EKOOS studeni 2017. (2. izdanje)

POSJET OSJEČKIM
SUDOVIMA U
LISTOPADU 2017.

Učenici Ekonomske i u-
pravne škole Osijek dana
su 25. listopada 2017.,
povodom Dana otvorenih
Svezak 1., Izdanje 2. vrata, posjetili Trgovački,
studeni 2017. Prekršajni, Upravni,

Općinski i Županijski sud
u Osijeku. Učenike je vo-
dio nastavnik Vilson
Ekonomska i upravna škola Osijek Nićin, a tamo su se na za-
nimljiv i praktičan način
EKOOS upoznali s radom i funkci-
oniranjem sudstva u Re-
publici Hrvatskoj. Posjet
sudovima bio je dobar na-
čin da naši učenici vide
praktičnu primjenu znanja
i vještina stečenih u nasta-
vi budući da su zaposleni-
ci na sudovima bili bivši
učenici Ekonomske i u-
pravne škole Osijek.

Usavršavanje nastavnika: FINANCIJSKI
PADOBRAN

Nastavnice Ekonom- Aktivnost je organi-
ske i upravne škole zirala nastavnica
Osijek sudjelovale Marina Bošnjak u
su na edukaciji o fi- prostorijama Eko-
nancijskoj pismenos- nomske i upravne
ti pod pokrovitelj- škole Osijek.
stvom Erste banke
21.10.2017. godine.

U ovom broju: Posebne zanimljivosti:

Intervju mjeseca studenoga 2  Recenzija — Mob Psycho 100……...19
Ekonomska i upravna škola Osijek u „srcu“ grada ... 6  Kultura………………………………...20
Zašto kasnimo?
Posjet bolničkom groblju Osijek 7  Sport…………………………………...21

Posjet sajmu knjiga — INTERLIBER 2017. 8  Vukovar……………………………….22
Dinosauri su izumrli jer nisu čitali...  Ekonomske vijesti…………………...22
Literarni kutak naših učenika
9  Jeste li znali?/ Malo mudrosti……..25
10

12

Intervju mjeseca studenoga

Poštovana gospođo pedagogi- ugroženim učenicima itd. Po- moj posao podložan različitim
njo, zahvaljujemo Vam se što sao mi se s vremenom jako pro- promjenama. Najčešće prvo
ste izdvojili svoje dragocjeno širio u dodatne i nepregledne pogledam sve moje e-pošte ili
vrijeme i primili nas unatoč Va- poslove. napravim neko izvješće. Zatim
šim mnogobrojnim poslovima sastavim popis koga sve moram
koje trebate danas obaviti. ...bili smo najveća škola zvati tijekom radnoga dana,
Mnoge Vaše kolege trenutno u Županiji... usmeno ili telefonski. Mogu reći
moraju pričekati da se intervju da mi je dan vrlo dinamičan i
završi kako bi razgovarali s Va- Školu povezujemo s vanjskim jako to volim. Često ljudi moj
ma i ovim putem se kolega i ja dionicima, drugim srednjim posao zamišljaju da se samo
ispričavamo što su morali školama i različitim organizaci- sjedi u uredu. Naravno, ima
pričekati. jama. Pohvaljujem što smo se dana kada sam po cijeli dan za
N: Prošli mjesec naša škola je jako „ekipirali“ i omogućili radnim stolom. Naglasila bih
počela s izdavanjem elektron- proširenje stručne službe. Do- da komuniciram sa svima u
skih školskih novina. Kako ko- datkom psihologinje na puno školi: roditeljima, učenicima,
mentirate školske novine i nji- radno vrijeme i rehabilitatori- nastavnicima, dionicima škole
hov sadržaj? ce, svakako se mogu više posve- itd. Potreban je visok stupanj
P: Oduševljena sam tom inici- titi svojem poslu. Uložili smo organiziranosti. Moj posao
jativom. Prije dvadesetak godi- više rada u stručno usavršava- zahtijeva brzu reakciju jer ra-
na bilo je pokušaja uspostavlja- nje nastavnika, obilaženje nas- dim sa živim ljudima.
nja novina u papirnatom obli- tavnih sati i pronalazimo naj- N: Svakodnevno ste u dodiru s
ku, ali dugo godina nije bilo bolje načine da nastavnici uče- učenicima? Što mislite koji su
zapravo ništa. Mislim da je to nicima prenesu nastavne sadr- problemi današnje mladeži?
izraz vas učenika i u novinama žaje. Jedno vrijeme bili smo P: Iz perspektive pedagoginje
ima tekstova koji održavaju va- najveća škola u Županiji. Imali mislim da je najveći problem u
še želje, interese i potrebe. Na- smo teških trenutaka, pogotovo tome što danas mnogi učenici
dam se da će se školske novine na početku rada nakon Domo- ne vide smisao učenja nastav-
dodatno razvijati jer postoji vinskog rata. Rat i različiti obi- nog sadržaja. Suočeni smo s
mjesta za nadogradnju kako bi teljski slučajevi, ostavili su jake novim generacijama učenika,
se predstavio što bolji i kvalitet- psihičke probleme kod djece i često se takvi učenici nazivaju
niji rad. Mislim da je ovo jako tada smo dobili psihologinju na „digitalni urođenici“. Učenici
dobar početak. Pohvaljujem pola radnog vremena. Redovno se teško privikavaju na klasični
svakoga tko ima interesa za rad „osluškujemo“ koje su naše način rada koji je za njih težak.
u školskim novinama, unatoč poteškoće i pokušavamo to rije- U razdoblju puberteta i pod
školskim obvezama. šiti u najkraćem vremenu, u- utjecajem hormona, učenici do-
N: Možete li nam približiti Vaš ključivanjem u različite projek- laze u sukobe i svađe s kolega-
rad i koji su Vaši poslovi? te. Naši nastavnici nisu imali ma, prijateljima, djevojkom ili
P: Osnovni posao pedagoga niti jednom predmet koji bi ih dečkom i roditeljima. Nažalost,
jest unaprjeđivanje odgojno- naučio kako raditi s učenicima živimo u području koje je soci-
obrazovnog rada i nastave u koji imaju poteškoće. Sami smo jalno-ekonomski vrlo teško. Ne-
školi. Pedagog bi trebao raditi se organizirali, obrazovali i što manje od pedeset posto uče-
na osuvremenjivanju rada nas- odredili cilj kako bi škola dobi- nika naše škole živi samo s jed-
tavnika s učenicima. Međutim, la rehabilitatoricu. nim roditeljem. Škola bi se sva-
dugi niz godina pedagog je bio N: Kako izgleda Vaš uobičaje- kodnevno trebala prilagoditi
jedini stručni suradnik u školi i ni radni dan? željama i potrebama učenika
morao je raditi s različitim pro- P: Svakodnevno dolazim u jer danas učenici teže prihvaća-
blemima s kojima se učenici školu kako bih radila posao koji ju klasični oblik nastave.
susreću. Pedagog radi s učeni- unaprijed isplaniram, iako je
cima s teškoćama koji imaju
različite probleme, socijalno

Stranica 2 EKOOS

Svake godine imamo sve nižu
prosječnu ocjenu učenika. Na-
ravno da učenici nisu manje
pametniji, već više ne vide smi-
sao učenja u školi. Imamo veliki
broj izostanaka učenika u svim
razredima. Svaki učenik u pros-
jeku izostaje oko tri i pol tjedna
nastavnih dana. Djeca više ne
izostaju po jedan sat, nego izos-
taju po cijele dane i dosta se
toga pravda. Broj neopravda-
nih sati smanjuje se, ali broj
izostanaka se povećava. Pri
rješavanju tog pitanja, škola
treba surađivati s roditeljima.
Za pravilno funkcioniranje ško-
le potrebni su učenici, nastavni-
ci i roditelji. Ako nemamo sva
ta tri bitna elementa, ne može-
mo dobro i kvalitetno funkcio-
nirati. Roditelje stalno poziva-
mo na suradnju i mogu pohvali-
ti da se oni redovno odazivaju.

