ĐAČKO OKO 5

BROJ 5
APRIL 2019

Broj 5
April 2019

ČASOPIS UČENIKA OSNOVNE ŠKOLE ,,RISTO MANOJLOVIĆ“

-RAZVOJ ŠKOLE
-PUTOPIS-DUBROVNIK
-PRIMJERI DOBRE PRAKSE
-DANI NAUKE
-SKIJAŠICA SA GITAROM
-INTERVJU
-NAŠI TALENTI
-MOJE BUDUĆE ZANIMNJE
-INFORMATIVNA STRANA
-MOZGALICE I VICEVI

Prije tačno godinu dana, školski časopis broj
četiri oduševio je mnoge učenike naše škole , pa se
nadam da ćete tako uživati i u ovom broju.

Pogledajmo radove naših drugara, zavirimo
u zanimljivosti vanškolskih aktivnosti, saznajmo
kako su se zabavljale odbojkašice OK ‚‚Gorštak“ na
utakmici i pokušajmo da dišemo istim plućima i
volimo istim srcem.

Nadam se da će vam se svidjeti novo izdanje
školskog časopisa ‚‚Đačko oko“.

Bulatović Anđela VII1

SADRŽAJ: ĐAČKO OKO Br. 5

Razvoj škole...............................................................................................3 15. 04. 2019.godine
Dan škole..................................................................................................4
IZDAJE
OŠ ,,Risto Manojlović“ Kolašin

Prijem prvaka i dani kulturne baštine.......................................................5 ZA IZDAVAČA
Saradanja sa lokalnom zajednicom..........................................................6 Zoran Rakočević - direktor

Primjeri dobre prakse............................................................................7-8 UREDNIK ČASOPISA -Tatić Jelena
Riječ psihološkinje....................................................................................9 Lektura- Budimirka Bojić i Aktiv crnogorskog jezika
Knjiga je čovjekov najbolji prijatelj........................................................10

Intervju....................................................................................................11 REDAKCIJA - UČENICI:

Naši stvaraoci.....................................................................................12-14 Bulatović Anđela, Stojković Nevena, Bačić
Izvještaji sa sportskih i kulturnih događaja.............................................15 Jovana, Jelić Ivana, Puletić Danica, Medenica Nina,
Informativna strana...........................................................................16-17
Đorđevski Todor, Rakočević Aleksandar, Radović
Dejan

Putopis....................................................................................................17 STRUČNI SARADNICI :
Osmosmjerke..........................................................................................18 NASTAVNICI/CE I PSIHOLOŠKINJA
Mozgalice................................................................................................19
Vicevi.................................................................................................... 19 Marijana Bulatović-Medenica
ŠTAMPA: PEGAZ –Bijelo Polje

TIRAŽ-630

2

NABAVKA NOVOG AUTOBUSA ZA PREVOZ UČENIKA

Sa novim brojem školskog glasila želim da vas obavijestim o planovima u narednom
četvorogodišnjem periodu, koji su dio Razvojnog plana škole.

Osim onog dijela koji će stalno biti prisutan u svim planovima Škole, a odnosi se na
poboljšanje uspjeha i kvaliteta učeničkog znanja Komisija, koja radi na njegovoj izradi je
prepoznala kao jedan od prioriteta organizovanje radi nabavke novog autobusa kojim se
prevoze učenici JU Osnovne škole „Risto Manojlović“ i JU Srednje mješovite škole „Braća
Selić“ kao i jedan broj zaposlenih u obje škole.

Postojeći autobus od 35 sjedišta je nabavljen donacijom preko CHF-a 2004. godine,
uz jedan dio novca koji je obezbijedilo Ministrstvo prosvjete.

U zadnjih nekoliko godina učestali su kvarovi na autobusu pa su ulaganja u njegove
opravke postala česta i nerentabilna jer je petnaest godina upotrebe ostavilo traga. Škola je
bila često u prilici i da se obraća Lokalnoj samoupravi za angažovanje njihovog autobusa kako
bi se organizovao redovan prevoz učenika.

Imajući na umu dugoročno i kvalitetno rješavanje ovog problema mora se razmišljati
o nabavci novog autobusa kako bi učenički prevoz nesmetano funkcionisao jer su popravke
postojećeg postale neracionalne.

