ĐAČKO OKO5-ISPRAVKA-A5

BROJ 5
APRIL 2019

Broj 5
April 2019

ČASOPIS UČENIKA OSNOVNE ŠKOLE ,,RISTO MANOJLOVIĆ“

-RAZVOJ ŠKOLE
-PUTOPIS-DUBROVNIK
-PRIMJERI DOBRE PRAKSE
-DANI NAUKE
-SKIJAŠICA SA GITAROM
-INTERVJU
-NAŠI TALENTI
-MOJE BUDUĆE ZANIMANJE
-INFORMATIVNA STRANA
-DOBITNICE NAGRADA ZA
TALENTE
-MOZGALICE I VICEVI

Prije tačno godinu dana, školski časopis
broj četiri oduševio je mnoge učenike naše škole ,
pa se nadam da ćete tako uživati i u ovom broju.

Pogledajmo radove naših drugara, zavirimo
u zanimljivosti vanškolskih aktivnosti, saznajmo
kako su se zabavljale odbojkašice OK ‚‚Gorštak“ na
utakmici i pokušajmo da dišemo istim plućima i
volimo istim srcem.

Nadam se da će vam se svidjeti novo izdanje
školskog časopisa ‚‚Đačko oko“.

Bulatović Anđela VII1

SADRŽAJ: ĐAČKO OKO Br. 5
15. 04. 2019.godine
Razvoj škole..........................................................................................3
IZDAJE
OŠ ,,Risto Manojlović“ Kolašin

Dan škole..............................................................................................4 ZA IZDAVAČA
Prijem prvaka i dani kulturne baštine..................................................5 Zoran Rakočević - direktor

Saradanja sa lokalnom zajednicom......................................................6 UREDNIK ČASOPISA -Jelena Tatić
Primjeri dobre prakse........................................................................7-8
Riječ psihološkinje................................................................................9 Lektura- Budimirka Bojić i Aktiv crnogorskog
jezika

Knjiga je čovjekov najbolji prijatelj.....................................................10 REDAKCIJA - UČENICI:

Intervju................................................................................................11 Bulatović Anđela, Stojković Nevena, Bačić
Naši stvaraoci..................................................................................12-14 Jovana, Jelić Ivana, Puletić Danica, Medenica
Izvještaji sa sportskih i kulturnih događaja..........................................15 Nina, Đorđevski Todor, Rakočević Aleksandar,

Radović Dejan

Informativna strana........................................................................16-17 STRUČNI SARADNICI :
Putopis.................................................................................................17 NASTAVNICI/CE I PSIHOLOŠKINJA
Osmosmjerke.......................................................................................18
Mozgalice.............................................................................................19 Marijana Bulatović-Medenica
Vicevi....................................................................................................19 ŠTAMPA: PEGAZ –Bijelo Polje

TIRAŽ-630
NA INTERNETU:
http://anyflip.com/rjqc/ajdu/

2

NABAVKA NOVOG AUTOBUSA ZA PREVOZ UČENIKA

Sa novim brojem školskog glasila želim da vas obavijestim o planovima u
narednom četvorogodišnjem periodu, koji su dio Razvojnog plana škole.

Osim onog dijela koji će stalno biti prisutan u svim planovima Škole, a odnosi
se na poboljšanje uspjeha i kvaliteta učeničkog znanja, Komisija koja radi na njegovoj
izradi je prepoznala kao jedan od prioriteta organizovanje radi nabavke novog
autobusa, kojim se prevoze učenici JU Osnovne škole „Risto Manojlović“ i JU Srednje
mješovite škole „Braća Selić“ kao i jedan broj zaposlenih u obje škole.

Postojeći autobus od 35 sjedišta je nabavljen donacijom preko CHF-a 2004.
godine, uz jedan dio novca koji je obezbijedilo Ministrstvo prosvjete.

U zadnjih nekoliko godina učestali su kvarovi na autobusu, pa su ulaganja u
njegove opravke postala česta i nerentabilna, jer je petnaest godina upotrebe
ostavilo traga. Škola je bila često u prilici i da se obraća Lokalnoj samoupravi za
angažovanje njihovog autobusa kako bi se organizovao redovan prevoz učenika.

Imajući na umu dugoročno i kvalitetno rješavanje ovog problema mora se razmišljati o nabavci novog
autobusa kako bi učenički prevoz nesmetano funkcionisao, jer su popravke postojećeg postale neracionalne.

Znajući da će školski list doći u sve domove naših učenika i da će roditelji imati priliku da ga čitaju, pozivam
ih da u okviru svojih mogućnosti daju doprinos realizaciji ovog projekta. Kada ovo kažem ne mislim na novčana
ulaganja, nego na pružanje informacije ili davanje kvaltetnih ideja kojima će se efikasno doći do planiranog cilja.

Kako „Đačko oko“ objavljujemo uz proslavu našeg praznika, učenicima i zaposlenim čestitam Dan škole uz
želje za uspjeh u radu i učenju i postignutim rezultatima.

Direktor,

Zoran Rakočević

PROFESIONALNI RAZVOJ NA NIVOU ŠKOLE

Profesionalni razvoj nastavnika predstavlja kontinuirano sticanje, proširivanje i produbljivanje znanja i
vještina koje su relevantne za unapređenje kvaliteta nastave, učenja i postignuća učenika.
PRNŠ pruža mogućnost sticanja različitih vještina i kompetencija svim nastavnicima. Organizovanjem i realizacijom
aktivnosti PRNŠ-e obezbjeđuje se kvalitetna i uspješna saradnja sa kolegama, psihološkom službom i upravom škole.

Podrazumijeva timski rad koji daje mogućnost stvaranja i razmjene novih ideja, ali i znatno veću efikasnost u
radu pojedinca. Timski rad je način na koji se ostvaruju mnogi oblici učenja i razvijaju uspješni pristupi koji se grade
na bogatstvu i raznovrsnosti znanja, mišljenja i pogleda.
Stiču se znanja i vještine kojima se obezbjeđuje kvalitetna i uspješna saradnja sa kolegama i upravom škole, kao i
kvalitetan odnos sa roditeljima i lokalnom zajednicom.

Pored Zavoda za školstvo i naša škola je u nekoliko navrata imala priliku da organizuje seminare i na taj način
doprinese kvalitetnijem izvođenju nastave, kao što su: Komunikacijske vještine, Metode i postupci u radu s djecom s
autizmom, Pristup dječijem stvaralaštvu kroz savremene metode, Obrazovanje u oblasti vanrednih situacija,
Udžbenici u dejzi formatu, Podrška inkluziji u stručnom obrazovanju, Podrška darovitim učenicima u nastavi
crnogorskog-srpskog, bosanskog, hrvatskog jezika i književnoisti, Značaj primjene radionica i diferenciranih zadataka
u nastavi književnosti u osnovnoj školi.

Svetlana Medenica –PRNŠ koordinatorka

3

Prošle godine, Dan škole je obilježen
bogatim programom koji su pripremali učenici
sa svojim nastavnicima.

Učenici svih razreda učestvovali su u
pripremi programa, pa se ove godine možemo
pohvaliti činjenicom da je veliki broj učenika
uzeo učešće u programu. Veličanstveni nastup
hora pozdravio je prisutne himnom. Brojne
sekcije u školi su spremno dočekale ovaj svečani
dan. Najmlađi učenici ritmikom i brojnim
nastupom osvojili su publiku, dokazujući da uz
ritam i igru može i da se uči. Učenice četvrtog
razreda predstavile su svoj ples na kiši, a mladi
slušaoci muzike svojim performansom i
izvođenjem pjesme Ameno ostavili su publiku
bez daha. Dramska sekcija je spremila zanimljiv
skeč, a najmlađi učenici su pripremali recitale.

Nagrađeni su najbolji učenici, kao i
pobjednici školskih takmičenja. Na školskim
takmičenjima u petom razredu najbolji su bili
Srđa Jeknić , Aleksandra Rovčanin, Viktorija
Šćepanović i Maša Dulović. U VI razredu Gala
Dulović, Tadija Popović, Tara Dulović i Adrijan
Šćepanović. U VII -Bulatović Antonije, Braunović
Vuk i Jovanović Ksenija.