N: Što mislite o sustavu e- kontrolira. Ocjene predstavlja- koliko ih dođe u jednom rad-
dnevnik? ju učenikov odnos prema radu, nom danu?
P: E-dnevnik dobar je projekt ali treba pustiti djecu da se sa- P: Na početku školske godine
jer je činjenica da se nastavnici mi pobrinu za ocjene. Ako uče- vrlo malo učenika dolazi. Glav-
mogu usmjeriti samo na svoj nik ne napiše jednu zadaću, to ni razlog je što su svi odmorni i
predmet. ne znači da je to „smak svije- bez problema koji nastaju u
ta“. Objektivno gledajući, e- školi. Kako školska godine od-
Ocjene predstavljaju dnevnik je dobar, pomaže nas- miče, tako i djeca sve češće do-
učenikov odnos prema tavnicima u njihovom poslu ra- laze. Prosječno ih dođe dvoje u
zrednika, ali mislim da kod uče- danu, dok ima dana kada taj
radu nika izaziva preveliku zabrinu- broj doseže i do pet i više uče-
tost. Kada sam ja bila maturan- nika.
Statistika i svi ti podatci se jed- tica, znalo se i meni dogoditi da N: Dolaze li učenici zbog prob-
nostavnije obrađuju i time se ostanem na kavi i svi smo pone- lema u školi ili izvan nje?
uštedi mnogo vremena. Rodite- kad u životu dobili negativnu P: Svi problemi su međusobno
lji imaju povratnu informaciju i ocjenu. Tko je ikada spreman povezani. Djeca znaju doći jer
ne trebaju često izdvajati svoje svih sedam školskih predmeta su dobila negativnu ocjenu, ali
dragocjeno vrijeme kako bi mo- znati za odličnu ocjenu i zašto često se otkrije da je glavni ra-
rali dolaziti na informacije. bi učenici trebali sve perfektno zlog privatne naravi, koji dođe
Međutim, postavila bih se u po- znati? Nekome ide računovod- do izražaja upravo na nekom
ziciju roditelja. Ne sviđa mi se stvo, drugome idu strani jezici, nastavnom satu. Tu su naravno
što roditelj u svakome trenutku netko je umjetnik... Naša je ša- problemi s komunikacijom, lju-
zna kako učenik „diše“ jer ro- rolikost u tome što svatko bude bavni problemi te ogovaranje
ditelji odmah mogu vidjeti sva- uspješan u različitim područji- koje je mnogo uznapredovalo.
ku učenikovu ocjenu, svaki uče- ma. Sve su to problemi koji proizla-
nikov „odlazak na kavu“. Ne N: Koliko Vam često učenici ze iz pojedinca koji nije s neči-
bih voljela da me netko tako dolaze iznositi svoje probleme i me zadovoljan.

SVEZAK 1, IZDANJE 2 Stranica 3

Nikako ne smijemo zaboraviti P: Volim čitati, a ujedno i um-
ni učenike s problemima pri jetnost, tako da mi se u rukama
učenju, kojih imamo dosta u često nađe knjiga s temom nači-
školi. na stvaranja umjetničkih rado-
N: Smatrate li da su svi oblici va pojedinih umjetnika.
nasilja u padu ili je upravo su-
protno? Budite borci...
P: U padu je fizička agresija,
odnosno moderniziralo se i na- Povijest mi je također vrlo priv- Izdanje: studeni 2017.
silje. Prije nekoliko godina vrlo lačna i interesantna. No, priz-
često su se tukli i mladići i dje- najem, da bih se fizički trebala
vojke. Već jako dugo nije bilo malo više aktivirati. Volim se
takvih okršaja, što je za svaku družiti s prijateljima, od kojih
pohvalu. Svakako moram nag- su neki još iz srednje škole. Ta-
lasiti kako nikada nismo imali kođer, puno vremena posveću-
fizički napad učenika na nasta- jem obitelji za koju mislim da je
vnika. No digitalno se i psihi- pravi blagoslov.
čko nasilje povećalo. N: Kao i uvijek, obično se kaže
N: Postoji li način da Vam se poruka za kraj. Mi bismo rekli:
učenici anonimno obrate? što Vas nismo pitali, a Vi biste
P: U pravilu ne. Svaki učenik htjeli reći?
može otvoreno doći s imenom i P: Želim poručiti svim svojim
prezimenom. Ono što učenici učenicima da budu svoji. Svi su
kažu, nitko neće saznati. Neke učenici u ovoj školi jako vrijed-
stvari nakon tih razgovora ne ni i svaki učenik ima dara za
govore se nastavnicima pa čak nešto. Budite borci. Buntovniš-
ni razrednicima. Ukoliko je ne- tvo je dobro jer buntovnik pok-
što izvan moje moći, pošaljem reće svijet, ali treba imati mje-
tog učenika kod psihologinje, ru u svemu. Učenici bi trebali
školske liječnice ili zovem rodi- bez zadrške reći što treba pro-
telje, kako bismo otklonili taj mijeniti, kako bi naša škola bila
problem. Uistinu, nikada nije još bolja.
rečeno nešto što učenik nije
htio. Bilo je vrlo teških situaci- Novinari: učenici Bruno Ćosić, 4. h i Gabrijel Knežević, 4. f
ja, ali nužno je da učenici dođu, Blaženka Budimčić, prof
kažu što ih muči i „olakšaju“
dušu. Do sada za anonimnost
nije bilo potrebe.
N: Prethodno pitanje već je
nagovijestilo sljedeće: postoji li
mogućnost postavljanja sandu-
čića povjerenja?
P: Jedno je vrijeme sandučić
povjerenja bio u našoj školi.
No, ukoliko postoji želja za nji-
me, nema nikakvih problema da
se postavi na ulazu u školu ili
na neko drugo mjesto.
N: Čime se bavite u slobodno
vrijeme i imate li nekakav ho-
bi?

Stranica 4 EKOOS

Jutarnji sastanak naših stručnih suradnica: pedagoginja Maja Akšamović-Andrić
i rehabilitatorica Jelena Soudil-Prokopec

SVEZAK 1, IZDANJE 2 Stranica 5

Ekonomska i upravna škola Osijek u „srcu“
grada Osijeka

Oduvijek volim povijest. Povi- Do 1722. godine Tvrđava je cara i hrvatsko-ugarskog kralja.
jest je učiteljica života… Za uglavnom bila dovršena. U 19. Između dva svjetska rata poznat
ovaj mjesečni broj EKOOS-a, stoljeću bilježi se izgradnja ma- je po imenima Trg Sv. Trojstva
odlučio sam istražiti povijest njeg broja zgrada unutar Tvrđa- i Karađorđev trg. Nakon 2.
stare Tvrđe budući da se moja ve. Zbog potrebe vojske, sve su svjetskog rata bio je Partizanski
škola nalazi u samom centru građevine građene od pečene trg, da bi 1992. dobio današnji
stare gradske jezgre. opeke i kamena. U 18. i 19. sto- naziv.
Tvrđa ljeću stanovnici Tvrđe bili su
Osječka Tvrđa izgrađena je po- domaći ljudi i razni doseljenici Muzej Slavonije
lovicom 18. stoljeća, nastala je iz Štajerske, Kranjske, Bavar- Muzej Slavonije jedan je od
transformacijom zatečenog sta- ske, Moravske, Italije, Francu- najstarijih, a po veličini fundusa
rijeg povijesnog grada koji je ske, Ugarske i Bugarske. Strani i najznačajnija muzejska usta-
stajao na ključnom strateškom doseljenici učili su hrvatski je- nova u Hrvatskoj. Osnovan je
prilazu rijeke Drave. Prvi je no- zik, ali ipak su službeni jezici 1877. godine kao Muzej slobo-
vi grad Tvrđa nastao u velikom bili latinski i njemački. dnog i kraljevstva grada Osije-
strateškom sustavu barokno Trg Sv. Trojstva ka, donacijom bogate zbirke
utvrđenih gradova na granici Trg Sv. Trojstva jedan je od novca, oružja i medalja osje-
prema Osmanskom carstvu ko- najstarijih osječkih trgova. Nas- čkog veletrgovca i skupljača
jeg je 1712. godine koncipirao i tao je početkom 18. stoljeća s starina Franje Sedlakovića.
izgradio princ Eugen Savojski. izgradnjom vojne tvrđave. Naj-
Nakon oslobađanja grada od stariji naziv trga bio je V inski
osmanske vlasti 1687. godine, trg zato što se vino dopremalo
austrijske vojne vlasti pristupile iz Baranje svake subote i srije-
su planskoj izgradnji nove de te se na trgu prodavalo voj-
Tvrđave. Gradnja nove Tvrđave nicima i gostioničarima. 1729.
započela je 01.8.1712. godine godine udovica generala Petra-
pod nadzorom zapovjednika ša, zapovjednika osječke Tvrđa-
generala Johanna Stephana, ba- ve, podigla je kip Sv. Trojstva
runa von Beckersa, a u projekti- koja je trebala čuvati grad od
ranju se tijekom gradnje pri- kuge. Do kraja 18. stoljeća trg
ključio Maximilian Eugen Gos- se nazivao Paradnim, Glavnim,
seau d'Henef. Podignuta je po a 1898. godine naziva se Trg
uzoru na nizozemske vojne for- Franje Josipa u čast pedesete
tifikacije. obljetnice vladavine austrijskog

Izvor: http://www.aoot.hr/povijest

Novinar: učenik Alen Debeljak, 1. b EKOOS

Stranica 6

studenog 2017 Raspored događanja

pon. uto. sri. čet. pet. sub. ned.  1.11.2017. Dan svih svetih
 9.11.2017. INTERLIBER, polazak
1 2345
u 6:30 sati (Autobusni kolodvor
6 7 8 9 10 11 12 Osijek)
 14.11.-16.11.2017. Globalni tjedan
13 14 15 16 17 18 19 poduzetništva, Ekonomski fakultet
Osijek
20 21 22 23 24 25 26  15.11.-17.11.2017. ŽIVA KNJIŽ-
NICA ZA SREDNJOŠKOLCE
(između 13:00 i 16:30 u prostoru
CISOK-a.)
 17.11.2017. Sjećanje na žrtve Vuko-
vara — paljenje svijeća, ispred ško-
le u 17:40 sati

27 28 29 30

Zašto kasnimo?