Znajući da će školski list doći u sve domove naših učenika i da će roditelji imati priliku da ga čitaju pozivam ih da u
okviru svojih mogućnosti daju doprinos realizaciji ovog projekta. Kada ovo kažem ne mislim na novčana ulaganja, nego na
pružanje informacije ili davanje kvaltetnih ideja kojima će se efikasno doći do planiranog cilja.

Kako „Đačko oko“ objavljujemo uz proslavu našeg praznika, učenicima i zaposlenim čestitam Dan škole uz želje za
uspjeh u radu i učenju i postignutim rezultatima.

Direktor,

Zoran Rakočević

PROFESIONALNI RAZVOJ NA NIVOU ŠKOLE

Profesionalni razvoj nastavnika predstavlja kontinuirano sticanje, proširivanje i produbljivanje znanja i vještina koje
su relevantne za unapređenje kvaliteta nastave, učenja i postignuća učenika.
PRNŠ pruža mogućnost sticanja različitih vještina i kompetencija svim nastavnicima. Organizovanjem i realizacijom aktivnosti
PRNŠ-e obezbjeđuje se kvalitetna i uspješna saradnja sa kolegama, psihološkom službom i upravom škole.

Podrazumijeva timski rad koji daje mogućnost stvaranja i razmjene novih ideja, ali i znatno veću efikasnost u radu
pojedinca. Timski rad je način na koji se ostvaruju mnogi oblici učenja i razvijaju uspješni pristupi koji se grade na bogatstvu i
raznovrsnosti znanja, mišljenja i pogleda.
Stiču se znanja i vještine kojima se obezbjeđuje kvalitetna i uspješna saradnja sa kolegama i upravom škole, kao i kvalitetan
odnos sa roditeljima i lokalnom zajednicom.

Pored Zavoda za školstvo i naša škola je u nekoliko navrata imala priliku da organizuje seminare i na taj način
doprinese kvalitetnijem izvođenju nastave, kao što su: Komunikacijske vještine, Metode i postupci u radu s djecom s auti-
zmom, Pristup dječijem stvaralaštvu kroz savremene metode, Obrazovanje u oblasti vanrednih situacija, Udžbenici u dejzi
formatu, Podrška inkluziji u stručnom obrazovanju, Podrška darovitim učenicima u nastavi crnogorskog-srpskog, bosanskog,
hrvatskog jezika I književnoisti, Značaj primjene radionica I diferenciranih zadataka u nastavi književnosti u osnovnoj školi.

3 Svetlana Medenica –PRNŠ koordinatorka

Prošle godine, Dan škole je obilježen
bogatim programom koji su pripremali učenici sa
svojim nastavnicima.

Učenici svih razreda učestvovali su u
pripremi programa pa se ove godine možemo
pohvaliti činjenicom da je veliki broj učenika uzeo
učešće u programu. Veličanstveni nastup hora
pozdravio je prisutne himnom. Brojne sekcije u
školi su spremno dočekale ovaj svečani dan.
Najmlađi učenici ritmikom i brojnim nastupom
osvojili su publiku, dokazujući da uz ritam i igru
može i da se uči. Učenice četvrtog razreda
predstavile su svoj ples na kiši, a mladi slušaoci
muzike svojim performansom i izvođenjem
pjesme Ameno ostavili su publiku bez daha.
Dramska sekcija je spremila zanimljiv skeč, a
najmlađi učenici su pripremali recitale.

Nagrađeni su najbolji učenici, kao i
pobjednici školskih takmičenja. Na školskim
takmičenjima u petom razredu najbolji su bili
Srđa Jeknić , Aleksandra Rovčanin, Viktorija
Šćepanović i Maša Dulović. U VI razredu Gala
Dulović, Tadija Popović, Tara Dulović i Adrijan
Šćepanović. U VII -Bulatović Antonije, Braunović
Vuk i Jovanović Ksenija.

Za učenike VIII i IX razreda organizovan je
kviz opšteg znanja. Pobjedničke ekipe bili su
učenici VIII3 odjeljenja-Katarina Peković, Božidar
Jeknić i Lazar Dašić i IX2- Jana Bazović, Marija
Vlahović i Lazar Dožić.
I ove godine, kao podrška darovitim učenicima
realizuju se školska takmičenja i kvizovi znanja.

U našoj školi, nizom aktivnosti obilježeni su Dani
kulturne baštine.