Za učenike VIII i IX razreda organizovan je
kviz opšteg znanja. Pobjedničke ekipe bili su
učenici VIII3 odjeljenja-Katarina Peković, Božidar
Jeknić i Lazar Dašić i IX2- Jana Bazović, Marija
Vlahović i Lazar Dožić.

I ove godine, kao podrška darovitim
učenicima realizuju se školska takmičenja i
kvizovi znanja.

4

U našoj školi, nizom aktivnosti obilježeni su Dani
kulturne baštine.

Prigodnim programom koji su spremili učenici sa
svojim nastavnicima, obilježen je početak i prijem učenika
u prvi razed. Učenici drugog razreda, veseli i razigrani
pjesmom su pozdravili svoje drugare. Govorom
dobrodošlice obratio im se i direktor škole Zoran
Rakočević. Nastup dječIjeg ansambla KUD-a ,, Mijat
Mašković" igrom i pjesmama iz Crne Gore podsjetio je
roditelje na bogatu kulturnu tradiciju, a najmlađe učenike
pozvao da postanu njegovi članovi i njeguju običaje i
kulturu od malih nogu.

U čitaonici školske biblioteke, u organizaciji
psihološkinje Marijane Bulatović, bibliotekarke Jelene Tatić
i nastavnice istorije Dragice Raketić, učenicima devetog
razreda prikazan je dokumentarni film Kulturno nasljeđe
Crne Gore, pa su učenici upoznati sa pojmom kulturna
baština i bogatim kuturnim nasljeđem svoje zemlje.

5

Posjeta Učeničkog parlamenta OŠ „Risto Manojlović“

Skupštini opštine Kolašin

U utorak 16.10.2018. Skupštinu opštine Kolašin su posjetili
predstavnici Učeničkog parlamenta OŠ „Risto Manojlović“, zajedno sa
psihološkinjom Marijanom Bulatović Medenicom i nastavnikom Darkom
Popovićem.

Domaćin ovoj delegaciji je bio predsjednik Skupštine Milan
Đukić. Predsjednik Skupštine je predstavnike dočekao u sali Centra za
kulturu u kojoj se organizuju sjednice Skupštine.
Na početku ove posjete predsjednik Skupštine je istakao da su mu
„izuzetnu čast i zadovoljstvo pričinili njihovom posjetom.“ On je
učenicima predstavio poslove i nadležnosti Skupštine opštine Kolašin.
Takođe je objasnio kako funkcioniše lokalni parlament, kako izgledaju
sjednice, debate odbornika i kako se i o čemu odlučuje na njima.
U veoma prijatnoj atmosferi učenici su postavljali pitanja, na koja je on
davao odgovore i obrazloženja. Između ostalog učenike je interesovalo:

- komunalno i infrastrukturno opremanje pojedinih naselja u Kolašinu,

- mogućnost ostvarivanja prava učenika i mladih u okviru lokalnih i
državnih propisa,

- mogućnost saradnje lokalne samouprave sa učenicima, roditeljima i
osnovnim školama na teritoriji Opštine Kolašin.

Poslije odgovora na učenička pitanja predsjednik Skupštine je učenike
odveo u obilazak zgrade opštine. U tom obilasku učenicima su
predstavljeni poslovi lokalne izvršne vlasti. Učenici su obišli kancelarije
predsjednika Skupštine, sekretara Skupštine, glavnog administratora,
potpredsjenika, Sekretarijata za prostorno planiranje i službu matičara.
Učenicu su se najviše zadržali u kancelariji Sekretarijata za prostorno
planiranje gdje im je Mile Glavičanin pokazivao planove grada i objasnio
poslove i procedure planiranja i izgradnje objekata. U službi matičara ,
Dragana Račić je učenicima objasnila procedure sklapanja braka i
pokazala stare matične knjige - arhiv matičara, koji se ažurirao u
Kolašinu, još od 1900. godine.

Predsjednik Skupštine opštine, Milan Đukić, zahvalio im je na
ovoj posjeti i istakao da će se saradnja sa institucijama obrazovanja u
Kolašinu nastaviti i intenzivirati u budućem periodu.

6

Moje vrijednosti i vrline

U okviru inicijative Moje vrijednosti i vrline u našoj školi,
održana je radionica na temu kreativnost (ponedjeljak, 11.02.2019.
godine). Radionici su prisustvovali učenici VII 3 i VIII 3 odjeljenja, a
gostovala je glumica Sanja Vujisić. Sa učenicima je razgovarala o
kreativnosti uopšte, kreativnosti u glumi, njenom životu u Kini, kao
i ukrasima koje sama pravi.
Inicijativa Moje vrijednosti i vrline se realizuje u našoj školi od
mjeseca novembara a sprovode je: nastavnica razredne nastve -
Dijana Vujisić u IV3, nastavnik istorije i geografije - Darko Popović u
VII3 i psihološkinja - Marijana Bulatović – Medenica u VIII3
odjeljenju.

Ogledni časovi su časovi koji se organizuju u školi na
malo dručačiji način od uobičajenih časova. Tako učenici imaju
mogućnost da na drugačiji način usvajaju znanja i vještine.
Primjere takvih časova u našoj školi organizuju svi nastavnici, a
jedan lijep primjer časa održan je iz geografije.
Naime, učenici su uz konsultacije sa nastavnikom geografije
Darkom Popovićem, pripremili power-point prezentacije
omiljenih oblasti i zanimljivosti Azije. U tom procesu učenici su
istraživali i prikupljali informacije, čitali literaturu, a kasnije sve
skolopili u ličnu prezentaciju koju su izlagali na jednom od tih
časova. Tako su uspješno preuzeli ulogu profesora i prezentovali
naučeno uz razne zanimljivosti. U ovom procesu bili su ukljičeni
svi učenici jednog odjeljenja osmog razreda.

Gosti naše škole i planinarske sekcije, koju vodi nastavnik Darko Popović, bili su predsjednik Planinarskog saveza
Crne Gore, Dragan Bulatović i Drago Vujović, koji su učenicima govorili o planinarenju. Dragan im je govorio o
uspješnoj crnogorskoj ekspediciji na Denali, najvećem vrhu Sjeverne Amerike, dok je Vujović učenicima govorio
o crnogorskoj ekspediciji po Mont Everestu, najvećem svjetskom vrhu koji se nalazi na Himalajima, a prikazao
im je i film o toj ekspediciji. Dragan Bulatović odabrao je predavanje na temu Planine zovu. Oba gosta pričala
su o planinarenju kao dijelu fizičke i opšte kulture u savremenom svijetu. Takođe su ukazivali na veliku ulogu
planina i značaju za ljudsku civilizaciju.

7

Učenici IV3 odjeljenja sa svojom učiteljicom Dijanom Vujisić, odlučili su
da naprave svoj odjeljenski časopis kome su dali ime ,,MI“. Naša redakcija
je posjetila učenike tog odjeljenja, pa smo tom prilikom razgovarali sa
učenicima. Oni su nam objasnili da je njihov časopis jedna zajednička ideja
potekla sa časova dodatne nastave koju su realizovali uz pomoć učiteljice i
roditelja. Časopis sadrži dosta zanimljivih sadržaja. Neki učenici tog
odjeljenja uključeni su u vannastavne aktivnosti, pa su u časopisu
predstavljali aktivnosti kojim se bave kao što su folklor, karate, gluma,
fudbal i skijanje. Časopis sadrži i zanimljive slike iz njihovog đačkog života
kao i njihove likovne i literarne radove i smiješne situacije iz učionice. Ovo je
dokaz da kada nešto hoćemo onda to i možemo. Našim drugarima želimo
puno uspjeha u daljem radu.

Na dodatnoj nastavi iz
prirode, učenici IV1 odjeljenja
primjenjivali su naučeo znanje
o klasifikaciji prirodnih i
vještačkih materijala i
reciklaži.

Času dodatne nastave
je prisustvovala roditeljka
Rada Antonijević, pa su
zajedničkim radom napravili
reklamni pano na tu temu.

