The words you are searching are inside this book. To get more targeted content, please make full-text search by clicking here.
Discover the best professional documents and content resources in AnyFlip Document Base.
Search
Published by jeancharlesfrancisque, 2019-10-30 07:43:47

Kreyolofoni#27.pub

Kreyolofoni#27.pub

LANE II, NUMEWO XXVII Novanm 2019 CHAK MWA

KREYOLOFONI

NOU PA KA BATI YON FRANKOFONI SOLID SAN YON FONDASYON KREYOLOFONI KI PI SOLID

Preyidan ANDEDAN
KREYOLOFONI

Jovenel Moise

bègwè panse l TAP TAP
MULTI-
SERVICES

SAINT-
MICHEL
BOTANIKA

PLANET
FM

100. FM
STEREYO

ka fè yon lòt Pa Bliye
Jenosid an Ayiti...
Pèsonn pa ka rep-
wodwi atik jounal sa

a san otorizasyon
redaksyon an

Redaksyon an pap
publiye atik san non

san adrès

Sponsorisé par

SE LANG AK LIV YO TOUJOU UTILIZE KOM ZOUTI POU KOLONIZASYON AN 2

KREYOLOFONI

Fonde 12 avril 2017 par
Pierre Richard Osias & Francisque Jean-Charles

Propriyetè : KREYOLOFONI
Depo Legal : ISBN

PDG : Pierr e Richar d Osias
Sekretè Ekzekutif : Fr ancisque “Riko” Jean-Charles

Administratè :
Relasyon Publik :

Trezorye :
Redaksion :
Publisite :
Rubrik Spò :
Rubrik Kultu : Dieunou Maur ice
Fotografi : Wilgens Devilas
Grafis : Ebens Pier re
Teknisyen-Enprimè :

Mesaje :
Distribusyon : Lenglesou Botanika & DAL Papéterie

59, ru Sténio Vincent, Podepè, Hayti
E-mail : [email protected]

Telefòn : (509) 3848/5890

Email :[email protected]
Website : www.lenovateur.webnode.com

KONBIT NORD-OUEST
POUR UNE NOUVELLE

HAYTI (KNONH)

Parti Politique Régional & Moderne

Faites-vous membre pour le désenclavement
et le dévéloppement du Nord-Ouest.
Appelez aux # 36 53 65 84 
38 48 58 90

Edite ak Enprime pa
KREYOLOFONI
38 48 58 90

Gen yon sèl Dye e chak pèp reprezante l ak nome l selon kultu yo ak lang yo...

KREYOL SE MANMAN ISTWA NOU, IDANTITE NOU, DWA NOU AK DEVLOPMAN NOU3

EDITORYAL LA

Preyidan Jovenel Moise bègwè panse l ka fè yon jenosid an Ayiti tankou espayòl kretyen yo
Karl Foster Kandio nan yon tweet ekri: « Sistèm nan pa kontra kouran ak prè ONA sèlman. Se

tou prè Agritrans, kontra lanpadè Comphener, kontra wout Betex, kontra kat Dermalog, prè Sofidai,
kanpay elektoral 2015 ak 2016. Sistèm nan se pil lajan pou jere vot palmantè yo. Sistèm nan nouri ak
koripsyon ». Preyidan Jovenel Moise nan yon antrevi li bay jounalis RFI a Amelie Baron di peyi a ens-
tab, fòk nou jwenn stabilite a pou n atake sistèm nan…Eske se pa yon prezidan bègwè ?

Youn nan aktè ak gadyen sistèm nan doktè Réginald Boulos deklare « M fè pati sistèm m vle
chanje a ». Se yon blag. Si wou ak Moise se degouden ak senkant kòb nan mitan sistèm nan, kòman w
panse w gen dwa ka patisipe nan chanje sistèm e Moise ki preyidan Ayiti pa gen menm dwa sa a. Se
nou tou de ak lòt yo ki privatize leta a pou n jwi richès li depwi banben preyidan avi Jean Claude Duva-
lier te ranplase papa l yon diktatè sanginè ki te fè peyi papa Dessalines anpil tò. Se palmantè pitit
soryette ki vin afranchi depwi sou preyidan Rene Preval kap van vot yo pou privilèj ak lajan ki dwe
jwenn sa yo merite pou trayi klas sosyal yo. Se minis ak direktè jeneral ki an konplisite ak Konplisite
Premye Minis yo ak entènasyonal la ki fè siyen tout kontra bay sektè prive vòlè a…Société Financière
Internationale zèl envestisman Bank Mondyal se aksyonè prensipal E-Power, Sogener, Sogebank, Soge-
sol, Digicel, Natcom. Yo tout kontyribye nan kraze peyi a nan mete peyi a nan sitiyasyon ekonomik
katastrofik li ye la a. Kòman yon peyi ak 95% moun nwa kreyòl (bosal papa yo an Afrik) fè gen yon
ekonomi milat ak arab ?

Nou tande e nou li nan laprés, preyidan Jovenel Moise revoke, destitwe ak deteste ak yon gou-
vènman fantom ki te gen yon manda 30 jou pou likide zafè kouran pran desizyon pou anilye kèk fran-
chiz dwanyè ak rapatriye tout enfrasrikti EDK ki te nan men kèk gadyen sistèm nan. Enkilpe a, vòlè ak
asasen an paka fè anyen, youn li nan mawon e de li pa gen gouvènman depwi pase sèt mwa. Claudy
Donet, yon sitwayen angaje, rekonèt mesye a « avwe decheyans li e l prale tankou yon kadav nan rantre
simetyè a ». Se gouvènman tranzisyon ripti an kap vin kòmanse refòm striktirèl ak enstitisyonèl yo…Se
mesye Moise ki kenbe peyi a lòk ak patwon l Washington ki vle fè yon jenosid an Ayiti ?

