ĐAČKO OKO 3

Broj 3
April 2017

ČASOPIS UČENIKA OŠ RISTO MANOJLOVID

This story can fit 75-125 words. keep the story focused.

Your headline is an important Examples of possible headlines
part of the newsletter and include Product Wins Industry
should be considered carefully. Award, New Product Can Save
You Time!, Membership Drive
In a few words, it should accu- Exceeds Goals, and New Office
rately represent the contents of Opens Near You.
the story and draw readers into
the story. Develop the headline
before you write the story. This
way, the headline will help you

1

Nadamo se da ste spremni da uplovite u more novih znanja, šale i smijeha koje ovaj časopis pruža. Prije tačno godinu
dana, na Dan naše škole, izašao je prethodni broj školskog časopisa. Sadržao je mnogo toga ali sada smo spremili još više i
uložili mnogo truda da bi vam se dopao. Vaši radovi i vaš trud upotpunio je stranice časopisa koji vam je sada u rukama.
Ovo je i zahvalnica našim prethodnicima koji su učili u školi pod istim imenom kao i mi i ostavili nam ovako vrijedan poklon.
Neka vam ovo ,,Đačko oko” pokloni nova znanja i ostane u znaku sjedanja na školske dane.

BULATOVID NAĐA VIII3

SLAVILI SMO DAN ŠKOLE I DESET GODINA NEZAVISNOSTI.........................................................................3-4
BILI SMO DOMADINI HUMANITARNE AKCIJE.................................................................................................5
BORAVAK UZ IGRU, UČENJE I DRUŽENjE........................................................................................................6
UČIMO UZ IGRU MUZIKU I GLUMU................................................................................................................7
PREDSTAVLJAMO DRAMSKU SEKCIJU............................................................................................................8
PROJEKAT EKO-ŠKOLA....................................................................................................................................9

“To catch the reader's attention, place an
interesting sentence or quote from the story

PUTOPIS...................h.er.e..”.................................................................................................................................10
PIŠEMO SRCEM............................................................................................................................................11
LITERARNI KUTAK.........................................................................................................................................12
LIKOVNI STVARAOCI.....................................................................................................................................13
KAKO IZABRATI PRAVO ZANIMANJE........................................................................................................14-15
ONI SU BILI NASTAVNICI NAŠE ŠKOLE..........................................................................................................16
POSTIGLI SMO USPJEH.................................................................................................................................17
BUDI DRUG A NE NASILNIK..................................................................................................................18-19
JEZIČKE ZANIMLJIVOSTI..........................................................................................................................20-21
ŠTA JE ČITALAČKA PISMENOST....................................................................................................................22
MOZGALICE..................................................................................................................................................23
KVIZ ZNANJA................................................................................................................................................24
TEMATSKI RJEČNIK.......................................................................................................................................25
SPORT...........................................................................................................................................................26
VICEVI...........................................................................................................................................................27
IMPRESUM...................................................................................................................................................27

2

U Centru za kulturu, učenici naše Škole i njenih
područnih odjeljenja iz Gornjeg Lipova, Lipovske Bistrice i
Trebaljeva, kroz pjesmu, igru, recitacije, čitanjem svojih
literarnih radova i upečatljivim nastupom hora, pokazali su
na koji način oni doživljavju i vole svoju državu.

Podsjedajudi da je škola osnovana 1880. godine i
da je u njoj tada bilo 30 učenika, direktor OŠ „Risto
Manojlovid“ Zoran Rakočevid, podsjetio je na uspjehe na-
stavnika i đaka. Škola je 1976. godine, dobila najviše
državno priznanje u prosvjeti „Oktoih“. To priznanje dobila
su i četiri nastavnika pojedinačno.

Dan škole bio je prilika da se nagrade uspješni
učenici među njima i Neda Miletid, koja je ostvarila zavidne
rezultate na jednom od državnih takmičenja, kao i Jovana
Bulatovid i Nađa Jeknid , koje su autorke najboljih radova na
konkursu „CrnaGora, neugasiva baklja slobode“ .

Direktor je izrazio zadovoljstvo pokretanjem
časopisa ,,Đačko oko”
koje je, kako je on kazao
- učinilo školski život
sadržajnijim i zanimljivi-
jim i učenicima pružio
šansu da dodatno iskažu
svoje talente.

Mali guslari na sceni obučeni u crnogorsku nošnju i
sa ognjištem ispred, oživljavali su duh starih vremena.

3

U holu Centra za kulturu napravljena je
izložba radova maketarsko-modelarske
sekcije kojom rukovodi nastavnica Verica
Šukovid.

Polaznici sekcije engleskog jezika kojom
rukovodi nastavnica Dijana Rakočevid,
predstavili su se sekečom ,,Luckasti detektiv“.

Školski hor, pod dirigentntskom palicom nastavnice Stigli su i pokloni od kineske kompanije
Lidije Šdepanovid , uveličao je naše slavlje. CRBC.

Donacija čija je vrijednost oko 3.000 sastoji
se od računara, fotokopir aparata i sportske
opreme. Kineska kompanija je ranije OŠ “Risto
Manojlovid” donirala 10.000 eura, koji su is-
korišdeni za renoviranje područnog odjeljenja u
Gornjem Lipovu.

4

Učenici OŠ „Risto Manojlovid“, OŠ ,,Vojin Čepid”,
OŠ ,,Radoslav-Jagoš Vešovid”, ОŠ ,, Međuriječje”,
OŠ ,,Mojsije Stevanovid”, SMŠ,,Brada Selid” i djeca iz vrtida
„Sestre Radovid“, u susret proslavi 10 godina od
proglašenja nezavisnosti Crne Gore, pripremili su izložbu
suvenira prodajnog karaktera.

Stotine izloženih suvenira pokazali su
da su učenici na pravi način shvatili svoj
zadatak.
Znamo da je tu bilo i pomodi roditelja ali
to je zapravo i cilj ovog projekta, da
cijela porodica bude u znaku obilježavanja
velikih jubileja, ali i da se pokaže
humanost i solidarnost prema nekome
kome je pomod neophodna- kazao je
Zoran Rakočevid, direktor OŠ „Risto
Manojlovid“, koja je bila domadin sajma.
Izložbe suvenira održane su pod
pokroviteljstvom Ministarstva prosvjete i
Zavoda za školstvo .

U umjetničkom dijelu programa nastupio
je hor naše škole, kao i solisti Škole za
osnovno muzičko obrazovanje.

Sav prihod od prodaje suvenira predat je
za liječenje naše učenice Jelene Šdepanovid
koja je, nažalost , izgubila bitku sa teškom
bolešdu.

5

Učenici nižih razreda čija su
oba roditelja zaposlena i djeca
koja koriste školski prevoz,
mogu pohađati produženi
boravak u intervalu od 11 do 15
časova.

Tokom boravka sa učenicima se
izvode kreativne igraonice i
pružaju mogudnosti izrade
domadih zadataka uz pomod
učiteljice.

U prijatnom ambijentu, koji su
zajedno sa djecom uredile
učiteljice Slavka i Vera, djeca
mogu gledati crtani film, slušati
muziku, raditi gimnastiku i igrati
društvene igre.

Produženi boravak pohađa 27
učenika prvog, 16 drugog i
tredeg razreda i 18 učenika koji
koriste prevoz.

6

Učenici drugog razreda su uz
pomod svojih nastavnica obilježili Dječiju nedjelju
nizom zanimljivih dešavanja pod sloganom Plešem,
pjevam, kazujem.
Održana su takmičenja u plesu parova s balonima,
zatim takmičenja u pjevanju uz koreografiju ili bez
nje i takmičenja u lijepom kazivanju odabranih
stihova na temu škole.

Kao nagradno iznenađenje posljednjeg dana, uz
saradnju s predstavnicima Kolašinskog amaterskog
pozorišta pojavio se i glavom i bradom Plavi Zec,
kazujudi istoimene stihove, izazivajudi oduševljenje
kod učenika, a ujedno je bio i jedan od članova žirija.

Učenici su dobili i prigodne diplome u
skladu s ostvarenim rezultatima

U saradnji sa kolašinskom školom
tanga Tango Naturale Montenegro,
učenici II3 odjeljenja su imali
mogudnost da uz zvuke prigodne
muzike na času muzičkog vaspitanja,
uz uputstva instruktorki tanga
pomenute škole, naprave prve korake
ovog čuvenog latinoameričkog plesa.

7

U našoj školi pored ostalih sekcija održava se i Dramska sekcija.

Ova sekcija ima dugogodišnju tradiciju. Ovdje učenici mogu DOŽIVLJAJI NIKOLETINE BURSADA
pokazati svoj talenat i glumačke sposobnosti. Sekcijom rukovodi nastavnica GOSPOĐA MINISTARKA
Darka Simovid. Mladi talenati daju sve od sebe da što uspješnije predstave
svoj rad. Bivšim članovima upravo je ovdje otkriven talenat pa su danas
uspješni glumci.

Nama se kao sadašnjim članovima, rad sekcije veoma dopada. U
svemu nam pomaže naša nastavnica. Nadamo se da de ova sekcija još
dugo postojati u našoj školi, zbog novih generacija i novih bududih talenata
koji de možda biti poznati glumci.

Članovi sekcije

Grdinid Nađa Bulatovid Sara

Simonovid Ružica Bulatovid Anja

Oduvijek maštam da postanem glumica. Kada sam imala šest
godina postavila bih lutke u sjededi položaj i igrala bih satima
pred njima. Kasnije sam uzimala kameru ili tatin telefon i snimala
''svoje filmove''.