Na času crnogorskog jezika, učenici su na zanimljiv način učili pravila
prve palatalizacije. Na tom času oni su preuzeli ulogu nastavnice Darke
Simović, pa su kroz zanimljiv scenario spremili dramski tekst, te kroz igru i
glumu naučili zahtjevno gradivio iz jezika. U spremanju dramskog teksta za
prvu palatalizaciju, učestvovali su svi učenici jednog odjeljenja osmog razreda,
a takav način rada sproveden je i u ostalim odjeljenjima osmog razreda, gdje
se palatalizacija uči po redovnom planu i programu. Učenici nijesu krili
oduševljenje i zadovoljstvo ovakvim načinom rada te su bez greške naučili
dramski tekst, pa isti uz širok osmijeh prezentovali na času.

8

Vršnjačko nasilje ili često korišćen Posljedica i jednog i drugog načina postavljanja granica
termin bullying jeste „zbir namjernih jeste to da dijete u svom iskustvu nema usvojena pravila
negativnih postupaka koji su ponašanja.
usmjereni na istog učenika ili učenicu
od strane jednog ili grupe učenika“ . Sve ovo što smo stekli u porodici predstavlja osnovu na
Problem sa nasiljem počinje u koju se kasnije nadograđuju sva iskustva i sve ono što
predškolskom uzrastu, dostiže vrhunac dolazi iz spoljašnjosti, a što označavamo kao faktore
u višim razredima osnovne škole i postepeno se smanjuje rizika za pojavu vršnjačkog nasilja. Neki od tih faktora
tokom srednje škole, iako je i tada prisutno. Pošto djeca rizika bi bili: socijalno okruženje – uticaj vršnjačkih grupa
dobar dio vremena provode u školi, ona najčešće i koje su antisocijalno orijentisane, koje nudeći nove
predstavlja mjesto gdje se i nasilje uglavnom i odvija. Često oblike ponašanja utiču na to da se formira tvrdokorno tle
smo u prilici da čujemo da je nasilje među djecom “normalna za nasilno, a za pojedinca ili grupu prihvatljivo
pojava“, međutim, nasilno ponašanje nije uobičajen obrazac ponašanje.
ponašanja kod djece i posljedice kako za dijete koje vrši
nasilje, tako i za dijete koje je žrtva nasilja mogu biti Modeli vaspitnih stavova, kao i neprihvatljivo ponašanje
dugoročne . kao posljedica vaspitanja – prestroga kontrola ili
nedostatak kontrole koji su uslovljeni nedostatkom
U literaturi se sreću različite klasifikacije nasilje. Ja bih bazičnog povjerenja, dovode do stanja koje dijete ne
navela podjelu nasilja na: fizičko nasilje, verbalno nasilje i može da iznese i osjeća se neviđeno, zanemareno i
socijalnu izolaciju. Kao podvrste nasilja se navode: seksualno, nevoljeno. To može biti podsticaj djetetu da kroz nasilje
kulturno i ekonomsko nasilje. U posljednje vrijeme se govori koje vrši ili je žrtva nasilja privlači negativnu pažnju kako
i o cyberbullyng – nasilje preko interneta. bi ga roditelji „vidjeli“ ili da bude istaknuto i zapaženo u
grupi vršnjaka kroz nasilje prema slabijima od sebe.
U nižim razredima osnovne škole česte su tuče između djece
i fizičko maltretiranje. Sa kognitivnim razvojem djece, mijenja Svjedoci smo da su u poslednje vrijeme u
se i pojavni oblik nasilja, tako da otvoreno ispoljavanje medijima često prisutne vijesti o vršnjačkom nasilju.
agresije se smanjuje, ali verbalno nasilje, socijalna izolacija, Obično je riječ o nekim ekstremnim slučajevima, ali i
kulturološko i ekonomsko nasilje sada postaju prisutniji, kao i dalje se manje priča o manje vidljivim oblicima nasilja,
nasilje preko interneta. kakvi su npr. verbalno i socijalno – emocionalno nasilje.
Negdje se i dalje zanemaruje činjenica da su posljedice
Uticaj medija i mas kulture – stalna izloženost sadržajima sa nasilja velike, bez obzira na vrstu. Najčešće se verbalno
nasilnim karakterom može da utiče na to da djeca postanu nasilje izjednačava sa „šalom“, što nije nikako isto. I dalje
tolerantna na različite oblike nasilnog ponašanja i da ih u društvu imamo poruke koje se posebno upućuju
prihvate kao neke uobičajne obrazce ponašanja. Roditelji dječacima da treba da budu jaki, snažni, da ne smiju da
nekada budu rigidni i kroz različite kazne pokušavaju da plaču i sl., što negdje može da dovede do toga da taj
„vaspitavaju“ dijete. Međutim, takav način ne pomaže pokret posezanja za sredinom, koji i jeste jedna vrsta
djetetu da uvidi šta je dobro, a šta loše u njegovom ponašnju pozitivne agresije, ostane prekinut ili bude silovit i na taj
i djetetovo ponašanje je kasnije usmjereno na to da se način postane destruktivan jer nije u skladu sa
izbjegne kazna, a nije rezultat unutrašnje procjene šta je osjećanjima. Dešava se i to da vrlo često prebacujemo
dobro, a šta nije. Imamo i drugu krajnost – kada roditelji ne odgovornost jedni na druge – krivi su roditelji ili škola je
postavljaju uopšte granice svojoj djeci, sve im dozvoljavaju, kriva, sistem je kriv i sl. Često šaljemo poruke djeci u
rade šta žele, tako da se ta djeca susreću sa mnogim skladu sa „oko za oko zub za zub“, ali negdje preskačemo
iskustvima, koja ne mogu da obrade u skladu sa njhovim taj korak da ih naučimo kako se mogu drugačije rješavati
razvojnim mogućnostima. Takva djeca imaju nizak prag problemi, kako možemo uvažiti i sebe i sredinu u kojoj
tolerancije na frustraciju tj. na bilo koje osujećenje potrebe zadovoljavamo svoje potrebe na jedan kreativan način.
reaguju razdražljivo i agresivno jer nijesu „naučili“ da nešto Veoma je važno raditi na borbi protiv predrasuda u
ne mogu da dobiju kada žele ili kada im treba. pogledu nasilja, biti društveno i lično odgovoran i
reagovati u slučaju nasilja, a ne zatvarati oči, jer se to
9 nekom drugom dešava.

Želite li rasti, usvajati nove vještine, Veliki pisci iz različitih epoha rekli su o
upotpuniti svoj rječnik novim izrazima knjigama:
ili povremeno pobjeći od stvarnog
svijeta i uroniti u svijet mašte? Sve što ,,Velika knjiga treba da vas ostavi sa mnogo iskustva i samo
vam treba je knjiga! To će vam potvrditi svaki čitatalac, koji
je naučio sve o zemljama koje nikad nije posjetio, usavršio malo iscrpljene. Uostalom, vi živite nekoliko života dok
pisanje eseja u školi i na fakultetu ili pak pronašao idealan čitate". - Vilijem Stajron
način opuštanja i maštanja. Pokušajte zaboraviti loše "U najvišoj civilizaciji knjiga je i dalje najveće zadovoljstvo.
iskustvo s lektirnim djelom kojeg nijeste u potpunosti Ona je poznata po tome što nas osposobljava protiv
razumjeli i dajte knjizi novu šansu. Ako ste od onih koji vole nesreće". - Ralf Valdo Emerson
čitati, čitajte i dalje, jer svaka pročitana knjiga vodi vas "Postoji zločini teži od spaljivanja knjiga. Jedan od njih
korak naprijed ka znanju, maštanju i opuštanju. jeste da ne čitamo knjige". - Josif Brodski
"Ako steknemo naviku čitanja, izgradili smo sebi utočište
Zašto treba čitati? od skoro svih nesreća u životu." - Somerset Mom
Još u osnovnim školama mnogi se zapitaju: zašto "Svaki čovjek koji zna da čita ima moć da sebe učini boljim,
da umnoži načine svog postojanja i da svoj život učini
treba čitati? Sažeci lektira mogu se pronaći na internetu, za ispunjenim, značajnim i zanimljivim". - Oldos Haksli
neka djela postoje snimljeni filmovi, a u slobodno vrijeme "Nama nije potreban spisak dobrih i rđavih, niti indeksi
pametni telefoni odavno su preuzeli popularnost nad dozvoljenih i zabranjenih: nama su potrebni knjige, vrijeme
knjigom. Pa ipak, postoji cijeli niz razloga zašto treba da i tišina". - Filip Pulman
čitamo. "Čitanje je jedini način na koji možemo da uđemo u tuđu

