Rad sa podacima i
informacijama
Digitalizacija je umnogome promenila
živote svih nas. Svedoci smo da nas
bombarduju informacijama sa svih strana:
televizija, radio, štampa, društvene mreže i
komšinice koje čitaju tuđe postove ili usput
do pekare čuju najnoviju vest.
Brzi protok informacija ne omogućava da
se one obrade, procene, kritički razmotre
pa da se tek onda o njima da sud i donese
neki zaključak.
U želji za senzacijom mediji često objavljuju delimično ili potpuno neproverene
informacije. Ovakav način prikupljanja podataka i informacija ostavlja prostora za
neracionalno reagovanje, često paniku i uzbunjivanje populacije. Ponekad banalne, ali
više puta i ozbiljne informacije dovedu populaciju, koja nema razvijen kritički stav, do
usijanja te izazivaju poziv na linč, bunt, negodovanje. Ovako plasirane informacije
nemaju prostora u kasnijem periodu za demant. Stiče se utisak da demant i ne
interesuje većinu ili je bar mali broj onih koji će ga čuti i na njega reagovati. Kako se
vesti smenjuju u sekund nemoguće je obraditi i na valjan način analizirati sve što stigne
do nas, jer je često najveći problem kako razlikovati informaciju od dezinformacije.
U prirodi čoveka je radoznalost i želja za istraživanjem. Znatiželja, često u odsustvu
straha i ograničenja, glavna je karakteristika dece. Želja za novim saznanjima i
interesovanje za svet koji ih okružuje je prirodna potreba svakog deteta. Ove osnovne
karakteristike su, na kraju krajeva, i dovele do napretka ljudske populacije i ne treba ih
gušiti i sputavati. Treba ih samo ispravno usmeriti. Zbog toga je jako važno kod učenika
razviti kompetencije koje će mu omogućiti efikasan rad sa podacima i informacijama.
Učenik bi trebalo da razume značaj korišćenja pouzdanih podataka za rad, donošenje
odluka i svakodnevni život. U toku svog školovanja trebalo bi da stekne veštine kojima
bi mogao da koristi i povezuje znanje iz različitih predmeta. Veoma je važno da ume da
koristi, na pravilan način, razne izvore informacija i podataka i kritički razmatra njihovu
pouzdanost. Kako u nastavi tako i u svakodnevnom životu, za razumevanje događaja i
donošenje odluka neophodno je da zna da ima pouzdane podatke. Da bi bio sposoban
da procenjuje pouzdanost i prepozna moguće greške u podacima potrebno je da ume
da poredi različite izvore i načine dobijanja podataka. Učenik koristi informacione
tehnologije za čuvanje, prezentovanje i osnovnu obradu podataka, kako bi išao u korak s
vremenom u kome živi. Kako bi u vreme digitalizacije bio funkcionalno pismen, učenik bi
trebalo da koristi tabelarni i grafički prikaz podataka, ali i da ume da čita ovako
prikazane podatke, tumači ih i primenjuje.
2
U trci za vremenom i što jednostavnijim prikazom informacija neophodno je znati razliku
između podataka i njihovog tumačenja. U svakom momentu i svakoj situaciji bilo bi
korisno da imamo svest o tome da isti podaci mogu imati različita tumačenja što zavisi
od konteksta, ali i da razna tumačenja, koja nam se serviraju, mogu biti pristrasna.
Opstati u vreme digitalizacije znači snalaženje u brdu informacija, ali i imati svest o
tome koji su podaci javni, koje podatke možemo i smemo da dobijemo od nadležnih
institucija. S druge strane, na visokom nivou treba da bude svest o privatnosti podataka
kao i razvijena etika o čuvanju privatnosti podataka.
Naši su preci u poslovici DVA PUTA MERI, JEDNOM SECI iskazali svu suštinu važnosti
ispravno prikupljenih, obrađenih, na pravi način analiziranih podataka i donošenja
odluka ili zaključaka.
3