Školski časopis

BROJ 4. ČASOPIS UČENIKA
APRIL 2018. OŠ ,,RISTO MANOJLOVID”
Lead Story Headline
DAN ŠKOLE
RAZVIJALI SMO
PREDUZETNIČKI DUH

PODRŠKA
DAROVITIM
UČENICIMA
PRIČE IZ UČIONICE
TALENTOVANA

STRANA
MIR, SLOBODA,

MLADOST
POSJETILI SMO...
ZLATNI SAVJETNICI

ZANIMLJIVOSTI This story can fit 75-125 words. keep the story focused.
ANOREKSIJA I
Your headline is an important Examples of possible headlines
BULIMIJA part of the newsletter and include Product Wins Industry
HAJDE DA SE IGRAMO should be considered carefully. Award, New Product Can Save
You Time!, Membership Drive
ANDREJ I ANDRIJA In a few words, it should accu- Exceeds Goals, and New Office
INTERVJU rately represent the contents of Opens Near You.
the story and draw readers into
ROK I DALJE ŽIVI the story. Develop the headline
RIJETKI SPORTOVI before you write the story. This
way, the headline will help you
RAZONODA

SLIKA REDAKCIJE Čast nam je što vam i ove godine možemo
poželjeti dobrodošlicu, što i ove godine možemo
živjeti i sanjati zajedničke snove. Snove kakve samo
djeca mogu sanjati. Zajedničkim snagama smo
snove i maštanja pretvorili u realnost i stvorili
čaroliju ispisanu na stranicama ovog časopisa.

Oslušnimo prve hitove benda ,,Galaksija”, zavi-
rimo u putopise i prisjetimo se novogodišnje čaroli-
je i šarenih uspomena ,, Božidnog bazara” .

Ali sve što stvaramo, stvaramo zajedno !

SADŽAJ: ĐAČKO OKO BR. 4 , 15. 04. 2018.

DAN ŠKOLE———————————————————————3-4 IZDAJE
RAZVIJALI SMO PREDUZETNIČKI DUH——————————–-5 OŠ ,,Risto Manojlovid“ Kolašin
PODRŠKA DAROVITIM UČENICIMA————————————–6
PRIČE IZ UČIONICE——————————————————— 7-8 ZA IZDAVAČA
Zoran Rakočevid - direktor

TALENTOVANA STRANA————————————————–9-11 GLAVNI I ODGOVORNI
MIR, SLOBODA, MLADOST——————————————–12-13 UREDNICI:
POSJETILI SMO CRNOGORSKO PRIMORJE—————————14
Budimirka Bojid, Jelena Tatid i
Aktiv crnogorskog jezika

ZLATNI SAVJETNICI———————————————————–15 REDAKCIJA - UČENICI:
ZANIMLJIVOSTI—————————————————————–16 Minid Vasilisa, Vlahovid Anđela,
VAŠE ZDRAVLJE JE NAJBITNIJE——————————————17 Šdepanovid Matija, Bulatovid Anđela,
HAJDE DA SE IGRAMO—————————————————18-19 Šdepanovid Martina, Bulatovid Nađa ,
Popovid Vasilisa, Medenica Nina, Jelid
Ivana, Pavlovid Milica i Jeknid Milena

INTERVJU———————————————–—————————20 STRUČNI SARADNICI:
ROK I DALJE ŽIVI———————————————————–—–21 NASTAVNICI/CE i PSIHOLOŠKINJA
RIJETKI SPORTOVI——————————————————–——22
RAZONODA————————————————————————23 Marijana Bulatovid-Medenica

2 ŠTAMPA: FOTO FINISH-Kolašin

TIRAŽ-650

Obilježili smo Dan škole

Povodom Dana škole organizovan je
maskenbal na temu Ekologija. Učenici svih
razreda osmislili su kreativne maske na tu temu i
pojavili se maskirani u velikom broju. Učenici su
prošetali glavnim gradskim ulicama, a poslije
toga u holu škole žiri je donio veoma tešku
odluku i odabrao najbolje maske. Nagrade su
dodjeljivane po ciklusima, pa su učenici prvog
ciklusa- Anja Dožid, Jelena Mirovid, Pavle Pejovid
i Mija Antonijevid osvojili najvede simpatije žirija i
dobili knjigu kao nagradu za najbolju masku.
Bulatovid Antonije, Vlahovid Vladan, Bulatovid
Matija i Jankovid Marija učenici drugog i tredeg
ciklusa takođe su očarali žiri svojom kreativnom
pojavom i dobili knjigu za svoj uloženi trud.
Maskenbal je pokazao ogromnu kreativnost
kako roditelja i učenika tako i njihovih
nastavnika.

Ideja ucenika II3 odjeljenja, bila je da

nastupe kao kolektivna maska pod sloganom

Sačuvajmo planetu. U realizaciji ideje osim

učenika bili su uključeni i roditelji. Timski se

radilo na osmišljavanju maski, pribavljanju

potrebnog materijala i samoj izradi. Sve se

odvijalo nekoliko dana u prostorijama škole,

nakon završetka redovne nastave u

popodnevnim časovima, gdje su zajedno radili

učenici, učiteljica i njihovi roditelji. Učenici su

svojom pojavom ostavili snažan utisak, kako na

svoje drugare tako i na građane kada su prošetali

glavnim gradskim ulicama .

Na opšte zadovoljstvo učenika i njihovih

roditelja realizovana je jedna dobra ideja.

3

U holu škole bili su izloženi radovi maketarsko- modelarske sekcije kojom je
rukovodila nastavnica Verica Šukovic. Izložba je bila prodajnog karaktera, a prihod
od prodaje iskorišden je za štampanje školskog časopisa.

4

Preduzetništvo u saradnji sa roditeljima

Učenici naše škole i njenih područnih odjeljenja, zajedno sa svojim roditeljima i nastavnicima
spremali su se za učešde na novootvorenom gradskom ,, Božidnom bazaru“.

U organizaciji direktora škole Zorana Rakočevida, psihološkinje Marijane Bulatovid i bibliotekarke
Jelene Tatid, u prostoriji školske čitaonice bila je otvorena novogodišnja radionica koja je trajala 15 dana.
Učenici od I do IX razreda sa svojim roditeljima i nastavnicima radili su svakodnevno po dva školska časa.
Svakog dana roditelji su bili u ulozi nastavnika, radili sa djecom i pokazivali postupak pravljenja ukrasa. Kroz
radionicu su prošli svi učenici od I do IX razreda i svi napravili po neki ukras. Uporedo sa tim, sekcija engleskog
jezika kojom rukovodi nastavnica Dijana Rakočevid i bibliotekarska sekcija koju vodi Jelena Tatid, pristupili su
izradi dvojezičnog flajera ,,Djeca djeci“, gdje su ukratko predstavili svoj grad i svoju školu djeci turistima. U
saradnji sa Opštinom Kolašin i organizatorkom ,,Božidnog bazara“ Jasminom Salihovid, škola je dobila svoj
štand gdje su djeca iznijela svoje ukrase na prodaju.

Na otvaranju ,, Božidnog bazara“ djeca su prodavala svoje ručno pravljene ukrase i dijelila flajere
svojim vršnjacima-turistima. Prihodi od prodaje koristide se za kupovinu nagrada talentovanim učenicima.