Čitanje je, naime, za razliku od kožu, u tuđi glas, u tuđu dušu". - Džojs Kerol
gledanja televizije, proces gdje sami Outs
stvaramo slike o pročitanom tekstu u glavi ,,Ideje koje su mi promijenile život dobila
i na taj način razvijamo kreativnost, a sam čitajući“. – Bel Huks
istovremeno poboljšavamo našu
koncentraciju. Dokazano je da oni koji Naše preporuke da budete pametniji:
svakodnevno čitaju lakše uče potrebno
gradivo, ali i lakše se fokusiraju na Prirodnjačka pamet
obavljanje bilo koje druge radnje. Mnogi se čitaoci slažu s *Kroz carstvo nauke, Milutin Milanković
tvrdnjom da je knjiga najbolji učitelj, ali i prijatelj. Gotovo *Nauka kao bajka, Vladimir Ajdačić
svaka knjiga koja izađe na policu knjižare ili biblioteke, *Čarobni brojevi i zvezde lutalice, Ana Parizi
produkt je rada cijelog tima, od autora, urednika, recenzenta,
lektora i grafičkih stručnjaka, što je garancija za kvalitet Jezička pamet
sadržaja i opravdava titulu najboljeg učitelja. S druge strane, *Rječnik jezičkih nedoumica, Ivan Klajn
djeluje i kao najbolji prijatelj iz više razloga: možemo je *Kako postati dobar govornik, Keti Mijata
ponijeti sa sobom gdje god idemo, idealna je za opuštanje u *Zašto se kaže, Milan Šipka
hladnim zimskim večerima, ali i za uživanje na plaži, a nikad
se neće naljutiti ako je odložimo na neko vrijeme i vratimo Slikovna pamet * Crtanje i slikanje, Brajen Bagnal
joj se kada nam to ponovo odgovara. Ukoliko ste jedni od *O crtanju i crtežu, Mića Stoiljković
onih koji vole da razgovaraju o pročitanoj knjizi, čitanje u
čitaonici idealno je za istovremeno druženje s prijateljima i Tjelesna pamet
povezivanje s drugim ljubiteljima čitanja. Svakodnevnim *Košarka, Miomir Tomić
čitanjem učimo nove riječi i izraze, što nam je prednost za *Od igre do pozornice, Zora Bokšan-Tanurdžić
lijepo izražavanje i samostalno pisanje. *Atletika ABC, Aleksandar M. Marinković

U školskim klupama obavezno je čitanje zbog Društvena pamet
promišljanja o djelu, donošenja vlastitih zaključaka i *Bonton, Jasminka Petrović
podsticanja kritičkog razmišljanja, no u slobodno vrijeme
knjige odabiramo shodno našim vlastitim interesima i *Konflikti i šta sa njima, Dijana Plut, Ljiljana Marinković
pomoću njih možemo saznati informacije o drugim * Filozofske utehe, Alen De Boton
kulturama i zemljama, naučiti novi jezik ili narječje, uvježbati
tehnike za kreativne radove i uživati u omiljenim žanrovskim Lična pamet
romanima. *Spomenar mog djetinjstva, Simeon Marinković
*Mali kućni ogledi 1,2,3, Tomislav Senćanski
* Između igre i matematike, Živko V. Kostić

10

SKIJAŠICA SA DRŽAVNA PRVAKINJA
GITAROM U SKIJANJU

Nađa Grdinić, Danijela Medenica,
učenica osmog razreda učenica šestog razreda naše škole, takođe osvaja nagrade kao
naše škole, spojila je skijašica Ski kluba ,,Bjelasica“. Danijela je odvojila malo
sport i muziku te na oba polja uspijeva vrijedno da radi vremena i odgovorila našoj redakciji na nekoliko pitanja :
i ostvaruje zapažene rezultate. Dobitnica je nagrade za -Koliko si imala godina kada si prvi put stala na skije?
talente i stipendije Ministarstva prosvjete, a od ove *Imala sam samo četiri godine.
godine je i prvakinja Crne Gore u disciplinama slalom i -Kada si postala ozbiljna takmičarka?
veleslalom. Pitali smo Nađu da nam otkrije tajnu *Pošto nijesam imala svoju kategoriju za uzrast, takmičila
uspjeha i da nam kaže kako postiže uspjehe u skijanju a sam se sa djecom starijom dvije do tri godine od mene, a ja
istovremeno pored školskih obaveza pohađa Školu za sam tad imala šest godina.
osnovno muzičko obrazovanje u klasi nastavnice -Koliko si truda ulagala i kako si sve to postigla?
Milene Vračarić i ostvaruje odlične rezultate na *Sezona skijanja traje tri mjeseca, pa sam ja morala
takmičenjima gitarista. svakodnevno poslije škole ići na planinu i vježbati, a kad se
1. Kada si počela da se baviš muzikom, a kada vratim sa skijanja čekale su me školske obaveze.
skijanjem? -Da li si imala podršku i čija podrška ti je bila najbitnija za
-Muzikom sam počela da se bavim sa svojih 6 , a uspjeh?
skijanjem sa 7 godina. *Imala sam podršku učiteljice i nastavnika koji su razumijevali
2. Da li je teško uporedo se baviti muzikom i skijanjem? moje odsustvo, a najveća podrška su moji roditelji koji su me
-Jeste teško, ali ljubav prema muzici i sportu je jača. podržavali u ovom sportu i hrabrili za takmičenja.
3. Da li je teško uskladiti sve ove obaveze sa školom? -Gdje si se sve takmičila?
-I to je jedan od težih perioda, ali uz podršku nastavnika *Takmičila sam se u Crnoj Gori i na međunarodnim
i porodice i uz mnogo truda sve se može postići. takmičenjima u Srbiji, a posjetila sam sa reprezentacijom i
4. Koliko si truda uložila da bi postigla toliki uspjeh? Austriju i trenirala na glečeru na 3300 metara nadmorske
-Za sve ovo mi je trebalo puno godina rada, volje i visine i to je moje najljepše iskustvo u ovom sportu-družiti se
truda. sa djecom iz cijelog svijeta.
5. Kaži nam tvoja najljepša iskustva? -Koliko si medalja osvojila do sada?
-Sva mjesta koja sam obišla su na mene ostavila jako *Osvojila sam šezdeset medalja. Samo ove godine na
lijep utisak, ali takmičenje gitarista u Novom Sadu i četrnaest takmičenja u Crnoj Gori osvojila sam 14 zlatnih i na
skijaška takmičenja u Bosni i Hercegovini i Srbiji su pet takmičenja u Srbiji tri srebrene i dvije bronzane medalje,
ostavila najveći utisak, jer sam muzičkoj školi i skijaškoj trofej za šampionku ,,Zlatni orao” i trofej za najperspektivniju
reprezentaciji donijela najviše nagrada. skijašicu ,,Zlatna lasica”. Već četiri godine sam državna
6. Koliko nagarada si osvojila kao skijašica, a koliko sa prvakinja Crne Gore i najmlađa reprezentativka Crne Gore u
gitarom? skijanju.
-Ne mogu se sjetiti i izbrojati sve, bilo ih je zaista puno. -Tvoja poruka drugarima:
7. Poruka tvojim drugarima: *U svemu što radite budite uporni, a svaki rad i trud se isplati.
Uvijek budite vrijedni, uporni, volite ono što radite,
nemojte dozvoliti da vas neuspjeh obeshrabri, jer bez
ljubavi i truda nema uspjeha.