Preyidan, peyi a mande w demisyone e mete w disponib pou lajistis. Sa a klè nan tèt preske tout
moun nan peyi a, eksepte nan tèt pa w ak alye w la anbasad etazini kap enpoze dyalòg menm ou menm
kraze nan kat okazyon. Moman dyalòg la pase menm nan negosyasyon peyi a pa ladan l. Nou tande wap
negosye fòmasyon yon nouvo gouvènman. Pouki peyi ? Pouki moun ? Sa-a se pwovokasyon. W pa
preyidan pèp sa a ankò. W pa gen ni moral ni lejitimite pou dirije pèsonn. E si w ta jwenn moun, moun
mwen di wi preyidan, yo ta merite mouri paske se yon bann aloufa ki anfas peyi a e ki bezwen kontinye
ede w piye peyi a ak fè yon jenosid. Wap dezonore peyi a. W rayi Ayiti ak tout moun ki ladan l. Tout
moun mèt peri m pap pèdi yon yota nan manda m nan. Claudy Donet reponn ou : « W se yon minab ».

Ayiti gen pou wè anba anpil moun nan peyi a ki pran pòz yo ak pèp, yap travay pou pèp, se
bwase yap bwase sou do pèp la. Sistèm apartheid ekonomik ak politik nan bout li e lap demaske nou
tout. Nèg ak fanm kap souse sistèm nan depwi 1806 tankou politisyen yo depite tankou senatè san nou
pa bliye preyidan, premye minis, minis, direktè jeneral elatriye depwi 2006 ki vini afranchi, media yo
nan kapital peyi a ki vini « kopwofaj », pèp la rele yo « machann mikro », yon sektè prive mafyoso ki
konplote ak entènasyonal la pou antere Ayiti. Demolisè peyi sa yo, apatrid sa yo pap ka ede nan chanje
sistèm…Fòk peyi a sanksyone yo pou krim kont peyi yo…Etazini ap ede w fè yon jenosid an Ayiti.

Pèp la nan lari lap mande tabula rasa sa ta vle di pou Edwige Danticat, « yo vle yon sosyete ki
egal pou tout moun e ki jis kote dwa chak sitwayen ap respekte. Yo vle tou solisyon nasyonal, enstiti-
syon kap fonksyone, ak antere enpinite a ». Pou sa rive fèt fwa sa-a fòk peyi ki pa janm renmen nou an
Etazini pakse « lanati kreye nou nwa a » sispann enjerans li yo ki vize aneyanti peyi papa Dessalines
lan. Peyi a anba rate gaz, dlo potab ak manje e lavi a chè, yon jan pou toufe pèp la kap mande preyidan
Moise kite pouvwa a. Se yon lòt jenosid wap chache nan amerik la. Fwa sa-a pèp la deside pou l fini ak
ejemoni meriken an ak pran desten l an men. Ayiti pou Aytien. Kreyolofoni#27

“Nèg la bliye zansèt li yo ki te adapte yo a kondisyon materyèl nan vale Nil lan, se gid ki pi ansyen yo nan
vwa sivilizasyon an” —- Dr. Cheikh Anta Diop

“Anpil moun an amerik m kwè gen yon vizyon negatif ak ewone sou vodou sakre a” D. MacKay

E PARAN KI PALE KREYOL SELMAN YO KI LANG POU YO PALE AK TIMOUN YO 4

Gwo peyi ak anbasad yo nan peyi nou,
yo pa zanmi nou vre. Poukisa ?

Si se te peyi zanmi vre, se fasilite kreyasyon endisti nan menm jan ak yo! Koulye a, se mete gason sou wou!
peyi a pou yo ta fè??? Yo refize envesti nan sans pou An pasan, on prezidan paka on aktivis. Li fè pati sistèm
bay peyi a on alemye. Se enterè pa yo, yo konnen sèl- ki mete l sou pouvwa a. Li fè plis mal a pèp la, lè lap
man! voye akizasyon pasipala alòske se yo ki mete w sou
Paegzanp, Canada fò nan prepare sitwayen nou yo pou pouvwa! Ou la pou w jere yo on fason pou w jwenn on
al viv Canada! Yo refize kreye gwo endistri nan peyi a moso bay pèp wap defann lan. Ou la pou rezoud
menm, pou absòbe elèv ki te pwoblèm yo!
Se nan moman difisil sa, pou w
gradye nan lekòl yo genyen nan demontre konpetans ou (si w
peyi a. An plis, depi se on
pwofesyonèl ou ye, yo deja ga- kapab) ansanm ak imanite ki
nan kè w, si ou sansibilize ak
ranti w on viza pèmanan pou w mizè majorite pèp la!
al abite Canada.
Konsa Canada responsab ak kèk 1- Ou gen chwa pou w rann on
gwo sèvis a nasyon an kote ou
lòt peyi tou nan destriksyon klas tou bay demisyon w.
mwayèn nou an. Konsa, peyi w
la pap janm ka devlope! 2- Si ou vle kenbe pouvwa a
toutbon, se pou w poze kèk
Canada te toujou on gwo koulèv bonjan aksyon pyès moun pat
kap souse san peyi a. Sepa san
rezon, nou wè bagay yo paka atann e ki ale nan sans majorite
a te toujou vle ou fè a!
janm mache e plis yo agrave Pa Egzanp, pase lòd pou w
chak jou. Paske okenn peyi paka
egziste osnon devlope san on etabli on kouvrefe nan tout peyi
a pandan 3 nuit suivi suivi,
klas mwayèn ki gran! Jwèt pou
nou! [8:00 pm a 8:00 am] ansanm ak
Di nou si ou dakò ou non ak sa fè kèk bon arestasyon nan mi-
tan malfektè ofisyèl ak volè tout moun konnen yo
ki ekri la, e poukisa? kòmanse ak sa ki nan antouraj ou yo. Bare aeropò yo ak
Kèk bon ti konsèy pou prezidan Jovenel Moïse
Nan katchouboumbe Ayiti tonbe la a, bagay yo près tout wout ki mennen w St Domeng. Opoze yo kite peyi
enposib pou rezoud! a. Declare yo persona non grata!
Nan analiz mwen fè, pami nan sa mwen wè yap kritike Si w paka fè sa, se fè 1e chwa a: kite pouvwa ale apre
w yo mwen wè tou byen konte, mal kalkile! Ou dwe ou fin mete on konsèy anplas pou kontinye dirije peyi a!
rekonèt koulye a, ou te mal tonbe. Se pa tout moun ou te Sèvitè fidèl nou tout la,
dwe asosye w ak yo kòm on fiti lidè! Amwens ke ou te Jacques Dorcely