5

U ovoj školskoj godini, u našoj školi, Rad sa darovitom djecom odvija se kroz faze:
formiran je Tim za podršku i pradenje rada sa
darovitim učenicima. Identifikacija:

Zakonom o osnovnom obrazovanju i *Prepoznavanje darovite djece;
vaspitanju, predviđeno je da škola prilagodi *Prepoznavanje obrazovnih potreba i mogudih
za darovite učenike metode i oblike rada i da
im omogudi uključivanje u dodatnu nastavu i problema u redovnom školovanju.
druge oblike individualne i grupne pomodi, u
skladu sa posebnim programom. Vidovi podrške – obrazovna rješenja:

Nadarena (darovita) djeca su djeca *Obogadivanje programa i individualizacija nastave;
koja su sposobna za visoko postignude i koja *Organizovanje vannastavnih aktivnosti: sekcije,
pokazuju sposobnost u jednoj od sljededih samostalni rad kod kude, on- line učenje i sl;
oblasti: *Aktivnosti u redovnoj nastavi: korišdenje
naprednijih materijala i udžbenika; samostalni
Opšte intelektualne sposobnosti; istraživački radovi; složeniji zadaci i viši nivoi znanja;
Posebne školske sposobnosti; zadaci koji imaju više rješenja; razvoj logičkog i
Kreativno i produktivno mišljenje; stvaralačkog mišljenja; nastava koja obezbjeđuje
Sposobnost vođenja; analizu i sintezu u učenju nastavnih sadržaja;
Vizuelne i izviđačke spsosobnosti i fleksibilni prostorno – vremenski uslovi za rad.
Psihomotorne sposbnosti.
Motivisanje darovitih učenika:

*Javno pohvaljivanje, kroz knjigu obavještenja, sajt
škole i medije;

*Dobijanje određenih povlastica za rezultate na
takmičenjima, inovacije ili izuzetne rezultate u
nekim drugim aktivnostima;

*Uključivanje u prezentaciju škole;
*Vođenje časa;
*Vršnjačka edukacija.

Aktivnosti koje su sprovedene u školi su sljedede: selekcija učenika za dodatnu nastavu i sekcije;
sprovođenje upitnika PROFNAD u IV razredu; kvizovi znanja od V do IX razreda.

U V razredu nastavnica razredne nastave, Mira Juškovid, organizovala je kviz iz matematike. Prvo
mjesto pripalo je Srđi Jeknidu i Aleksandri Rovčanin, drugo mjesto Viktoriji Šdepanovid a trede Maši Dulovid.

U VI razredu profesorica engleskog jezika, Nataša Pekovid, organizovala je kviz iz engleskog jezika.
Pobjednička ekipa je iz VI2 –Gala Dulovid, Tadija Popovid, Tara Dulovid i Adrijan Šdepanovid.

U VII razredu profesor istorije i geografije, Darko Popovid, organizovao je kviz iz istorije. Pobijedio je
učenik VII3-Bulatovid Antonije, drugo mjesto pripalo je Braunovid Vuku učeniku VII3, a trede Jovanovid
Kseniji učenici VII1.

Za učenike VIII i IX razreda organizovan je kviz opšteg znanja. Pobjedničke ekipe su učenici VIII3
odjeljenja-Katarina Pekovid, Božidar Jeknid i Lazar Dašid i IX2- Jana Bazovid, Marija Vlahovid i Lazar Dožid.
Organizatorke kviza su bibliotekarka Jelena Tatid i psihološkinja Marijana Bulatovid – Medenica.

Nagrade za učenike su obezbijeđene iz fonda za talentovane učenike koji je osnovan na osnovu
sredstava zarađenih na ,,Božidnom bazaru”.

6

Srednja likovna škola ,,Petar Lubarda” sa Cetinja promovisala
svoju školu našim učenicima

Dana 22. 03. 2018. godine, predstavnici Srednje
likovne škole ,,Petar Lubarda” sa Cetinja održali su
predavanje našim učenicima na temu Grafički dizajn i
informatika. Povod za ovu posjetu bio je veliki uspjeh našeg
bivšeg učenika Viktora Mijovida, a sadašnjeg učenika tredeg
razreda te škole. U njemu je prepoznat talenat, još dok je
bio u našoj školi, pa je upisao Srednju likovnu školu na
Cetinju, u kojoj je ostvarivao zavidne rezultate na svim
takmičenjima.

Profesori te škole predstavili su našim učenicima
program rada i pravila upisa u školu i objasnili im kako
mogu dobiti zvanje- likovni saradnik slikar ili grafički dizajner
saradnik.

Učenici petog razreda dokazali su da im je
kreativnost jača strana

Naime, oni su zajedno sa svojom učiteljicom, na časovima
odjeljenjske zajednice, napravili zanimljivu knjigu. Naša
redakcija je posjetila odjeljenje V3, pa smo tom prilikom
razgovarali sa učenicima i učiteljicom. Oni kažu da im je bilo
potrebno mjesec dana da naprave takvu knjigu i da im je to
predstavljalo zadovoljstvo. Knjiga sadrži zanimljivosti sa časova,
bitna pitanja koja su u vezi sa njihovim odjeljenjem, kao i mali
zabavni odjeljak.
Za ,,Đačko oko” su rekli da de nastaviti da prave svoje knjige, a
mi ih u tom poslu podržavamo i želimo im uspjeh.

7

Saradnja sa roditeljima

Jedan od lijepih primjera nastavne prakse, naslijeđen iz
programa Korak po korak, je uključivanje roditelja u nastavni
proces.
Roditelje koji su zainteresovani za ovaj vid saradnje nije teško
prepoznati.

U odjeljenju III1, ved tredu godinu, roditeljka Rada
Antonijevid učestvuje u realizaciji kreativnih radionica koje su
tematski osmišljene. Realizovane su kreativne radionice na temu
Jesen, Proljede, Osmi mart, Novogodišnji ukrasi.
O uspješnosti ovih radionica najbolje govori zainteresovanost učenika, njihovo oduševljenje kada
se mama Rada pojavi u njihovoj učionici. A mama Rada nam uvijek dođe sa velikim osmijehom, lijepim
idejama i obiljem didaktičkog materijala koji djecu dodatno motiviše za rad. Roditeljka je učestvovala i u
realizaciji jedne aktivnosti na uglednom času koji je imao za cilj da promoviše mogudnost aktivnog
uključivanja roditelja u nastavni proces.
,, Škola koja je usmjerena na dijete vidi roditelje kao svoje najvažnije prioritete, jer su oni ti koji najbolje
poznaju svoje dijete”.

8

Ljubav Crna Gora
–neugasiva baklja slobode
Na Dan Svetog Valentina Kolijevka stihova Njegoša slavnog
svako jednu želju ima, i ljepote svitanja Cetinja starog
jako nekog da zavoli, velike bitke je vodila sama,
dok ga srce ne zaboli. i poslije svega ostala dama.

Bulatovid Iris VII3 Svi se vole toga dana Bjelasica, Komovi, Durmitor, Lovden,
Damjanovid Sava I3 i drže se svi za ruke to je ono za šta živjeti treba
i daj bože da to traje, za njih se borila vjekovima dugim,
da ne bude poslije muke. za njihov put do zvjezdanog neba.

Kada voliš, voli stalno, Bore dokazuju starost njenu,
i ne čekaj na praznike, Tara, Zeta, Piva i Morača,
da ti pružiš nekom ljubav sa njima Bojana i Jadransko more
i usvojiš te navike! po kojem sunce korača.

Ljubav prema djetetu Svakog dana voli isto, Baklja slobode Crna Gora,
tako radi srce čisto. koju niko ugasiti nede,
Srce kuca svaki dan, Jer mladost de brzo prodi prelijepa zemlja rujnih zora,
tebi život poklanjam. i za čas de starost dodi. koja u bolji život krede.
Mame i tate, treba da znate!
Djeca ne smiju da pate! Hana Miletid IX1 Jeknid Nađa IX4
Osmijeh djeteta veoma je važan,
bez njega je život lažan. Vujisid Željana III3
Kad se dijete često smije
tugu nede da sakrije.
Svaki roditelj treba znati ,
da savjet djetetu treba dati ,
a ne na žulj mu uvijek stati.
Podržite u svemu svoje dijete,
neka zna šta ga u životu čeka
to je sve za dobrobit djeteta.
Ljubav treba djetetu dati,
a ono de redi –HVALA mami i tati!

Popovid Vasilisa IX1

9

Kovačevid Andrej III3 NAŠE SELO

TATA MAMA Uz veseli cvrkut ptica
i zoru koja rudi,
Tata je bide najljepše na svijetu, Ti si meni najmilija, ti si ona naše se malo selo
on pomaže svom djetetu. kojoj osmijeh sija. iz sna polako budi.