11

PROLJEĆE JABUKA ZIMSKO JUTRO
Jesen ode drvo malo
Proljeće, najljepše godišnje doba, tako brzo zima dođe, Zimsko jutro sniježno, hladno,
Tada nam dolaze laste i roda. Oj jabuko, drvo malo, sjever studeni fijuče, zviždi,
Dani su duži, Kako brzo mladost prođe. neđe sa istoka tek zora sviće,
Sunce grije jače teško je danas i sjutra biće.
Krava se teli, Čudan život imaš ti
Ovca se jagnji Oj jabuko, drvo malo Budilnik zvoni, ustajem žurno,
Mačka omaci mače. Čas si puno, a čas prazno, za školu se sa sestrom spremam,
Nekad mlado, nekad staro. moram učiti, sticati znanje
Na livadama raste trava, za druge stvari vremena nemam.
Drveće lišće dobija Svi te vole kad je jesen,
Sve je šareno, šareno Kad na grani plod miriše, Žurnim korakom ulicom hitam,
I to nam mnogo prija. A kad zima dođe hladna, ponekad samo u ruke hučem,
Do škole me prati pjesma ptica O tebi ne misle više. na tren ja pomislim sjetno
Ispod žbuna se širi miris ljubičica. kako je lijepo kod tople kuće.
Tad ti snijeg teški, hladni,
Učenici PO Lipovska Bistrica Lomi grane od života, Mnogo je hladno i snijeg pada
Todorović Jelena i Stefan, Vujisić Niko neće da te štiti kako je mami pomislim tada,
Veljko Bespomoćna si sirota. brine o nama, uvijek se smije
u zimsko jutro ljubavlju nas grije.

Pejović Biserka IX3

DULOVIĆ MAŠA VI2 Opraštaš nam sve jabuko,
ANJA PAVIĆEVIĆ I DOŽIĆ TEODORA IV3 Daruješ nas sočnim plodom,
Dok te godine ne slome
I oprostimo se s` tobom.

Perović Svetlana IX3 MEDENICA ALEKSA IV3

ANDRIJA BAKIĆ IX2 VLAHOVIĆ DUNJA I BAJOVIĆ ANJA IV3 Drugarstvo

Drugarstvo je najljepše na
svijetu.

Drugarstvo su dvije pčele na
cvijetu.

Drugarstvo je kad sunce sija.

Drugarstvo smo i ti i ja.

Drugarstvo je nešto što se voli,

A ako se prekine to mnogo boli.

Danijela Knežević i Danica
Puletić VIII3

12

NAJBOLJA DRUGARICA MAMA ANĐELA TODOROVIĆ VII3
D je kao dobrota koju ti imaš
R je kao ruka prijateljstva i Mama pere, mama kuva MOJ ZAVIČAJ
povjerenja Mama svoju djecu čuva. Mama mi je pričala iz dana u dan
U je kao ulaz u sve šta znaš Mama mijesi, mama hrani, koliko je lijep njen zavičaj.
G je kao govor i skup pomirenja Mama svoju djecu brani. U tom zavičaju sada živim ja
A je kao avion u kojem leti ljubav i prelijepa mu je priroda.
R je kao ram u kojem je naša slika Mama kao sunce grije, Ljeto je lijepo u mom kraju,
I je kao iskrenost kada imaš taj stav Mama nam se vazda smije. a zima još ljepša u kristalnom sjaju.
C je kao taj crtež i tvoja prilika U proljeće, moja livada i šuma
A još je ostalo ovo Mama priča, mama tješi, zeleno sjaje,
Mama svaki problem riješi a jesen nam sočne plodove daje.
Kojem ne mogu da nađem riječi Mama čeka, mama brine Moja ljubav prema zavičaju od
Pretvoriću ga u znak prijateljstva Sa neba nam zvijezde skine. mamine je veća,
Koje niko ne može da spriječi. kad pričam o njemu
Anastasija Vukićević IV1 Mama kao sunce grije, obuzme me sreća.
MAMA biće najmilije.
MILENA GAROVIĆ VIII3 Ivana Bačić VI3
Katarina Perović III razred PO
JOVANA BAČIĆ IX1 Gornje Lipovo
DUNJA POPOVIĆ II2
ZAVIČAJ
JOVANA ROVČANIN II2
Moj zavičaj ima priču
Drugarstva u njemu niču.
Kada zavičaj posjetiš
Igara se mnogih sjetiš.
Doživljaje prepričavaš
I od sreće procvjetavaš.
Pišem pjesmu zavičaju
Najljepši je on u maju.
Pjevam pjesmu zavičaja
Koja nikad nema kraja.

Teodora Marković VI1 MILICA BULATOVIĆ

SCHOOL HYMN II razred –Gornje Lipovo
I love my school
My school is gret SAVA TAPUŠKOVIĆ VIII3
It`s more than cool
And my best mate.
Everything`s perfect
Books teachers and association
And we all take care
Not to spoil that perfection
We learn,we study
We make new friends
We call each other buddy
And it`s not the way it ends.
Učenici VIII razreda (sekcija engleskog jezika)

13

TARA MOJE BUDUĆE ZANIMANJE

Taro, rijeko voljena, Prije nekoliko godina desilo mi se nešto čarobno. Postala sam
kao suza si čista. doktorica. Postala sam to iz više razloga, a to su odgovornost, rad i
Taro, vodo studena, disciplina. Mnogi su me osuđivali zašto sam odabrala baš taj posao, koji
prozirna i bistra. zahtijeva mnogo rada i truda. Evo i zašto:

Vjekovima stvaraš put svoj Jednog dana sinula mi je ideja da želim biti doktorica. Moji roditelji
dok se od stijene lomiš, nijesu to prihvatili. Rekli su mi da je to ne samo odgovornost, već i
i za tvoj divni kroj požrtvovanost. Nijesu bili uz mene. Ne mogu vam opisati kako sam se
uvijek se sama boriš. osjećala napušteno, kao da nemam nikoga pored sebe. No, jednog dana
se sve promijenilo i odlučila sam da nastavim školovanje u Turskoj. Nijesam slušala svoje
Taro naša, u beskraj ćeš roditelje koji su me molili da ostanem. Rekla sam da ne mogu i da je život takav. Sada živim u
teći, Turskoj već 10. godina. Imam stalni posao . Nije mi bilo lako. Trudila sam se, bila uporna i
Još dugo krasiti naš kraj, ostvarila svoj cilj. Tolike godine su brzo prošle, a sad se sjećam svog prvog dana na poslu.
veliku slavu ćeš steći, Nijesam bila prihvaćena od strane kolega. Naravno, novo okruženje i novi ljudi tako da ne mogu
svi te mnogo volimo znaj! očekivati pomoć. Sve sam radila sama, kao lav. Što god da se desi, bila sam kriva. Osuđivali su
me, a bilo mi je teško i da naučim turski jezik. Ali, uz malo truda, uspjela sam. Poslije nekoliko
U srcima si našim ti, mjeseci sam počela da dobijam pažnju, svi su me dočekivali s osmijehom i nekom šalom. Ušla
o tebi ćemo pjevati , sam u štos. Sada stojim čvrsto na nogama. Sva pažnja je usmjerena ka meni. Nekako bude mi
tebe ćemo slaviti žao što ranije nije moglo da bude tako. Da mi je neko rekao da ću da radim u Turskoj, da imam
i nikad nećeš nestati! platu više nego dobru, ne bih mu vjerovala. Sada sam srećna, zadovoljna i uspješna žena. Desi se
katkad da me „zabole“ riječi kolega i šefa Urgentnog centra, koji je moj muž.
Taro, rijeko voljena,
kao suza si čista, Nijesam vam pričala o tome. Upoznala sam ga na poslu. Bilo je kao iz bajke. Jedini me je
Taro vodo studena, podržao i dao savjete u svemu. Imam sve. Nijesam ohola i sebična. Ovdje u Turskoj mora mnogo
prozirna i bistra. da se radi, da bi imao ugled. Kada si na dobrom glasu, osjećaš se ponosno. Znaš da imaš obraz.
Obraz se lako gubi i to je kao gumica koja se troši. Zato sam srećna što sam u ovako velikom
Jeknić Srđa VI1 gradu, na dobroj poziciji. Sada sam poštovana Jovana. Ranije sam bila neuredna, nespretna,
agresivna i drska. Tako su me ljudi doživljavali. Porodica je tek kasnije bila uz mene. Zato sam i
prestala da imam kontakt s njima zbog čega sam mnogo patila. Tužno, zar ne? Nijesu bili tu, a
bilo je potrebno. Nijesu me gledali dok sam plakala i molila se da ne bude tako. Kasnije su
shvatili da su pogriješili i jos uvijek pokušavaju da isprave greške.