Radyo PLANET FM - 100.7 FM Stereyo SE SA NET

Nesesite Yon Près Sitwayèn Pou Yon
Nouvel Hayti

PDG Ralph Moreau
Tel : 3154-0909/4250-4949

Captez la radio en ligne : www. radiopla-
[email protected]

MITOLOJI a konstitwe yon baz esansyèl nan expresyon entèlijans imèn nan. Li inepwizab...

LOM GEN YON NANM DIVINN...CHAK PÈP TOU GEN YON NANM KOLEKTIV... 5

*Zafè kraze brize nan manifestasyon*

Nou kontan salye nou e di nou mèsi pou enterè nou kontwòl sou anyen.
genyen nan ede nou pataje refleksyon nou yo. Jodi a nou Dezyèm nan se moun ki te gen pwoblèm pèsonèl ak yon
pral touche yon dosye ki sansib, li te mande nou pou te lòt moun ki tou pwofite regle sa nan okazyon sa a.
itilize konpetans moun ki etidye syans moun yo an pati- Pou mouvman depwavasyon foul la, li ka ankò soti nan
kilye sosyològ ak ekonomis. Dosye sa a se kesyon kraze premye a ki se regleman kont lan tou. Pwiske lè foul la
brize ak piyaj nan manifestasyon an Ayiti. Dosye sa a ap aji vin gen solidarite, sa fè mèt afè tou jwenn èd pou
pral fè anpil diskisyon, men nap eseye gade kòman nou tire revanj. La a piyaj, dife mete pye, sa ki fè menm
ka pi ki klé pou eseye jwenn mo ki jis pou nou eksplike inosan konn viktim.
l. Twazyèm nan se rezilta movèz gouvènans leta ki toujou
Manifestasyon se youn nan faktè ki montre ke yon kote ap peze ti malere yo o pwofi yon pakèt kapitalis san
gen demokrasi. Li se imanite yo. Yo pa
mwayen pou moun yo kite kote pou klas ki
montre mekontantman pi ba a jwenn de kwa
yo, swa ak yon rejim, swa pou satisfè bezwen
ak yon desizyon leta a sosyal de baz yo. Lè
pran ou ankò pou mande yo jwenn pèp ki kon-
jistis sosyal. Swivan pren- prann, yo konn tou-
sip korelasyon, tout desi- nen sib piyaj yo.Lè
zyon ki pran ki pa bon yo wè sa, olye yo
pou dirije yo ap kreye pataje pou kreye mo-
frustrasyon. Tout tan frus- so ekilib, yo envesti
trasyon yo gran, se tout anpil nan sekirite sou
tan manifestasyon yo ap tout fòm. Yon
vyolan. Se tankou yon pwoblèm ke ti moso
balon wap bay van lè imanite te ka rezoud.
kantite van an twop lap Se sa k fè klas pi ba a
kòmanse chire jous vesi a di: Si pa gen pen pou
rive eklate. Se konsa Leta pòv, pap gen lapè
Ayisyen jere sitwayen l pou rich.
yo. Li pa aji nan sans pou Se yon pwoblèm ki
pwoteje pi fèb yo e ba yo enténasyonal, gade sa
moso jistis sosyal. Okon- k pase nan monte gaz
trè li peze kou yo pou bay la Équateur, nan
klas dominant yo benefis monte pri transpò a
la. chili, nan mande jis-
Gen omwens 3 rezon ki tis sosyal an Frans
koz zak sa yo nan mani- avèk jilè jon yo.
festasyon an Ayiti: Mwen se mechan ou
1) Regleman kont pa enfòme lè nap trete sèl manifestan de dyab epi nou
2)Mouvman depwavasyon foul daprè Gustave Lebon kite koz pwoblèm nan ki se opresè yo.Se nan rèv moun
3)Mizè ap wè machin, byen moun boule nan manifestasyon nan
Se pa sa yo sèlman yo ki genyen men se yon ki pi sou- de peyi tankou Norvège, Danemark, Uruguay, La Rus-
van an koz kraze brize lakay nou. Tout sa yo rive an sie paske leta sa yo omwen sousye de byenèt sitwayen
reyaksyon a movèz gouvènans ak pratik peze souse, yo. Yon ti diminisyon nan avidite sa nou swadizan rele
anba gwo piti pa viv. boujwa yo se ak vòlè nan leta a tap rezoud pwoblèm
Pou nou eksplike regleman kont lan, nap gade l sou 2 nan. Ayisyen pa egzijan ba li omwens minimòm nan. Li
ang. Premye a se moun ki ap fè moun abi nan koupe kou lè pou ayisyen viv tankou moun.
moun nan fè benefis ki depase plis ke 1000%. Avek Sa a se yon refleksyon, se pa yon voye pwent ni joure.
teknoloji a jodi a gen manti moun pa ka bay paske tout Li se fwi konsta plizyè jèn nòdwès ki vle wè nou fè yon
bagay yo disponib sou entènèt. Gen yon moun ki te bez- sèl pou sove peyi a. Si w santi nou bezwen aji ansanm
wen yon bagay ki koute 34 dola ameriken ak tout trans- pou peyi soti e chanje mantalite nou, pataje l sou wat-
pò l. Yon biznis vann li 4 fwa kòb la malgre li achte l an sap, fesbouk, twitè etc. Nou se Ayisyen e nou renmen
chin epi pa stòk, yon lòt sou menm mache a vann li 6 ayisyen.
fwa pri a. Nou ka konprann kantite frustrasyon sa a ka
kreye lè 100 à 200 moun vin konnen sa. Lè gen manifes- Sinye: Yon gwoup jèn nan nòdwès peyi Ayiti.
tasyon moun sa yo ap profite vanje paske leta a pa gen