Kada sam krenula u šesti razred pridružila sam se Dramskoj
sekciji. Mislim da je to prva stepenica na putu da ostvarim svoj
san. Naša sekcija ima dugu tradiciju. Vodi je nastavnica Darka
Simovid, koja nam pronalazi dramske tekstove, režira ih, brine se
oko kostima i scenografije. Časove, to jest probe, redovno
održavamo. Koliko časove volim zbog glume, toliko ih volim i zato
što sam poslije njih uvijek raspoložena i odmorna. Časove
pohađaju i ostali drugari iz razreda i škole i rekla bih da ih je na
svakoj probi sve više. Ponekad dođu da nas gledaju i drugari koji
nijesu članovi naše sekcije, da uživaju zajedno sa nama. Uvijek
smo spremni da svoj rad predstavimo kada nam se ukaže prilika
za to. Nadam se da du i ja jednoga dana upisati Fakultet dramskih
umjetnosti, kao Anđelija Rondovid i Sanja Vujisid, koje su upravo
prve glumačke korake započele u prostorijama naše škole,
zahvaljujudi Dramskoj sekciji.

A do tada du uživati u ulogama koje su Branko Dopic, Tode
Nikoletid, Branislav Nušid i mnogi drugi napisali za nas.

Grdinid Nađa VI2

8

Eko-škole su međunarodni program kojim se mladi podstiču na aktivno uključenje u brigu o svom
okruženju. Ovaj program se realizuje najprije u učionici, zatim na nivou škole i na kraju podstiče promjene u
lokalnoj zajednici. Kroz ovaj program, mladi se upoznaju sa činjenicom da u svojim školama imaju pravo glasa u
politici upravljanja zaštitom životne sredine. Program eko-škole je idealan način za škole da krenu ka poboljšanju
životne sredine u školi i lokalnoj zajednici, ali istovremeno imaju pozitivan uticaj na cjelokupan život mladih,
njihovih porodica, škole i lokalnih zajednica.

Program eko-škole je jedan od pet programa održivog razvoja koji vodi fondacija za obrazovanje o
životnoj sredini(FEE). Pored programa eko-škole, FEE vodi još nekoliko programa kao što su Zeleni ključ, Mladi
reporteri za životnu sredinu(YRE), Plava zastava i učenje o šumama(LEAF).

U okviru ovog projekta direktor škole, Zoran Cilj projekta je zaslužiti i dobiti zelenu zastavu,
Rakočevid, održao je sastanak sa nastavnicima i učenicima kroz sprovođenje sedam metodoloških koraka:
-predstavnicima odjeljenja. Izabrani su članovi odbora-
učenici i nastavnici, tim kojim koordinira nastavnica Lidija
Šdepanovid.

Škola je pokrenula postupak dobijanja statusa 1. osnivanje odbora eko-skole,
eko -škole, što je bilo u skladu sa ciljevima koji su
postavljeni Godišnjim planom rada škole. 2. ocjene stanja životne sredine,

Direktor je upoznao Nastavničko vijede škole o 3. izrade Akcionog plana,
programskim koracima. Izabran je eko-tim koji se sastoji od
učenika i nastavnika. Na sastanku su postavljeni ciljevi na 4. monitoring i evaluacija,
koje tim treba da obrati pažnju i napravi izvještaj.
5. povezivanje sa kurikulumom,
Naša škola stavlja akcenat na nabavku ventila za uštedu
električne energije, na taj način što de sprovoditi proces 6. obavještavanje javnosti,
reciklaže i prodaje recikliranog materijala i tako
obezbijediti kupovinu ventila. Pored toga na satanku je 7. izrade eko -koda.
dogovoreno i da se održi eko- čas na kome bi učenici
skrenuli pažnju građanima kako zaštititi i održavati životnu Između ostalog, cilj projekta je i motivisati učenike
sredinu. Učenici de sprovesti i akciju zasada mladih sadnica da se uključe u rješavanje problema životne sredine
biljaka, uređenja školskog dvorišta i u saradnji sa lokalnom na nivou na kojem mogu da vide opipljive rezultate,
zajednicom bide održane aktivnosti na nivou opštine. što im omogudava da shvate da oni zaista mogu da
naprave razliku i svoje odgovorno ponašanje prema
životnoj sredini prenesu članovima porodice i
prijateljima, a na kraju i na budude generacije.

9

PARALIJA—GRČKA

Ljeta 2016. godine sa KUD-om Mijat Maškovid,
moje društvo i ja smo otišli na nezaboravno putovanje u
grčki grad Paraliju. Pješčane plaže, toplo more, mnoštvo
taverni i restorana, caffe barova, diskoteka, prodavnica kože i krzna sve su asocijacije za
najposjedenije ljetovalište. Blizina planine Olimp, mjesta gde je nastala jedna od najstarijih
religija staroga svijeta– grčka mitologija, doprinosi epitetu i vazdušne banje te regije.
Smještena je na obalama Egejskog mora svega 70 km od Soluna.

U Paraliji smo proveli pet prelijepih dana, za vrijeme kojih smo posmatrali njegove
ljepote i provodili se na prelijepim grčkim plažama. Razlog našeg odlaska bio je festival koji se tog ljeta održavao u
ovom gradu. Festivalu smo posvedivali posebnu pažnju, svakog dana smo vježbali, ali to naravno nije bilo vježbanje
kao na svim ostalim probama, ved smo vježbali na vrlo zabavan način, na primjer u moru, na plaži, ispred hotela na
ulici itd. Najviše vremena provodili smo na plaži. U slobodno vrijeme smo obilazili znamenitosti grada i bavili se
sportskim aktivnostima kao što su odbojka i tenis. Svake večeri išli smo u šetnju glavnom ulicom, obilazili smo
hramove, kupovali poklone najmilijima. U hotelu smo se zabavljali društvenim igrama poput karata i domina.
Ispred hotela isprobavali smo različita prevozna sredstava: bicikla sa dva i četiri sjedišta, četvorotočkaš i tako dalje.
Igrali smo i fudbal. Nekoliko puta kupali smo se i u bazenu koji se nalazio u hotelu u kom su odsjeli muškarci.

Bio sam impresioniran planinom Olimp, na kojoj su, prema grčkoj mitologiji, živjeli bogovi. Olimp je i najviša
planina Grčke, visoka je 2917 m . U grčkoj mitologiji, Olimp je dom dvanaest olimpijskih bogova: Zeus, Hera,
Posejdon, Ares, Hermes, Hefest, Afrodita, Atena, Apolon i Artemida koji su uvijek bili na Olimpu.

Petog dana morali smo da krenemo natrag. Bilo nam je mnogo žao, ali zabava nam je
skrenula misli sa toga. Kada smo se vratili dugo smo prepričavali utiske sa ovog putovanja.

Šćepanović Matija VIII-3

ISTANBUL—TURSKA

Prošle godine u turskoj prijestonici sam provela šest dana. Istanbul, nekadašnji Carigrad,
grad smješten na Bosforu, bio je prijestolnica triju velikih carstava - rimskog, vizantijskog i
otomanskog .

Obišla sam veliki dio ovog prelijepog grada kao i neke od najvedih džamija poput Ane
Sofije, Sultanove džamije i Plave džamije. Posjetom Plavoj džamiji kao da sam uplovila u bajku. Ulaz je besplatan
jer je džamija još uvijek u “funkciji” pa smo čekali na red. U džamiji djevojke nose maramu kojom mogu prekriti
kosu, a svi moraju skinuti i cipele. Posjetila sam i Galata Toranj sa koga se vidi cijeli grad.

Jedan od najljepših zalazaka sunca u životu sam posmatrala sa Galata mosta. Sa obje strane mosta su restorani
gdje se možete ugodno smjestiti i gledati na munare (vrhove)džamija i uživati u prizoru kako sunce miluje munare i
kako sve prelazi mekane tonove crvenkaste boje sve dok nod ne pokrije grad.

Ono što je na mene ostavilo najbolji utisak bila je vožnja Bosforom. Vrijeme je bilo divno i obišla sam veliki broj
kuda i vila koje se pojavljuju u popularnim serijama. Takođe sam posjetila podzemni voz-metro. Sinonim za
moderni Istanbul, po mom mišljenju, je “Taksim Square” do kojeg najbolje dođete metroom, pa se od njega
počnete spuštati kroz ulicu Istikla (što je u Istanbulu kao 5th Avenue u New Yorku ).

Čarolija ovog grada de mi zauvijek ostati u sjedanju. Vlahović Anđela VIII3

10

MASLINA SE PIŠE I CRTA SRCEM

Reklo bi se da dijete sa sjevera teško može osjetiti čaroliju juga. Teško je povjerovati da su naše
oči, ispunjene prizorima planinskih vijenaca i brzih rijeka, sposobne da obuhvate ljepotu pitomine mo-
rske obale. Nama, koji smo rasli uz visoke četinare, teško je, kažu da prepoznamo vrijednost masli-
njaka. Ubijeđeni su da mi, čija je koža navikla na grubosti sjevernog vjetra, ne možemo osjetiti nježno
milovanje mediteranske toplote.

Sve to nije istina i ne može umanjiti moj ponos što na manje od par stotina kilometara od mog
doma raste nastarije drvo Evrope- barska maslina. Tokom više od dva milenijuma to čudesno drvo pod
svojom grubom korom skupljalo je istine i legende, sredu i nesredu tog dijela Crne Gore, ponos i prkos
naroda, izazivalo ljubomoru stranaca i znatiželju naučnika. Pod krošnjom “barske starice”, kako zovu to
čuveno drvo, mirili su se zavađeni, prevazilazile porodične, vjerske i nacionalne razlike, pozivalo na mir i
sklad, koji nam je uvijek bio najpreči u ovoj maloj državi .