Njegova djeca i u kudi i u školi, Ti si mama koja me čuva i Zelene livade cvjetne,
sjete se onoga ko ih puno voli. pazi, ti si ona koja me mazi. pašnjaci i rijeka,
U našim mislima nalazi se tata,
Ona koja me najviše voli, seljačke ruke spretne
to je onaj koji voli i mene i još od kad sam bila mala... i ljetina koja se čeka.
mamu i brata.
MAMA, Naše je selo lijepo
žubor potoka, šareni cvijet

Naše je selo najljepše
to je naš čitav svijet!

Učenici područnog odjeljenja –Trebaljevo

BRAT Za sve ono što si mi dala,

Što ti ne znaš on de znati, za sve ti najiskrenije i

njemu možeš vjerovati. najljepše HVALA!

Znaj da on te puno voli,

tražiš nešto on - ,,Izvoli”.

Ja za njega pjesmu pišem Vukidevid Vlahovid Dunja III3
da on čuje kako dišem. Anastasija III1
Vjerovali ili ne, volim brata VRABAC

najviše! KNJIGA

Vukovid Milena V3 Knjiga priča tiho Vrabac je veoma mala ptica
Rakočevid Dimitrije V3 i gleda u oči stalno je sa nama, jer nije
a ti se zadih'o,
znoj sa čela toči. selica.
Zimi je gladan, drhti na grani
Podvig ti na umu , i razmišlja čime da se hrani.
a strah ti u glavi
ti bi u prašumu Kad dođe proljede pjeva
-tigar je u travi. veselo, od njegove pjesme
Probudi se, preni,
strah mnogo ne vrijedi, oživi svo selo.
stranicu okreni Veselo pjeva kraj moga pro-
i tigra pobijedi. zora i mene doziva -svanula

Popovid Vasilisa IX1 je zora.
U mome vodnjaku
gusjenice traže, korisne su
ptice tako svako kaže.
Zato ih volim i dajem im
mrva, a oni žive od buba i

crva.

Đorđevski Marija IX4

10

Grujid Bogdan VIII2 Učiteljici– Miri Juškovid

Draga učiteljice, Todorovid Anđela VI3
Lijepi ste kao cvijet
kome se divi cijeli svijet. Todorovid Anđela VI3
Za mene Vi ste velika sreda, nikada Todorovid Anđela VI3
manja a uvijek veda.
Vi ste najbolji neka zna svako i to
treba da bude tako.
Vi ste učiteljica sjajna, a to nije

tajna.
Vi ste učiteljica voljena i želim vam

sredan Dan žena!

Pekovid Maša V2

PISMO

Dragi čitaoče,

Ti, koji u jednoj ruci držiš mobilni telefon i radosno se smijuljiš pristiglim porukama, neka ti
pogled samo na tren zastane u mojim redovima. Saznadeš koliko ljubavi krije jedna trošna hartija.

Ja sam pismo, koje nakon dugo vremena izvadiše iz stare izrezbarene kutije, koja je mirisala na lavandu.
Neko me je tu ubacio zajedno sa slikama i vezenom maramicom. Na vrhu kutije je bila i jedna osušena ruža,
koju koju bi ostarjele ruke mijenjale svakog proljeda. Sa tugom se sjetim te godine kad me je poslao vojnik iz
Novoga Sada. Adresirano sam na jednu seosku poštu nedaleko od malog grada. Osjetih toplinu nježnih ruku,
koje me izvadiše iz požutjele koverte.

Napisao me je vojnik pun čežnje i ljubavi. Stavio me je u kovertu koju je ubacio u poštansko sanduče. Tamo
je čekalo još puno pisama i razglednica spremnih za dalek put, ali radostan. Ali, ja sam ipak najljepše od svih,
jer sam pisano sa puno ljubavi. Putujem od grada do grada, prolaze dani i nedjelje i sve sam bliže odredištu.
Konačno sam stiglo na pravu adresu. Uručiše me lijepoj djevojci, a ona me otvori rukama koje mirisahu na
dunje iz njenog vodnjaka. Na dnu je pisalo- šezdeset dana. Odnosilo se na vrijeme koje je preostalo vojniku da
završi vojni rok. Sa suzama u očima, djevojka me ostavi u kutiju pored sapuna sa mirisom ruže. Uzdahnuh
zadovoljno, jer sam joj prenijelo ljubav, nježnost i radost. Kada sam ovdje pored mirišljavog sapuna, sigurno
sam mnogo značajno i djevojka de me sigurno sačuvati i , možda, de me neko nekad opet pročitati.

Pedeset osam godina kasnije, neki prijatan glas je pozivao djevočicu, koja me je čitala, da dođe. Nakon što
me vrati u kutiju iz koverte izvadi sliku i radosno povika: „Pa to je moj djed kad je bio vojnik“. Polako shvatam
da me je napisao njen djed baki i osjetih zadovoljstvo. Moji redovi i uvenula ruža čuvaju uspomenu na jednu
veliku ljubav iz dalekog vremena.

Zato, dragi čitaoče, iz 2018. godine, želim da još jednom otvoriš staru kutiju i oživiš uspomene, a meni deš
pokloniti pažnju i bidu sredno što na trenutak živim u tvom vremenu.

Srdačno te pozdravljam ,

Pejovid Biserka VIII3

11

Vasilisa Minid, učenica devetog razreda, osvojila je prvo
mjesto na literarnom konkursu u organizaciji SUBNOR-a

MIR, SLOBODA, MLADOST

MIR, SLOBODA, MLADOST- tri riječi, čije značenje sa 13 godina jedva da sam
dokučila, a ipak, sam vrlo svjesna njihove važnosti. Tri skupe riječi, kojima se
mjeri i smisao života, viteštvo prošlosti, ljepota sadašnjosti i veličina nade u
bududnost. Čini mi se da je teško da postoje jedno bez drugog. Ima li slobode bez mira ili mira bez slobode i
može li mladost biti to što jeste, bez njih oboje?

O mladosti zarobljenoj ratovima i ropstvom samo slušam i čitam. To su vijesti iz nekih dalekih,
nepoznatih krajeva svijeta. Ipak, prizori tlačenja, oružja i nipodaštavanja čovjeka nekada su tako upečatljivi
da me progone danima. Kadrovi snimljeni u ruševinama gradova u kojima se vidi koliko ljudski život može
biti jeftin, užasavaju me i plaše. Govore o surovosti, beznađu i životinjskom u čovjeku. Govore o
mladostima kojima nije data prilika da budu to što jesu, o čovjeku koji je ostao bez najvažnijeg- bez slobode.

A onda osjetim ogromnu zahvalnost, jer živim drugačije, živim u državi i vremenu gdje se sloboda
podrazumijeva, a mir je svakodnevica. Željela bih da svi oko mene osjete tu istu zahvalnost, tu istu radost,
da svakim dijelom svog bida osjete da su slobodni i da se oko njih ne čuje zveckanje oružja i ropskih lanaca.
Željela bih da osjete i ogromno poštovanje prema cijeloj jednoj generaciji mladosti žrtvovanoj u Naro-
dnooslobodilačkoj borbi, prije nego što su i rođeni naši đedovi i babe. Iako sam mlada, znam koliko je žrtvo-
vano za našu priliku da budemo slobodni i živimo u miru. Koliko njih je stalo pred bajonete, znajudi da to
čine za slobodu i mir tek nekih dalekih bududih generacija, prkosno dižudi glavu pred zlom. Kako je tada
teško bilo vjerovati da je cijena koju pladaju vrijedna, da de njihova smrt nekome donijeti pravo na život? Taj
dio prošlosti Crne Gore me uvijek fascinirao.

Mnogo puta sam u glavi zamišljala kako je izgledao taj 13. jul 1941. godine, kada je želja za slo-
bodom i mirom, izrodila nadljudsku hrabrost i povukla oroz prve ustaničke puške.