Prigodnim programom koji su spremili učenici sa
svojim nastavnicima, obilježen je početak i prijem
učenika u prvi razed. Učenici drugog razreda, veseli i
razigrani pjesmom su pozdravili svoje drugare. Govorom
dobrodošlice obratio im se i direktor škole Zoran
Rakočević. Nastup dječIjeg ansambla KUD-a ,, Mijat
Mašković" igrom i pjesmama iz Crne Gore podsjetio je
roditelje na bogatu kulturnu tradiciju, a najmlađe
učenike pozvao da postanu njegovi članovi i njeguju
običaje i kulturu od malih nogu.

U čitaonici školske biblioteke, u organizaciji
psihološkinje Marijane Bulatović, bibliotekarke Jelene
Tatić i nastavnice istorije Dragice Raketić, učenicima
devetog razreda prikazan je dokumentarni film Kulturno
nasljeđe Crne Gore, pa su učenici upoznati sa pojmom
kulturna baština I bogatim kuturnim nasljeđem svoje
zemlje.

5

Posjeta učeničkog Parlamenta OŠ „Risto Manojlović“

Skupštini opštine Kolašin

U utorak 16.10.2018. Skupštinu opštine Kolašin su posjetili
predstavnici učeničkog Parlamenta OŠ „Risto Manojlović“, zajedno sa
psihološkinjom Marijanom Bulatović Medenicom i nastavnikom Darkom
Popovićem.

Domaćin ovoj delegaciji je bio predsjednik Skupštine Milan Đukić.
Predsjednik Skupštine je predstavnike dočekao u sali Centra za kulturu u
kojoj se organizuju sjednice Skupštine.
Na početku ove posjete predsjednik Skupštine je istakao da su mu „izuzetnu
čast i zadovoljstvo pričinili njihovom posjetom.“ On je učenicima predstavio
poslove i nadležnosti Skupštine opštine Kolašin. Takođe je objasnio kako
funkcioniše lokalni parlament, kako izgledaju sjednice, debate odbornika i
kako se i o čemu odlučuje na njima.
U veoma prijatnoj atmosferi učenici su postavljali pitanja, na koja je on
davao odgovore i obrazloženja. Između ostalog učenike je interesovalo:

- komunalno i infrastrukturno opremanje pojedinih naselja u Kolašinu,

- mogućnost ostvarivanja prava učenika i mladih u okviru lokalnih i državnih
propisa,

- mogućnost saradnje lokalne samouprave sa učenicima, roditeljima i
osnovnim školama na teritoriji Opštine Kolašin.

Poslije odgovora na učenička pitanja predsjednik Skupštine je učenike odveo
u obilazak zgrade opštine. U tom obilasku učenicima su predstavljeni poslovi
lokalne izvršne vlasti. Učenici su obišli kancelarije predsjednika Skupštine,
sekretara Skupštine, glavnog administratora, potpredsjenika, Sekretarijata
za prostorno planiranje i službu matičara.
Učenicu su se najviše zadržali u kancelariji Sekretarijata za prostorno
planiranje gdje im je Mile Glavičanin pokazivao planove grada i objasnio
poslove i procedure planiranja i izgradnje objekata. U službi matičara ,
Dragana Račić je učenicima objasnila procedure sklapanja braka i pokazala
stare matične knjige - arhiv matičara, koji se ažurirao u Kolašinu, još od 1900.
godine.

Predsjednik Skupštine opštine, Milan Đukić, zahvalio im je na ovoj
posjeti i istakao da će se saradnja sa institucijama obrazovanja u Kolašinu
nastaviti i intenzivirati u budućem periodu.

6

Moje vrijednosti i vrline

U okviru inicijative Moje vrijednosti i vrline u našoj školi, održana
je radionica na temu kreativnost (ponedjeljak, 11.02.2019. godine).
Radionici su prisustvovali učenici VII 3 i VIII 3 odjeljenja, a gostovala je
glumica Sanja Vujisić. Sa učenicima je razgovarala o kreativnosti uopšte,
kreativnosti u glumi, njenom životu u Kini, kao i ukrasima koje sama
pravi.
Inicijativa Moje vrijednosti i vrline se realizuje u našoj školi od mjeseca
novembara a sprovode je: nastavnica razredne nastve - Dijana Vujisić u
IV3, nastavnik istorije i geografije - Darko Popović u VII3 i psihološkinja -
Marijana Bulatović – Medenica u VIII3 odjeljenju.