“Barska starica” odavno je osvojila moje srce. Još od kako sam, putujujudi s roditeljima ka Ul-
cinju, prvi put čula jednu od legendi o njoj, doživljavam je kao najljepši dio sebe i svog porijekla. Pono-
sna sam jer tako blizu “živi” i odolijeva vremenu i ljudima drvo snažno i prkosno. Ljepota za oči, turi-
stička i naučna atrakcija, ali i simbol vrijednosti, na kojima bi život, prema mom mišljenju, trebalo da
počiva.

Čula sam da se mjesto na kojem raste ta prekrasna dostojanstvena “dama” zove Mirovica. Kažu
zbog toga što su ljudi nekako lako baš tu zaboravljali na mržnju i ljutnju prema svojim neprijateljima, a
da im je ljubav prema bližnjima postojala jača, čistija i jasnija. Volim tu priču jer snaži moje uvjernje da
se opraštanjem i ljubavlju može pobijediti svako zlo. Barska maslina je, zbog toga, za mene, kao i za
mnoge druge, simbol ljubavi i dobrote.

Prema predanju, kazali su mi, obim stabla “barske ljepotice” je 24 koraka djevojačka. Sjenku
krošnje, kažu, u podne djevojka pređe sa 74 koraka”. Prema mitovima, drvo masline stvorili su bogovi.
U to je lako povjerovati pri samo jednom pogledu na staru barsku maslinu. Mislim da, više nego i jedna
druga, ta maslina zaslužuje i “zvanje” simbola mudrosti, snage, postojanosti…Iako su na njenim granama
plodovi rijetki, “barska dama”, smatram, zaslužuje i da bude simbol plodnosti, jer pod njenom krošnjom
sazrijevao je čovjek i jedan narod. Davala je snagu mnogima da prepoznaju najbolje u sebi, a da se riješe
onog lošeg, ali i sposobnost da vide dobro i plemenito kod drugoga. Nijesu se na tom mjestu nikada ko-
vale zavjere i smišljale osvete, tu se gradila bududnost po pravilima, koje su mnogo kasnije usvajali u
ostatku svijeta.

Zbog svega toga, zbog prošlosti kojom se dičim, sadašnjosti koju cijenim i onog što de dodi, a
čemu se nadam, moja priča o barskoj maslini pisana je srcem.

Osjetila sam na nježnom dječjem dlanu utješnu hrapavost njene kore, utopila sam svoje brige u
njeno zelenilo i našla predah za svoje nemire pod njenom krošnjom. Bilo je to samo jednom, ali i sada
kad osjetim da je teško, zamislim taj proljedni dan kada se “barska starica” budila, a ja je, tako još ne-
rasanjenu, upoznala. Osjetim onda mir i beznačajnost svakodnevnih problema, postaju moje brige ma-
lene pred veličinom više od 2.000 godina istorije i života. Osjetim snagu i osjetim nadu. Tada u krošnji
svake kolašinske smrče i jele potražim poruke, koje mi je vjetar prvi put donio iz krošnje barske masline.

Vasilisa Minid VIII/3
OŠ “Risto Manojlovid”, Kolašin

Profesorica: Dragica Ilinčid

11

PRIRODA ČUVAJMO VODU CRNA GORA
O čistodi vode misli svaki Crna Goro, zemljo mila,
Gledam tamo jednu šumu, dan, Sokolova imaš krila.
Čuvaj mora, jezera, iskopan Nezavisnost tvoja zbori
Vidim zeku u malom žbunu bunar. Da te niko ne pokori.
Čuvaj rijeke, potoke, izvore
Gledam tamo zelenu repu, svitade ti sredne zore. Za svoja se prava bori,
Voda je bogatstvo. Hvala ti što postojiš.
Zeka jede šargarepu. Voda je zlato. Istoriju ti si svila,
Voda je uslov života. Vladarima dala krila.
Gledam tamo ka potoku, Kad se napiješ,
kad se umiješ, Grbom si se zakitila,
Stoji srna na vodotoku. kad se okupaš i zamirišeš, Zlatnim krilom uzvisila.
to je divota. Da postaneš mnogo jača,
Pije vodu sa izvora, Sada je proljede, Crna Goro vječno naša.
dodi de laste i rode. Vujisid Milica VI2
Kaže tako živjet' mora! Bide tužne, naljutide se,
ako ne budu čiste vode.
UČENICI PODRUČNOG ODJELJENJA SA Perovid Ana V razred Učenici/ce područnog
UČITELJICOM ANOM VUKOVID Gornje Lipovo odjeljenja Lipovska Bistrica

PROLJEDE JESEN
Proljede je stiglo, svi mu se vesele, Kada jesen dođe, vrelo
ljudi , djeca ...a i ptice bijele. ljeto prođe.
Cvijede počne rasti, priroda se budi Izgubi se sunčev sjaj,
u proljede najljepša zora rudi. dođe vjetar nasmijan.
Proljede je najljepše godišnje doba Jesen ima svoje čari,
šuma počne da se žari,

to svi znaju, svi se dobro osjedaju dok lišde ima zlatan sjaj. MAJKA
Majka je za mene najvrednije bide,
vesele ptičice skakudu po kraju. Eto dođe ljetu kraj. sa njom meni svaka nova zora svide.

Špicer Aleksandra VIII 1 Vujisid Jelica VIII1

CICA ZIMA Nešto je najljepše na ovom svijetu, kad
Baba ima kucu ime joj je Cica, Počinje zima, majka pokloni život svom djetetu.
to je moja prava mala ljubimica. priroda se sprema, Dijete uz majku raste kao cvijede,
Kad krenem u školu ona mene prati, A medvjedid odlazi sa ljubavlju ga hrani i sa puno srede.
zato ja njoj moram parče hljeba dati. u svoj dom da drijema. Zato du ti redi s puno poštovanja:
Čuva Cica kudu, nikom ne da pridi, Duboki zimski san Hvala ti za sve moja draga mama!
svaki gost nas mora zvati ili natrag idi. čeka njega, Hvala ti za osmijeh i za suzu svaku
Nepoznate goste za odjedu hvata zato voli da padne koju si posvetila meni i mom bratu.
kad nekog prepozna pomjeri se s vrata. puno snijega. I sestricu našu što vodiš za ruku,
Kad krenem u školu ona mene prati Snijegu se radujem i ja I što kriješ od nas svaku brigu muku.
žalosno me gleda i kudi se vrati... jer počinje zimska čarolija. Hvala ti za boru što je na tvom čelu,
Zbog toga je Cica moja ljubimica. Jovana Grujid VIII 1 Hvala ti za svaku tvoju suzu vrelu.
Đorđevski Marija VIII 1 Hvala ti što život ti posveti nama
U svojoj samodi osta samo MAMA.

Pejovid Biserka VII 3

12

VLAHOVID HANNA II 2 VLAHOVID IRINA II 2 PAVIDEVID ANA II 2

BRAUNOVID VUK VI 3 ISLAMBAŠID DINO VII 2 BULATOVID INA V 3

JEKNID MARIJA V 2 VUKOVID LADO V 1 BAKID ANDRIJA VII 2

TODOROVID JELENA IX 2 DULOVID JOVANA VI 3 JEKNID JOVANA VIII 3

13

Vedina mladih ljudi, nažalost, odluku o izboru zanimanja donosi na brzinu, u
posljednjem trenutku i ishitreno, što kasnije može dovesti do toga da se određeni
školski programi savladavaju sa teškodama, do dugotrajnog traganja za zaposlenjem u
odraslom dobu, ponekad promjenom zanimanja, a ponekad je ovakav način donošenja
odluka razlog da mnogi i ne završe školovanje. Za donošenje odluke o izboru srednje
škole potrebno je da informacije koje prikupljate budu potpune i relevantne, a to su:

informacije o sebi - upoznavanje sebe, svojih sposobnosti, interesovanja, vrijednosti, pravih motiva vezanih za izbor
zanimanja;

informacije o mogudnostima zapošljavanja;

informacije o zanimanjima i mogudnostima školovanja.

U otkrivanju interesovanja mogu vam pomodi i sljededa pitanja: I TI MOŽEŠ RAZVITI OSOBINE KOJE
1. Koje predmete u školi najviše volite? SU VAŽNE ZA USPJEŠNU KARIJERU
2 . Koje aktivnosti u školi najviše volite?

3. Koje predmete i aktivnosti ne bi nikad ponovo učili-obavljali? Fleksibilnost -

4. Da li imate neki hobi?... Spremnost da se prilagodiš
OSOBINE LIČNOSTI POŽELJNE ZA ZANIMANJA... promjenama i da ih prihvatiš kao
izazove koji mogu biti prilika da
Medicinski tehničar, ljekar, psiholog, specijalni pedagog, socijalni radnik ... napreduješ u karijeri. To je takođe
Saosjedajnost, spremnost da se pruži pomod, toplina, strpljivost sa ljudima, povjerenje, i spremnost da ti utičeš na
savjesnost, staloženost. okolnosti koje mogu da unaprijede
poslovanje.
Prodavac, frizer, pedikir, konobar, turistički tehničar ...
Ljubaznost, društvenost - otvorenost prema ljudima i lako uspostavljanje kontakta,
uslužnost, strpljivost sa ljudima, urednost.