Dan kada su naši preci, stasali u državi, koju su “lomile korota i suša”, upisalo se u svjetsku istoriju
antifašističkog pokreta, planetarne slobodarske misije i želje da se poštuje čovjek i njegova iskonska slo-
boda. Slušala sam mnogo o partizanskom pokretu, o oskudici oružja, hrane i odjede i bogatstvu smjelosti,
snova o slobodi i nesebičnog davanja za nešto što je tek trebalo da dođe. Bile su to četiri teške godine, čiji je
svaki dan obilježen krvlju i ljutim ranama, ali i nepokornošdu, istrajnošdu i nepristajanju da se pokore zlu.
Odricala se tadašnja mladost svega što je imala, da bi sačuvala ono što je bilo. Slale su sestre na frontove
bradu, majke sinove, derke očeve, njegovale junake i same bile heroine. Natapali su krvlju i znojem svaki dio
crnogorskog kamena, branedi ga od fašističke čizme. Ostali su po šumama i planinama njihovi grobovi,
svetilišta za bududa pokoljenja.

12

Izrasla je za četiri godine jedna herojska generacija, koju nikada ne možemo zaboraviti, jer živimo
zaštideni onim što su oni stvorili. Stradali su da bi prekinuli užasan talas zla utemeljenog na najokrutnijoj
ideologiji čovječanstva. Bilo je biti ili ne biti, bilo je sloboda ili vječno ropstvo, bilo je vitišeka smrt ili po-
danički život.

Sav taj prkos i hrabrost tadašnje mladosti na ovim prostorima mogao bi se ilustrovati osmijehom
Nikšidanina Ljuba Čupida. Toliko je napisano o najljepšem slobodarskom crnogorskom osmijehu, a meni
uvjek fali riječ više da pokažem divljenje prema tom lijepom licu pred streljačkim strojem. Vidim u njegovom
osmijehu i bududi mir i slobodu, vidim sve što je čovjek koji zna zbog čega živi i šta i za što žrtvuje. Koliko još
takvih osmijeha na djevojačkim i momačkim licima partizana kamera nije zabilježila, ali okupator ih nije
mogao zaboraviti. Uvjerena sam da je, pripremajudi se za paljbu, svaki okupatorski vojnik, pred tim prkosom
znao koliko njihovo zlo nema priliku suočeno sa toliko hrabrosti i želje za slobodom. Uvjerena sam da su na
tim licima naslutili svoj poraz i uvidjeli veličinu svoga grijeha. Znam da cijenim to, kao što du znati da cijenim
mladost u koju sam tek zakoračila. Umjedu da je uobličim u sredu, jer znam da se sreda ne može graditi dru-
gačije nego slobodno i u miru. Znam da treba prvo da naučim šta tačno znači sloboda.

Pazidu da svojim pravom na slobodu ne ograničim ista ta prava kod drugih. Trudidu se da zapamtim
da mojim mirom ne uznemirim nekog drugog. Željela bih da moja mladost bude inspiracija, primjer i polet.
Ne može biti prepreke za to, ako ne zaboravim da je mladosti drugo ime sloboda, a slobodi mir. Da su ne-
raskidivo vezani kada se gradi sreda, da su skupocjeni i da se ljubomorno čuvaju i pažljivo njeguju . Da ih
treba “hraniti” nadom u bududnost, poštovanjem prošlosti, tananim osjedajem za sadašnjost. Svaka
mladost trebalo bi da nadgradi slobodu i mir koji su joj dati. Ne više puškama, žrtvama i ne više na bojnom
polju. Sada su naše “bitke” drugačije, a naši neprijatelji ne zveckaju oružjem. Zamke u kojima možemo
izgubiti i mir i slobodu, sada su manje očigledne, drugačije se zovu i često ih sami stvaramo. Zaboraviti
prošlost, ne pamtiti koliko je skupo pladeno ono što smo mi džabe dobili, zanemariti važnost svakog tre-
nutka sadašnjosti i ne truditi se za bududnost, samo su neki od tih zamki. Pristajanjem na podjele, pre-
drasude i mržnju, nerazumijevanjem različitog, dutanjem pred zlom, stavljamo sami okove na svoje ruke.
Mjera naše slobode je količina slobode onoga do nas. Ti “zakoni” uče se svakog dana sa svakim čovjekom
koji je dio naših života.

MIR, SLOBODA, MLADOST- šansa, prilika, dar. Takođe, obaveza i odgovornost. Zahvalnost i radost.
Nikako, podrazumijevana blagodet, koja se nemilice rasipa. Razlog za ponos da, ali nikada za nadmenost i
oholost.

MIR, SLOBODA, MLADOST, na njima se gradi i slavi život, o njima se uči i na njima postaje čovjek.

Vasilisa Minid IX3

13

Bokokotorski zaliv Ada Bojana

U sklopu ovogodišnje ekskurzije Na najjužnijoj tački crnogorske teritorije,
devetog razreda posjetili smo jedan gdje se rijeka Bojana na svom putu od Skadarskog
od najljepših djelova crnogorskog jezera uliva u Jadransko more, nalazi se
primorja-Bokokotorski zaliv. nesvakidašnje ostrvo – Ada Bojana.

Uz zabavu i igru, zajedno sa Nazvano po turskoj riječi ada, koja u prevodu
iskusnim vodičima, obišli smo sve znači ostrvo, Ada Bojana je još jedno od mjesta u
gradove primorskog dijela Crne Gore i Crnoj Gori, gdje se preplidu magija i nesvakidašnja
bolje upoznali običaje i kulturu toga kraja. realnost. Po legendi, nepoznati brod je potonuo na
samom ušdu Bojane u more, a neumorna rijeka je
Boka, ili Bokokotorski zaliv, jedan je od najlepših zaliva na nanosila pijesak i gomilala ga oko olupine nesrednog
svijetu. Ovo predivno mjesto Crne Gore smjestilo se u broda, stvarajudi početke ostrva koje i danas stvara i
njenom jugozapadnom dijelu, ispod litica Lovdena i Orjena. oblikuje.
Prkosi svojom ljepotom i ostavlja bez daha svakog ko je Sa dvije strane okruženo sporim vodama Bojane, ovo
zakoračio na njeno tlo ili samo „bacio pogled“ na najvedi i ostrvo je najljepši dio delte ove rijeke i mjesto gdje
najlepši fjord Mediterana. Boka Kotorska ima slavnu i se spaja stvaralačka snaga vode - rijeke i mora u koje
bogatu istoriju, a proslavili su je pomorci, majstori, iskusni se uliva.
graditelji, ali i brojni umni ljudi. Koračajudi ulicama
bokokotorskih gradova, svaki korak ličio je na hod kroz Ostrvo ima preko 240 sunčanih dana
istoriju: vidjeli smo kako se praistorijsko doba, ilirsko doba, godišnje, pa mirni ambijent usled izolovanosti od
antičko doba, gotika, renesansa, barok, prelivaju u urbane gužve i nezaboravni zalasci sunca i te kako
savremeni život i traju zajedno. Boku ukrašavaju sedam privlače veliki broj turista.
ostrva, a to su: Sveti Marko, Mamula, Gospa od Škrpjela,
Sveti Đorđe, Milosrđa, Ostrvo Cvijeda i Mala Gospa. Duž I zapisi i narodno predanje se slažu da je slavni
cijelog zaliva nalazi se lanac manjih gradova i mjesta od španski pisac Miguel de Servantes u svojoj mladosti
kojih bi svako moglo da ispriča svoju priču. bio rob ulcinjskih gusara.

Poseban utisak na nas ostavile su posjete starim Štaviše, i njegovo znamenito djelo ,,Don Kihot”
gradovima Crne Gore. Kotor je stari centralni grad Boke dovodi se u vezu sa zatočeništvom u Ulcinju.
Kotorske koji je vjekovima bio na raskršdu trgovačkih Neki istraživači su u Dulsineji od Toboza, glavnoj
puteva i gdje je pomorski transport sa jedrenjacima junakinji romana, prepoznali Ulcinjanku.
postavio ovaj grad u sami vrh mediteranskih pomorskih
centara. Sa bogatim kulturno istorijskim nasljeđem, Kotor Opijeni morskim vazduhom i šumom mora,
predstavlja pravi grad-muzej sa brojnim građevinama, koje prepuni utisaka i lijepih sjedanja sa večernjih
su podignute za vrijeme mletačke vladavine, ali i za vrijeme druženja, trebalo je da se vratimo kudi.
vladavine vizantijskog carstva. Ali, sigurni smo, da demo jednoga dana opet dodi i
Kulturno bogatstvo Kotora je neprocjenjivo. Riznica grada uživati u čarima naših primorskih karajeva.
krije najzačajnije kulturne znamenitosti poput: Sat kule
(VIII vijek), Katedrale Svetog Tripuna (XII), Crkve Svetog
Luke (XII), Kneževe palate (XVII), Crkve Svete Marije (XII),
Crkva Gospe od zdravlja (XV) i Napoleonovo pozoriste
(XIX). Kotor okružuju gradski bedemi, odnosno zidovi, oko
grada.