Ogledni časovi su časovi koji se organizuju u školi na malo
dručačiji način od uobičajenih časova. Tako učenici imaju mogućnost da
na drugačiji način usvajaju znanja i vještine. Primjere takvih časova u
našoj školi organizuju svi nastavnici, a jedan lijep primjer časa održan je
iz geografije.
Naime, učenici su uz konsultacije sa nastavnikom geografije Darkom
Popovićem, pripremili power-point prezentacije omiljenih oblasti i
zanimljivosti Azije. U tom procesu učenici su istraživali i prikupljali
informacije, čitali literaturu, a kasnije sve skolopili u ličnu prezentaciju
koju su izlagali na jednom od tih časova. Tako su uspješno preuzeli ulogu
profesora i prezentovali naučeno uz razne zanimljivosti. U ovom procesu
bili su ukljičeni svi učenici jednog odjeljenja osmog razreda.

Gosti naše škole i planinarske sekcije, koju vodi nastavnik Darko Popović, bili su predsjednik Planinarskog saveza Crne
Gore, Dragan Bulatović i Drago Vujović, koji su učenicima govorili o planinarenju. Dragan im je govorio o uspješnoj
crnogorskoj ekspediciji na Denali, najvećem vrhu Sjeverne Amerike, dok je Vujović učenicima govorio o crnogorskoj
ekspediciji po Mont Everestu, najvećem svjetskom vrhu koji se nalazi na Himalajima, a prikazao im je i film o toj
ekspediciji. Dragan Bulatović odabrao je predavanje na temu Planine zovu. Oba gosta pričala su o planinarenju kao
dijelu fizičke i opšte kulture u savremenom svijetu. Takođe su ukazivali na veliku ulogu planina i značaju za ljudsku
civilizaciju.

Učenici su kroz masovno prisustvo i brojna postavljena pitanja iskazali veliko interesovanje za date teme.

7

Učenici IV3 odjeljenja sa svojom učiteljicom Dijanom Vujisić, odlučili su
da naprave svoj odjeljenski časopis kome su dali ime ,,MI“. Naša redakcija
je posjetila učenike tog odjeljenja, pa smo tom prilikom razgovarali sa
učenicima. Oni su nam objasnili da je njihov časopis jedna zajednička ideja
potekla sa časova dodatne nastave koju su realizovali uz pomoć učiteljice i
roditelja. Časopis sadrži dosta zanimljivih sadržaja. Neki učenici tog
odjeljenja uključeni su u vannastavne aktivnosti, pa su u časopisu
predstavljali aktivnosti kojim se bave kao što su folklor, karate, gluma,
fudbal i skijanje. Časopis sadrži i zanimljive slike iz njihovog đačkog života
kao i njihove likovne i literarne radove i smiješne situacije iz učionice. Ovo je
dokaz da kada nešto hoćemo onda to i možemo. Našim drugarima želimo
puno uspjeha u daljem radu.

Na dodatnoj nastavi iz
prirode, učenici IV1 odjeljenja
primjenjivali su naučeo znanje
o klasifikaciji prirodnih i
vještačkih materijala i
reciklaži.

Času dodatne nastave
je prisustvovala roditeljka
Rada Antonijević pa su
zajedničkim radom napravili
reklamni pano na tu temu.

Na času crnogorskog jezika, učenici su na zanimljiv način učili pravila
prve palatalizacije. Na tom času oni su preuzeli ulogu nastavnice Darke
Simović, pa su kroz zanimljiv scenario spremili dramski tekst, te kroz igru i
glumu naučili zahtjevno gradivio iz jezika. U spremanju dramskog teksta za
prvu palatalizaciju, učestvovali su svi učenici jednog odjeljenja osmog razreda,
a takav način rada sproveden je i u ostalim odjeljenjima osmog razreda, gdje
se palatalizacija uči po redovnom planu i programu. Učenici nijesu krili
oduševljenje i zadovoljstvo ovakvim načinom rada te su bez greške naučili
dramski tekst, pa isti uz širok osmijeh prezentovali na času.