Ekonomski tehničar, poslovni administrator, operator na računaru, poslovni Otpornost na stres -
sekretar......
Suočavanje sa brzim promjenama,
Tačnost, urednost, organizovanost, temeljnost, preciznost, ljubaznost. kratkim rokovima i teškim
sagovornicima bez previše
Privatni preduzetnik, ekonomista za bankarstvo i finansije, menadžer, stručnjak za ometajudih emocija (uznemirenost,
marketing ... ljutnja, panika, ..).

Preduzimljivost, samopouzdanje, ambicioznost, samodisciplina, dinamičnost, odlučnost, Visok motiv postignuda -
promišljenost.
Spremnost da posvedeno radiš na
Elektrotehničar, mašinski tehničar, građevinski tehničar, rudarsko-geološki tehničar, postizanju poslovnih ciljeva.
inženjeri tehničkih struka ... Poželjno je da svoje ciljeve umiješ
da uskladiš sa interesima
Promišljenost, preciznost, samodisciplina, organizovanost. poslodavca.

Hemičar, molekularni biolog, fizičar, matematičar, istoričar ...

Istraživačka radoznalost, samodisciplina, ambicioznost, samostalnost, istrajnost.

Tehničar dizajna, slikar, vajar, muzičar, pisac, glumac, modni kreator ... Samodisciplina -

Maštovitost, naklonost prema lijepom, istraživačka radoznalost, samodisciplina, samostalnost, Istrajnost i dobro organizovanje sa
istrajnost. ciljem da uspješno završiš započeti
zadatak ili posao.
Tehničar obezbjeđenja, vatrogasac, policajac, kriminalistički inspektor, oficir ...

Hrabrost, promišljenost, odlučnost, pouzdanost, savjesnost, staloženost, prisebnost,
dinamičnost.

14

UTICAJ PORODICE NA IZBOR ZANIMANJA

Uticaj porodice na izbor zanimanja proizilazi iz osnovnih
funkcija koje porodica ima u socijalizaciji i formiranju ličnosti
djeteta. U porodici se formiraju prvi profesionalni uzori, i drugo
ekonomske mogudnosti porodice opredjeljuju izbor škole koju de
djeca pohađati i utiču na njihove obrazovne i profesionalne
aspiracije.

Da bi vaše dijete napravilo realan izbor, izbor koji je
usklađen sa njegovim željama i objektivnim mogudnostima, treba
prije svega da stekne što bolji uvid u svoje sposobnosti,
interesovanja, želje, stavove, ciljeve i vrijednosti, potom da
prikupi detaljne informacije o obrazovnim profilima, zanimanjima
i perspektivama zapošljavanja uže i šire sredine.

Pravilno odabrano zanimanje de vašem djetetu kasnije omoguditi da živi na način na koji
voli, da bude okruženo sa ljudima koji mu odgovaraju, te da se u slobodno vrijeme posveti
sebi. Drugim riječima, dobro odabrano zanimanje de vašem djetetu omoguditi da i na drugim
poljima života bude sredno.

Roditelji znaju ponekad vršiti uticaj koji može rezultirati nepravilnim profesionalnim
opredjeljenjem. Naime, prisustvo predrasuda prema nekim zanimanjima, odvradanjem od nekih
drugih i insistiranje na nekim tredim zanimanjima može dovesti do negativnih ishoda -
onesposobljenosti djece za donošenje samostalne odluke.
Konačan izbor zanimanja se prilikom ovakvog stanja donosi ishitreno i bezvoljno.

Najvažnija uloga porodice je pružanje podrške! Zato je važno da podržite i ohrabrite svoje dijete da
samostalno i odgovorno odluči o svom bududem zanimanju.
✓ Jedna od uloga porodice je i pružanje iskustvenih savjeta! Budite otvoreni i iskreni prema svojoj djeci,
slušajte ih, razgovarajte sa njima, tako da im vaša iskustva posluže kao primjer i pouka.
✓ Pomažite vašem djetetu u formiranju stavova i navika koje de mu olakšati izbor zanimanja! Razvijajte njegov
smisao za realističnost, fleksibilnost i upornost, spremnost za prihvatanje alternativnih i privremenih
rješenja (kako ne bi pasivno čekalo pomod, ukoliko bude u situaciji da ne može upisati školu koju želi ili
pronadi posao odmah nakon završenog školovanja).
✓ Nemojte zaboraviti da ste upravo vi vašoj djeci glavni izvor informacija, slušalac, stvaralac ravnoteže i mo-
tivator ! Nemojte forsirati dijete ukoliko je očigledno da njegove sposobnosti, osobine i interesovanja ne
idu u smjeru u kojem bi vi to željeli. Kada uočite određene potrebe i interesovanja kod vašeg djeteta, kao
što su potreba da crtaju, slikaju, pišu, igraju, pjevaju, uče strane jezike nemojte ih sprečavati, podstičite ih,
potpomažite i usmjeravajte.

15

Momir Bulatovid, nastavnik likovnog vaspitanja, izvrstan
pedagog i slikar, ved je 27 godina u penziji .

Dobitnik je najvedeg priznanja u oblasti prosvjete-nagrade
“Oktoih”1981. godine. Tu nagradu u OŠ “Risto Manojlovid” dobilo
je još troje njegovih kolega - Anka Ivezid, Milka Hadžid i Kostadin
Vukovid, ali i ustanova. Nagrađen je i prizanjem grada Kolašina i
Srebrnom plaketom likovnih pedagoga Crne Gore. Njegovi đaci
osvajali su nagrade, čak i na svjetskim takmičenjima.

Preko 60 njegovih učenika „zarazio“ je umjetnošdu, a među
njima su i renomirani umjetnici - vajari Miodrag Šdepanovid i Tanja
Topuzovska, slikar Goran Detkovid i karikaturista Darko Drljevid.

Milka Hadžid bila je
nastavnik jezika i recezent
čitanke za osnovnu školu.

Posebnu pažnju
posvedivala je korelaciji u
nastavi, sarađujudi sa svim
predmetnim nastavnicima.
Učila je djecu humanosti,
istinoljublju i poštenju.
Najvede državno priznanje
je dobila 1976.

Stojanka -Anka Ivezid Kostadin Vukovid bio je učitelj
predavala je francuski i koji se borio protiv nepismenosti i
srpski jezik i književnost. neznanja. Cijeli svoj radni vijek
proveo je u seoskim školama i
Nagradu ,,Oktoih” je dobila opismenio je preko četrdeset
generacija. O svakom se učeniku
1984. godine. interesovao i poslije završetka
školovanja i na razne načine im
Komunikativnost i prisnost pomagao.
kojom je plijenila svrstavaju
je među najomiljenije Nagradu ,, Oktoih“ dobio je 1982
radnike ovoga kraja. kao i Plaketu ,,Najdraži učitelj“.

16

Drugo mjesto na Festivalu mladih recitatora
Gore Gore u kategoriji od šestog do devetog
razreda, pod pokroviteljstvom Crnogorskog
olimpijskog komiteta, osvojila je Neda Miletid,
učenica devetog razreda pod mentorstvom
nastavnice Dušice Bakovid.

Prvu nagradu za literarni Drugo mjesto na literarnom konkursu za
rad u organizaciji SUBNOR-a osnovnu školu na temu Crna Gora neugasiva
Crne Gore, na temu Pred baklja slobode, koju je raspisalo Ministarstvo
spomenikom istorije dobila je prosvjete povodom obilježavanja decenije
Tijana Jovanovid, učenica obnove nezavisnosti, osvojila je Jovana
šestog razreda pod mento- Bulatovid, učenica devetog razreda pod
rstvom nastavnice Dragice mentorstvom nastavnice Darke Simovid.

Ilinčid.

Marta Medenica je naša učenica koja je izabrana da učestvuje na takmičenju pod
nazivom Crna Gora u ritmu Evrope . To je diplomatska dječija manifestacija u Crnoj Gori
a podržava je Švedska, Belgija, Kipar, Portugal, Finska, Norveška, Grčka, Italija, Hrvatska,
Španija,Turska, Austrija, Holandija, Danska, Mađarska, Slovenija…

Na audiciji su učestvovala djeca srednje škole i Škole za osnovno muzičko
obrazovanje, ali je Marta bila ta koja je svojim glasom osvojila žiri i izabrana da
predstavlja naš grad i zemlju Norvešku na finalnom takmičenju u Podgorici. Pjevade na
norveškom jeziku, a predstavide se pjesmom i modernim plesom. Kaže da je ovo za nju
veliki uspijeh ali ujedno i velika odgovornost. Sprema se u Kolašinu uz pomod koreografa
Sanje Jankovid, a za pjevački nastup sprema je pjevačica Renata Perezid. Konkurencija na
takmičenju de biti velika, ali to de joj biti još vedi podsticaj da bude što bolja.

Marti želimo svu sredu na takmičenju i nadamo se uspjehu.