Danas, u vremenu velikih soci- svugdje cijenjena i uči se od 5. ne zaboravite ponijeti os-
jalnih problema, korupcije i si- „malih nogu“. Ona će nas učini- mijeh na licu!
romaštva, ljudi često zaborave ti jednoga dana odgovornim i
na vrijeme i točnost. Misle da je savjesnim osobama. Škola je Izvor: http://clipartbarn.com/wake-up-clipart_21762/
krenuti od kuće „pet do dvana- pravo mjesto za vježbanje
est“ dovoljno da se stigne tamo točnosti! Dobro isplanirajte vri- Novinar: učenik David Forjan,
gdje su se uputili. U našim je jeme kako biste sve stigli. Evo 3. c
krajevima to uobičajena situaci- nekoliko savjeta kako stići na
ja te se često čuje: „Nije bilo vrijeme:
autobusa.“ ili „Tramvaj nije 1. probudite se ranije kako
došao na vrijeme.“ U mojoj
školi ne „prolazi“ ispričavanje biste stigli obaviti jutar-
zbog kašnjenja i predugog spa- nju higijenu i obilno do-
vanja. Osobe koje imaju prob- ručkovati,
lem s kašnjenjem za početak 2. unesite svoju dozu kofei-
trebaju napraviti svoj tjedni pla- na za buđenje,
ner što će raditi, kada će krenuti 3. krenite barem pola sata
na svoj radni zadatak i trebaju prije dolaska na željeno
se zapitati koliko im vremena mjesto zbog jutarnjih gu-
uistinu treba kako bi negdje sti- žvi,
gli na vrijeme. No ipak, treba- 4. pripremite odjeću dan
mo sami postati svjesni činjeni- ranije kako ne biste gubili
ce kako je točnost vrlina koja je jutarnje vrijeme na to i

SVEZAK 1, IZDANJE 2 Stranica 7

Posjet bolničkom groblju Osijek

Vjerujem da se nikada niste Za razliku od muslimanskog i Čak i oni rijetki spomenici na
zapitali gdje se u našem gradu židovskog groblja, koja su ure- bolničkom groblju, ispucani su,
pokapaju zatvorenici, bolnički đena, na kojima su posađeni izlomljeni i leže na samome tlu.
pacijenti, djeca ili gradski siro- visoki zeleni čempresi, izgrađe- Većina grobova jedva ima že-
ne stazice te redovi grobova, ljezni križ…
masi? groblja na kojima postoji mrt- Sve te tužne činjenice mogle bi
Zajedno s nastavnicima Vilso- vačnica i malena kapelica, na se promijeniti ako se uključimo
nom Nićinom i Hrvojem Biuk- kojima ima uistinu puno cvijeća u njihovo rješavanje kao zajed-
lićem učenici su naše škole, na i svijeća, tužno je vidjeti ono nica. Vjerujem da svi ljudi, bez
Dušni dan 2. studenoga 2017. najmanje dojmljivo groblje na obzira na svoje podrijetlo, boju
godine, odlučili posjetiti osje- Bikari. kože ili nacionalnost, zaslužuju
čko gradsko bolničko groblje te dostojno mjesto gdje će počiva-
zapaliti svijeću pokojnicima na ti u miru i ostati nekomu u
koje polagano pada zaborav. sjećanju, a ne biti potpuno za-
boravljeni...
Svi ljudi zaslužuju počivati u
miru...

Većina stanovnika našega grada Groblje na kojem je središnji
ni ne zna gdje se to groblje na- križ sastavljen od dviju potpuno
lazi, ali ipak iza posljednjih trulih i ispucanih dasaka, a iza
zgrada gradske četvrti Jug 2, njega se nalazi otpad koji nitko
nalaze se čak tri groblja koja se ne odvozi niti vodi brigu o nje-
međusobno dodiruju. To su mu- mu.
slimansko i židovsko groblje te Svatko od nas, kada spomene-
bolničko, sirotinjsko, dječje i mo riječ groblje, misli na mjes-
zatvorsko groblje koje se znat- to gdje počivaju naši najmiliji
no razlikuje od ostala dva. koji nažalost više nisu s nama,
svi pomislimo na mjesto koje je
obasjano svijećama i cvijećem Učinimo nešto zajedno jer za
njima u spomen, ali na ovome dobra djela ne treba puno, već
groblju to nije ni približno tako. ponajviše dobra i istinska vo-

lja!

Novinarka: učenica Anita Mesinger, 3. b

studeni 2017.

Stranica 8 EKOOS

Posjet sajmu knjiga — INTERLIBER

Učenici naše škole, u pratnji nja Interlibera – HIGH FIVE nici su s nastavnicama sretno
nastavnica Jadranke Varvodić, za učenike osnovnih i srednjih stigli u Osijek. Već razmišljamo
Marijane Biljan, Maje Kurtović škola, zatim aukcije starih i rije- kako bismo i iduće godine mogli
i Marine Šutalo, posjetili su In- tkih knjiga i KNJIGODAR – zauzeti mjesto u školskom auto-
terliber – međunarodni sajam akcija darivanja knjiga jednoj busu koji vozi na Interliber! Or-
knjiga i učila. Oko 120 učeni- školskoj knjižnici. Osim toga, ganizatori ovogodišnjeg Interli-
ka naše škole krenulo je iz Osi- učenici su na sajmu mogli vi- bera procijenili su da je sajam
jeka ujutro 9. studenoga 2017. djeti i tehnološke inovacije i posjetilo oko 130.000 ljudi, što
godine na 40. jubilarni INTER- posjetiti Znanstveni kvart – in- predstavlja porast posjetitelja za
LIBER u Zagrebu, najveću teraktivni program populariza- oko 10 % više posjetitelja nego
knjižnu manifestaciju u Hrvat- cije znanosti. prošle godine. To je zaista ohra-
skoj. S rukama punih knjiga, u ranim brujuća brojka budući da je is-
Na Interliberu mogli smo upoz- poslijepodnevnim satima, upu- traživanje pokazalo da 47 % hr-
nati i mnogovrsno izdavaštvo: tili smo se prema središtu Za- vatskih građana godišnje ne
sve književne žanrove, popular- greba gdje smo proveli ugodno pročita ni jednu knjigu, a 62 %
nu i najnoviju beletristiku, sli- vrijeme uz šetnji i razgledava- uopće ne kupuje knjige. Odaziv i
kovnice, stručnu literaturu, geo- nju ljepota našega glavnog gra- zadovoljstvo učenika uspješno
grafske karte, enciklopedije i sl. da. Iako su se na nekoliko sati popravlja navedene brojke i u-
Na sajmu je bilo više od 300 razdvojili i nestali u vrevi glav- pravo zbog njih redovni posjet
izlagača i bilo je nemoguće vi- noga grada Zagreba, učenici su Interliberu postala je tradicija
djeti sve što sajam nudi (tužni se u dogovoreno vrijeme okupi- naše škole. Svi ljubitelji lijepe
izraz lica). Osim beskrajnih ni- li u Palmotićevoj ulici (Bravo književnosti rekli bi da je posjet
zova polica i štandova s knjiga- za točnost!). Pomalo umorni, sajmu bio uspješan jer broj knji-
ma po pristupačnim cijenama, ali bogatiji za nove knjige, uče- ga koje su „doputovale“ u Osi-
na sajmu su se odvijali kreativ- jek daleko je nadmašio broj uče-
ni i edukativni programi, poput nika. Sigurno ćemo sajam pos-
radionice stripa, crtanja, zabav- jetiti i sljedeće godine jer ovo je
nog čitanje lektire i sl. Posebne jedan od rijetkih sajmova za sve
zanimljivosti bile su kviz zna- generacije i ljubitelje knjiga.

Novinari: učenici Ana Holeš, 3. a i Gabrijel Knežević, 4. f Stranica 9

SVEZAK 1, IZDANJE 2

Dinosauri su izumrli jer nisu čitali...

Novo „carevo ruho“ školske knjižnice!

Izvor: http://clipartandscrap.com/dinosaur-clip-art_13766/

Školska čitaonica najdraže mi je mjesto u školi. Iako dolazim samo jednom tjedno, za
vrijeme slobodnog sata, spoznala sam brojne pogodnosti koje nudi naša knjižnica. Uz knjige ko-
je su lektirna djela, mogu pronaći pregršt zanimljivih knjiga raznolikog sadržaja. Od trivijalne
književnosti do knjiga koje se koriste i na fakultetima. Knjige su uglavnom dobro očuvane. Sviđa
mi se što od ove školske godine ima knjiga za koje je red u Gradskoj knjižnici Osijek preduga-
čak. Sviđa mi se i ugodna atmosfera i osjećaj dobrodošlice.