Ali, iz svega ovoga treba izvući pouku. Ništa ne može da nam“ padne s neba“ i ne postaje se
Neko od danas do sjutra. Važno je slijediti svoje snove i onda kad drugi, naši najbliži, misle
drugačije. Treba imati hrabrost bez koje ne možemo uspjeti.

Jovana Bačić IX-1

EVROPA I JA

Evropu čine četrdeset pet država. Jedna od njih je i moja država Crna Gora. Dvadeset osam država su članice Evropske
unije.

Evropska unija je ideja da svi ljudi žive u jednakosti i slobodi. To znači da ću ja moći slobodno da putujem, razgledam i
kupujem u svim njenim državama. Moći ću da se družim sa vršnjacima iz svih njenih krajeva. Himna Evropske unije je Oda
radosti koja govori o miru, slobodi i ljubavi među ljudima. Prijestonica Evropske unije je Brisel.

Moja država se nalazi u Evropi, ali još nije dio Evropske unije. Ja se nadam da će to postati brzo, jer želim da posjetim
Pariz. Ajfelova kula je za mene nešto veličanstveno što treba viđeti i doživjeti. Posjetiću i glavne gradove: Njemačke, Španije,
Portugalije, Danske, Norveške i ostalih država članica. Putovanje kroz Evropu bez granica je moj san.

Do tada trudiću se da dobro savladam engleski i njemački jezik.
Antonije Bulatović VIII3

14

DANI NAUKE U organizaciji Francuskog instituta u
Podgorici je u okviru Dana frankofonije
U organizaciji Ministartva nauke- organizovan konkurs za osnovce od VI do VIII
Otvoreni dani nauke 2018g. održani su od 9 do 12 razreda, strip na temu: ,,Moje pomorske
oktobra. Tema festivala interpretirana je kroz bogat avanture-zagađenost“. Ekipa iz JU Osnovne
program izložbi, predavanja istaknutih naučnika, škole „Risto Manojlović“ iz Kolašina, koju čine
panel diskusija, interaktivnih radionica, hakatona, četiri učenice: Gala Dulović, Tara Dulović,
berze ideja i brojnih drugih sadržaja u nekoliko Helena Šuković i Aleksandra Drljević sa
gradova Crne Gore. Naši učenici su posjetili mentorkom, profesoricom francuskog jezika,
zanimljiva mjesta u Podgorici u kojima caruje Marinom Bulatović osvojila je prvo mjesto.
znanje, mašta, radoznalost i inovativnost, a imali su Učestvovale su škole iz Crne Gore u kojima se
priliku da vide mnogo zanimljivih naučnih stvari i uči francuski jezik sa preko 20 stripova.
upoznaju osobenosti mnogih kultura i civilizacija.
Žiri je bio sastavljen od članova
Posebnan utisak na njih ostavia je Camera Obscura. To je stari Francuskog Instituta među kojima je bio i
predak današnje kamere (fotografske i filmske), uređaja za akviziciju direktor Instituta Loren Gonsalv, koji je obećao
žive slike. U prevodu sa latinskog jezika, Camera Obscura znači tamna da će u aprilu posjetiti školu čija je ekipa
komora (mračna odaja/soba), što ona u krajnjem i jeste. Uređajem i osvojila prvo mjesto.
efektom Camera Obscura bavili su se naučnici i umjetnici kroz istoriju.
Jedan od prvih, koji je uočio ovu pojavu, bio je kineski filozof Mo-Ti u V Dana 23.02.2019 u našoj školi održano
vijeku p.n.e i nazvao je “soba zaključanog blaga” (soba sa tajnom). je školsko takmičenje u odbojci. Takmičenje je
Aristotel i mnogi nakon njega su mračnu sobu koristili za astronomska vodio nastavnik fizičkog vaspitanja, Dragan
istraživanja. Umjetnici su efekte ove sobe koristili kao pomoć u slikanju. Jovanović, zajedno sa trenerom ,,Gorštaka“
Camera Obscura je prazna soba ili kutija koja je potpuno zatvorena i Ivicom Šćekićem, koji je na utakmici bio u ulozi
samo na jednom od zidova ima mali kružni otvor (pinhole) kroz koji sudije.
ulazi svjetlost. Svjetlost, koja se odbija od objekata ispred kamere,
prolazi kroz otvor, ulazi u tamnu komoru i iscrtava se na zadnjem i Na takmičenju su učestvovala dva
dijelom na bočnim zidovima komore. Cjelokupna scena ispred otvora tima ,,Gorštak,, i ,,Pljevlja“.
(otvor ima funkciju objektiva) zajedno sa objektima, pokretima i Odbojkašice ,,Gorštaka“ ovoga puta su izgubile
bojama, nošena svijetlom oslikava se na zidovima u unutrašnjosti oba seta rezultatima 21:13 i 21:11. S obzirom
prostorije. Dobijeni prikaz nije savršen. Prije svega on je izvrnut i na to da su igrale protiv tima iz Pljevalja, koji je
naopak, može biti blijed u odnosu na realnu sliku eksterijera, često je i za njih bio velika konkurencija, nijesu se
neoštar, ali je efekat Camere Obscure magičan. Naši učenici su mogli da obeshrabrile za buduće odbojkaške poduhvate.
uđu u kameru i postanu dio nje i dio projekcije. Na taj način su iz prve Prvu postavu igrale su Ivana Jelić kao tehničar,
ruke i u stvarnom vremenu i prostoru vidjeli na koji način funkcionišu a Milena Jeknić, Milena Vuković i Jovana Dašić
uređaji za snimanje slike koje koriste svakodnevno. kao primači, dok su drugu postavu igrale Ivana
Bačić kao tehničar, Ivana Kovijanić, Helena
Ono što se takođe svidjelo učenicima jeste Izložba „Arheologija Perović, Sara Pavićević i Sara Mulević.
pamćenja i arhitektura znanja“, koja je spoj nekoliko izložbi i
interaktivnih radionica 5 umjetnika i jednog naučnika iz Crne Gore. Nastavnik i trener su bili zadovoljni
Brojnost predmeta, umjetničkih tvorevina ili kopija drevnih predmeta školskim takmičenjem jer im nije bio cilj da
sa svih krajeva svijeta, intrigantnih kutija sa pitanjima, prikazima iz pobijede već da pokažu svoje sposobnosti i da
knjiga o arheologiji, antropologiji i istoriji-bilo je mjesto koje svojom se druže i zabave u čemu su uspjeli.
raznolikošću i bogatstvom opipljivog sadržaja predstavlja kontrast
osiromašenom životu kakvim često živimo, svedeni na sebe i svog Jelić Ivana VII1
digitalnog prijatelja.

Učenici su kroz izložbu pratitili i čitali mitove i legende, tražili ko su bili
mudraci koji su nosili slične štapove i torbice i pojavljivali se i u
Mesopotamiji, i u Egiptu i u Srednjoj Americi, slušali o modernim
naukama, čitali kalendare i razna pisma (uključujući pismo iz Vinče)...

Cilj izložbe koju su učenici posjetili, bio je da ih inspiriše da
nastave da traže ono što su autori tražili za njih, kao i da gledaju i traže
nove pristupe istoriji, geologiji i prirodnim naukama. Jer znanje nije
dovršeno, ono je u stvaranju.