8

Vršnjačko nasilje ili često korišćen Takva djeca imaju nizak prag tolerancije na frustraciju tj. na
termin bullying jeste „zbir bilo koje osujećenje potrebe reaguju razdražljivo i agresivno
namjernih negativnih postupaka jer nijesu „naučili“ da nešto ne mogu da dobiju kada žele ili
koji su usmjereni na istog učenika kada im treba. Posljedica i jednog i drugog načina postavljanja
ili učenicu od strane jednog ili granica jeste to da dijete u svom iskustvu nema usvojena
grupe učenika“ Problem sa pravila ponašanja.
nasiljem počinje u predškolskom
uzrastu, dostiže vrhunac u višim Sve ovo što smo stekli u porodici predstavlja osnovu na koju se
razredima osnovne škole i kasnije nadograđuju sva iskustva i sve ono što dolazi iz
postepeno se smanjuje tokom spoljašnjosti, a što označavamo kao faktore rizika za pojavu
srednje škole, iako je i tada vršnjačkog nasilja. Neki od tih faktora rizika bi bili: socijalno
prisutno. Pošto djeca dobar dio okruženje – uticaj vršnjačkih grupa koje su antisocijalno
vremena provode u školi, ona orijentisane, koje nudeći nove oblike ponašanja utiču na to da
najčešće i predstavlja mjesto gdje se formira tvrdokorno tle za nasilno, a za pojedinca ili grupu
se i nasilje uglavnom i odvija. Često smo u prilici da čujemo da je prihvatljivo ponašanje;
nasilje među djecom “normalna pojava“, međutim, nasilno
ponašanje nije uobičajen obrazac ponašanja kod djece i posljedice Modeli vaspitnih stavova, kao i neprihvatljivo ponašanje kao
kako za dijete koje vrši nasilje, tako i za dijete koje je žrtva nasilja posljedica vaspitanja – prestroga kontrola ili nedostatak
mogu biti dugoročne . kontrole koji su uslovljeni nedostatkom bazičnog povjerenja,
dovode do stanja koje dijete ne može da iznese i osjeća se
U literaturi se sreću različite klasifikacije nasilje. Ja bih navela neviđeno, zanemareno i nevoljeno. To može biti podsticaj
podjelu nasilja na: fizičko nasilje, verbalno nasilje i socijalnu djetetu da kroz nasilje koje vrši ili je žrtva nasilja privlači
izolaciju. Kao podvrste nasilja se navode: seksualno, kulturno i negativnu pažnju kako bi ga roditelji „vidjeli“ ili da bude
ekonomsko nasilje. U posljednje vrijeme se govori i o cyberbullyng istaknuto i zapaženo u grupi vršnjaka kroz nasilje prema
– nasilje preko interneta. slabijima od sebe.

U nižim razredima osnovne škole česte su tuče između djece i Svjedoci smo da su u poslednje vrijeme u medijima
fizičko maltretiranje. Sa kognitivnim razvojem djece, mijenja se i često prisutne vijesti o vršnjačkom nasilju. Obično je riječ o
pojavni oblik nasilja, tako da otvoreno ispoljavanje agresije se nekim ekstremnim slučajevima, ali i dalje se manje priča o
smanjuje, ali verbalno nasilje, socijalna izolacija, kulturološko i manje vidljivim oblicima nasilja, kakvi su npr. verbalno i
ekonomsko nasilje sada postaju prisutniji, kao i nasilje preko socijalno – emocionalno nasilje. Negdje se i dalje zanemaruje
interneta. činjenica da su posljedice nasilja velike, bez obzira na vrstu.
Najčešće se verbalno nasilje izjednačava sa „šalom“, što nije
Uticaj medija i mas kulture – stalna izloženost sadržajima sa nikako isto. I dalje u društvu imamo poruke koje se posebno
nasilnim karakterom može da utiče na to da djeca postanu upućuju dječacima da treba da budu jaki, snažni, da ne smiju
tolerantna na različite oblike nasilnog ponašanja i da ih prihvate da plaču i sl., što negdje može da dovede do toga da taj pokret
kao neke uobičajne obrazce ponašanja. Roditelji nekada budu posezanja za sredinom, koji i jeste jedna vrsta pozitivne
rigidni i kroz različite kazne pokušavaju da „vaspitavaju“ dijete. agresije, ostane prekinut ili bude silovit i na taj način postane
Međutim, takav način ne pomaže djetetu da uvidi šta je dobro, a destruktivan jer nije u skladu sa osjećanjima. Dešava se i to da
šta loše u njegovom ponašnju i djetetovo ponašanje je kasnije vrlo često prebacujemo odgovornost jedni na druge – krivi su
usmjereno na to da se izbjegne kazna, a nije rezultat unutrašnje roditelji ili škola je kriva, sistem je kriv i sl. Često šaljemo
procjene šta je dobro, a šta nije. Imamo i drugu krajnost – kada poruke djeci u skladu sa „oko za oko zub za zub“, ali negdje
roditelji ne postavljaju uopšte granice svojoj djeci, sve im preskačemo taj korak da ih naučimo kako se mogu drugačije
dozvoljavaju, rade šta žele, tako da se ta djeca susreću sa mnogim rješavati problemi, kako možemo uvažiti i sebe i sredinu u
iskustvima, koja ne mogu da obrade u skladu sa njhovim razvojnim kojoj zadovoljavamo svoje potrebe na jedan kreativan način.
mogućnostima. Veoma je važno raditi na borbi protiv predrasuda u pogledu
nasilja, biti društveno i lično odgovoran i reagovati u slučaju
9 nasilja, a ne zatvarati oči, jer se to nekom drugom dešava.