Viktoria Drinovac, 4. b

Naša knjižnica vrlo je raznolika jer sadrži puno knjiga koje nisu na popisu lektira. Ve-
ćina učenika nije svjesna toga, ali u našoj knjižnici postoji mnoštvo zanimljivih knjiga i svjetskih
bestselera. Oduševljena sam zalaganjem i nabavom novih naslova. Primijetila sam da većina
učenika mog razreda nije učlanjena u školsku knjižnicu, ali čitaju knjige izvan programa škole.
Osobno se trudim pronaći što više vremena za čitanje. Žao mi je jedino što, kao maturantica,
odlazim iz ove škole i neću uspjeti pročitati sve knjige koje me zanimaju, a primijetila sam ih u
našoj knjižnici. Otkada je postavljen izložbeni pano s primjercima zanimljivih knjiga, zamijetila
sam veću zainteresiranost učenika.

Kažu da knjige izumiru, ali mene miris starih knjiga još više potiče na čitanje. Tada raz-
mišljam: „Kroz što je sve prošla ta knjiga, koliko učenika ju je pročitalo i kako je ona utjecala
na njih?“

Dajana Smiljanić, 4. b

Stranica 10 EKOOS

Knjige su oduvijek bile moj bijeg od svakodnevnog života. Kako sam starija, knjige mi sve
više služe za učenje, ali ne samo vezano uz školu, nego i uz svakodnevni život. Naša školska knjižni-
ca pruža mi osobni i edukacijski rast, ali i uvijek zanimljive teme za razgovor. Umjesto da provodi-
mo toliko vremena na mobitelima i društvenim mrežama, preporučila bih svima da se vrate u proš-
lost svojim najdražim piscima i djelima. Ja se uvijek vraćam Dostojevskom jer piše psihološke roma-
ne koji me potiču na razmišljanje čak i mjesecima nakon pročitanog djela...

Dijana Jurčević, 4. a

Naša knjižnica Ekonomske i upravne škole sastoji se od knjiga, čitaonice, knjižničarke i sa-
vršenog mira. Svaki mjesec posuđujem lektiru u toj knjižnici i brinem hoću li ostati bez knjige i je li
se opskrbila novim „papirnatim ljubimcima“. Odlična stvar je što mogu posuditi dvije ili tri knjige
jednim „mahom“. Idealna prilika za one koji vole svijet prikazan u papirnatom obliku, poput mene.

Ukoliko se u rasporedu ukaže slobodan sat, vani udara hladna studen, a praznih sam džepo-
va, čitaonica postaje spas u rijeci nevolja. A ako mi se dodatno posreći i knjižničarka tada radi, mo-
gu razmijeniti par riječi s njom. Žali se na manjak učenika u „svojim odajama“ i tjera nas na čita-
nje pa se trudim dolaziti što češće.

Gloria Ninković, 4. e
Najdraže mi je mjesto u školi školska knjižnica. Ne samo da je tiha, nego je i puna divnih
djela. Budući da volim čitati, u knjižnicu dolazim često. Osim lektire, volim pročitati i dobru knjigu
po svom izboru. Ovdje utonem u čudesan svijet bajki, romana i novela, a ako radim neki seminar ili
prezentaciju, volim se koristiti enciklopedijama i drugim velikim poučnim knjigama.

Lea Đambo, 3. b

Često dolazim u knjižnicu. Nekada dođem po knjigu, a nekada u posjet mojoj bivšoj razred-
nici. Volim provoditi vrijeme u knjižnici, tu se ugodno osjećam. Kada dođem u knjižnicu po knjigu,
obično to bude lektira jer pored svih ostalih obaveza nemam vremena čitati knjige koje uistinu že-
lim. U čitaonici boravim ponekad, dok čekam vlak ili imam slobodan sat. I tamo mi je ugodno.

Valentina Rašić, 3.c

SVEZAK 1, IZDANJE 2 Stra

Literarni kutak naših učenika

Izvor: http://www.baaz.nl/content/tips-om-beter-te-leren-schrijven

Jesen šušti i šapuće…

Kad prvi list padne i zubato sunce svane, jesen je! Jesenji dani tako su tmurni, a opet
divni i posebni… Lišće pada i šušti, malo i veliko, crveno i žuto. Zar nije predivno? Ta jesen
puna je iznenađenja, svakim danom sve ljepša i ljepša…

Pogledaj! Na proplanku se djeca igraju, sretna su. Igraju se šarenim lišćem i šarenilom
boja. U jesen, skriveno kestenje leži u šarenom lišću, a dunja, još orošena, na ormaru stare ba-
ke stoji. Kad osjetiš taj miris, znaš da je stigla jesen. Vjeverica lješnjake u svoj dom nosi, pri-
prema se za bijelu zimu, kukuruzi zriju, a u mojem selu berba kreće. Izlazim iz kuće i trčim k
roditeljima. Dolazimo u polje, dok odrasli sijeku stabljike kukuruza. Sve je tako žuto i divno,
konji s kočijama dolaze po već nabran klip kukuruza i perušine od kojih baka pravi lutke. Maj-
ka donosi okrjepu. Mrak već polako pada.

Vani je zahladilo, a baka nas na ulaznim vratima dočekuje. Cijeli šor miriše na bakinu
pitu od dunja. Noć je hladna. Vatra tinja, a ja očarana sjedim i jedem bakinu pitu. Kasno je,
treba poći na počinak, gledam u dunju na ormaru dok me stara baka pokriva. Tonem u san i
razmišljam, kako li je jesen lijepa…

Lea Štrbac, 1. b

Izvor: http://blog.espares.co.uk/espares/2016/09/tackling-pesky-autumn-leaves.html

Stranica 12 EKOOS

Jesenska priča

Jesen polako sustiže zimu, spora puzajuća smrt, od toplog ljeta do hladne usnule zi-
me. Priroda nas pokušava zavarati toplim bojama, ali duboko u sebi svi to osjećamo, život
oko nas zamire, nastaje tišina…

Tišina se provlači kroz sjene, nezamijećena uz šuštanje lišća i ples vjetra, obojena u
žutu, crvenu i smeđu boju. Dodirom uspavljuje drveće i zavarava cvijeće u nježnu smrt, ma-
meći ih da zaklope svoje latice prije negoli ih zagrli i oboji u nove boje, ostavljajući tako
njihove pognute glave. Ako obratite malo pozornosti, primijetit ćete ju kako sjedi na jednoj
od onih drvenih klupa u pustom parku. Promatra kišu i čini se usamljenom, no na njezinim
usnama uvijek počiva nježan osmijeh ispunjen dobrodošlicom u slučaju da joj se poželite
pridružiti. No, iako ispunjena tišinom, jesen nije tužno doba, ona je ispunjena energijom,
letom ptica, trkom jelena i neopisivom atmosferom: noćnom hladnoćom, mrazom u jutarnjoj
travi, maglom u zraku, suhim, mrtvim lišćem pod našim nogama i oblacima pare koji nasta-
ju pri svakom našem izdahu. Tu je i dalje zaostala toplina, ali i trajni podsjetnik na nadola-
zeću hladnoću. Jesen ima svoj miris, miris mraza, suh oštar miris koji osjetiš u jutro. Tu je
također i miris voća koji trune i miješa se s lišćem. Usprkos putu prema snu, kojim priroda
kroči u ovo doba godine, tu je i dalje prisutan život. Lišće, prije nego padne na tlo, obuće
drveće u haljine najljepših boja.

U jesen se ne čuje pjev ptica, ali se čini kao da je jesen napravila svoju vlastitu sklad-
bu, šum vjetra, šuštanje lišća i pucketanje kestenja na vatri. Ispunila je vrtove bundevama, a
voćnjake jabukama, šljivama i kruškama. Sve za nas, njezine smrtne prolaznike…

Katarina Šuljug, 2. a

Izdanje: studeni 2017. Stranica 13

SVEZAK 1, IZDANJE 2

Nova Gogoljeva Kabanica

Nakon što je Akakije Akakijevič Bašmačkin preuzeo novu kabanicu od krojača Petroviča, nastao
je novi nastavak Gogoljeve priče o Akakiju iz pera učenika trećih razreda.

Kabanica

Akakije Akakijevič Bašmačkin osjećao se kao potpuno novi čovjek. Nakon što je zahvalio
krojaču Petroviču i platio njegove usluge, zakopčao je dugmad svoje nove kabanice i čvrstim se
korakom zaputio kroz snježnu maglu Petrograda.