15

DOBITNICE NAGRADA IZ FONDA ZA ONO ŠTO NIJESTE ZNALI O KUD-u ,,Mijat Mašković”
KVALITET I TALENTE

Gala Dulovič, učenica sedmog razeda i Nađa U jeku Drugog svjetskog rata, na
Grdinić učenica osmog razreda, dobitnice su zasijedanju ZAVNO-a u Kolašinu
nagrada iz fonda za kvalitet i talente. Obje 15. i 16. novembra 1943. g.
učenice postižu zapažene rezultate u našoj odlučeno je da se oformi trupa čiji
školi i Školi za osnovno muzičko obrazovanje. bi zadatak bio da umjetničkim
prikazima podiže moral borcima.
OTVARANJE NOVOG SKI CENTRA 1600 Ubrzo ta neobična družina dobija
-Pripremila Nevena Stojković VIII3- ime po studentu i pjesniku Mijatu
Maškoviću, rođenom u kolašinskom selu Plana, koji je život izgubio u
Ski centar Kolašin 1600, otvoren je 16. februara Španskom građanskom ratu.
ove godine. Tako je planina Bjelasica dobila jos
jedno aktivno skijaliste sa dvije staze-crvenu za Tokom 75 godina neprekidnog rada KUD je postao simbol
malo bolje skijaše i plavu za rekreativce. Ski centar Kolašina, a gotovo da nema porodice čiji makar jedan član nije bio dio
1600 se nalazi na nadmorskoj visini od 2080 neke od sekcija društva. Koncept KUD-a nije bio samo umjetnički, već i
metara. Polazna tačka je sa 1600m nadmorske vaspitno obrazovni. Uvijek su najbolji učenici i studenti isticali da im je
visine, a izlazi se na 2035m.nv. Kapacitet žice članstvo u „Mijatu Maškoviću“ mnogo pomoglo tokom odrastanja,
skijaša po satu je 2600, dok je kapacitet parking školovanja i lakšeg snalaženja u kasnijem životu.
prostora 200 vozila. Cijena ski pasa za odrasle
iznosi 12e, dok je cijena za djecu 8e. Mještani Kao najbrojnija organizacija u gradu KUD nosi veliku
Kolašina, prvi put će dobiti popuste, pa će godišnji odgovornost za pravilan razvoj svih svojih članova. U tom pogledu
ski pas za njih biti 100e, dok će za osnovce, svih razvijaju se vještine i talenti i održava se redovan kontakt sa roditeljima
škola sa kolašinskog područja biti besplatan kako bi se na najbolji način djeca usmjerila u narednim etapama
tokom čitave sezone. Za učenike osnovnih škola je školovanja i samog života.
potrebno da prilože izvod iz matične knjige
rođenih kako bi mogli besplatno da skijaju. Brojna putovanja na kojima se, pored predstavljanja grada i
države, ostvaruju poznanstva sa nosiocima različitih kultura i tradicija
O skijašima će brinuti tim iskusnih, licenciranih doprinose pozitivnim iskustvima i obogaćuju znanja ali i uspomene.
spasilaca. Tokom ljetnjih mjeseci, kako je naša Društvo je gostovalo u mnogim evropskim zemljama, od kojih se
redakcija saznala, biće organizovane panoramske posebno ističu Portugal, Francuska, Grčka, Mađarska, Bugarska,
vožnje, pa će posjetioci naše planine moći da Švajcarska i td.
uživaju u njenim prirodnim ljepotama i ljeti.
Od 2011. godine velika pažnja se posvećuje istraživačkom radu
na polju tradicionalnih plesova i pjesama. Obilaze se starija
domaćinstva kolašinskog kraja, snimaju se kazivanja mještana i pravi se
baza podataka o starim plesovima („narodnim igrama“), pjesmama i
običajima. Nakon analize tih snimaka, pristupa se revitalizaciji, to jest
učenju gotovo zaboravljenih djelova kolašinskog nasleđa. Po tome je
„Mijat Mašković“ jedinstven u Crnoj Gori. Kao rezultat takvog rada,
društvo postaje nosilac Nematerijalnog kulturnog dobra
„Tradicionalne igre kolašinskog kraja“ koje sadrži 14 starih crnogorskih
kola izvođenih samo uz pratnju pjesme ili ritma koraka. Godine 2015.
osniva se i „Etno-kamp“, koji okuplja studente i profesore
etnomuzikologije i etnokoreologije iz regiona.

U sklopu KUD-a vrlo uspješno funkcioniše ženska pjevačka grupa, koja
je praktično poslednja formalna grupa u Crnoj Gori, koja izvodi stariji tip
seoskog dvoglasnog pjevanja – „na glas“. Na najprestižnijem
regionalnom takmičenju, negotinskom VEF-u ove djevojčice osvajaju
priznanja: Drugu nagradu, Specijalnu nagradu, a 2017. godine i Prvu
nagradu. Sve to osvajaju kao amaterke u konkurenciji studenata i
učenika specijalizovanih etnomuzikoloških smjerova.

Društvo je snimilo i nekoliko veoma važnih emisija za RTVCG u
kojima su, po prvi put u istoriji, izvođena kola i pjesme kolašinskog
kraja, čime se osnažio osjećaj lokalnog identiteta. Danas popularni
„mijati“ s pravom važe za „ prave čuvare tradicije“, dok su njihovi
koncerti najposjećenije manifestacije u Kolašinu.

16

VELIKI GLUMCI MALENOG POZORIŠTA NJEGOVO VELIČANSTVO - DUBROVNIK

Malu scenu ili dječije pozorište osniva Đorđije Tatić u Moja posjeta gradu Dubrovniku desila se u
okviru Kolašinskog pozorišta 2012. godine. avgustu prošle godine. Inspirisana pričama moje mame u
meni se probudila želja da vidim taj primorski grad.
,,Osnovao sam je između ostalog, jer sam smatrao

da se djeca sve manje igraju a sve više fokusiraju na neke Dubrovnik je drevni grad, oivičen kamenim
probleme, koji ne pripadaju njihovom uzrastu. Drugo, razlog zidinama. Kada sam ušla unutar zidina, dočekala me je
je taj što bez te scene nema ni budućnosti pozorišta za velika vrućina i nevjerovatna gužva na ulicama. Osvrtala
odrasle. sam se fascinirana ljepotom na svakom koraku.
Arhitektonsko rješenje starog grada je savršeno. Čine ga
Nije neophodno da budu glumci, mogu biti i dobra, uske uličice popločane kamenom i gusto zbijene kuće,
školovana publika, stvaraoci, graditelji svoje i budućnosti pretežno na dva sprata sa drvenim kalpacima zelene boje.
zemlje u kojoj žive. Među njima su budući pekari, doktori, Glavna široka ulica, koja je centar grada zove se Stradun. U
vatrogasci, učitelji, direktorice, predsjednici države, pa bilo koje godišnje doba prepuna je turista iz raznih krajeva
možda i glumci; lijepo je da budući odrasli ljudi budu svijeta. Kao i ja i oni su zadivljeni ljepotom koju vide svuda
kulturni, vaspitani, plemeniti, humani i da znaju da je oko sebe, kućama, katedralama, fontanama i spomenicima.
duhovna hrana nešto što je neophodno svakom čovjeku. Popločane ulice su toliko uglačane da sam mislila ako
Kao takve formirane ličnosti moći će da utiču i na druge i na padne kiša da ću najvjerovatnije pasti. U Dubrovniku ima
taj način spriječe sve ono što može dovesti do destruktivnog mnogo golubova koje sam hranila žitom, a oni su se
i rušilačkog. Igru smatram najbitnijim segmentom života, ne okupljali oko mene, čak su mi i slijetali na ruku. Jedan je
zato što druge segmente života smatram manje važnim, već bio toliko pitom, da sam ga mazila i slikala se sa njim. Naišla
zato što se putem igre može mnogo toga lakše naučiti i je mačka, od koje sam ga jedva odbranila. Kada smo obišli
približiti djeci, pa čak i ono prema čemu djeca imaju otpor ili unutrašnjost zidina, peli smo se na zidine da razgledamo
teže savladavaju kroz neki drugi vid pedagoškog rada. okolinu i morsku pučinu. Kao i svi turisti, slikali smo se na
Programi dramskih radionica prilagođeni su tako da se
pored vježbi koje pipadaju obuci djece glumaca, na

radionicama praktikuju vježbe koje kod djece i mladih pojedinim mjestima koja su nam se svidjela. Posle toga

razvijaju njihove određene sposobnosti i talente, kao i izašli smo izvan zidina u luku da vidimo kako uplovljava

vježbe koje im pomažu da se izbore sa pretjeranom tremom, restaurirani srednjovjekovni jedrenjak, koji je na mene

blokadama, nelagodnostima prilikom javnog nastupa, ostavio poseban utisak. Vodič nam je pokazao i brod kojim

boravka u školi itd. Na radionicama se takođe praktikuju je taj dan uplovila u Dubrovnik čuvena američka voditeljka

vježbe i igre koje kod djece podstiču maštovitost, Opra Vinfri. Sjedjeli smo na klupama u luci ne bi li je vidjeli,

kreativnost, empatiju... Bavimo se problemima koje oni ali se nažalost nije pojavila dok smo mi tu bili. Kasnije smo

smatraju prioritetnim, a tiču se njih i njihovog okruženja. obišli i akvarijum u kojem se nalazi mnoštvo raznovrsnih