17

Šta ti znaš o životu drugih osoba? Ništa! Hajteri Fizičko nasilje predstavlja tjelesno povrjeđivanje druge
najmanje znaju, najviše govore. Prestani pričati da ne osobe. Ova vrsta nasilja je najčesde primijedena jer je u
bude prekasno. Prestani vrijeđati druge oko sebe i vidu modrica, lomljenja djelova tijela, ogrebotina i
sjeti se kako bi bilo tebi da se svijet okrene protiv? opekotina...
Kako bi se osjedao? Sigurno ne tako veliki, umišljen i
sredan. Bio bi samo zrnce tuge. Nasilje je najgora stvar Saznajemo da psihičko nasilje nekada može biti teže u
koja se ikome može desiti. odnosu na fizičko, povrjeđivanje nečijih emocija ili duše,
nekada više boli od tjelesne povrede, tijela.
Djačko doba je naljepši period u životu svakog
čovjeka. Tako bi trebalo da bude, ali danas je to dru- Ova vrsta nasilja se najčešde ispoljava u vidu ismjava-
gačiije jer se vid „igre“ nasilje proširila po školama. nja, ruganja, zadirkivanja, ogovaranja, prijetnji ,
Umjesto da se druže , razmjenjuju knjige, igrice i omalovažavanja i upudivanja ružnih riječi drugoj osobi.
filmove, pomažu jedni drugima, djeca u školama se Grube riječi ne moraju da se odnose lično na žrtvu, ved
sve više guraju, čupaju, ismijavaju i vrijeđaju.. se mogu odnositi i na njene voljene osobe, najčešde
roditelje. Seksualno nasilje je neželjeno seksualno djelo
Vršnjačko nasilje ili zlostavljanje predstavlja namjerno ili upudivanje seksualnih riječi prema drugoj osobi.
Nekad je nasilje bilo izraženo samo među dječacima ali
kako fizički tako i pishičko povrjeđivanje između danas se sve više javlja i kod djevojčica.

vršnjaka , dok je kod djece u starijim razredima primi-

jedeno i seksualno nasilje.

Dok sam prolazila pored kabineta engleskog jezika, začula
sam glasnu raspravu. To mi je privuklo pažnju, pogledala sam kroz
odškrinuta vrata i vidjela da se svađaju dječaci Jovan i Igor. Nijesam
se zadržavala, jer sam bila u žurbi, a i smatrala sam da je to bezazle-
na dječačka svađa.

Međutim, ved sljededeg dana, Jovan i Igor su se tukli u školskom
dvorištu. To je bilo veliko iznenađenje, jer su ta dva dječaka do tada
bili dobri drugovi, koji su se uvjek s pažnjom odnosili jedan prema
drugom.

Nakon brojnih razgovora sa nastavnicima i psihologom, koji su usli-
jedili poslije tuče, otkrilo se da je razlog tog incidenta bila djevojči-
ca Nađa. Ona je njihova drugarica iz razreda i obojica su zaljubljeni u nju.

Razgovori sa nastavnicima i psihologom urodili su plodom. Dječaci su vidjeli koliko su glupo postupili i
zajednički zaključili kako nema tog konflikta i neslaganja koji se ne može riješiti razgovorom. Naučili su i da
fizičko nasilje i povrjeđivanje drugih nikada nije donijelo ništa dobro, ved samo uvedavalo probleme.

18

U đackom uzrastu su najčešde žrtve nasilja djeca, koja se po nečemu
razlikuju od drugih. Najčešde se slabiji od sebe zadirkuje, omalovažavaju, ismi-
javaju, tuku, bacaju im se i uništavaju stvari i remeti mir koji imaju. Osoba koja je
žrtva nasilja je najčešde, miran , povučen učenik koji sjedi u uglu i nikome ne
smeta. Dok nasilnika možemo opisati kao nekog ko hode na taj način društvu da
se pokaže kao hrabar i važan.

U dječijem uzrastu slika o vrijednostima čovjeka je iskrvljena, pa nasilnici i
uspijevaju da dođu do svog cilja i nažalost imaju titulu omiljene djeca u društvu.
U pozadini da dominiraju možemo redi da stoji želja za prihvatajem. Ali dešavalo
se da to nije jedini razlog i da djeca žele da pokažu roditeljima da imaju neki
problem. Takođe djeca , nijesu svjesna težine izgovorene riječi i postupka, zatim
imaju svoje modele, starijeg brata ili sestru, lika iz nekog filma ili igrice i
pokušavaju imitirati njegov stil. Mnogo vremena se posveduje rješavanju pro-
blema vršnjačkog nasilja. Važan i prvi koraku u rješavanju i smanjivanju ove vrste
nasilja su roditelji. Ono što je važno je da roditelji steknu povjerenje svoje djece,
kako bi ih uvijek obavještavali o svojim aktivnostima. Da prate promjene raspoloženja svoje djece jer nam to
može ukazati na nasilje.

Roditelji treba u određenom uzrastu otvoreno da razgovaraju sa svojom
djecom da ih upute šta znači, kako izgleda i koje su posljedice nasilja. Školski psiholog , pedagog, nastavnik ,
učitelj ili neka starija osoba je od velikog značaja za suzbijanje nasilja. Potrebno je razgovarati sa djetetom, saznati
od kada nasilje traje, pokazati djetetu da saosjedate sa njim, zajednički pronađite dogovor o rješavanju problema,
napravite korake u rješavanju istog. Sigurno da postoji neka osoba koja vam je od povjerenja ( roditelj, nastavnik,
školski psiholog ili pedagog, prijatelj).

Obrati im se. Jer zajedno možete nadi
rješenje.

Ako znate da je neko dijete izloženo nasilju , razgovarajte sa njim, pružite mu pomod i pokušajte da ga
ubijedite da potraži pomod.

„ Ono što počne vriskom, ne smije da se završi dutanjem.“

STOP NASILJU! Ljudi ne razumiju nasilje, ne razumiju njegove posljedice, ne
razumiju u šta pretvaraju svoje žrtve.

Ljudi ne razumiju da toliko lako mogu povrijediti čovjeka.
„ZAR SMO ZA TO STVORENI, DA MRZIMO JEDNI DRUGE?!“

19

JESTE LI SE KADA NAŠLI U NEBRANOM GROŽĐU?

DA LI VAM JE NEKO UČINIO MEDVJEĐU USLUGU ILI STE , PAK, MLATILI PRAZNU SLAMU?
Pročitajte nastavak teksta o ustaljenim izrazima, idiomima, ujedno odgovore na vaša pitanja.

ŠPANSKA SELA PLAVA KRV
Idiomom se služimo kada hodemo da kažemo da je Izrazom plava krv označavaju se pripadnici

nekome nešto nerazumljivo, nepoznato ili strano. aristokratskih (plemidkih) porodica.
Postavlja se pitanje zašto ne kažemo portugalska, Nigdje dosad nije zabilježen slučaj da neko ima krv
njemačka ili rumunska sela.
Prema Šipkinom zapažanju, riječ je o doslovnom neke druge boje osim crvene (u blagim nijansama).
prevodu njemačkog izraza “spanische Dörfer”, s istim U najpotpunijem objašnjenju porijekla izraza kaže se
značenjem kao i kod nas. da su tokom vjekova, kada su tamnoputi Maori vladali
Španijom, članovi starih kastiljanskih porodica govorili
Prvi je taj izraz upotrijebio Johan Volfgang Gete u s ponosom kako njihovu krv nijesu zagadili Maori ili
čuvenom romanu “Jadi mladoga Vertera”. Njemci su, neke druge strane primjese.
naime, ono što je dolazilo iz dalekog španskog jezika Izraz koji su upotrebljavali potiče, vjerovatno, otuda
osjedali kao strano i nerazumljivo. što su vene na njihovoj svijetloj koži bile uočljivo
plave.
Takvi su izrazi, s istim značenjem, stvoreni i u
drugim jezicima, npr. u španskom: “Esto es griego Kasnije su se svi plemidi i članovi plemidkih
para mi” (bukvalno: “To je grčki za mene”), isto kao i u porodica (grofovi, baroni, markizi, prinčevi, kneževi,
engleskom: “It`s Greek to me”. Španci kažu i: “Esto es baronice, grofice, markize, princeze itd.), bili bjeloputi
arabigo para mi” (“To je arapski za mene”), a Francuzi: ili tamnoputi, svejedno počeli nazivati ljudima "plave
“C`est du chinois” (“To je kineski”) ili “C`est krvi".
l`hebreu” (“To je jevrejski”).
MEDVJEĐA USLUGA
U SVE 16 Značenje: nanijeti nekome štetu svojom
Značenje: raditi nešto punim kapacitetom,
uslugom, u najboljoj namjeri.
intenzivno, svojski, svim silama. Zašto se takva usluga vezuje baš za medvjeda, a
Tumačenja ovog idioma ima puno. Jedno od njih je da
je u pitanju nota najkradeg trajanja, tzv. šesnaestinka, ne za neku drugu životinju? Medvjed je krupan,
koja je istovremeno i najbrža nota, pa kada se nešto nezgrapan i trapav. Ima, međutim, još nezgrapnih
radi u sve 16, to je kao da se igra kolo po toj noti, životinja, čak i trapavijih od medvjeda, kao što je, na
brzo, energično, da se sve praši. primjer, slon, a ipak se ne kaže slonovska usluga.
Razlog može biti i to što ovaj truntavi stanovnik naših
Prema drugom tumačenju u pitanju je značenje šuma slovi kao priglupa dobričina, mada u stvarnosti
povezano s mitologijom. Jedna od važnijih vedističkih nije baš tako. Bilo kako bilo, kada se spoje njegova
boginja bila je Materišvani ili Materis Vani (kod dobrota i glupost, na jednoj, i trapavost na drugoj
Slovena zapamdena kao Matersva), koja je prikazivana strani, ispadne – medvjeđa usluga.
sa šesnaest ruku. Ona simbolizuje onu koja rađa – Priča o medvjeđoj usluzi prvi put je zapisana (iako je
majku svega. Raditi nešto u sve 16, značilo bi raditi u usmenom predanju postojala i ranije) u basni Ivana
nešto sa svih njenih 16 ruku. Andrejeviča Krilova “Pustinjak i medvjed”. Usamljeni
čovjek i medvjed se sprijateljili, pa jednom prilikom
Prema tredem tumačenju, izraz ima veze sa kad je čovjeka savladao umor, medvjed mu kaže da
fudbalskom terminologijom. Situacija u kojoj svi igrači može slobodno zaspati, a da de ga on čuvati. Malo
jednog tima prelaze u protivnički šesnaesterac ne bi li nakon što je zaspao, muva je uporno dosađivala
predano i do kraja napadali gol, dovodi se u vezu sa čovjeku, a medvjed nikako nije uspijevao šapom da
situacijom u kojoj se nešto obavlja svojski, do kraja, je otjera, pa uzme veliki kamen i iz sve snage udari
svim silama. muvu koja je sletjela njegovom prijatelju na čelo.