Nakon svega nekoliko minuta uspio se progurati do svog stana. Zalupivši vratima, ushićeno
je odhodao do svoje spavaonice i stao se promatrati u zrcalu. Nije se mogao prepoznati i ni sam
nije znao što bi mislio. Stajao je tako još neko vrijeme dok nije odlučio prepisati nekoliko nedovr-
šenih spisa. Nikako nije mogao prestati razmišljati o kabanici. Zaputio se u kuhinju da bi popio ša-
licu toplog mlijeka kako bi lakše zaspao. Kada se trgnuo iz dubokog sna, shvatio je da kasni na po-
sao. Trkom je stigao do radnog mjesta. Primijetio je da ga svi promatraju no to je pripisao kašnje-
nju. Dan je proletio i Akakije se vratio kući. Sjeo je u svoju radnu fotelju i stao razmišljati o prote-
klom danu. Prišla mu je kolegica Anastazija s novim spisima, pozdravila ga i popričala o vremenu.
Kolege su razgovarale s njim i pozvale ga da zajedno ručaju. Dobio je i povišicu. Pozorno je pro-
matrao obješenu kabanicu i sve zasluge pridao njoj. Nedostajala mu je stara, istrošena kabanica, ali
mu se sviđalo što je primijećen i što se osjećao kao da postoji i kao da ima svrhu. Ne samo da se
osjećao poput novog čovjeka, on je bio novi čovjek. S vremenom su kolege postali prijatelji, a A-
nastazija nešto više od prijateljice. Godine su prolazile i Akakije je postao bitnim poslovnim čovje-
kom, oženio se i imao četiri mačke. Imao je sve, ali ništa nije bilo usporedivo s njegovom srećono-
snom kabanicom.

Akakije nikada nije mislio da mu odjevni predmet može promijeniti čitav život. Bio je pre-
plavljen osjećajima koje prije nije poznavao. Akakije je, zadovoljan životom, umro u dubokom snu
i bio je pokopan s kabanicom koja mu je dala sasvim nov, lijep i uzbudljiv život.

Iva Maria Marošičević, 3. d

Izvor: http://www.e-novine.com/kultura/kultura-knjige/126016-Akakije-Akakijevi-dolazi-svoje.html

Stranica 14 EKOOS

Zašto (ne)čitati Ionesca i Becketta

Nakon pročitanih djela „Stolice“ i „U očekivanju Godota“, učenici četvrtih f, g i h razrednih
odjela pisali su kritiku na satu Hrvatskoga jezika. Izabrali smo ih nekoliko, nadajući se da će či-

tatelji poželjeti pročitati ta moderna djela...

Eugene Ionesco: Stolice

Ionescova antidrama Stolice, može se protumačiti kao čisti apsurd.
Radnja (koje nema) odvija se na pustom i udaljenom otoku. Glavni i ujedno jednini stvarni
likovi su Stari i Stara te Govornik. Stari i Stara, život na otoku, željeli su završiti tako da ne ostanu
zaboravljeni. Kako im nema tko doći, osuđeni su na zamišljanje gostiju koji će prenijeti sve ono što
su Stari i Stara postigli u životu, ali i kako spasiti čovječanstvo. Stolice u djelu označavaju ispunje-
nost prostora. Bez njih, ta večer za koju su se Stari i Stara dugo pripremali, bila bi kao i svaka dru-
ga, osim što bi završetak bio drugačiji. Zamišljeni likovi u djelu imaju važnu ulogu za čitatelja. Ti-
jekom cijelog djela željno se očekuje barem jedan stvarni lik u ulozi gosta.
Djelo u svakom slučaju potiče na razmišljanje i aktivno zamišljanje prostora, situacije, glav-
nih i sporednih likova, kao i razmatranje značenja apsurda u književnom djelu, ali i u
(svakodnevnom) životu.

Bruno Ćosić, 4. h

Eugene Ionesco: Stolice

Eugene Ionesco francuski je dramatičar koji je svoje mjesto među predstavnicima avangard-
nog teatra zaslužio dramom Ćelava pjevačica, a pozornost javnosti privukao je komadom Stolice.
Drama je napisana 1951. godine, a prvi je put izvedena 1952. Iako radnje zapravo nema, kako i pri-
liči avangardi, svakodnevni život likova možemo upoznati već na prvim stranicama.

Stari i Stara stari su bračni par u srednjim devedesetima koji žive posve sami u kuli na pus-
tom otoku. Počinju žaliti sami sebe i uviđati što su sve mogli postići u životu svojim kvalitetama,
ali nedostatak ambicije ih je i doveo u ovakvo stanje. Kako u životu Stari nije ništa postigao, odlu-
čio je svijetu prenijeti tajnu koja može spasiti cijelo čovječanstvo. Pozvao je sve ljude koje poznaje,
ali i druge osobe do kojih je mogao doći, Govornika da govori u njegovo ime, zbog njegovog nedo-
statka dara za govorom, i tako prenese Starčevu poruku svijetu. Dakako, cijela situacija ne bi bila
ništa neobična da su ti ljudi bili stvarne osobe od krvi i mesa, nego su postojali samo u njihovim
glavama. Kako je događanje izvođeno na pozornici, Stara je punila pozornicu stolicama namijenje-
nih gostima kojih zapravo nije bilo. Pozornica je uskoro postala krcata stolicama, a prisutnost fikti-
vnog cara, koji je bio cijeli smisao njihovog života, dovela ih je do ludila što ih je ponijelo prema
prozoru. Oboje završavaju u moru, a gluhonijemi Govornik, koji se jedini od gostiju činio stvarnim,
ostavlja publiku zbunjenu i radoznalu jer ne uspijeva prenijeti Starčevu poruku.

Drama je zbunjujuća za sve koji ju ne pročitaju pozorno i sami shvate brojne poruke koje se
u njoj kriju. Pisac je zasigurno namjerno napisao takvu zbrku kako bi čitateljima i gledateljima pri-
kazao njihovo unutarnje stanje. Onaj tko djelo želi pomno i pažljivo proučiti, svakako će shvatiti
Ionescove riječi i brojne poruke koje se u njima kriju.

Ivona Martinčević, 4. f

Izdanje: studeni 2017. Stranica 15

SVEZAK 1, IZDANJE 2

Eugene Ionesco: Stolice

Nakon što sam pročitao apsurdnu dramu Stolice autora Eugena Ionescoa, uočio sam da je
pisac zaokupljen samoćom i otuđenošću. Glavne likove odvojio je od života, od drugih ljudi, stvar-
nosti i Boga, što se na prvi pogled čini uzaludnim i beznačajnim. Radnja djela je lagana, banalna i
apsurdna, ali bogata porukama. Djelo pripada avangardi. Smatram da je ovo djelo vrijedno čitanja
jer se može podosta naučiti i svakako bih ga preporučio.

Luka Bilandžić, 4. g

Eugene Ionesco: Stolice

Stolice, djelo Eugenea Ionescoa napisana je sredinom prošloga stoljeća. Avangardni je to
tekst koji pripada drami apsurda. Neuobičajeni likovi starije životne dobi na usamljenom otoku,
potaknuti samoćom i dosadom, postavljaju stolice fiktivnim likovima s kojima uspostavljaju razli-
čite dijaloge tijekom cijelog djela. Treći lik Govornika unosi u djelo dodatnu „gužvu“ među posto-
jeće i nepostojeće likove, što rezultira ishitrenim samoubojstvom postarijeg bračnog para. Kako bi
djelo postalo što apsurdnije, čitatelji i gledatelji suočavaju se s gluhim i nijemim Govornikom.

Djelo preporučam svakoj osobi koja je ljubitelj misterije i neočekivanog završetka jer ono
što nam je Ionesco predstavio u ovoj drami, drugačije je od svega što ste do sada na kazališnim da-
skama gledali i od svih drama koje ste sada pročitali.

Gabrijel Knežević, 4.f

Eugene Ionesco: Stolice

Stolice je dramsko djelo Eugena Ionescoa koje je izašlo 1951. godine.
Radnja se dogodila na pustom otoku, a vrijeme je neodređeno. Napisano je kao dijalog. Sto-
lice, koje donose i slažu Stari i Stara, jako su fiktivne. Glavni likovi su Stari i Stara. Nemaju imena,
a to znači da može biti bilo koja osoba, koja traži svoju ulogu u životu. Stari ima 95 godina, a Stara
ima 94 godine. Zajedno su se bacili kroz prozor jer nisu pronašli smisao života. Treći lik je Govor-
nik. On je stvarni lik drame. Ima brkove i bradicu. Nosi veliki šešir i široku odjeću. On je gluh i
nijem i tako nije mogao prenijeti poruku svijetu koju je dugo godina pisao Stari. Napisao je neke
nerazumljive riječi na ploču. Bio je ljut što ga nitko ne razumije i otišao je s pozornice.
Trebali bismo pročitati knjigu, zato što je vrlo zanimljiva.

Domagoj Rakitić, 4. f

Izvor: http://www.clker.com/clipart-blue-chair-1.html

Stranica 16 EKOOS

Samuel Beckett: U očekivanju Godota

Pisac je u djelu istaknuo prijateljstvo glavnih likova Vladimira i Estragona, iako sam mislio
da će Godot biti glavni lik zbog samog naslova djela. Radnja je donekle bila napeta, u svakom tre-
nutku se mogao predvidjeti dolazak Godota, koji ipak uopće ne dolazi, a u međuvremenu je bilo
smiješno kakve su ideje dolazile Vladimiru i Estragonu „u glavu“ (htjeli su se objesiti, vjerojatno iz
dosade). Kada se u očekivanju pomislilo da je Godot došao, umjesto njega došla su dva sporedna
lika među kojima jedan vrši nasilje nad drugim. Bili su to Lucky i Pozzo. Opet se očekuje dolazak
Godota, na kraju dođe Dječak koji kaže da Godot neće doći i zbog toga mi nije jasan smisao ovog
djela i zašto je napisano!? Što je potaknulo autora da napiše takvo djelo, ostalo mi je zagonetka...

