine ovu predstavu dovoljno
atraktivnom da se nađe na festivalskom programu.
Na kraju ovog izveštaja treba napomenuti da su pozorišni amateri iz Obrenovca bili najplodotvorniji te su prijavili čak četiri predstave u režiji
Marije Medenice, od kojih je jedna i izabrana po svom kvalitetu za ovogodišnje takmičenje. U tom smislu svakako treba skrenuti pažnju i na
veoma uspešnu inscenaciju „Romea i Julije“ koju potpisuje ista rediteljka u najboljem ključu posmodernog teatra.
Umesto pozdrava, citiraću glumca LJubu Barovića koji tvrdi da je , „od svih mrakova, najlepši pozorišni mrak“ ZATO - Neka zasvetle svetla
scene!
Selektor FAPOR-A
Miodrag Dinulović, pozorišni reditelj
Rođen je1973. godine, pozorišni reditelj i dramski pedagog. Diplomirao pozorišnu režiju na Akademiji umetnosti
BK, u klasi prof. Branka Pleše 1999. godine. Ostvario 53 samostalne dramske režije na scenama Kruševca, Kraljeva,
Jagodine, Aleksinca, Kikinde. Profesionalni rad u inostranstvu započeo režijom Nušićeve Ožalološćene porodice u
bugarskom gradu Gabrovu 2003. godine. Najviše uspeha ostvario režijama za decu i mlade. Od 2001. godine zapos-
len je u kruševačkom Kulturnom centru kao urednik dramskog programa i rukovodilac Pozorišnog studija Asistirao
poznatim rediteljima u značajnim projektima u pozorištu i na filmu. Višestruko je nagrađivan za profesionalni ped-
agoški i humanitarni rad. Trenutno obavlja funkciju direktora Kraljevačkog pozorišta.
8
Dejan Tončić
Rođen 21.oktobra 1971. u Prokuplju. Na akademiji umetnosti “BK” završio glumu u klasi prof.Ivana Bekjareva 1999.
Profesionalni rad započeo u Nišu u Dečijem pozorištu 1997. Član je glumačkog ansambla Kruševačkog pozorišta od
2001. Igra u skoro svim predstavama Kruševačkog pozorišta: “Terorizam”, “Prokleta avlija”, “Koreni”, “Derviš i smrt”,
“Sumnjivo lice”, “Nemušti jezik” i dr. Nagrade: 2001. “Deltić festić” - najbolja sporedna uloga, 2001. Kruševačko pozo-
rište - najbolji mladi glumac, 2002. Kruševačko pozorište - godišnja nagrada, 2003. “Dani komedije” Jagodina, 2003.
Kruševačko pozorište - godišnja nagrada, 2004. “Vršačke jeseni” - najbolji mladi glumac. Igrao u TV serijama i TV dra-
mama.
Milorad Milinković
Rođen je 1965. godine u Beogradu. Diplomirao je na Akademiji umetnosti u Novom Sadu, odsek režija, 1991. godine.
Uopšte, za njega se može reći da je reditelj bez ograničenja, jer se osim režijom bavi i još nizom drugih zanimanja. On
je režiser, scenarista, pisac, gitarista, pevač, kantautor, Di Džej, kritičar, glumac, fudbalski komentator i kompozitor.
Milorad je takođe učesnik TV kviza “Potera” u kom važi za jednog od najopasnijih tragača. Već njegov diplomski film
“Satan Panonski” je postigao ogroman uspeh u celoj bivšoj Jugoslaviji, te biva pozvan kao jedini film iz bivše Jugoslavije
na Barcelonski bijenale. Reditelj filmova “Mrtav ladan”, “Potera za srećkom”, “Zduhač znači avantura”...
Tanja Krcmarik
Rođena je 17.01.1986. u Sapcu.Osnovnu skolu i gimnaziju zavrsila u Sapcu.Diplomirala glumu na klasi profesora Sve-
tozara Rapajica. Od 2008. zaposlena u Narodnom pozoristu u Leskovcu gde se ostvarila u mnogobrojnim ulogama u
večernjim i dečijim predstavama.
ŽIRI FESTIVALA
9
SPECIJALNI GOSTI
Ivan Bekjarev
Prvu ulogu na filmu odigrao je 1967. godine, u filmu „Bokseri idu u raj“, gde je glavnu ulogu
tumačio Mija Aleksić.
Slavu je stekao ulogom Vujkovića u TV seriji „Banjica“ (1984) i Stevice Kurčubića u TV seriji „Bolji
život“ (1987, 1990).
Dugi niz godina Bekjarev se bavi pedagoškim radom, kao redovni profesor glume na Akademi-
ji umetnosti BK gde je 2001. biran u zvanje vanrednog i 2006. u zvanje redovnog profesora.
Njegovi studenti bili su Milan Kalinić, Iva Štrljić, Aleksandra Balmazović, Danijel Nikolić.
Bojan Dimitrijević
Diplomirao glumu na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu u klasi profesora Milenka Maričića i profesora
Branislava Mićunovića.
Član JDP od 2015. U Jugoslovenskom dramskom pozorištu igra od predstave Poloneza Oginjskog, 1996. Igrao
je i uloge: Jovan (Beogradskoj trilogiji), Eščerni, Kasti-Pjani (Lulu), Jeremija, Momus (Zamak), Robi (Shopping
& Fucking); Trofimov (Višnjik), Eščerni, Kasti-Pjani (Lulu).
Igra u drugim beogradskim pozorištima kao gost.
10
1. novembar 2017.
DA, TO SU BILI DANI!
Boris Pingović i Nebojša Dugalić
Ritam i vokali: Nina Ćosić
Bas gitara: Voja Savić (Peca Đokić)
Kamerna sala Leskovačkog kulturnog centra
11