Na velikom broju porodicnih kuda i dalje se veoma
lako uočavaju pečati minulih epoha.

14

Učenici naše škole, Lazar Dožid i Nađa Bulatovid, nedavno su postali članovi Mreže Zlatnih
savjetnika Ombudsmana. U svom trogodišnjem mandatu, Zlatni svjetnici Ombudsama zalagade za za prava
djeteta i pokušade smanjiti nasilje nad djecom.

,,Da bismo znali prepoznati kršenje prava, moramo znati koja nam prava pripadaju. Znajudi dječija
prava i sami nedemo kršiti prava svojih drugova i drugarica, znademo bolje svoje obaveze i tako de svi
živjeti srednije djetinjstvo bez svađe i netolerancije.
Biti Zlatni savjetnik Ombudsmana kao što mnogi kažu nije šala. To smo shvatili na konferenciji „Za snažniji
glas djeteta u Društvu Mreža Zlatnih savjetnika Ombudsmana“, gdje smo imali priliku da govorimo o
sopstvenim iskustvima i očekivanjima u mreži. Tada smo shvatili koliko se djece bori za svoja prava i
poštuje ista. Na trodnevnom kampu u Sutomoru, naučili smo mnogo toga o pravima djeteta, diskriminaciji,
stereotipima... Takođe smo imali priliku da upoznamo nove ljude i steknemo nova prijateljstva, da na
trening radionicama shvatimo razliku između gore pomenute diskriminacije i stereotipa i uopšte o
važnosti dječije participacije”- kažu Zlatni savjetnici .

Pišemo vam sve ovo kako biste i vi znali da nijeste sami. Uvijek imate kome da se obratite, ako neko
krši vaša prava ili ako uvidite da su nekom u vašoj okolini prava uskradena. U tom slučaju možete se obratiti
Ombudsmanu (Zaštitniku ljudskih prava i sloboda Crne Gore) pozivom, email-om, poštom ili dolaskom u
prostorije samog Zaštitnika. U školi se možete obratite školskom psihologu, razrednom starješini ili Zlatnim
savjetnicima. Izbor je vaš, a pomod vam je svakako zagarantovana.

15

JESTE LI ČULI, JESTE LI ZNALI?

*Puževi mogu neprekidno spavati čak tri godine. Među najzanimljivijim prirodnim
*Mladunče plavoga kita prvih dana života dobije i do fenomenima nalaze se munja i
100 kg mase na dan. grmljavina – koje su kroz istoriju
*Nojevi mogu trčati brže od konja, a mužjaci mogu intrigirale, ali i plašile ljude.
rikati poput lava.
*Neke muške ptice dnevno pjevaju više od 2000 puta. Ovo su samo neke od najzanimljivijih činjenica o
*Morske zvijezde nemaju mozak. munjama, grmljavini, strahu od ovih prirodnih pojava
*Komarci imaju zube, čak 47. i njihovom nastanku:
*Jezik kameleona dvostruko je duži od njegovog tijela.
*Noj ima vede oko od mozga. 1.Grmljavina je zvuk koji čujemo od zvučnih talasa
*Konji spavaju stojedi i mogu provesti po nekoliko izazvanih širenjem vazduha, koji se rapidno
mjeseci da ne legnu. zagrijevaju munjom. Grom zapravo nastaje prilikom
*Medvjedi se boje muzike. pražnjenja munje.
*Mravi nikad ne spavaju. 2. Nordijski bog munje Tor je bio i bog snage,
*Prvi termiti pojavili su se prije 250 miliona godina. poljoprivrede, farmera, slobodnih ljudi, kiše i
*Orao opazi zeca u trku s čak tri kilometra visine. plodnosti.
*Na orlu se prosječno nalazi oko 7000 pera. 3. Strah od grmljavine se zove brontofobija, a strah
*Lemuri, polumajmuni s Madagaskara, padaju u ljetnji, od munje i grmljavine astrafobija.
a ne u zimski san. 4. U svakom momentu se neđe na Zemlji desi oko
*Pčele moraju posjetiti 4 miliona cvjetova i predi 4 puta 18.000 olujnih grmljavina. Mjesto na Zemlji koje je
duži put od opsega Zemlje, za jedan kilogram meda. najpodložnije grmljavini je Tororo (Uganda) gde su
*Pčelama medaricama, kao kompas na livadi služi grmljavine 251 dan godišnje.
Sunce. 5. Kad je američki paleontolog Otnil C. Marš otkrio
*Morski psi se nikada ne razbolijevaju, jer su imuni na dinosaura 1879. godine, nazvao ga je brontosaurus,
sve poznate vrste bolesti. što znači munjeviti gušter (thunder lizard), ali je
*Ukupna masa svih mrava na svijetu je veda od ukupne brontosaurus kasnije uklonjen sa liste imena
mase ljudske populacije. dinosaura kada je otkriveno da je u stvari u pitanju
*Pauk tarantula bez hrane može živjeti više od dvije odrasli apatosaurus.
godine. 6. Grmljavina se ne čuje samo tokom olujne
*Žabe žive na svim kontinentima osim na Antarktiku. grmljavine. Iako je neuobičajeno, nije rijetko da se
*Nilski konj može trčati brže od čovjeka. čuje grmljavina i tokom padanja snijega.
*Djetlid može kucnuti u drvo 20 puta u jednoj sekundi. 7. Prosječna temperatura munje je oko 20.000
*Meduze se sastoje od 95% vode. stepeni Celzijusovih.
*Trobojne mačke su uvijek ženke. 8. Što ste bliži, kradi su periodi između munje i groma.
*Lavica obavlja više od 90% lova. Kako biste procijenili koliko je mjesto udara groma
*Psi imaju po 17 kostiju u svakom uhu. blizu vas, najbolje je da brojite sekunde između
*Crv ima pet srca. munje i groma. Svaka sekunda predstavlja oko 300
*Pingivni mogu roniti u dubine i preko 400 metara. metara udaljenosti.
*Kod slonova vlada matrijarhat. 9. Hiljadama godina unazad, filozofi poput Aristotela
*Hrtovi su najbrži psi na svijetu mogu trčati brzinom su vjerovali da grom nastaje sudarom oblaka.
vedom od 70 kilometara na sat. 10. Svake godine širom svijeta, olujne grmljavine se
*Hobotnica de jesti svoje krake ako je zaista gladna. završe smrtnim ishodima u 95-100 slučajeva i sa više
*Životinje stvaraju 30 puta više otpada od ljudi. od 100 povreda.
*Krtica može iskopati tunel od 70 metara za jednu nod.

16

U periodu puberteta mladi najčešde, bez konsultacije sa stručnim licima, pribjegavaju raznovrsnim
dijetama, jer im se čini da nemaju idealnu tjelesnu težinu, pa zbog toga zapadnu u stanja kao što su anore-
ksija i bulimija. Ono što je karakteristično za oba poremedaja jeste da je osoba nezadovoljna svojim izgledom
zbog čega preduzima određene korake u ishrani kako bi postigla promjenu.
ANOREKSIJA
Za osobe oboljele od anoreksije karakteristično je uvođenje vrlo restriktivnog načina
ishrane. Anoreksija se javlja najčešde kod osoba ženskog pola. Ovaj pormedaj u ve-
likom broju slučajeva dovodi do depresije (bolest raspoloženja koja zahvata i tijelo i
misli). Uprkos očiglednoj mršavosti, osoba sebe doživljava debelom i smatra da ne
čini ništa nenormalno time što sebi uskraduje hranu. Anoreksija se može javiti kao
reakcija na neuspjeh.
BULIMIJA
Bulimiju karakterišu ciklusi pretjeranog uzimanja i namjernog izbacivanja hrane. Da bi
spriječila nepoželjnu posljedicu prejedanja - dobijanje na težini, osoba povremeno
ograničava unos hrane i povrada, uzima laksative ili pretjerano vježba. Prejedanje je obično pradeno osjedaji-
ma tjeskobe, tuge i krivice. Neke osobe prejedaju se nekoliko puta tokom dana, a svaki put nakon što se
zasite, pribjegavaju izbacivanju hrane.