Evo i naravoučenija:
„Usluge su mile, pa makar bile male,
Al’ vrijednost njinu ne zna cijenit svako.
No ništa nema gore od uslužne budale,
I biti drug budali – to zbilja nije lako.“

20

NADI SE U NEBRANOM GROŽĐU BEZ DLAKE NA JEZIKU

Značenje: nadi se u nezavidnom položaju, u neprilici. Značenje: oštro braniti svoj stav, govoriti

Nastao je u jednoj jednostavnoj životnoj situaciji. otvoreno, bez zadrške, biti drzak, imati oštar jezik…

Vinogradari čuvaju još neubrano grožđe, pa ako neko pokuša A teorije o postanku su dvije.

da uđe i ukrade ga, čuvari vinograda im “štapovima premjere Prema prvoj, postojalo je u narodu vjerovanje da

leđa”. Ovaj slikoviti izraz, među svim slovenskim i onom ko laže na jeziku izraste dlaka. Zato majke

neslovenskim jezicima, osim nekadašnjeg srpskohrvatskog, govore djeci da isplaze jezik kako bi vidjele da li

imaju još jedino makedonski i bugarski. Znači li ovo da smo govore istinu. To bi značilo da oni koji ne lažu mogu

samo mi bili skloni upadanju u tuđe vinograde? Ili da su naši slobodno da pokažu jezik, da govore otvoreno i

čuvari vinograda bili revnosniji u kažnjavanju kradljivaca? oštro, bez ustručavanja.

LIJE KAO IZ KABLA U njemačkom jeziku postoji sličan izraz (imati
Kada kiša jako pada, kažemo da lije kao iz kabla. dlaku na jeziku (ili zubima)) za koji se javlja
objašnjenje da je dlaka, odnosno dlakavost, iskonska
Fraza je preuzeta iz njemačkog jezika: Es gießt wie oznaka slobodnog čovjeka.
aus kübeln (Lije kao iz kofe, glasio bi doslovan
prevod). Međutim, zbog nepostojanja glasa ü u Ako je izraz iz tog jezika došao u naš, ostaje
našem jeziku, pojam kübel (kofa) zamijenjen je riječju nejasno kako je njihovo nemati prešlo u naše imati.
koja se slično izgovara - des kabel (kabl). Eto Čeka se odgovor nekog bududeg istraživača.

objašnjenja zašto lije kao iz kabla, a ne kao iz kofe. NEDE GROM U KOPRIVE

Značenje: mala ili nikakva vjerovatnoda da se desi neko zlo.

MLATITI PRAZNU SLAMU Otkud taj izraz u mnogim jezicima?

Izraz je sam pleonastičan (slama je prazna), a Stari Sloveni vjerovali su da je božanstvo grmljavine, munje

označava nešto bezvrijedno, nešto što se odbacuje. i groma Perun, dok je u germanskoj mitologiji nazvano

Zašto je to tako? Kada se završi vršidba žita, izdvoji se Donar, a u nordijskoj Tor. Ovaj bog predstavljan je sa

korisno hljebno brašno, a ostaje prazna, takoredi sjekirom i magičnim kamenjem, koje baca na zemlju, pa

nepotrebna slama. Uglavnom se koristi kao prostirka tako nastaju gromovi. Udar groma u ta prastara vremena

za stoku. Ali otkud glagol mlatiti? nerijetko je ostavljao trag za sobom –vatru. Vatra je bila

Taj izraz potiče iz starih vremena. Nekada se žito nije dragocjena, vrijedna poštovanja.

vrhlo pomodu kombajna, koji i vrhu, i žanju, i povezuju Drvo hrast posvedeno je bogu Perunu. Smatralo se da u

“praznu slamu”, ved se vrhlo uz pomod konja ili njemu živi posebna sila (ili da to nazovemo savremenijim

mladenjem. Zrnevlje od klasa odvajalo se mlatačem izrazom ‒ elektricitet). Zato je hrast najviše privlačio

(mlatilo, mlatac), pa je to mladenje imalo svrhu. gromove boga Peruna.

Međutim, mladenje prazne slame nema nikakvu Nasuprot hrastu nalazila se kopriva. Ona (u dodiru sa

svrhu. kožom) žari, stvara osjedaj sličan onom koji imamo kada se

opečemo.

NI PO BABU, NI PO STRIČEVIMA Pošto je vatra s neba i dolazi od boga Peruna, vjerovalo se
Idiom označava nečiji pravedni sud i da su Perun i kopriva u srodstvu, jer svako proizvodi vatru
na svoj način. Te po narodnoj izreci – nede svoj na svoga ‒
nepristrasnost. Objašnjenje stiže iz narodne pjesme nede ni grom u koprive.
“Uroš i Mrnjavčevidi”. Oni koji su je na vrijeme
pročitali znaju da je u njoj Marko Kraljevid, pravično, Tu leži i odgonetka, objašnjenje značenja ovog starog
bez obzira na pritisak oca i stričeva (modnih izraza. Nede Perun, Tor ili Donar poslati svoju vatru na
feudalaca) presudio da cara Dušana treba da naslijedi koprivu, svoj rod.

jedino i isključivo njegov sin − kasnije car Uroš Nejaki. IZVUDI DEBLJI KRAJ

Time je Marko, pored ostalog, ispoštovao zakletvu Ovaj frazem ima dva značenja, i to suprotna: 1) pri

koju je dao majci Jevrosimi. diobi dobiti bolji dio i 2) vrlo loše prodi, nastradati.

Značenje prvog izraza je sasvim jasno, ali otkud onda

KROKODILSKE SUZE drugo? Mora se uzeti u obzir još jedan naš frazem:
Fraza označava lažno sažaljenje, izražavanje žalosti i batina ima dva kraja (što znači da se borba može završiti
dvojako: dobro ili loše). Pošto se batina obično drži za
slično – krokodilske suze su lažne suze. tanji kraj, onaj koga tuku (koji prolazi loše) stvarno
Objašnjenje: vjerovali ili ne, krokodil ponekad zaista dobija deblji kraj.
plače, ali ne od tuge i žalosti, ved zato što su mu suzne i
pljuvačne žlijezde u tijesnoj vezi, pa kad proždire žrtvu, Zanimljivo je da se sa značenjem “prodi loše” na
refleksno suzi, tačnije pušta krupne suze. hrvatskom govornom području javlja izraz izvudi tanji
Narodi koji žive u krajevima gdje ima krokodila vjerovali kraj. Lingvista Milan Šipka u knjizi “Zašto se kaže” tvrdi
su da oni odista oplakuju svoje žrtve. da je ovo vjerovatno nastalo prema prvom značenju
izraza (pri diobi tanji kraj jeste lošiji).

21

Svakodnevno se suočavamo s činjenicom koliko je čitanje temeljna vještina
koja je neizbježna u svim područjima života.

U današnje vrijeme čitalačke vještine su apsolutno neophodne za sopstveni i
društveni razvoj pojedinca te za aktivno učestvovanje u društvu i svakodnevnim
aktivnostima. Bez čitalačke pismenosti, za svakog učenika nije mogude postidi uspjeh u
školi niti se obrazovati i usavršiti u bilo kojem profesionalnom području.

Čitalačka pismenost podrazumijeva i to da učenik razumije ono što je
pročitao i da to, pritom , umije da primijeni u praksi.

7 glavnih ključeva/tehnika za razumijevanje teksta
U procesu razvijanja čitalačke pismenosti, uz strategije razumijevanja pročitanog, postoji i sedam glavnih
ključeva odnosno tehnika koje nam mogu dodatno pomodi u razumijevanju pročitanog teksta.
1. Stvaranje mentalnih slika– odnosi se na oživljavanje različitih sjedanja ili osjedaja u učeničkom umu i
povezivanje s likovima i događajima u tekstovima, a temelji se na tome da slike povezane s osjedajima podstiču
bolje pamdenje, uživljavanje i empatiju.
2. Korišdenje situacija i stvari iz stvarnog života – pronalaženje veza između teksta i nečega iz vlastitog života
učenika doprinosi boljem razumijevanju teksta i razvijanju kritičkog mišljenja, posebno o stvarima izvan
vlastitog iskustva.
3. Određivanje najvažnijih ideja ili tema – učenje o vještinama selekcije, kriterijima razlikovanja i izdvajanja
bitnog iz tekstova jako pomaže učenicima u razumijevanju i pamdenju te ih dodatno podučava prioritetima i
načinima učenja drugih sadržaja.
4. Postavljanje pitanja – olakšava usmjeravanje pažnje na bitne činjenice u tekstu i razumijevanje cjelokupnog
smisla nekog teksta, a uz to pitanja podstiču potragu za odgovorima, vode do novih ideja, novih perspektiva i
novih pitanja.
5. Interpretacije – podsticanjem učenika da tumače i interpretiraju događaje i stvari iz tekstova na svoj način
produbljuje se razumijevanje teksta izvan njegovog doslovnog značenja te se učenici podučavaju načinima
argumentacije svog mišljenja i stavova.
6. Korišdenje „škripac“ strategija – pronalaženje različitih načina za rješavanje problema, za suočavanje s
dijelovima teksta koje učenici ne razumiju, podsticanje na korišdenje rječnika i različitih portala koji su
specijalizovani za stvari ili teme o kojima čitamo.
7. Kreiranje vlastitog stava/mišljenja – korišdenje prethodnih ključeva odnosno tehnika za stvaranje
pretpostavki, stavova i kreiranje vlastitog mišljenja odnosno vlastite interpretacije pročitanog teksta (način
sintetiziranja informacija i zaključivanja).
Svih ovih sedam ključeva odnosno tehnika mogu nam olakšati razumijevanje teksta koji čitamo, ali i pomodi
učenicima u savladavanju nastavnog gradiva drugih predmeta.