Eddie Markulak, 4. g

Samuel Beckett: U očekivanju Godota

Ako želite nešto novo pročitati, moja preporuka je književno djelo U očekivanju Godota au-
tora Samuela Becketta. Književno djelo privlači raznovrsne čitatelje. U cijelom književnom djelu
ne vidim nikakvu kvalitetnu i zanimljivu radnju, već upoznajemo likove Estragona i Vladimira koji
čekaju Godota. Estragon i Vladimir nisu jedini likovi u književnom djelu. Sam autor nije naveo ra-
zlog zbog čega likovi čekaju Godota. Antidrama podijeljena je u dva čina i kao da je napisana u ob-
liku scenarija koji se može izvesti na svim kazališnim pozornicama. Na pomalo satiričan način, au-
tor je prikazano čekanje Godota ispod stabla. Mislim da bi jednostavnije bilo da su likovi čekali
Godota u nečijem stanu ili u nekoj kavani, kao što normalni ljudi danas rade. Čitatelju bi bilo puno
zanimljivije da ima kvalitetne radnje. Svakako preporučujem ovo književno djelo.

Tin Mandić, 4. g

Izvor: https://hr.wikipedia.org/wiki/U_o%C4%8Dekivanju_Godota Izvor: https://sjedi5.com/u-ocekivanju-godota-samuel-beckett/

Izdanje: studeni 2017. Stranica 17

SVEZAK 1, IZDANJE 2

„Oni“
„Oni“ su ti kao trnje na ruži. Znaju boljeti, ali su dobri protiv neprijatelja. A ti si
lijepa kao ruža. Nikad sama, uvijek s drugim „ljepoticama“ ružama. Zajedno ste,
nema straha. Ali ako te otkinu, ostaješ sama s „njima“. S trnjem i dva lista. Zatvo-
rena u vazi s vodom koju piješ i zrakom koji dišeš.

Antonia Farkaš, 3. c

People who care Because I smile
You smile, Because I smile,
But your eyes cry. No one knows I'm getting bad again.
You laugh, Because I smile,
But there is a cry for help. No one knows how much I've cried.
You want to help everybody, Because I smile,
But there's no one to help you. Everyone thinks I'm happy.
Why? Because I smile,
You think nobody cares, No one cares.
But maybe you just need to find those
Who do care. Laura Novotni, 2.a

Laura Novotni, 2.a EKOOS

Help
You need help,
But you never admit it.
You want help,
But you never say it.
You seek help,
But you never find it.
At the end,
You ask yourself,
'Do people even care?'

Laura Novotni, 2.a

Stranica 18

Recenzija — Mob Psycho 100

Mob Psycho 100 novi je anime va, što je jedna od mana te ani- usklađena s događanjima. Že-
autora poznatog samo po imenu mirane serije. Također, nedos- stoke skladbe na početku sva-
ONE. Mob Psycho 100 prati taje razvoj drugih likova, sve se ke epizode kao i najava scena
priču mladića po imenu Shigeo temelji na Mobu. Autor u ani- koje će se tek dogoditi, šareni-
Kageyama, znanog kao Mob, meu iznosi svoje poglede na lo boja u „openningu“ svake
koji posjeduje psihičke moći, tj. religiju, svijet, život pojedinca, epizode, čine ih zanimljiviji-
moći koje mu daju superljudsku potragu za svojim ja. Kritizira ma i napetijima. Pjesma na
snagu i poboljšavaju njegova religiju s mišlju da su neki ljudi kraju epizode lakša je i nježni-
osjetila. spremni učiniti sve kako bi do- ja, moglo bi se reći da je na-
kazali da je to u što vjeruju je- pravljena kako bi opustila gle-
Sam anime pun je dino ispravno i jedino ono što datelje. Animacija je izvrsno
humorističnih scena postoji i vlada. Također, prika- kreirana, no i dalje je prisutan
zuje posljedice kada osoba poti- ONE-ov ikonični stil iz One
On ih koristi za borbu protiv sne svoje osjećaje i odbija ih Punch Man-a, animacija na
duhova i kriminala, a u isto vri- „pozvati” na površinu. Pored granici stvarnosti, bilo to uniš-
jeme da bi shvatio svoj pravi svega, anime ima još par mana. tavanje zgrade do temelja ili
cilj u životu i bio koristan svije- Jedna od tih mana jest to što je prikazivanje ljudskih osjećaja.
tu. Sam Mob nema vjeru u se- njegov glavni lik odlično pri- Također, ismijava neke poje-
be, odbija skrivati svoje osjeća- kazan, ali njegova je moć jed- dine likove i njihove fizičke
je, a ako ih ne skriva, oni ga nostavno razorna do te mjere da osobine. Sve u svemu, Mob
preuzimaju te njegova moć izla- nije preveliki užitak gledati sce- Psycho 100 odlično je izrađen
zi na vidjelo. On gubi kontrolu ne borbe. Drugo, samo ponaša- i zaslužuje uspjeh koji je pos-
nad njima i uništava sve pred nje Reigena može se vidjeti kao tigao. Ako želite unijeti malo
sobom. Postaje učenik Reigena iskorištavanje Moba jer ga po- zabave u životnu monotoniju,
Aritake, čovjeka koji ga uči ziva svaki puta kada dobije po- pustite da vas serijal uvuče u
kontroli moći, ali ujedno i funk- sao u kojem će moći zaraditi, svoj zanimljivi svijet kroz 12
cioniranju ljudi i njihovih želja. pod izlikom da je to Mobov epizoda.
Svi likovi utječu na njega tjera- „trening“. Razvoj likova, kao
jući ga da duboko promišlja u što sam napomenuo, temelji se Izvor: http://www.crunchyroll.com/mob-psycho-100
svako svoje djelo, prisiljavajući samo na Mobu, ne na drugim
ga na istraživanje ljudske priro- likovima, što uklanja mo-
de, a ujedno su likovi prikaz gućnost da se gledatelji povežu
svih naših težnji i želja. Sam s jednim ili više sporednih liko-
anime pun je humorističnih sce- va. Također, neke su scene
na, ali je također ispunjen i sce- „prenategnute” da se jednostav-
nama punih fenomenalnih borbi no čine apsurdnima. Ali uspr-
koje su u svakom pogledu nere- kos svojim manama, sam anime
alne ili jednostavno urnebesne. nosi bitnu poruku koja prožima
Svaka scena borbe vješto je pri- Moba i sve likove, a to je da su
kazana, napeto drži gledatelja u se spremni mijenjati, da su
neizvjesnosti tko će pobijediti, spremni raditi na sebi kako bi
iako ponekada čak i predvidlji- ostvarili svoje ciljeve, ma koli-
ko zli oni bili. Glazba samog
animea dobro je komponirana i

Napisao/la: P.M.

Izvor: https://release-date.info/tv-series/mob-psycho-100-season-2-release-date-
394903212/