Želite li rasti, usvajati nove vještine, Veliki pisci iz različitih epoha rekli su o knjigama;
upotpuniti svoj rječnik novim izrazima ili
povremeno pobjeći od stvarnog svijeta i ,,Velika knjiga treba da vas ostavi sa mnogo iskustva, i samo
uroniti u svijet mašte? Sve što vam treba malo iscrpljene. Uostalom, vi živite nekoliko života dok
je knjiga! To će vam potvrditi svaki čitate". - Vilijem Stajron
čitatalac koji je naučio sve o zemljama "U najvišoj civilizaciji, knjiga je i dalje najveće zadovoljstvo.
koje nikad nije posjetio, usavršio pisanje eseja u školi i na Ona je poznata po tome što nas osposobljava protiv
fakultetu ili pak pronašao idealan način opuštanja i maštanja. nesreće". - Ralf Valdo Emerson
Pokušajte zaboraviti loše iskustvo s lektirnim djelom kojeg "Postoji zločini teži od spaljivanja knjiga. Jedan od njih jeste
nijeste u potpunosti razumjeli i dajte knjizi novu šansu. Ako da ne čitamo knjige". - Josif Brodski
ste pak od onih koji vole čitati, čitajte i dalje, jer svaka "Ako steknemo naviku čitanja, izgradili smo sebi utočište od
pročitana knjiga vodi vas korak naprijed ka znanju, maštanju i skoro svih nesreća u životu." - Somerset Mom
opuštanju. "Svaki čovjek koji zna da čita ima moć da sebe učini boljim,
da umnoži načine svog postojanja i da svoj život učini
Zašto treba čitati? ispunjenim, značajnim i zanimljivim". - Oldos Haksli
Još u osnovnim školama mnogi se zapitaju: zašto treba "Nama nije potreban spisak dobrih i rđavih, niti indeksi
dozvoljenih i zabranjenih: nama su potrebni knjige, vrijeme i
čitati? Sažeci lektira mogu se pronaći na internetu, za neka djela tišina". - Filip Pulman
postoje snimljeni filmovi, a u slobodno vrijeme pametni telefoni
odavno su preuzeli popularnost nad "Čitanje je jedini način na koji možemo
knjigom. Pa ipak, postoji cijeli niz razloga da uđemo u tuđu kožu, u tuđi glas, u
zašto treba da čitamo. tuđu dušu". - Džojs Kerol Outs
,,Ideje koje su mi promijenile život
Čitanje je, naime, za razliku od dobila sam čitajući“. – Bel Huks
gledanja televizije, proces gdje sami
stvaramo slike o pročitanom tekstu u glavi i Naše preporuke da budete pametniji;
na taj način razvijamo kreativnost, a
istovremeno poboljšavamo našu Prirodnjačka pamet *Kroz carstvo nauke, Milutin Milanković
koncentraciju. Dokazano je da oni koji *Nauka kao bajka, Vladimir Ajdačić
svakodnevno čitaju lakše uče potrebno *Čarobni brojevi i zvezde lutalice, Ana Parizi
gradivo, ali i lakše se fokusiraju na obavljanje bilo koje druge
radnje. Mnogi se čitaoci slažu s tvrdnjom da je knjiga najbolji Jezička pamet *Rječnik jezičkih nedoumica, Ivan Klajn
učitelj, ali i prijatelj. Gotovo svaka knjiga koja izađe na policu *Kako postati dobar govornik, Keti Mijata
knjižare ili biblioteke, produkt je rada cijelog tima, od autora, *Zašto se kaže, Milan Šipka
urednika, recenzenta, lektora i grafičkih stručnjaka, što je
garancija za kvalitet sadržaja i opravdava titulu najboljeg Slikovna pamet * Crtanje i slikanje, Brajen Bagnal
učitelja. S druge strane, djeluje i kao najbolji prijatelj iz više *O crtanju i crtežu, Mića Stoiljković
razloga: možemo je ponijeti sa sobom gdje god idemo, idealna
je za opuštanje u hladnim zimskim večerima, ali i za uživanje na Tjelesna pamet *Košarka, Miomir Tomić
plaži, a nikad se neće naljutiti ako je odložimo na neko vrijeme *Od igre do pozornice, Zora Bokšan-Tanurdžić
i vratimo joj se kada nam to ponovo odgovara. Ukoliko ste jedni *Atletika ABC, Aleksandar M. Marinković
od onih koji vole da razgovaraju o pročitanoj knjizi, čitanje u
čitaonici idealno je za istovremeno druženje s prijateljima i Društvena pamet *Bonton, Jasminka Petrović
povezivanje s drugim ljubiteljima čitanja. Svakodnevnim *Konflikti i šta sa njima, Dijana Plut, Ljiljana Marinković
čitanjem učimo nove riječi i izraze, što nam je prednost za lijepo * Filozofske utehe, Alen De Boton
izražavanje i samostalno pisanje.
Lična pamet *Spomenar mog djetinjstva, Simeon Marinković
U školskim klupama obavezno je čitanje zbog promišljanja o *Mali kućni ogledi 1,2,3, Tomislav Senćanski
* Između igre i matematike, Živko V. Kostić
djelu, donošenja vlastitih zaključaka i podsticanja kritičkog

