KOMPETENCIJE ZA 21 VEK
DA LI IMAMO ONO ŠTO JE
POTREBNO?
Šta su to kompetencije?
I koje su to k ompetencije ključne za obrazovanje mladih?
Reč kompetencija možemo prevesti kao sposobnost.
U ovom slučaju sposobnost za život ovakav kakav se odvija pored nas i sa nama.
Obrazovanje ima ulogu da ovaj neuhvatljiv koncept racionalizuje i smesti u okvire sistema.
A mi smo ti koji treba da ga sprovedemo u delo. Da li je to lak i jasan zadatak?
Mnoge zemlje u okruženju za procenu efikasnosti obrazovnih sistema koriste
međunarodni program procene učeničkih postignuća PISA (Programme for
International Student Assessment), k oji je u ovom trenutku najveće međunarodno
istraživanje u oblasti obrazovanja.
U istraživanju 2006. učešće je uzelo oko 400,000 učenika, koji su predstavljali oko 20
miliona petnaestogodišnjaka iz 57 zemalja učesnica.
Naši đaci zauzeli su 41. мesto.
Zašto takav plasman i šta nam on govori?
Osnovni smisao PISA i sličnih projekata je da analiziramo kako sistem funkcioniše i šta
bismo mogli/trebali da uradimo da bismo postignuća unapredili i k oje mere mogu da
poboljšaju kvalitet obrazovanja, tako da mladi razviju one kompetencije sa kojima će
biti konkurentni na evropskom tržištu rada.
Uspostavljanje direktnije veze između zahteva tržišta (privrede) i obrazovanja je
bliska budućnost i našeg obrazovnog sistema.
(informacije preuzete sa stranice h ttp://pisa.rs/)
Na osnovu tih saznanja gradimo svoju obrazovnu budućnost i kroz projekat “Koraci ka
modernizaciji škole” (“Stepping Stones to Modern School”) koji sprovodimo u školi
nastojaćemo da organizujemo nastavu orijentisanu ka kompetencijama.
Kompetencije se definišu kao kombinacija znanja, veština i stavova
- z nanja koja se neprestano menjaju,
- veštine koje su nam neophodne da se snađemo u tim promenama i
- stavovi koji drže ceo taj sistem na čvrstom tlu.
2
Nepismenima u 21. veku neće se smatrati oni koji ne umeju da čitaju i pišu, nego oni
koji ne umeju da uče novo, da se oduče od starog i ponovo uče. - Alvin Tofler -
Ova misao o pismenosti u 21. veku ima za cilj da nas usmeri
na funkcionalnost u učenju, radu i životu uopšte, naglašavajući
da j edino kada smo orijentisani ka rešenjima imamo
mogućnost da napredujemo.
U svetu koji se menja neverovatnom brzinom i koji je povezan
u globalnu zajednicu, svima je neophodan čitav spektar
veština i kompetencija koje moraju da se razvijaju kroz ceo
život.
Ključne kompetencije koje je Evropska unija definisala su od značaja za tri aspekta života:
● Lično zadovoljstvo i napredak tokom čitavog života (kulturni kapital).
● Aktivnu građansku svest i uključenost u sve aspekte društvenog života (društveni
kapital).
● Sposobnost zapošljavanja - sposobnost svake osobe da na tržištu rada dobije
pristojan posao (ljudski kapital).
Ovaj evropski okvir postavljen je 2006. godine, a u maju 2018. usvojene su nove preporuke
ključnih kompetencija za celoživotno učenje.
Evropskim referentnim okvirom izdvojeno je 8 ključnih kompetencija:
1.komunikacija na maternjem jeziku,
2.komunikacija na stranom jeziku,
3.matematička kompetencija i osnovne kompetencije u nauci i tehnologiji,
4. informatičke kompetencije,
5. učenje kako se uči,
6. socijalne i građanske kompetencije,
3
7. preduzetništvo i smisao za inicijativu, kao i
8. kulturna osvešćenost i ekspresija.
Ovaj okvir dao je smernice za postavljanje 1 1 međupredmetnih kompetencija koje su
ugrađene u Zakon o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja u Srbiji -
KOMPETENCIJA ZA UČENjE; KOMUNIKACIJA; RAD SA PODACIMA I INFORMACIJAMA;
DIGITALNA KOMPETENCIJA; REŠAVANjE PROBLEMA; SARADNjA; ODGOVORNO UČEŠĆE U
DEMOKRATSKOM DRUŠTVU; ODGOVORAN ODNOS PREMA ZDRAVLjU; ODGOVORAN
ODNOS PREMA OKOLINI; ESTETIČKA KOMPETENCIJA; PREDUZIMLJIVOST I ORIJENTACIJA KA
PREDUZETNIŠTVU.
4
U narednim postovima daćemo pregled svake pojedinačne kompetencije iz ugla nastavnika
i učenika.
One nam daju jasne smernice u kom pravcu treba da se krećemo u obrazovanju mladih, jer
naši učenici nisu više isti.
Onda ni mi ne smemo biti isti.
5