IFA se yon DEYÈS kreyativite a ak teknoloji a...Li pwize RESOUS li yo nan MITOLOJI...

KULTU YON PÈP C LEXPRESYON NANM PÈP LA E LANG LAN C ZAM PRENSIPAL LA 6

“LÈ IYORAN OPOUVWA, KONESANS VINN YON DELI”

Un jardin d’enfants où l’on se fait tout petit avec

RELE MET CLAVAROCHE ROCK, DIREKTÈ JENERAL LA Nan 3765-5531

Pifò Politisyen Ayitien Se Choul
Blan Mannan

Antouka Joe kandida pou nominasyon pati demo- blan aprè poul vinn resite powèm bay pèp misye pat
krat pou prezidan ansyen visprezidan (2008-2016) Joe nèg blan ka menm oze envite, siw bezwenl wap fè
Biden pale, pawol li fè enpak ni an Ayiti ni depatman deta randevou palè nasyonal lèl disponib…Se pat nonm
meriken...Nou wè nan ki sans li te pale? Donald J.Trump, kite prè pou negosye ak blan pou kenbe pouvwa, se
prezidan meriken an pat nèg kite konn mache apante koulwa salon diplo-
kite nou fè sa nou matik pou jwenn kout men etranje…Menm devan
vle si se te lòt yo se lanmò ak pouvwa lap pèdi misye te di pa gen anyen
ak rigwàz yo tap ki poul fèl siye okenn deal ak blan pou jere pouvwa
vinn fè yo chi- aprè gwo kalòt li te bay lè « blanc moraliste » lèl te
ta...Lèw pa kon- imilye yo nan « procès de consolidation »…
prann anyen nan Blofe san kouraj, apatrid patante ka toujou
anyen, wap fè teyat vann jeneral sa-a kòm moun sòt paskel te yon ayisyen
epiw pansew 100% men
serye…Prezidan listwa pap rate
Trump gen yon raple nou
senp deal ak Jove- okenn tikomik
nel Moise men de- pa ka demonte
mokrat yo menm kalite yon
dwe li tout bagay nonm. Se pa
paske yo se man- chante ou
manl ak papa l. Dayè moun kap pale koze ameriken an nasyonalis epi
Ayiti se blofè kap betize nou pa gen karaktè fè fas a Blan nou pa menm
an, nou chak nan pòch yon ti blan mannan nan Washing- ka mete lòd
ton, chak kan kap betize an Ayiti nan men yon ponyen nan detay
blan. lakay nou…
Savan Lesly Manigat te eseye kenbe tèt li anlè Se tris yon
men san gwo resistans... Dènye Ayisyen ki gade blan nan seri de Ayi-
je epi dirije peyil an grenn plen rele Pierre Nord Alexis… syen kapab
Blan an gen kouraj ekri : « il fut la dernière goutte de sang « coach et
de 1804 ». Pandan nou kite « les enfants batards des formateur »
zefeyis FIC » ap avann li kom inkil e sovaj…Yo fè nou yon ekip ti blan mannan ou wè kap eseye etènn dife
rayi e deteste tout sa nou prodwi ka fè nou kanpe rèd nan paske isit nou aktive foli poun pa pran dwa granmoun
boul figi ban…Fòk yo dekonstwi istwa nou... nou.
Tonton Nord pat nèg kap siye papye anba chal ak Jimmy Jean

Idantite yon NÈG se konstriksyon sosyal li...Eske w konn tèt ou ? Eske w konnen kote w prale ?

...KULTU C MOD LAVI A... SPIRITWALITE C MOD LAVI A...SPIRITWALITE C KULTU... 7

RIBRIK :