CIGARETA ? NE HVALA !

Fizički i psihološki razlozi zbog kojih djeca, kao i dječaci i djevojčice tinejdžeri,
postaju zavisni od pušenja cigareta mogu proizadi iz složenih faktora kao što su pritisak
vršnjaka, pobuna, potraga za uzbuđenjem i zloupotreba slobode.

Obeshrabrujude je to što, jednom kada dječaci ili djevojčice uđu u ovaj začarani krug,
pokušaji roditelja i zdravstvenih radnika da im pomognu da se oslobode ove navike
često ostaju bezuspješni.

Svako od nas zna da pušenje prouzrokuje fatalne bolesti kao što su rak, emfizem i srčani problemi. Na
psihološkom nivou, pušenje utiče na mentalni sklop djeteta ili tinejdžera. Dovodi do čestih promijena
raspoloženja, bijesa, anksioznosti i u nekim slučajevima može voditi u izolaciju i depresiju.

Djeca žele da porastu prije vremena, pa misle da uz cigarete postaju odrasli ljudi. Naprotiv, pušenje uzrokuje
zastoj u rastu i razvoju djece pa je zbog toga bolje uključiti se i aktivno baviti sportom, a cigaretama redi NE.

Uostalom, popularnost u društvu uvijek steknu dobri sportisti, uspješni učenici ili odani drugari .

17

Školica

Kredom se nacrta 7 kvadrata. Kvadrati 3 i 4 pa 6 i 7 se nacrtaju jedan do drugog.
Dijete baca kamenčid prvo u polje broj 1, pa u 2 i tako dalje. Može skakati na jednoj
nozi ili sunožno do polja 7 i natrag. U povratku mora pokupiti kamenčid. Ne
smije stati na kamenčid ili crtu niti izgubiti ravnotežu, ako skače na jednoj nozi. Igru
može igrati jedno ili više djece.

Stare košare

Djeca sjede u krugu. Jedno dijete hoda iza njih s maramicom u ruci. Dijete mora
ispustiti maramicu iza nekog, a da taj to ne vidi. Ako dijete iza kojeg je spuštena maramica primijeti, igra se
ponavlja. Ako dijete ne primijeti, postaje stara košara i ide u sredinu kruga. Pobjednik je onaj ko ostane zadnji
u igri.

Toplo-hladno

Potrebno je barem dvoje djece za ovu igru, a može ih igrati i više. Odabere se jedan predmet koji se skriva i
odredi se područje (napolje ili unutra) na kojem se predmet može sakriti. Jedno dijete sakrije predmet, a
ostali ga traže. Dijete koje je sakrilo predmet im govori toplo, kad su u blizini predmeta, ili hladno, kad su
daleko.

Papagaju, papagaju, koliko je sati?

Jedno dijete je Papagaj i stoji leđima okrenuto drugoj djeci. Ostala djeca ga pitaju ,,Papagaju, papagaju, koliko
je sati?” Papagaj može odgovoriti u raznim mjerama: nrp. 3 slonovska natrag ili 10 mravljih naprijed. Djeca
rade velike ili male korake naprijed ili nazad. Ako papagaj kaže da je sat pao u bunar, dijete se mora vratiti na
početak. Ko prvi dođe do papagaja, zamjenjuje ga.

Lastiž-olimpijada

Olimpijada se igra tako što dvoje djece s obje ruke drže lastiku u obliku broja 8. Djeca viknu olimpijada i
rukama i nogama postave lastiku tako da čini što težu konstrukciju za provlačenje. Ostala djeca treba da se
provuku, ali ne smiju dotaknuti lastiku. Ko se uspije provudi, igra dalje.

Crvena kraljica

Odredi se teren tako što se povuku dvije crte udaljene oko 4 metra, da dobijemo start i cilj.
Na start stanu igrači, a na cilj stane Crvena kraljica, koja je okrenuta leđima. Crvena kraljica brže ili sporije
(najbolje je da mijenja brzinu izgovora) viče: “Crvena kraljica jen, dva, tri!”. Dok kraljica okrenuta leđima viče
svoju rečenicu, igrači se približavaju cilju. Kad izgovori “tri”, kraljica se naglo okrede. Ako primjeti nekog igrača
da se miče, vrada ga na start. Pobjednik je igrač koji prvi dođe blizu i dotakne Crvenu Kraljicu. Potom je
zamjenjuje u sljededoj igri.

Kamenčidi

Djeca sjede jedan do drugoga u krugu. U sredinu stave nekoliko kamenčida. Jedno
dijete uzme kamenčid i baci ga u vazduh, a prvi do njega treba da ga uhvatiti jednom
rukom. Ko ne uspije uhvatiti kamenčid, ispada iz igre.

Klikeranje

Prvo napravite igralište s rupicom i crtom od koje se krede. Igrači stanu na crtu i re-
dom pokušaju baciti prvi kliker u rupicu. Igrač koji pogodi rupu, počinje gađati klikere
drugih igrača, i ako uspije, uzima kliker, a igrač čiji je kliker pogodio ispada iz igre.

18

Graničar

Za igru su potrebna najmanje 4 igrača i mekana lopta. Teren bi trebao biti 15 metara dug i 9 metara širok, ali
poslužide i manji teren. Teren se dijeli na dva polja. Igrači ne smiju izadi izvan polja, osim dva igrača koji stoje
van polja i gađaju igrače u poljima. Cilj je pogoditi protivničke igrače u dodavanju loptom između igrača u
polju i igrača na crti. Može se igrati dok se ne pogode svi igrači u polju ili 3 runde po 15 minuta sa zbrajanjem
bodova. Svaki pogođeni igrač nosi jedan bod.

Ledena baba

Jedan igrač je ledena baba i hvata ostale igrače. Igrač kojeg uhvati ledena baba ostaje zaleđen. Drugi igrači
mogu ga odlediti, tako što mu se provuku kroz noge. Pobjednik je igrač koji zadnji ostane nezaleđen.

Golicanje po rukama

Jedno dijete stavi ruke u vazduh tako da su dlanovi okrenuti prema dolje. Protivnik ga golica po dlanovima i
potom ga pokuša što brže lagano lupiti po prstima. Ako uspije, pobijedio je i golica dalje. Ako ne uspije,
protivnik je pobijedio i onda je on na redu za golicanje.

Grad, država, rijeka…

Potrebno je napraviti tablicu sa zadatim kategorijama: grad, država, rijeka, ime, biljka, životinja, stvar,
planina, film… Potom se odredi slovo i igrači upisuju pojmove u kategorije koji počinju zadatim slovom.
Odgovori se boduju na sljededi način: svaki odgovor nosi 10 bodova, ako dva igrača imaju isti odgovor, svaki
dobija po 5 bodova, ako igrač jedini pronađe pojam, dobija 40 bodova. Potom se igra druga runda s drugim
slovom, a pobjednik je onaj koji na kraju ima najviše bodova.

Kaladont

Jedan igrač kaže neku riječ. Drugi igrač mora potom redi riječ koja započinje sa zadnja dva slova prethodne
riječi. Ako igrač kaže riječ koja završava s KA, drugi igrač kaže kaladont i igra je gotova. Pravilo je da se ne
smiju koristiti imena niti skradenice.