22

CRVENA jedinica VEKTORSKE VELIČINE Engleska STRANA broj KEOPS
ŽUTA jabuka GRAVITACIJA sila OSNOVA proizvod
CRVLJIVA MAGNETNA ?
DOMADA Njutn UZAJAMNO DJELOVANJE ŠEDER Kocka
LEGO piramida VRH
? ?
? INDUSTRIJA LED
?
OSNOVNA ? BRUTO ?
IZVEDENA CIO
METAR OSTRVO BRANKO
KELVIN LONDON PRIRODA
ARSENAL ČINILAC
GRČKA
ČAJ ?
KRUG
3.14 GODINA
PRIRODNA
DRUŠTVENA ? BESKONAČNOST
AKADEMIJA
LOGOS LUDOLF ?

? π REALNOST

? FUDBAL IZVOR BRSKOVO
PODGORICA TOK UROŠ I
SIRDE EKIPA DELTA BITKA
H2SO4 VARVARI UŠDE NOVAC
MRAV
HCL ? ? ?

kisjelina ? baza Drina ?
nauka bududnos rijeka Piva
Hemija Tara

Mojkovac

? ? ?

SODA BIKARBONA SAVA MRATINJE
VOJNA ŠDEPAN POLJE MANASTIR
OSNOVNA REPUBLIKA SRPSKA DURMITOR
TEMELJ DUPRIJA JEZERO

23

1. Ribe dišu uz pomod čega? 1. Koliko je planeta u Sunčevom
A. Pluda sastavu?
B. Peraja
C. Škrga A. 6
D. Repa B. 9
2. Lignje su? C. 8
A. Mekušci D. 10
B. Zglavkari 2. Kako se naziva sila koja
C. Kičmenjaci privlači predmete na Zemlju?
D. Sisari A. Elektromagnetna sila
B. Gravitacija
3. Koliko hobotnica ima srca? C. Sila svemira
A. 1 D. Molekularna sila
B. 3 3. Čime je prekrivena površina mjeseca?
C. 2 A. Kraterima
D. 5 B. Vulkanima
4. Neke morske zvijezde na kraju krakova imaju šta? C. Planinama
A. Ruke D. Ledom
B. Zube 4. Iz čega nastaju zvijezde?
C. Nos A. Iz kamenja
D. Oči b. Iz crne rupe
5. Meduza se sastoji 98% od čega? c. Iz Sunca
A. Kostiju d. Iz maglice
B. Vode 5. Kako se zove naša galaktika?
C. Mesa A. Andromeda
D. ljusaka b. Europa
6. Korali su? c. Mliječna staza
A. Biljke d. Io
B. Životinje 6. Koja je najveda planeta našeg Sunčevog
7. Najveda riba u moru je koja? sistema?
A. Raža A. Merkur
B. Kit B. Jupiter
C. Kitopsina C. Uran
D. Tuna D. Saturn
8. Najsporija životinja u moru je? 7. Koliko mjeseca ima Mars?
A. Rak samac A. 6
B. Morski konjic B. 1
C. Lignja C. 4
D. Jastog D. 2
9. Koliko hobotnica ima mozgova? 8. Koju planetu još nazivamo i Crvena planeta?
A. 9 A. Mars
B. 7 B. Venera
C. 5 C. Uran
D. 3 D. Merkur
10. Najvedi ocean je? 9. Koja planeta je poznata po svojim prekrasnim
A. Atlanski ocean prstenovima?
B. Indijski ocean A. Jupiter
C. Tihi ocean B. Venera
RJEŠENJE: C. Saturn
1.C ,2. A, 3. B , D. Mars
4. D ,5 .B, 6. B, 7. C, 8.B ,9. A, 10.C 10. Mliječna staza je kakva galaktika?
A. Eliptična galaktika
B. Spiralna galaktika
C. Nepravilna galaktika
D. Crna galaktika
RJEŠENJE : 1.C,2.B, 3.A,
4.D,5.C,6.B,7.D,8.A,9.C,10.B

24

Abrazija – proces koji obuhvata mehaničko trošenje, mrvljenje i struganje površine stijena udaranjem i trenjem čestica pod dejstvom gravi-

tacije i vjetrova.

Biosfera (engl. biosphere) – naziv za područje Zemlje u kojem se odvija život.

Crvenica (engl. terra rossa) − naziv za crvena tla, posebno raširena na kamenitom području oko Sredozemnog mora. U geološkom smislu
crvenica je naziv za crvenkasta, smeđecrvena i žudkastocrvena tla koja sadrže čestice gline i praha i pokrivaju karbonatne stijene.

Dolomit (engl. dolomite) – naziv za mineral i ujedno za sedimentnu karbonatnu stijenu. Mineral dolomit CaMg(CO3)2 kristalizuje u trigo-

nskom sastavu.

Erozija (engl. erosion) – egzodinamički proces koji obuhvata odvajanje, pokretanje i transport čestica različitim agensima.Trošenje stijena

značajno olakšava eroziju i vrlo često joj prethodi. Proces erozije se završava taloženjem.

Fosil (engl. fossil) – ostatak ili trag organizama, najčešde mineralizovani ili okamenjeni ostatak organizma (kosturi, ljušture, kudice) koji se

može nadi u sedimentnim stijenama.

Geologija (engl. geology) – nauka o građi, dinamici i razvitku Zemlje.

Hidrosfera (engl. hydrosphere) – naziv za omotač, odnosno dinamičnu masu vode na Zemlji koja je u neprekidnom pokretu. Voda isparava-

njem s kopna i okeana odlazi u atmosferu, a vrada se u obliku padavina. Vedina vode nalazi se u okeanima. Prelaz između vode u vodenu paru
i obratno glavni je oblik transporta energije na Zemljinoj površini.

Izvor (engl. spring) – mjesto izviranja podzemne vode na površini Zemlje.

Juvenilna voda (engl. juvenile water) – tip podzemne vode koja nastaje sintezom vodonika i kiseonika kao i kondenzacijom iz magme.

Karbonati (engl. carbonates) – naziv za skupinu minerala, od kojih su najvažniji petrogeni minerali kalcit, aragonit (CaCO3) , dolomit, siderit

(FeCO3) i magnezit(MgCO3).

Litosfera (engl. lithosphere) – gornji dio Zemljinog omotača. To je takođe naziv za stjenovitu cjelinu koja uključuje i Zemljinu koru. Doseže

do prosječne dubine od 100 km.

Mezozoik (engl. Mesozoic) – srednja geološka era, koja je trajala oko 180 miliona godina . Sastoji se od tri perioda. To su: trijas, jura i kreda.

Nekoherentno tlo (engl. non-cohesive soil) – naziv za tlo koje ima značajan udio krupnozrnastih čestica (šljunak i pijesak), dok sitnozrnastih

čestica ima malo ili ih uopšte nema. Čestice pijeska mogu biti slijepljene ako su vlažne, a nakon sušenja se razdvajaju.

Odron (engl. rockfall) – pojava otkidanja dijelova stijena, rjeđe tla, koja se događa trenutno. Zbog djelovanja gravitacije sitni ili krupniji ko-

madi kredu se velikom brzinom, a takođe mogu odskakivati ili se kotrljati niz padinu.

Potres (engl. earthquake) ili zemljotres – kratkotrajno podrhtavanje površine Zemlje prouzrokovano naglim poremedajima i pokretima u

litosferi. Potresi mogu biti prirodni i namjerno izazvani. Prirodni potresi su: tektonski, vulkanski i potresi urušavanja. Tektonski potresi čine
oko 85% svih potresa i izazivaju najveda rušilačka djelovanja. Nastaju uslijed naprezanja u litosferi. Vulkanske potrese uzrokuje kretanje ma-
gme prema površini.

Razgradnja stijena (engl. weathering) – naziv za trošenje stijena.

Seizmičnost (engl. seismicity) – geografski i vremenski raspored potresa u nekom području.

Tlo (engl. soil) – tanki sloj nekonsolidiranog materijala koji se mjestimično nalazi na površini Zemlje, a nastao je u procesu trošenja stijena te

erozijom i transportom raspadnutog materijala u kojem se odvija rast biljaka.

Zemljina jezgra (engl. Earth’s core) ili barisfera – nalazi se ispod Zemljinog omotača na dubini vedoj od 2.900 km.

Žal (engl. beach) – nakupina pijeska i/ili šljunka na obali mora ili jezera.

25

Među đacima naše škole ima i onih, koji se ved duže vrijeme uspješno bave
fudbalom. O tome svjedoče i brojne nagrade, koje je osvajala mlađa selekcija
Fudbalskog kluba (FK) „Gorštak“. O usponima , padovima i ličnom iskustvu u
tom timu, razgovarali smo sa centarforom Stevanom Vujisidem i veznim
igračem Đorđijem Bojidem. Oni se uspješno bave fudbalom ved šest godina.

Na pitanje šta ih je motivisalo da se bave tim sportom, odgovoraju da su inspirisani talentom i uspjehom
svojih idola Cristiana Ronalda i Lionela Messia, počeli i sami da igraju fudbal.