Ono na šta sam najviše ponosan je što su djeca morskih stanovnika. Dan mi je protekao brzo i došlo je

pozorište i predstave koje postavljamo, koristila u vrijeme da se vratimo kući, jer je gužva na granici velika

plemenite i humane svrhe, preciznije, igrali smo u pošto je turistička sezona bila u punom jeku .

humanitarne svrhe i u Crnoj Gori i inostranstvu. Ostalo mi je samo žao što se nijesam vozila žičarom,
Učestvujemo na festivalima u Crnoj Gori i regionu. Nastupali

smo u Kolašinu, Bijelom Polju, Pljevljima, Danilovgradu, koja ide iz Dubrovnika do brda Srđ, odakle se Dubrovnik i

Podgorici, Tuzima, Baru, Herceg Novom, Kotoru, Petrovcu, okolina najbolje vide. Mislim da ću ponovo otići, možda ove

Lajkovcu, Prokuplju, Lazarevcu, Foči.“ ili naredne godine, jer mi je ostalo još ponešto neviđeno i

neis17traženo.

Đorđije Tatić -glumac 17 Puletić Danica - VIII3

Pronađi u
osmosmje-
rci
pojmove
koji su
prikazani
slikama, a
slova koja
su ostala
upiši na
prazne
crte.

Pronađi sve brojeve koji su upisani u
kružiće. Ostaće jedan broj. Upiši ga u
prazan kružić, a slovima u prazne
kvadratiće.

Pojmove sa slike pronađi u osmosmjerci. Preostala slova
će ti otkriti ko se sakrio u travi.

18

1.Učestvujete u trci. Prestigli ste osobu koja je bila na drugom mjestu. Na - Mama, seka je puno pametnija od svoje
kojem ste vi mjestu sada? učiteljice.
- Zašto tako misliš?
2.Ovo treba riješiti bez digitrona ili olovke. Ona je sad u petom razredu, a njena
Uzmite 1000 i dodajte 40. Sad dodajte još 1000. Sad dodajte 30. Dodajte učiteljica ponovo u prvom!
opet 1000. Sad dodajte 20. A sad dodajte još 1000. Sad dodajte 10. Koliko je
to ukupno? Pita sin tatu:
Tata, zašto je nebo plavo?
3. Marijin otac ima 5 kćeri: 1. Nana, 2. Nene, 3. Nini, 4. Nono. Kako se zove - Ne znam, sine
peta kćerka? - A zašto je trava zelena?
Ne znam, sine.
4. Ako postoje četiri jabuke i uzmeš tri, koliko jabuka imaš? - A zašto je more slano?
Hmm... ne znam.
5. Dva oca i dva sina pošli su u ribolov. Svaki od njih je ulovio jednu ribu. A tata, jel' se ti ljutiš kad te ja stalno pitam?
Zašto su onda kući donijeli samo tri ribe? Naravno da ne, sine. Pa kako ćeš naučiti
ako me ne pitaš...
6. Šta je teže - kilogram željeza ili kilogram perja?
Pronašao policajac malog pingvina i pita
7. Šta pripada tebi, a drugi ga koriste? šefa što da radi.
Šef mu kaže:
8. Uzeta sam iz rudnika, a zatvorena u drvetu iz kojega virim. Šta sam ja? - Pa vodi ga u zoološki vrt!
Nakon dva sata, opet vidi šef policajca s tim
9. Kad me imaš, želiš me podijeliti. Ako to učiniš, nestat ću. Šta sam ja? pingvinom i kaže mu:
- Pa zar ti nisam rekao da ga odvedeš u
10. Markova majka ima četvoro djece. Prvo dijete se zove Ponedjeljak, zoološki vrt?!
drugo je Utorak, treće je Srijeda, a četvrto? - Bili smo šefe sad ga vodim u bioskop.

11. Đed je obećao unuku da će mu kupiti rolere ako bude znao odgovor - Učitelj je prozvao Lelicu:
na ovo pitanje; gdje to čovjek ulazi kroz jednu rupu, a uvijek izlazi na dvije Promijeni glagol "ići" u prezentu
rupe i kad pomisli da je izašao, tek je onda u rupu ušao. Unuk je čitavu Ja idem... ti ideš... on ide...
noć razmišljao, a sjetio se tek ujutro kad je ustao iz kreveta. Koji je Malo brže! Previše odugovlačiš!
odgovor na đedovo pitanje? - Mi trčimo, vi trčite, oni trče!

12. Šta ima palac i četiri prsta, a nije dio tijela? Dva dječaka razgovaraju u dvorištu:
- Šta si dobio za rođendan?
13. Ako devetki dodamo pet, dobili smo dva. Kako je to moguće? - Najbolji poklon na svijetu! Bubanj!
- Bez veze... Pa to ti baš i nije neki poklon!
14. Šta treba biti razbijeno da bi se moglo koristiti? - Kako nije? Mama mi daje 10e dnevno, samo
da ne lupam po njemu!
15. Šta ima vrat, a nema glavu?
Došao Tomica kući iz škole i pohvali se tati da
16. Šta se jednom pojavljuje u minuti, dvaput u momentu, a nikada u je naučio da broji do pet. Kaže tata: - Hajde da
priči? čujem!
17.Održano je takmičenje u kojem su takmičari nešto držali, a da pri tom I broji Tomica: - Dva, tri, četiri, pet!
nijesu koristili djelove tijela. Kako je to moguće i šta su takmičari držali? Pita ga tata: - A gdje ti je jedinica?
Tomica odgovara: - U dnevniku!
18. Kako čovjek može izdržati 100 dana bez spavanja?

19. Oblak je moja majka, a vjetar je moj otac. Moj sin je potok, a kćer plod
zemlje. Šta sam ja?

20. Šta imaju svi, a ne može se izgubiti?

1. DRUGOM, 2. 4100, 3. MARIJA, 4. TRI, 5. U RIBOLOV SU IŠLI ĐED, SIN I UNUK, 6. JEDNAKO SU TEŠKI, 7. TVOJE IME, 8. OBIČNA OLOVKA, 9. TAJNA,10. MARKO,11. ČARAPE, 12.
RUKAVICE, 13. DEVET SATI UJUTRU PLUS PET SATI JE DVA SATA POPODNE, 14. JAJE, 15. BOCA, 16. SLOVO M, 17.TAKMIČENJE U DRŽANJU DAHA, 18. SPAVA NOĆU, 19.KIŠA,
20.SJENKA

19

BIJO BIO
KOI KOJI
ZADATCI ZADACI
NEMOGU NE MOGU
SUMLJAM SUMNJAM
JUČE UVEČE SINOĆ
DOĆIĆU DOĆI ĆU
REKO REKAO
PIŠEM SA OLOVKOM PIŠEM OLOVKOM
NE ĆU
NAJAČI NEĆU
SA NIČIM NAJJAČI
JA BI NI SA ČIM
SAMNOM JA BIH
NEZNAM SA MNOM
NE ZNAM