Gerson Athis yon majorite nan tout kouch sosyal nan popilasyon an
te leve kanpe ansanm pou mande pou sistèm l ap dirije
Prezidan pale de 86, li krache sou pèp la. tankou li vle di a pran tout dispozisyon pou l òganize premye pi gwo
general de Gaulle pa dwe batay kont alman yo pou libere pwosè kont pi gwo zak koripsyon ki fèt ak kòb #Pet-
lafrans. Tankou li vle di pèp la Nelson Mandela ak pèp woKaribeA
sudafriken te mal batay kont apated. Prezidan retouye Jn Poutan prezidan Jovenel Moïse kontinye ap peze sou
Dominique, li krache sou Aristide, li fout Evans Paul yo akseleratè karavàn chanjman an, li pa mete priyorite li
gro kalòt marasa. Wap pale de 2004 pandan setan Acra sou vrè pwoblèm li menm te fin idantifye kòm prensi-
kanpe dèyè w, map raplew prezidan se menm nèg pò pal yo.
lanvè rap defann yo kite fè 2004. Mesye nèg ki konseye
pouvwa sa sòt anpil. *********
Prezidan pale de 86 mal sa fèm konprann poukisa mani- se nou menm ki chaje ak pwoblèm.
festan ak militan politik ap mouri konsa. Sa fèm konpran Se nou menm ki pa ka jwenn Inivèsite.
anpil bagay pou komsitè. Eskizem komisè ap poze sele Se nou menm ki konn sa ki rele ane beton, sa vle di
sou kay militan politik komkwa manifeste se krim. nou finn fè philo epi nou pa ka antre nan fakilte.
Jovenel pale de sistèm pèp vote bannan lan ak tout pat ak Se nou menm aprè nou finn fè 4, 5, 6,7 lane ap etidye;
tout pye. Si prezidan nan manje rès manje milat, sil lage jote faz finn desann nan grenn nou epinou pa ka jwenn
kòl nan manje rès anmbègè ti blan rasist se pèp la ou vle travay.
gen diare. Prezidan ou mechan, ou mechan anpil. Se nou menm malgre lè nou finn fè etid nou, malgre
Pèp la baw pouvwa pou defann li, ou mare figiw pou dil nou konpetan, patwo mande nou monte jip nou oubyen
ke nèg vinn pase lòd pou diw pa monte to entere. desann pantalon nou.
Prezidan ou mechan, ou mechan anpil. Sanble ou se pre- Se nou menm malgre nou fè efò pou nou gen Doktora,
zidan yon group moun men mwen te panse ou se te prezi- metriz sa pa anpeche nou fè tchoul yon moun ki pat
dan tout ayisyen. Apa pale de polisye ki blese, moun ki janm fouye pyel lekol yon jou.
mouri nan manifestasyon. Se nou menm malgre nap travay di, leta refize prete
Ou di pèp la suivez mon regard lè pèp la fon gade li kiyès nou kòb pou nou fè ti degaje nou paske prè yo se pou
nou wè: yon gwoup moun byen spesifik.
1-Timilat bato dròg yo.
2- Martine Dermalòg
3-agritans , betex e Kopehner Nou di non, nou pa ka kontinye konsa ankò.
4- nou wè nèg ki kraze kòb petrokaribe Nou di non nou pa vle polisyen sa yo, ki pa janm de-
5- nou wè represyon sou manifesan fann nou yon jou men se zafè pòch yo, yap regle.
Jojo mèsi anpil, ou di pèp la se bòs ou. Ebyen bòs ou Nou non, paske nou pa vle zam ankò. Nou vle inivè-
mandew kle a. San bri san kont mete l yon konte pou nou. site, bon jan lekòl, sekirite pou nou ka mennen yon vi
Byen konte, mal kalkile pezib.
Kisa w panse ki ta kapab yon pi bon solisyon pou soti Nou di non kont boujwa salop yo (ti kolon enpòte sa
peyi a nan katchouboube sa li plonje la jounen jodi a ? yo) ki finn sansire peyi a. Tout pou yo, anyen pou nou.
Mwen m panse 80% a 90% solisyon n ap chèche yo nan Nou di, nou vle lopital nan peyi nou, nou bezwen
men prezidan Jovenel Moïse wout, nou bezwen travay nan peyi a.

Jovenel Moïse pa premye prezidan ki pale de pwoblèm Mw toujou rete kwè se jèn yo ki vrè fòs peyi a, e jou
koripsyon an men li menm li te idantifye pwoblèm korip- yo va leve kanpe, sa ap chanje tout bon. Jèn yo nou
syon an kòm senk (5) pi gwo prensipal pwoblèm peyi a sou wout pou nou ekri listwa. Nou sou wout pou nou
genyen. Pandan li te rive konprann sa, pou lapremyè fwa, refè yon lòt 1804.

Bayyinah Bello
Fondation Marie Claire Heureuse Félicité Bonheur Dessalines (FF)
FONDASYON FELICITEE
(509) 22 48 22 38; 29 40 08 69
sitweb: fondasyonfelicitee.com
Konnen kimoun Zansèt ou yo te ye, pouka konn valè pwòp tèt ou. Konnen sa k te pase pouka konnen sa w
ka fè pi douvan. Konnen ki moun ou ye pouka renmen tèt ou.
Mwen chwazi swiv tras Zansèt mwen yo pou tout letènite!!!

Daprè lejand YORUBA, IFA se ta kote divinite kreyatris ODUDUWA ta komanse lemond...

“PA GEN PÈP KI KA DEVLOPE SAN SPIRITWALITE ANSETRAL LI” J. ZUMA 8

RIBRIK : Opinyon

SA ZÒT AP DI SOU PEYI A...