U prošloj sezoni najbitnije utakmice bile su im protiv „Crvene zvezde“ i škole „Partizana“. Iako su od
„Crvene zvezde“ doživjeli težak poraz, nakon utakmice u njihovoj motivaciji važnu ulogu odigarao je trener Oleg
Bulatovid.

„Trener nas je motivisao i ohrabrio za utakmicu, koja nam je predostojala, protiv naših vršnjaka iz
„Partizana“. Naučili smo da je najvažnije poraz prihvatiti sportski i ne dozvoliti da nas izgubljena utakmica obe-
shrabri, ved da to bude podsticaj da dalje bolje igramo i damo sve od sebe. “- kažu mladi fudbaleri.

Prošla sezona je za mlade fudbalere „Gorštaka“ bila ispunjena značajnim uspjesima- osvajanje prvog mje-
sta na turniru na Zlatiboru i ubjedljiva pobjeda nad školom „Partizana“.

Uz moto „Nikad ne odustaj“ i timski rad , svakog dana, za korak su bliže ostvarenju svog sna da zaigraju u
dresu crnogorske reprezentacije. Mladi fudbaleri smatraju da je za uspjeh u njihovom omiljenom sportu potrebno
20 posto talenta i četiri puta toliko rada. Stevan i Đorđije preporučuju svoj zainteresovanoj djeci da se bave fu-
dbalom, jer de zahvaljujudi njemu, kako kažu, pravilno razvijati tijelo i učiti se timskom radu, koji nam je sva-
kodnevno neophodan u svim oblastima života.

Košarka je vrsta timskog sporta. Igra se loptom pomodu Utakmica se igra po četiri čevrtine od deset
ruku. Dvije ekipe sastavljene od pet igrača pokušavaju postidi (međunarodna košarka) ili dvanaest minuta
(NBA). Na fakultetima se igraju dva poluvremena
što više poena ubacivanjem lopte kroz obruč od 20 minuta, dok vedina koledža igra četiri
protivničkog koša po određenim pravilima. četvrtine od deset minuta. Veliki odmor nakon
Pobjednik je ekipa koja postigne više poena. dvije četvrtine traje petnaest minuta, a odmor
između dvije četvrtine traje dva minuta. Ako je
Tokom vremena košarka je razvila igra neodlučena nakon četiri četvrtine igra se
uobičajene tehnike šutiranja, dodavanja i jedan produžetak od pet minuta. Ako je nakon
vođenja, kao i pozicije igrača i napadački i jednog produžetka utakmica i dalje neodlučena,
odbrambeni mehanizam. Dok se uobičajena produžeci se nastavljaju dok se ne dobije
takmičarska košarka odvija pod strogim i tačno pobjednik. Ekipe mijenjaju koševe (strane) nakon
određenim pravilima, razne varijacije košarke odigrane dvije četvrtine. Sat se pomiče dok je
učinile su košarku bližu igračima i s manjim lopta u igri; kad je lopta izvan granica ili nije u
brojem pravila. Košarka je jedan od najgledanijih sportova na aktivnoj igri, sat se zaustavlja. Upravo zbog toga
svijetu. utakmice traju otprilike dva sata, mnogo više od
Dok je takmičarska košarka isključivo dvoranski sport predviđenih 40 (međunarodna košarka) ili 48
koji se odvija na terenu za košarku, manje regulisane vrste minuta (NBA).
košarke mogu se igrati i kao spoljni sport na podlogama
različitim od parketa, koji je standard za takmičarsku košarku. Broj tajm autova na utakmici ograničen je
Na terenu u igri smije biti pet igrača jedne ekipe u isto vrijeme. najčešde na šest. Traju po ne više od jedne
Timovi smiju imati maksimalno sedam zamjena. Zamjene se minute, osim ako nije predviđeno da traju duže
mogu obavljati neograničeno, ali samo kad je sat zaustavljen, zbog televizijskog prenosa. Utakmicu kontrolišu
tj. kad igra nije aktivna. Ekipe imaju trenera, koji najčešde sudije kojih je na jednoj utakmici četiri: glavni
razvija taktiku i strategiju, i ostalo osoblje koje takođe aktivno sudija, dva pomodnika i jedan sudija za stolom,
učestvuje, ali izvan terena (doktori, pomodni treneri, koji vodi brigu o broju postignutih koševa, ličnim
statističari). greškama igrača, vremenu, strelcima i vremenu
napada.

26

Dođe Ivica kudi iz škole sa torbom punom

jabuka i upita ga otac: Pita nastavnica biologije Ivicu: "Ivice, nabroj mi 5
- "Odakle ti te jabuke?" - "Ivice, kako prepoznaješ gljivu otrovnicu?" stvrari koje sadrže
- "Od susijeda Pera." - "Po grčevima u želucu!" odgovori Ivica. mlijeko."
- "Da li on zna za to?" upita ga otac.
- "Da. Trčao je za mnom sve do kude." Profesorica govori Ivici: Ulazi profesor na čas i zatekne - "Učiteljice, ovako :
- "Ajde Ivice po jednog kako vršlja oko radijatora: sir, kajmak, puter i
Vratio se sin s ispita. Pita ga otac: padežima mi izmijenjaj - "Ti, ti, što čačkaš tamo umjesto dvije krave."
- "Kako je bilo?" riječ hljeb." da vježbaš sa ostalima! Reci mi
- "Veličanstveno i božanstveno!", Ivica: sada nesto o Francuskoj Pita uciteljica đaka.
odgovori sin. -”1. Ko, šta? revoluciji!" ”Gdje se nalazi
- "Kako to?" Hljeb - "Nemam pojma!" Afrika?”
- "Pa veličanstveno jer smo i ja i -2. S kim, s čim? - "Sram te bilo! A kada je bio boj - "Ne znam tačno, ali
profesor bili u odijelu, a božanstveno, Sa salamom. na Kosovu?" znam da je blizu."
kad je profesor postavljao pitanja ja 3. Kome, čemu? - "Veze nemam, mene su poslali iz - "Kako znaš?"
sam se krstio, a kad sam ja odgovarao - "Viđam jednog crnca
on se krstio”. kako svako jutro
biciklom ide na posao."

Pita uciteljica malog Ciga ko je napisao Pa meni." vodovoda da pogledam Sjedi Mujo na obali i baca
Na Drini dupriju. Kaže Cigo: instalacije." cigle u vodu.
Šta to radiš? - upita ga
- "Ja nijesam:" Vozi se baba u taksiju i kad je stigla kudi, pita vozača: Haso.
A učiteljica se naljuti: “Koliko sam dužna za vožnju? “, Čudim se!
- Idi kod oca, sjutra da dođe u školu!" “10 eura ” – odgovara joj vožač. Što se čudiš?
Sutra otac dolazi da pita šta je bilo. Daje baba 5 eura, a njoj de vozač: Cigla četvrtasta, a kad je
Kaže učiteljica: Baba, nije 5, nego 10 eura!” a baba de: bacim u vodu, pojave se
- "Zamislite, ja ga pitam ko je napisao “eee i ti si se vozio.” krugovi!

Na Drini dupriju a on kaže -

,,Ja nijesam". Profesor: ĐAČKO OKO BR. 3 , 15. 04. 2017. GODINE
Na to otac: - Ko odgovori na moje sljedede pitanje, IZDAJE
- "Pa možda i nije..." može da ide kudi, zaključidu mu peticu
za kraj školske godine! OŠ ,,Risto Manojlovid“ Kolašin
Utom Ivica baci kredu na tablu.

Profesor sjedi u menzi i jede. Dolazi Profesor: ZA IZDAVAČA
student i sjedne za sto bez pitanja. - Ko je bacio kredu??? Zoran Rakočevid - direktor
Ljut zbog takve nepristojnosti, Ivica:
profesor de ljutito: - Ja. Ajde idem kudi, doviđenja i ne GLAVNI I ODGOVORNI UREDNICI:
- "Otkad orlovi i svinje sjede za istim zaboravite da mi zaključite ocjenu!!! Budimirka Bojid, Jelena Tatid i
stolom?"
Student se digne, pokupi tacnu i veli: - Djeco, ko zna da mi objasni kako Aktiv crnogorskog jezika
- "OK, onda letim dalje." funkcioniše država?
Javlja se Ivica:

Zaposlio se Mujo kao vozač autobusa. - Država je kao prekookeanski brod. REDAKCIJA - UČENICI:
Na raspodjeli zadataka šef mu kaže: Kapetan je predsjednik Vlade, a Vlahovid Anđela Šdepanovid Matija
- Mujo, moradeš i voziti i napladivati posada su ministri i oni vode taj Šdepanovid Martina Bulatovid Nađa
karte. brod kroz talase i oluje i sve druge
Mujo kaže: nedade... Minid Vasilisa
- Nema problema. Učiteljica dobacuje:
Istog dana Mujo se strmoglavi u neku - A narod? STRUČNI SARADNICI– NASTAVNICI/CE
provaliju i slupa autobus u komade. Ivica odgovara: PSIHOLOŠKINJA - Ivana Vidakovid
Dođe šef u bolnicu da ga obiđe i pita - Pa putnici su narod! ŠTAMPA– PEGAZ, BIJELO POLJE
ga kako je došlo do udesa. Mujo Učiteljica nastavlja:
odgovori: - A šta rade putnici?
- Nemam ti ja blage veze, ja sam bio u A Ivica de kao iz topa:
zadnjem dijelu i napladiv'o karte. - Pa povradaju!

TIRAŽ– 700

27

28