SVEZAK 1, IZDANJE 2 Stranica 19

KULTURA Izvor: http://www.mlu.hr/hr.html, http://mso.hr/?cat=345&lang=hr

Kulturni vremeplov našeg grada

Grad Osijek grad je u kojem djelovanje japanske grafičke Ksenija Turčić — Iconophilia-
možemo naći mnoštvo kultur- škole, generalno nepoznate i samostalna izložba,
nih ustanova koje su veoma ci- potpuno različite od europske rujan 2018.
jenjene i posjećivane. Iz osje- škole. Za vrijeme trajanja Dana
čkih kulturnih ustanova, proiz- grafike održavat će se razne Izložba nam pokazuje tepihe
lazi mnoštvo talentiranih i us- radionice iz kojih svi uzrasti oslikane otiscima ljudskih tijela
pješnih umjetnika. mogu ponešto naučiti. kako bi nas mogli pitati:
Njihove radove možemo pogle- „Ostavljamo li mi tragove živo-
dati u osječkim centrima kultu- ta?“ te „Što ostaje za nama?“
re kao što su Umjetnička akade-
mija Osijek, Muzej likovnih um- Izvor: http://radio.hrt.hr/radio-osijek/clanak/vi-dani- Izvor: http://www.alu.unizg.hr/alu/cms/front_content.php?
jetnosti Osijek, Muzej Slavonije grafike/10616/ idcat=277&lang=1
Osijek, gradske galerije i sl.
Do kraja ove godine i tijekom Likovna baština obitelji Pran- „Grupa 4“ (Dorogy, Kusik,
sljedeće, možemo posjetiti broj- dau i Normann Ivandić, Sušac)
ne ustanove, vidjeti brojne izlo- studeni 2018.
žbe i mnoštvo sačuvanih pred- ožujak – lipanj 2018., Muzej
meta. To bi nam zasigurno obo- likovnih umjetnosti Osijek, Mu- Pojava četiri slikara i kipara na
gatilo znanje i osnažilo uvid u zej Slavonije Osijek, Državni osječkoj likovnoj sceni sredi-
kulturu grada Osijeka. nom sedamdesetih godina, od
Možete posjetiti: arhiv u Osijeku velikog je značenja za likovnu
Panta rhei: Dvije rijeke – četiri povijest grada. Tzv. Grupa 4 u
Izložba će predstaviti likovnu Osijeku nam je 1975. godine
umjetnice baštinu valpovačkih vlastelina prvi put održala izložbu poka-
studeni 2017. – Muzej likovnih Hilleprand von Prandau i Nor- zavši tada osječku likovnu sce-
mann-Ehrenfels, koji su u val- nu u vremenu krize umjetničkih
umjetnosti povačkom dvorcu živjeli još u djela.
XVIII. stoljeću. Tijekom vrlo
Ova izložba dio je projekta uspješnoga djelovanja i življe- Izvor: http://www.tourist-ad-guide.com/muzeji/muzej-likovnih-
Panta rhei, što znači Sve teče, nja na ovom prostoru te su veli- umjetnosti-osijek/
koju je pokrenula udruga iz kaške obitelji ostavile veliki
Graza. Mlade umjetnice preds- trag u kulturi, školstvu, ekono-
tavljaju, zajedno s dvjema mla- miji i svakodnevnom životu
dim umjetničkim stvarateljica- Valpovštine i Miholjštine. Izlo-
ma iz Slavonije, multimedijske žba obuhvaća veliki broj djela
umjetničke izloške koji se bave stranih (uglavnom austrijskih) i
temom vode, posebno rijekama domaćih umjetnika koja su prije
Murom i Dravom te povijes- krasila životni prostor obitelji
nim, kao i suvremenim, vezama Prandau-Normann.
i zajedničkim dodirnim točka-
ma između Štajerske i Slavoni- Izvor: http://mapio.net/pic/p-16489886/
je.
Novinarka: učenica Viktorija Gudelj, 2. b
VIII. dani grafike
siječanj – ožujak 2018. EKOOS
VIII. Dani grafike hrvatskoj
publici predstavit će suvremenu
japansku grafiku dvjema izlož-
bama. Samostalna izložba Ha-
rumija Sonoyame i izložba um-
jetnika iz Tokya, prikazat će

Stranica 20

Izvor: http://nk-osijek.hr/klub/povijest/bijelo-plavi-kroz-povijest/

SPORT

Osijek navija za Osijek — povijest jednog kluba...

Kao strastveni navijač NK Osi- 1. rujna 1962. osnovano je mnoge legende igrača koje su
jeka, ljubitelj nogometa i sporta Sportsko društvo Slavonija ko- izašle iz nogometne škole Osi-
općenito, odlučio sam istražiti je je ujedinilo atletski, boksački jek: Davor Šuker, Nenad Bjeli-
povijest osječkog nogometnog i dizački klub te se time ugasio ca, Ivo Smoje, Robert Špehar,
kluba i upoznati ostale učenike tadašnji Proleter. Pridruživši se Domagoj Vida, Ivica Grnja,
s poviješću kluba. Nogometni društvu, Osijek je preuzeo nje- Bakir Beširević i mnogi drugi.
klub Osijek osnovan je davne govo ime postavši samo NK NK Osijek danas je prepoznat-
1947. godine kao Fiskulturno Slavonija. Navedeno društvo ljiv po svojoj bijelo-plavoj boji,
društvo Proleter. Svoju prvu djelovalo je nekoliko godina, da himni kluba Grad na Dravi,
utakmicu odigrao je 16. ožujka bi se u proljeće 1967. godine svojim navijačima, uspjesima,
1947. godine protiv Mladosti te raspalo. legendama i sl. Neke od najve-
istu utakmicu dobiva s rezulta- ćih pobjeda kluba, pobjede su
tom 5:0. Osijek je kroz svoju Izvor: http://nk-osijek.hr/klub/identitet/stadion-gradski-vrt/ protiv PSV-a (kod kuće i u gos-
povijest igrao u okružnim liga- tima od 1:0 i 0:1), protiv Luzer-
ma, Hrvatsko-slovenskoj ligi, Nakon raspada Sportskog druš- na od 2:0, a navedene pobjede
Drugoj saveznoj ligi, Prvoj sa- tva Slavonija, NK Slavonija po- bile su u ljeto 2017. godine te
veznoj ligi i dr. Nažalost, nisu staje NK Osijek koji djeluje sve su bitne jer se klub nakon 2012.
svi dani za NK Osijek bili do danas. NK Osijek dotadašnje vratio na scenu u Europi, točni-
„bajni“. Godine 1953. prvi je službene klupske boje, umjesto je, mali je korak dijelio Osijek
put izboreno sudjelovanje u pr- crvene i plave, zamjenjuje bije- do grupne faze UEFA europske
voj saveznoj ligi i to nakon dva lom i plavom, otprije poznatim lige.
neuspješna pokušaja 1950. i kao bojama grada koje se kori-
1952. te nakon tri odigrane se- ste i danas. Klub je prošao kroz Izvor: http://www.kohorta.net/foto/displayimage.php?
zone, NK Osijek ispada iz lige, teške dane, kroz Domovinski album=469&pos=8
a uvjeti tadašnjeg vremena za rat, promjene vlasnika i mnoge
nogomet nisu bili najbolji. Bolji teškoća, no postoji već 71. go- I za kraj, treba spomenuti kako
dani za klub uslijedili su u jesen dinu, a škola nogometa postaje je NK Osijek pokrenuo mnoge
1958. godine kada se s tadaš- bolja i konkurentnija s mnogo akcije kako bi vratio navijače
njeg igrališta kraj Drave, klub mladih talenata. Danas Osijek na nogometne tribine kluba te
preselio u Gradski vrt u kojem igra u Hrvatskoj Telekom Prvoj su tom prigodom napravili slo-
boravi i danas. ligi koja postoji od 1992. godi- gane poput: Osijek navija za
ne. Ondje ostvaruje sjajne re- Osijek, #Pokrenimo grad, a
Izvor: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/hr/4/4c/ zultate i bori se za vrh ljestvice svatko od nas može biti dio te
NK_Osijek.svg uz neugodne protivnike poput velike sportske obitelji koja
Hajduka, Dinama i Rijeke. No- broji više od 15.000 članova.
Gradski vrt stadion je nogomet- va era NK Osijeka počinje do- Učlanjenje u BIJELO-PLAVI
nog kluba NK Osijek, a može laskom svježeg kapitala i pro- KLUB potpuno je besplatno.
primiti 20.000 gledatelja. Naža- dajom kluba 12. veljače 2016. Zašto čekati? OSIJEK NAVIJA
lost, stadion je ostao isti kao i godine. Tada klub „staje na no- ZA OSIJEK!
1958. godine, star i nedovršen, ge“ te izlazi iz svih dugova koji Novinar: učenik Jakov Leović, 2. b
no s novim vlasnicima, klub su ga s godinama opteretili. Na-
dobiva novu školu nogometa, a ravno, treba spomenuti i grupu
i nagađa se o rušenju ili preu- navijača, Osijek-Kohoratu, ko-
ređivanju Gradskog vrta. Dana ja je i u najtežim danima bila uz
svoj klub i davala snagu za dalj-
SVEZAK 1, IZDANJE 2 nji napredak. Tako već punih
30 godina. Vrijedi spomenuti i

Stranica 21

VUKOVAR — grad heroj

Polaskom iz Osijeka u Vu- še nisu „služile“, nosila me
kovar doživjela sam jedno je volja, ljubav prema do-
veliko iskustvo. Bilo je ne- movini i emocije tatinih rat-
opisivo lijepo, ali i bolno... nih priča. Tom malom žrt-
Sve pohvale učenicima koji vom, pružila sam jedan do-
su pješačili do samoga kra- prinos u spomen poginulim
ja i došli do Vukovarske braniteljima grada Vukova-
bolnice u spomen svim po- ra. Uz domoljubne pjesme i
ginulim žiteljima Grada topli čaj, svi smo bili od-
heroja. morniji i jedva čekali doći
u Vukovar. Zahvaljujem se Izvor: https://vijesti.rtl.hr/novosti/368793/simbol-vukovara-postaje-vidikovac-s-
… nosila me je volja, rotirajucim-restoranom/
ljubav prema
domovini... i našoj nastavnici Lidiji Tihi
koja nas je sve okupila. Oni-
Presretna sam što sam us- ma koji još nisu bili u koloni
pjela samoj sebi dokazati da sjećanja na pali Vukovar,
to mogu i iako me noge vi- toplo preporučujem da se
nagodinu prijave i dožive taj
umor i bol, ali na samom
kraju sreću i pokoju suzu!