Kidonk, li te byen konte men mal kalkile ! Bann diyite nou.
Elyzee Vaillant Yo mande kraze sistèm lan, yo komanse konprann se
yon ti gwoup 2% milat ki kenbe tout richès peyi.
Bandi yo komanse retounen zam kont moun ki te ame
Men kòm moun k ap fè gwo kalkil yo toujou di "Li pa yo.
janm twò ta pou w fè sa ki byen" Malgre yap maspinen yo, yo deside ale Jiskobou.
M panse pi gwo byen prezidan Jovenel Moïse ta kapab fè Yo di vle pa vle fòk pwojè papa nasyon an monte tab
tèt li, fanmi li ak nasyon #Ayisyen an li di ki se bòs li la.
paske se li menm ki te ba l pouvwa a, fòk li ta tande vwa Nous sommes vraiment sur la route de la révolution
yo k ap di pou l demisyone. Li pa ta dwe demisyone pou l politico-économique du pays.
al kanpe anfas lajistis kòm yon lòt obstak anplis.
Li ta dwe demisyone sou kondisyon sa yo :
- Lajistis dwe angaje li pou l òganize pwosè kont tout ****************
chèf akizasyon li genyen kont li yo pandan entèval tran-
zisyon an, yon fason si li ta genyen pwosè a, li ta kapab Jiskobou
toujou poze kandidati li nan pwochen eleksyon yo
- Si li pata rive reeli prezidan, e si li ta rive pèdi nan de- Se nou menm ki chaje ak pwoblèm.
zyèm tou, pwochen prezidan an ap chwazi li kòm premye Se nou menm ki pa ka jwenn Inivèsite.
minis gouvènman li an nan prensipal objektif pou l sèvi Se nou menm ki konn sa ki rele ane beton, sa vle di
vrè egzanp de angajman nou pran kòm nasyon sivilize nou finn fè philo epi nou pa ka antre nan fakilte.
pou n vin pami peyi ki gen mwens koripsyon yo nan 50 Se nou menm aprè nou finn fè 4, 5, 6,7 lane ap etidye;
pwochenn àne yo, paske kòm ansyen prezidan li te kapab jote faz finn desann nan grenn nou epinou pa ka jwenn
fè chwa ki pi difisil la pou l kite pouvwa a pou l al defann travay.
Se nou menm malgre lè nou finn fè etid nou, malgre
nou konpetan, patwo mande nou monte jip nou oubyen
tèt li devan lajistis, konsa depi se moun ki ta gen non yo desann pantalon nou.
site nan yon zak kèlkonk espesyal koripsyon an, yo tap Se nou menm malgre nou fè efò pou nou gen Doktora,
tou konnen se devan lajistis pou yo prezante olye se nan metriz sa pa anpeche nou fè tchoul yon moun ki pat
laprès la pou yo chwazi defann yo. janm fouye pyel lekol yon jou.
- Si li pa ta vle kontinye nan politik la ankò aprè li ta Se nou menm malgre nap travay di, leta refize prete
genyen pwosè a, li ta kapab kontinye pran koz koripsyon nou kòb pou nou fè ti degaje nou paske prè yo se pou
an pou l aji sou li jiskaske listwa ta kouwone li kòm pre- yon gwoup moun byen spesifik.
mye ansyen prezidan ki ede peyi a soti anba jouk sistèm Nou di non, nou pa ka kontinye konsa ankò.
koripsyon an paske nan je anpil obsevatè wout l ap pran Nou di non nou pa vle polisyen sa yo, ki pa janm de-
la, se pi move wout l ap pran ak peyi a. fann nou yon jou men se zafè pòch yo, yap regle.
Mwen panse m kapab m byen konte men mal kalkile tou, Nou non, paske nou pa vle zam ankò. Nou vle inivè-
men nan tout kalkil mwen fè yo mwen poko kapab wè ki site, bon jan lekòl, sekirite pou nou ka mennen yon vi
pi gwo byen prezidan Jovenel Moïse ta kapab fè tèt li, pezib.
fanmi li ak nasyon an ke demisyon pou l al defann tèt li Nou di non kont boujwa salop yo (ti kolon enpòte sa
devan lajistis. San dout l ap genyen pwosè a paske se yo) ki finn sansire peyi a. Tout pou yo, anyen pou nou.
paske li kwè li pa genyen anyen pou wè ak akizasyon Nou di, nou vle lopital nan peyi nou, nou bezwen
Lakoudèkont yo, ki fè li kwè li kapab kontinye dirije peyi wout, nou bezwen travay nan peyi a.
a malgre se nan katchouboube ensekirite, lavi chè, en- Mw toujou rete kwè se jèn yo ki vrè fòs peyi a, e jou
flasyon, devalyasyon goud la, chomaj li lage nou depi li yo va leve kanpe, sa ap chanje tout bon. Jèn yo nou
sou pouvwa a. sou wout pou nou ekri listwa. Nou sou wout pou nou
refè yon lòt 1804.
Menm si tout moun ta abandone; nou menm, nou pa
************* dwe dekouraje nou dwe ale jiskobou.
Pa bliye nou ale pi lwen ke mande depa Prezidan an,
E nou deside ale jiskobou nou mande Taboularaza.
Jean Dessalines

Mw pa konprann pouki yon sèl kou zye tout moun louvri. Gen yon gwoup boujwa ak politisyen se yo menm ki
Tout moun di non sèlman yo pa vle Jovenel, yo di Jove- mete nou nan sa nou ye la.
nel tonbe pou 1 pou 2 yo pral mache pran abolotcho yo ki Se yo menm ki vann peyi nou bay blan fransè al meri-
te vinn kache nan mitan yo. ken.
Yo mande taboularaza. Yo komanse pa nan tenten ak blan Nou pap dekouraje.
ameriken. Yo menm ale pou di: Ameriken kenbe vizaw, Nou pap fè bak.

Si w NÈG e w deklare w mizilman ou kretyen sa ta vle di ou gen yon gwo pwoblèm memwa...

NÈG LA PA KONNEN ZANSÈT LI YO C PREMYE GID NAN VWA SIVILIZASYON 9

Saint-Michel

BOTANIKA

30, Ru Defile,
PòdePè, Ayiti
Telefòn: 3848 5890
Francisque Jean-Charles

RIBRIK : Di saw vle...

Pa dòmi !