Potapanje brodova

Na papiru s kvadratidima nacrtajte tablicu s označenim poljima. Gore upišite brojeve, a na lijevoj strani tablice
slova. Potom ucrtajte dogovoreni broj brodova i podmornica. Dogovorite koliko kvadratida smije zauzimati
brod, a koliko podmornica: npr. 3 podmornice po 1 kvadratid, 1 brod od 2 kvadratida, 2 broda od 3
kvadratida. Igrači pogađaju koordinate flote protivnika. Pobjednik je igrač koji prvi potopi cijelu protivničku
flotu.

Pokvareni telefon

Igrači stoje jedan do drugoga. Prvi igrač šapne igraču do sebe neku rečenicu. Potom je drugi igrač šapne
tredem i tako redom. Zadnji igrač treba glasno da izgovori tu rečenicu.

Nadamo se da dete isprobati neke stare igre i pritom se dobro zabaviti!

19

Stoni tenis, poznat i kao Andrija Ivanovid, učenik
ping pong, je sport u kome šetog razreda, otkrio nam je
se takmiče dva (ili četiri) svoju tajnu uspješnosti, pa je
igrača koji lopticu udaraju našoj redakciji odgovorio na
reketom na stolu za stoni nekoliko pitanja.
tenis. Po starim pravilima Koliko dugo se baviš ka-
igralo se do 21 poen, a rateom?
svaki igrač je servirao za ,, Karateom se bavim skoro
redom 5 puta. Danas se četiri godine”.
igra do 11 poena, za Kada si počeo da se baviš tim
redom se servira dva puta, pa je igra postala brža i sportom?
zanimljivija. Igra se na tri dobijena seta, do 11. ,, Ovim sportom se bavim od
Razlika mora da bude dva poena, 11:9 ili 12:10... i 15. septembra 2015.godine”.
tako dok se ne postignu dva poena razlike. Šta te je navelo da zavoliš
Naša škola može da se pohvali da je prvak Crne ovu vrstu sporta?
Gore u stonom tenisu Andej Milosevid naš učenik. ,, Volim karate zato što je borilačka vještina i razvija
Povodom toga pitali smo Andreja da nam otkrije duh i tijelo”.
tajne tog sporta. U koje gradove si išao na takmičenja?
Šta te je privuklo kod tog sporta? ,, Išao sam u Ulcinj, Herceg Novi, Budvu, Podgoricu,
,,Gledajudi oca kako trenira drugu djecu dobio sam i Bar i Aranđelovac”.
ja želju da se oprobam u tom sportu”. Koliko puta si osvojio prvo mjesto?
Ko ti je bio podrška da se baviš tim sportom? “ Osvojio sam čak 3 puta prvo mjesto”.
,,Najveda podrška je bio moj otac, koji je inače trener Na kom takmičenju ti je bilo najteže i zašto?
stonog tenisa”. ,, Najteže mi je bilo u Aranđelovcu zato što je bila
Svako ima nekog idola,a koji je tvoj idol? jaka konkurencija”.
,,Moj idol je crnogorski stoni teniser Ifan Čekid”. Koje si sve nagrade i medalje osvojio i koji pojas nos-
Koliko ved godina treniraš i koliko truda ulažeš u stoni iš?
tenis? ,,Imam ukupno 15 medalja, 3 zlatne, 5 srebrenih i 7
,,Treniram ved duže vrijeme, treninzi su neizostavni bronzanih i trenutno imam zeleni pojas”.
dio mog dana”. Da li si u svojoj porodici ti jedini karatista?
Vjerovatno si kao svaki sportista doživio poraz, kako ,, Nijesam jedini, trenira i moja sestra”.
to utiče na tebe? Od koga si dobijao najvedu podršku?
,,Uvijek sam se nervirao zbog toga”. ,,Od svojih roditelja i najboljeg druga Andreja”.
Osim prvaka u Crnoj Gori koje još titule nosiš? -Kako postizeš uspjeh i u školi i u sportu?
,,Osim toga ja sam 8. u Evropi”. ,, Uz veliki trud i odricanje ispunjavam svoje školske
Šta bi preporučio djeci koja hode da se bave tim obaveze redovno, a sport mi dođe kao vid re-
sportom? kreacije”.
,,Preporučio bih da se oprobaju u ovom sportu, jer je Koja je tvoja poruka drugarima?
veoma zanimljiv”. ,,Rad, trud i upornost uvijek se isplate”.

20

Jedini rok bend u našem gradu zove se ,,Rudolf” i nastao je krajem
avgusta prošle godine od ,,Katarze”. Nedavno su izdali i prvi album , a njihove
pjesme- Bajkerska, Pod prozorom i Posljednji čin, ste vjerovatno ved čuli. Bend
čine Bojan Peko Minid (vokal, gitara i usna harmonika), Nenad Lalovid (gitara) i Ni-
kola Dulovid (bas). Osim njih, tokom snimanja albuma su svirali i Ivan Ivanovid
(bubanj i klavijatura) i Stefan Pavidevid (saksofon). Muzika ,,Rudolfa” je bluz i rok, sa povremenim eleme-
ntima drugih alternativnih žanrova (ska, džez, pank i slično), a na momente i pop-rok.

,,Prije svega, naša muzika je težnja za slobodom, fizičkom, emotivnom, mentalnom, slobodom izraza. Zatim,
cilj nam je da pozovemo mlade ljude iz Kolašina da i sami počnu da sviraju i da Kolašin, pored velikog broja
uspješnih glumaca, sportista, umjetnika raznih branši, dobije i jaku muzičku scenu.”- kažu članovi ,,Rudolfa”.

Njihov album je na internetu i s obzirom na činjenicu da nije promovisan uživo i da nema fizičko
izdanje, pregledi i dalje konstantno rastu, pa u bendu kažu da su zadovoljni interesovanjem za njihove
pjesme. Sada rade na snimanju spotova, a ubrzo počinju sa pripremama za drugi album. Spremaju i svirke
uživo, a u najavi je i nekoliko festivalskih nastupa.

Sjedanje Veselina Vlahovida, pjevača prve kolašinske rok grupe

GALAKSIJA NASTALA PRIJE ČETIRI I PO DECENIJE

Prije 44 godine Kolašin je dobio prvu rok grupu, koju stariji sugrađani još pamte i s no-
stalgijom se sjedaju vremena kada se u našem gradu svirala i slušala dobra muzika. Da-
leke 1974. godine Veselin Vlahovid pjevač, bubnjar Nidžo Vukovid-Sony i bas gitarista
pokojni Dragan Abramovid –Dure osnovali su „Galksiju“. Vlahovid se za „Đačko oko“
sjeda da su prvu svirku imali u Omladinskom domu u Smailagida Polju.
„Svirali smo na pojačalu od 25 vati, nijesam imao mIkrofon. Prve instrumente smo kupili
od zarade od suvenira koje smo pravili od šper ploče. Otišli smo u Kotor i od grupe Solusi kupili jedan mikrofon,
„pecaljku“ pojačalo od 60 vati i bubnjeve. Nakon te kupovine, prvu svirku imali smo u Spomen domu 1975. godine.
Riječ galaksija značila nam je nešto veliko i velinačstveno i dovoljno zvučno za taj veliki korak osnivanja benda, pa zbog
toga i takav naziv -priča Vlahovid, kojeg su zbog sličnosti glasa i izgleda zvali kolašinski Željko Bebek.
Bio je to težak početka, tvrdi nekadašnji pjevač „Galaksije“. Imao je mnogo muke sa „skidanjem“ tekstova
pjesama na engleskom, jer nije govorio taj jezik. Prva svirka im je, međutim, bila veliki podstrek, pa je kasnije bilo lakše.
Svirali su kao glavni bend grada i kad je Tito vozom prolazio kroz Kolašin. Stigli su i do podijuma hotela „Jugolavija“ u
Beogradu. U bend su kasnije ušli Vojo Bulatovid, pokojni Goran Šdepanovid kao bas gitarista i mnogi drugi. Bubnjar je
bio i Veta Pešid iz Mojkovca.
Bilo je to, kaže Vlahovid, vrijeme mnogo kvalitetnije muzike u odnosu na današnju.
,,Danas klavijature sviraju same, diskete odrađuju svoje, sve je na CD-u urađeno...Koja je to muzika? Rok se
dijeli na nekoliko vrsta, a mi smo preferirali hard rok. Mene je nekako uvijek bilo sramota od tih javnih nastupa, a
najmilija mi je bila pjesma Sudbina jednog vojnika od Deep Purple, a od domadih od Smaka -Bluz u parku i Daire...
„Galaskija“ je trajala do 1980. godine. Po uzoru na taj, nastali su kolašinski bendovi ,,Dječaci sa Tare“
i ,,Fontana “ . Prva rok grupa u našem gradu bila je i osnivač manifestacije ,,Glas Tare” na kojoj su nastupali vokalni
solisti i iz Mojkovca, Podgorice, Nikšida i ostalih crnogorskih gradova.