razmišljanja, no u slobodno vrijeme knjige odabiramo shodno

našim vlastitim interesima i pomoću njih možemo saznati

informacije o drugim kulturama i zemljama, naučiti novi jezik ili

narječje, uvježbati tehnike za kreativne radove i uživati u

omiljenim žanrovskim romanima 10

Skijašica sa gitarom Državna prvakinja u
skijanju

Nađa Grdinić, učenica Danijela Medenica,
osmog razreda naše škole, učenica šestog razreda
spojila je sport i muziku te na oba polja uspijeva vrijedno naše škole, takođe osvaja
da radi i ostvaruje zapažene rezultate. Dobitnica je i nagrade kao skijašica Ski
nagrade za talente i stipendije Ministarstva prosvjete, a od kluba,, Bjelasica“. Danijela
ove godine je i prvakinja Crne Gore u disciplinama slalom i je odvojila malo vremena i odgovorila našoj redakciji na
veleslalom. Pitali smo Nađu da nam otkrije tajnu uspjeha i nekoliko pitanja ;
da nam kaže kako postiže uspjehe u skijanju a istovremeno -Koliko si imala godina kada si prvi put stala na skije?
pored školskih obaveza pohađa Školu za osnovno muzičko *Imala sam samo četiri godine.
obrazovanje u klasi nastavnice Milene Vračarić i ostvaruje -Kada si postala ozbiljna takmičarka?
odlične rezultate na takmičenjima gitarista. *Pošto nijesam imala svoju kategoriju za uzrast, takmičila sam
1. Kada si počela da se baviš muzikom, a kada skijanjem? se sa djecom starijom dvije do tri godine od mene a ja sam tad
-Muzikom sam počela da se bavim sa svojih 6 , a skijanjem imala šest godina.
sa 7 godina. -Koliko si truda ulagala i kako si sve to postigla?
2. Da li je teško uporedo se baviti muzikom i skijanjem? *Sezona skijanja traje tri mjeseca pa sam ja morala
-Jeste teško, ali ljubav prema muzici i sportu je jača. svakodnevno, poslije škole, ići na planinu i vježbati a kad se
3. Da li je teško uskladiti sve ove obaveze sa školom? vratim sa skijanja čekale su me školske obaveze.
-I to je jedan od težih perioda, ali uz podršku nastavnika i -Da li si imala podršku i čija podrška ti je bila najbitnija za
porodice i uz mnogo truda sve se može postići. uspjeh?
4. Koliko si truda uložila da bi postigla toliki uspjeh? *Imala sam podršku učiteljice i nastavnika koji su razumijevali
-Za sve ovo mi je trebalo puno godina rada, volje i truda. moje odsustvo a najveća podrška su moji roditelji koji su me
5. Kaži nam tvoja najljepša iskustva? podržavali u ovom sportu i hrabrili za takmičenja.
-Sva mjesta koja sam obišla su na mene ostavila jako lijep -Gdje si se sve takmičila?
utisak, ali takmičenje gitarista u Novom Sadu i skijaška *Takmičila sam se u Crnoj Gori i na međunarodnim
takmičenja u Bosni i Hercegovini i Srbiji su ostavila najveći takmičenjima u Srbiji, a posjetila sam sa reprezentacijom i