Pa dòmi ! Pa dòmi pandan jenn yo sou Channmas, y ap dam yo ap plede repete yo. Se pa sa ou te konn tande
siveye kote kòtèj Prezidan an ap pase pou yo kalonnen l nan peyi a.
anba kout wòch. Kat (4) milyon Ayisyen nan lari pou yo Si w dòmi, lè w reveye ou p ap konprann ki pawòl ki
mande Core Group mòde nan tèt nou. Moun ou te konnen yo pa mache sou
la sispann bwote moun ankò, yo anba pay. Ayisyen gentan aprann, diyite
bidon dlo pwa moun se bagay sakre, ou p ap ka pase devan, yo p ap ka
grate, bidon gaz pase dosye anlè pou ou. Lè w reveye ou p ap ka chache
lakrimojèn ak bal mounpa w ankò nan biwo leta yo, kontribyab yo ap wè
kawotchou pou sa lèd, l ap difisil pou w jwenn anplwaye nan DGI ak
lapolis la. Pa dòmi, ladwann ki asepte ede w vòlò lajan Leta. Si yo kenbe w,
4 milyon Ayisyen p ap gen moun ki pou mande padon pou ou.
nan lari, y ap Lè w reveye w ap jwenn chak grenn malad gen yon
chache kouman pou kabann ak yon dra blan byen pwòp k ap tann li ak tout
yo kwape mèsenè medikaman nan yon lopital. Doktè yo ak enfimyè yo
asasen k ap fizye gentan aprann pou yo sèvi malad yo nan respè ak diyite.
pitit peyi a ak yon Pa dòmi ! Sa te pran nou anpil tan pou nou aprann : pito
bal nan tèt. dènye rès malere a gen yon kabann lopital k ap tann li
Pa dòmi ! Eskad- ak yon dra pwòp, olye pou yon ti ponyen Ayisyen ap
won lanmò piyajè tann mounpa yo nan yon lopital sire ki pa gen yon boul
yo an ap bwote pitit koton.
peyi a al touye Ti Ou pa konn konbyen tan sa ap pran w, lè w reveye w ap
Tanyen nan fènwa. Pa dòmi ! Eskadwon lanmò Prezidan jwenn tout elèv lekòl yo gen menm kalite liv yo, menm
an ap vire nan machin san plak sou Channmas la. Y ap kalite pwofesè yo ki pou aprann yo renmen moun, ren-
mache ak sache nwa pou yo mete kadav pitit peyi a yo men tèt yo, renmen peyi a, renmen istwa yo, renmen
sot touye poutèt yo t ap rele chalbari dèyè do Prezidan lang yo, renmen kilti yo. Ou p ap ka pran lajan nan men
an. pastè rasis pou w salanbe Desalin, Boukmann ak Sesil
Pa dòmi, paske pèsonn p ap rakonte w kouman manda Fatima. Sonje kouman rasis nan LONI yo te meprize
Prezidan an te bout. nou nan masak Lasalin, sonje kouman pil kadav yo ak
Pa dòmi, ou pa konnen konbyen jou, konbyen nwit ou moun ki t ap disparèt yo pa t vle di anyen pou yo. Si w
pral pran pou w konprann langaj Ayisyen ki chanje lè w dòmi, ou p ap janm konnen ki sa nou fè pou nou achte
reveye. Lè w reveye w ap jwenn yon lòt peyi, w ap santi diyite nou ak respè nou nan men rasis sa yo.
moun yo pa menm moun yo, w ap wè yo pa sanble ak Ale nan paj 11
Ayisyen ou te konnen yo. Ou p ap konprann pawòl me-

Pa gen yon AFRIKEN ki pou ap chache AFRIKANITE l paske AFRIK ap viv nan wou...

KOMAN ESKLAV LA AK MÈT LI KAPAB ADORE MENM DYE TANDE PRIYÈ TOU DE 10

JENERASYON NOUVEL AYITI

KLINIK
Dr. Jean Robert
LALLEMAND

Klinik Sa-a Pran Swen
Tout moun nèt...

Ri Kotplaj # 1
Nan Grigri...
Tel : 3394-2098

NÈG PWOVÈB LA…
Pierre Robert Osias

Si w te nan plas Pèp la Kamouflaj
Kisa w tap fè Zòt pa pè antere verite
Menm pandan je pèp la klere
Ki chimen w tap pran Yap monte anpil komite
Lè grangou komanse pike w Di yap tchoule petwokaribe
Kaka bèf la mèt chèch
Lè ti moun tonbe malad Anba l ap toujou mouye
Lè lekol pra l apenn louvri Anpil gwo kachkach
Pa lontan gen pou devwale
Si w te nan plas Pèp la
Ki sa w tap fè Nou bliye ti malere
Ki te bay San nan kowoperativ
Lè w wè malere nan yon ti tan rich
Apre selman yon ti tan nan politik Anvite pep Ayisyen nayiv
Vire tounen sistem lan dwe chanje
Lè Kay pay tounen beton Ti moun Soyet toujou paka ale lekol
Lè bourik tounen Prado Pandan pitit zot kay Blan ap kale kol
Si w te nan plas Pèp la
Nèg Pwovèb La
Kisa w tap fè
Lè w tande lajan petwokaribe fè lòt wout Men ki jou sa vaye Men ki moun la val jwen Ki de-
patman l dwe ye
Moun ou pa panse jwen n ladan l tou Ki pati ki VA merite l Mwen anvi bay yon O chan...
Ou oblije vanm ti bet ou pou ka voye Pitit Chili Se mwa kreyol nou dwe atake tout faset lang lan.
Nou pa envite ti moun sou paj sa. Si langaj la yon
Panda Pitit zòt ap penpennen nan letazini ti jan woff maten an nap di tout moun si kreyol la
Si w te nan plas Pèp la
Kisa w tap fout fè pa pale li pap fe pakou l dwe fe.
Nèg Pwovèb La Nèg Pwovèb la

“POLITIK MONETÈ ENDEPANDANT SE KLE SOUVERÈNTE A” EVO MORALES

Gen yon sèl Dye e chak pèp reprezante l ak nome l selon kultu yo ak lang 11

RIBRIK : Di saw vle...