Novinarka: učenica Antonia Farkaš, 3. c

Ekonomske vijesti

Posjet predstavnika kvaliteti poučavanja za po-
Sveučilišta VERN duzetničko, inovativno i
odgovorno ponašanje.
Maturanti naše škole 8. stu- U središtu je njihovog obra-
denoga 2017. sudjelovali su zovanja razvoj kulture po-
na prezentaciji Sveučilišta duzetništva, otvorenosti,
VERN. VERN je u mnogo- odgovornosti, poštivanja
čemu pomaknuo granice osobnih i društvenih vrijed-
visokog obrazovanja u Re- nosti.
publici Hrvatskoj prema

Stranica 22 EKOOS

U svojem dosadašnjem djelova-
nju, VERN je pokazao kako je
timskim radom i međusobnim
uvažavanjem moguće oblikova-
ti model koji budućim studenti-
ma omogućuje najvišu razinu
visokog obrazovanja, znanja i
vještina neophodnih za brzu
prilagodbu tržištu rada u Repu-
blici Hrvatskoj i Europskoj uni-
ji.

Izdanje: studeni 2017.

Studiranje u Danskoj

U utorak 7. studenoga 2017. sveučilištu VIA University Col- činima održavanja nastave i
godine naši su maturanti imali lege, održali su našim učenici- prakse. U svojoj prezentaciji,
priliku čuti sve o mogućnosti- ma predavanje o besplatnom pokazao je također zgradu
ma stipendiranog studija u Dan- studiranju, načinima stipendira- sveučilišta te opremljenost uči-
skoj. Studij u Danskoj prava je nja studenata iz zemalja članica onica i radnih prostora. Učeni-
prilika za sve one koji žele dru- EU-e te o mogućnostima studi- cima je također predstavio ob-
gačiji, inovativan studij i priliku ranja na VIA University Colle- vezu studentskoga rada uz stu-
za internacionalnom karijerom. geu u Danskoj. dij, koji je studentima potreban
Ulaganje u vlastito obrazova- Profesor Uslig prezentirao je kako bi uz stipendiju mogli po-
nje, „najisplativije“ je obrazo- učenicima kako se prijaviti na dmiriti sve troškove smještaja i
vanje. studij u Danskoj te što je sve života. Našim se učenicima svi-
Monika Nikolaš, koordinatorica potrebno priložiti pri prijavi. djelo predavanje te su ostali i
programa za Hrvatsku, i profe- Učenike je upoznao sa studij- nakon predavanja dodatno se
sor Torsten Ulsig, viši predavač skim programima koji se održa- informirati. Bravo za naše uče-
i koordinator za internacionalne vaju na engleskom jeziku i na- nike!
studente na poznatom danskom

SVEZAK 1, IZDANJE 2 Stranica 23

Sjećanje na Vukovar

I ove smo godine zajednički
obilježili sjećanje na žrtve Vu-
kovara 1991. godine tradicio-
nalnim paljenjem svijeća. Dana
17. studenoga 2017. godine u
17:50 sati na dijelu Vukovarske
ulice, od Tifon benzinske posta-
je do Huttlerove ulice, učenici i
nastavnici naše škole zapalili su
svijeće te na taj način izrazili
duboko poštovanje stradalima u
ratu. Učenici 2. i 4. razreda te
njihovi nastavnici, krenuli su u
17:40 sati ispred škole sa svi-
jećama odati počast svima koji
su herojskom obranom omo-
gućili utemeljenje suvremene
hrvatske države.

Izdanje: studeni 2017.

Međunarodno natjecanje DABAR

Učenici naše škole, pod vod- nica međunarodne inicijative nije samo igračka za društvene
stvom nastavnice Natalije Stje- Bebras (Dabar), i ove je godine mreže ili gledanje filmova, ne-
panek, sudjelovali su u među- organizirala natjecanje iz infor- go i izvor zanimljivih logičkih
narodnom natjecanju Dabar. matike i računalnog razmišlja- zadataka koji informatiku čine
Riječ je o natjecanju u računal- nja. uzbudljivom.
nom razmišljanju. Natjecanje se Dabar promiče informatiku i
održalo 15.11.2017. godine, a računalno razmišljanje među Izvor: https://pogledkrozprozor.wordpress.com/2016/08/31/
sudjelovalo je petnaestak učeni- učiteljima i učenicima. Sudjelo- dabar-medunarodno-online-natjecanje/
ka. vanjem učenika, želimo učeni-
Hrvatska, kao punopravna čla- cima pokazati kako računalo

Stranica 24

Globalni tjedan poduzetništva

Globalni tjedan poduzetništva obilježen je
na Ekonomskom fakultetu u Osijeku u raz-
doblju od 14. do 16. studenoga 2017. godi-
ne. Učenici 4. f razrednog odjela sudjelova-
li su na radionici „Manipulacijske igre“ ko-
ju je vodila Ana Čobanković. Učenici su
aktivno i ravnopravno sa studentima igrali
dodijeljene uloge u zamišljenoj situaciji.

Akcija: Očistimo K opački Rit

U akciji su sudjelovali učenici Tehničke
škole i prirodoslovne gimnazije Ruđera Boš-
kovića Osijek te učenice Ekonomske i u-
pravne škole Osijek, Tea Viljanac i Morena
Vranić. Bravo za naše učenice!

Jeste li znali?

 TRANSIBIRSKA ŽELJEZNICA PRE-  PARIKUTIN VULKAN U MEXICU
LAZI PREKO 3901 MOSTA — ERUPCIJA TRAJALA 9 GODINA
( VIŠI 2774 m)
 FILIPINSKI ARHIPELAG OBUHVA- GLENDON (KANADA), KNEDLA VI-
ĆA 7107 OTOKA SOKA 9 m I TEŠKA 2700 kg
 NAJVEĆA PUSTINJA U EUROPI
IZMEĐU JE RIJEKA VOLGE I U-
 RUSIJA, KANADA, KINA, SAD, AU- RALA
STRALIJA, BRAZIL, ARGENTINA —  JAPAN BROJI 3900 OTOKA
1/2 SVJETSKOG SU TERITORIJA
Željka Kovačević, prof
 6 DRŽAVA IMA GRANICU SAMO
S JEDNOM DRŽAVOM
(PORTUGAL, IRSKA, DANSKA, SAN 

MARINO, VATIKAN I MONACO)

Malo mudrosti...

Pametni prave šale, a budale Dosta zna onaj koji ne zna, Teret godina najteži je teret
ih ponavljaju. samo ako zna šutjeti. koji čovjek može nositi.

(Engleska) (Italija) (Italija)

Kad bi škrtac mogao zakupiti Tko drugome otkrije svoju taj- Tko traži ono što ne bi trebao,
sunce, drugi bi ljudi često sje- nu, postaje njegov sluga. nađe ono što ne bi želio.
dili u mraku.
(Engleska ) (Njemačka )
(Njemačka)

SVEZAK 1, IZDANJE 2 Željka Kovačević, prof

Stranica 25

EKONOMSKA I UPRAVNA Uredništvo:
ŠKOLA OSIJEK Doris Glumac, prof.

Trg sv. Trojstva 4 Recenzentice i lektorice:
31000 Osijek Aktiv Hrvatskoga jezika

031/212-670 i
fax: 399-353 Željka Kovačević, prof.
e-mail: [email protected]
Maja Kurtović, prof.
EKOOS
Logo novina: Sanda Duk, dipl. oec.
http://ss-ekonomska-upravna-os.skole.hr/ Internetska stranica: Draženka Galošević, prof.

MEĐUNARODNI VOLONTERSKI PROJEKT „72 SATA BEZ
KOMPROMISA“ u listopadu 2017.

Volonterski maraton „72 sata potrebne natpise pa smo se
bez kompromisa“ održan je od tako potrudili prebojiti zidove
12. do 15. listopada 2017., a u u bijelo-plavu boju, dok su
Hrvatskoj se održavao u Dubro- talentirani navijači kluba osli-
vniku, Osijeku, Splitu, Sinju, kavali zidove grafitima i na taj
Zadru i Zagrebu. Da se uključe način uljepšali naš predivan
u taj projekt, učenike 3.f razred- grad Osijek.
nog odjela potaknuo je nastav- U projektu su sudjelovali: A-
nik i razrednik Dejan Goljeva- namarija Lagator, Helena Vla-
čki, koji inače svoj razred potiče škovac, Dolores Sremac, Luci-
na zajedničke aktivnosti. Dana ja Jerković, Tena Šabalić, Teu-
13. listopada 2017. našli smo se ta Kolgjeraj i Filip Ivančević.
u 9:45 sati spremni pomoć zaje- Novinarke: učenice Anamarija Lagator i Helena Vlaškovac, 3.f.
dnici. Zajedno sa svojom koor-
dinatoricom dobili smo zadatak
uljepšati dvorište KBC-a Osijek
te smo u tome bili vrlo uspješni.
Nakon obavljenog posla i dobre
zabave u KBC-u Osijek, koordi-
natorica je predložila da se prid-
ružimo navijačima NK Osijeka
u bojanju i izradi grafita. Cilj
akcije bio je prekriti ružne i ne-