21

Slonovski polo Sepak Takraw

Dakle, naziv otkriva Ako su ga osmislili Azijati
sve. Polo, koji se možete pretpostaviti o čemu je
tradicionalno igra na riječ. Naime, radi se o
konjima, Britanci igraju kombinaciji fudbala, odbojke,
sa slonovima. Dva badmintona, a možemo slobodno redi kako je jedna od
jahača zajašu slona, jedan igra dok drugi predispozicija, svakako, i poznavanje borilačkih vještina.
upravlja slonom, šutiraju loptu maljevima Dakle, dva tima (regusa) od po tri igrača na svakoj strani
sve dok ne pogode gol, a pravila su gotovo pokušavaju održati loptu u vazduhu ne koristedi ruke. Kao
ista kao i u klasičnoj što i slika pokazuje high-kick je dobrodošao jer ovakve
varijanti. vratolomije, zaista, ne može svako, a pokušajte samo
zamisliti šta znači zakucati loptu ne koristedi ruke.
Bossaball Dugo se vodila borba oko izbora imena (sport su
prisvajale mnoge zemlje) i na kraju je odlučeno da de biti
Radi se o zanimljivoj nazvan Sepak Takraw pod kojim je ovaj sport i poznat u
kombinaciji odbojke i svijetu .
plesa s tim da se cijeli taj cirkus odigrava na
trampolini uz očaravajude zvuke Bossa Curling
Nove. Jasno vam je da su i odrasli ljudi samo
djeca sa malo dužim stažem, stoga se može Nacija koja priča kao pirati iz crtanih filmova poznata
pretpostaviti da se ovaj sport iz Belgije je i po nacionalnom sportu curlingu.
uskoro proširio na cijeli svijet i danas se igra Kako ste to ved mogli i sami
na plažama, u školama i po raznim muzičkim zaključiti, riječ je o Škotima, a
festivalima. Curling je nešto najbliže našem
bodanju, samo na ledu. Stari su
Ultimate frisbee se Škoti znali okupiti, zgrabiti
glatki kamen, otidi na zamrznuto
Smišljen je 1968. u jezero i naguravati kamenčinu što
jednoj srednjoj školi New bliže određenom, unaprijed zacrtanom markeru.
Jerseya. U kratkim Vjerovatno nijesu mislili da de stvoriti nacionalni sport
crtama, radi se o poznat dijelu zemaljske kugle, koji od ’98. postaje i jedan
grupnom sportu koji funkcioniše kao netball od službenih sportova zimskih olimpijskih igara.
s frizbijem, ali igrači ga ne smiju predugo Dakle, da ponovimo i dodatno razjasnimo ova kompleksna
zadržavati ili s njim unaokolo trčati. Nije riječ pravila. Staza za curling duga je 45,5 metara, a takmičari
o kontaktnom sportu jer sami tvorci nijesu moraju izbaciti granitnu gvalju što bliže određenom cilju.
bili neki izuzetni sportisti. Cilj je presretanje Nakon što je kamen izbačen ostali članovi tima
frizbija suprotnog tima. Frizbi mora biti koriste ,,metle” kojima osiguravaju što sigurniju putanju
dodat u roku od 10 sekundi, a ukoliko se metudi ispred klizajudeg kamena. Zanimljivo je da curling
vremenski rok prekorači, frizbi pripada zovu i ,,šah na ledu” zbog strateškog elementa.
suprotnom timu. Pobjednički tim je onaj koji
prvi ostvari 15 ,,golova”. 22

MOZGALICE VICEVI

1. Na kraju jednosmjerne ulice stajao je policajac i napladivao kaznu Pozvao učitelj u školu oca jednog učeni-
svim vozačima koji su vozili u nedozvoljenom smjeru. Kad je naišao ka pa mu govori:
taksista iz nedozvoljenog smjera, policajac ga je pozdravio i nije mu ,,Dragi gospodine, vi čini se, imate
naplatio kaznu. Zašto? nekakve moderne metode za vaspitanje
djece. Ali znajte, batine nekada znaju biti
2. Ako imaš u kutiji samo jednu šibicu i ulaziš u mračnu sobu u kojoj se jako korisne. Jeste li ikad istukli svoje
nalaze: petrolejka, plinska svjetiljka i ped na drva, šta deš prvo upaliti? dijete?”
-Jesam u samoodbrani.
3. Šta je to čega ima dva puta u jednom trenutku, a samo jednom u
jednom momentu? Koja je razlika između dvojkaša i
odlikaša?
4. Da bi se skuvalo jedno guščje jaje, potrebno je najmanje 20 min. -Gotovo nikakva.
Koliko je najmanje minuta potrebno da se skuvaju tri guščja jaja? Dvojkaš sve zaboravi 5 min prije testa, a
odlikaš sve zaboravi 5 min poslije testa.
5. Ivan je hodao po kiši pola sata. Nije imao kišobran, odijelo mu je
bilo skroz mokro, ali mu se nije okvasila nijedna dlaka na glavi. Kako je Dolazi Janko kudi i kaže majci:
to mogude, ako znaš da nije imao šešir i da mu glava ni sa čim nije bila ,,Mama, dobio sam 1 iz matematike”.
pokrivena?
Sazna za to otac, pa odluči da kazni Janka
6. Majina majka ima troje djece. Jedno se zove Tin, drugo Leon. Kako time što nede dobijati džeparac sve dok
se zove trede dijete? ne dobije pet. Sljededi dan dolazi Janko
iz škole :

,,Tata, tata, dobio sam 5 iz muzičkog.”
Naljuti se otac i odluči da ponovo kazni
Janka. Na to se pobuni majka i reče:
,,Ali zašto ga sad kažnjavaš dobio je pet?”
Otac:
,, Je li, ima 1 iz matematike, a stalo mu je
do pjevanja!”

Dođe mali Ivica kudi i reče:
,,Mama, tata, imam dobru i lošu vijest.
Dobra je da sam dobio peticu”.
-Bravo! A loša?
,,Loša je da je to laž”.

7. Na pecanje idu dva sina i dva oca, a ipak ih je samo trojica. Kako Fotografisali se đaci za kraj školske
to? godine i učiteljica uzela da napravi spisak
ko de da kupi sliku, ali nede niko da se
8. Ako danas u podne pada jaka kiša, može li se za 36 sati očekivati javi. Ona malo razočarana pita: ,,Pa zar
jako sunce? niko ne želi da ima sliku i kažete:ovo je
Maja, ona je danas ljekarka, ovo je Zoran
9. Šta je to što te cijelog života prati? on je sad profesor, a ovo je Mile on je
mesar...”
10. Na ogradi stoji 12 vrabaca. Dođe mačka i uhvati jednog vrapca. ,, A ovo je učiteljica, ona je sad mrtva”-
Koliko je vrabaca ostalo na ogradi? nastavlja mali cigo iz zadnje klupe.

ODGOVORI : 1. Taksista je išao pješice! 2. Šibicu 3. Slovo T 4. 20 min - Pita Haso Muja:
kuvaju se zajedno. 5. Ivan je delav. 6.Maja 7.Troje: đed, otac i sin. 8. Ne, jer - Šta bi volio: da si glup ili lijep?
de biti ponod. 9. Sjenka 10. Ni jedan svi su odletjeli. Mujo: Glup.
Haso: Što glup?
Mujo:Pa ljepota je prolazna.

23

Slika1.png
24