Pa dòmi !

Pa dòmi, paske lè w reveye ou p ap ka vare sou fanm, ou bay kouran.
p ap ka joure yo, ou p ap ka betize yo, sosyete a aprann Pa dòmi, lè w reveye w ap jwenn elèv yo te gentan
yo defann tèt yo, epi, atansyon moun ki bò kote w yo, y aprann fè koperativ, yo te gentan aprann fè mera ak
ap gade w mal. Tan w fè ap dòmi an, Ayisyen yo gentan kòdon, w ap jwenn jenn gason yo ak medam yo te gen-
bliye si te gen yon epòk yo t ap chache 30% fanm nan tan aprann yon metye depi anvan yo kite lekòl. Se po-
peyi a pou yo bay dirije, yo pa t ka jwenn. Lè w reveye, l ko sa pou anpil, men, nou pa sèvi ak bòl ble ankò nan
ap difisil pou w viv nan yon peyi ki gen lòt mès. peyi a.
Chanjman yo ap fèt dèyè do w, lè w reveye ou p ap jwenn Pa dòmi, lè w reveye, ou p ap jwenn moun ki pou
yon grenn restavèk pou
w kòmande, ata bòn ak
gason lakou vin ra.
Tout ayisyen, fi kou
gason, depi yo tou piti,
lekòl yo aprann yo lave
chodyè yo, yo aprann
yo pase rad yo, yo
aprann yo kwit manje
yo. Tout moun santi li
pi bon konsa pase epòk
kote nou te yon bann
andikape mare kou
krab.
Pa dòmi, lè w reveye,
w ap jwenn powèt la k
ap voye pikwa pi dri
pase abitan, w ap
jwenn ebenis nan me-
dam yo ki konn ma-
nyen goyin yo pi byen
pase gason yo. Ou ka
sezi wè se yon ouvriye
ki vin rakonte w ki
kalite jefò nou fè pou
nou kraze baryè nan
mitan moun. Abitan ou
te konnen an, li chita
dèyè yon òdinatè, l ap
mezire konbyen gout dlo pou l lage nan dèyè yon plant esplike w ki kantite kòd nou kase anvan nou chape nan
pou sechrès pa touye l. Lè w reveye w ap oblije aprann nas zanmi pèlen te tann pou nou. Si w gen memwa, w
kouman nou te fè pou nou mete chak gout lapli nan yon a sonje te toujou gen yon kolon, k ap veye pou nou pa
sitèn pou lè lesèk la dire twòp. Pèsonn p ap di w konbye janm ka fè anyen ak pwòp fòs ponyèt nou. Yo te tou-
egzamen pou mèt yo ak mètrès yo pase anvan pou yo jou gen solisyon tou pare pou nou. Si w gen memwa, w
kanpe nan yon sal klas ap fè lekòl pou timoun piti. W ap a sonje kouman sa te ye lè se Malfini ki t ap fè
sezi, men li nòmal pou nou. eleksyon pou nou. Si w gen memwa toujou, w a sonje
Pa dòmi, lè w reveye w ap jwenn tout elèv lekòl yo ap kouman zanmi pèlen sa yo t ap kouvri pou vòlò ki t ap
siveye mwa oktòb ak mwa novanm pou y al triye grenn kòche peyi a jouk nan zo.
zaboka souke pou yo fè pepinyè. Pasyon moun nan peyi Pa dòmi, lè w reveye, apre sanginè yo fin ale, ou p ap
a, kounye a, se fè pepinyè pou yo plante lè sezon lapli jwenn pèsonn ki pou esplike w ki kantite baryè nou
rive. Lè w reveye w ap jwenn chak Ayisyen ap chache janbe, ki kantite lobo nou pete jis pou nou tout te ka
yon mòso mòn ki dekale pou yo panse ak yon pyebwa ki viv nan yon peyi ki sanble ak sa nou ye :
bay lavi. W ap oblije chache konnen kouman nou fè pou Tout moun se moun, nanpwen moun pase moun.
nou donte chak grenn foton k ap fè laplanch nan reyon Pierre Michel Chéry
solèy ki sou tèt nou yo. W ap oblije konnen kouman nou 27 oktòb 2019
te aprann fè palèt pou van k ap pase a pa vini san li pa Dèlma

SUPREMASI BLANCH LAN ALYENE NOU LI RANN NOU ETRANJE A PWÒP TÈT NOU...

PA GEN YON MALADI MENM KANSÈ KI KA EKZISTE NAN YON ANVIRONMAN ALKALEN 12

« Menm Lekòl la, ak menm deviz la pou
Bondye ak pou lumanite »

Lekòl Étienne Saintil, yon lekòl ak anpil referans
Kontakte Jean-Claude & Claudine Thervil au # 3725-3929

« Desizyon m poum detwi otorite an Ayiti yo, se pat
pou konsiderasyon komès ak lajan, men se pluto
akoz nesesite poum bloke pou tout tan mach nwa yo

nan mond lan »
—Napoléon Bonaparte
*********************
*********************
Deklarasyon Papa nachon an Dessalines
« Nèg tankou mulat, nou tout te batay kont blan yo,
byen yo nou te konkeri yo kote nou te vèse san nou se
pou nou tout. M vle yo pataje ak ekite »

KREYOLOFONI : SIM M MOURI DEMEN SE YON BLAN KI AME YON NWA POU TOUYEM


Click to View FlipBook Version