utisak, jer sam muzičkoj školi i skijaškoj reprezentaciji Austriju i trenirala na glečeru na 3300 metara nadmorske visine
donijela najviše nagrada. i to je moje najljepše iskustvo u ovom sportu-družiti se sa
6. Koliko nagarada si osvojila kao skijašica, a koliko sa djecom iz cijelog svijeta.
gitarom? -Koliko si medalja osvojila do sada?
-Ne mogu se sjetiti i izbrojati sve, bilo ih je zaista puno. *Osvojila sam šezdeset medalja. Samo ove godine na četrnaest
7. Poruka tvojim drugarima: takmičenja u Crnoj Gori osvojila sam 14 zlatnih i na pet
Uvijek budite vrijedni, uporni, volite ono što radite, nemojte takmičenja u Srbiji tri srebrene i dvije bronzane medalje, trofej
dozvoliti da vas neuspjeh obeshrabri, jer bez ljubavi i truda za šampionku ,,Zlatni orao” i trofej za najperspektivniju
nema uspjeha. skijašicu ,,Zlatna lasica”. Već četiri godine sam državna
prvakinja Crne Gore i najmlađa reprezentativka Crne Gore u
skijanju.
-Tvoja poruka drugarima?
*U svemu što radite budite uporni , a svaki rad i trud se isplati.

11

PROLJEĆE JABUKA ZIMSKO JUTRO
Jesen ode drvo malo
Proljeće, najljepše godišnje doba, tako brzo zima dođe, Zimsko jutro sniježno, hladno,
Tada nam dolaze laste i roda. Oj jabuko,drvo malo, sjever studeni fijuče, zviždi,
Dani su duži, Kako brzo mladost prođe. neđe sa istoka tek zora sviće,
Sunce grije jače teško je danas i sjutra biće.
Krava se teli, Čudan život imaš ti
Ovca se jagnji Oj jabuko, drvo malo Budilnik zvoni, ustajem žurno,
Mačka omaci mače. Čas si puno, a čas prazno, za školu se sa sestrom spremam,
Na livadama raste trava, Nekad mlado, nekad staro. moram učiti, sticati znanje
Drveće lišće dobija za druge stvari vremena nemam.
Sve je šareno, šareno Svi te vole kad je jesen,
I to nam mnogo prija. Kad na grani plod miriše, Žurnim korakom ulicom hitam,
Do škole me prati pjesma ptica A kad zima dođe hladna, Ponekad samo u ruke hučem,
Ispod žbuna se širi miris ljubičica. O tebi ne misle više. Na tren ja pomislim sjetno
Učenici PO Lipovska Bistrica kako je lijepo kod tople kuće.
Todorović Jelena i Stefan, Vujisić Veljko Tad ti snijeg teški, hladni,
Lomi grane od života, Mnogo je hladno i snijeg pada
DULOVIĆ MAŠA VI2 Niko neće da te štiti kako je mami pomislim tada,
ANJA PAVIĆEVIĆ I DOŽIĆ TEODORA IV3 Bespomoćna si sirota. brine o nama, uvijek se smije
u zimsko jutro ljubavlju nas grije.
ANDRIJA BAKIĆ IX2
Pejović Biserka IX3

Opraštaš nam sve jabuko,
Daruješ nas sočnim plodom,
Dok te godine ne slome
I oprostimo se s` tobom.

Perović Svetlana IX3

MEDENICA ALEKSA IV3

VLAHOVIĆ DUNJA I BAJOVIĆ ANJA IV3 Drugarstvo
Drugarstvo je najljepše na svijetu.
Drugarstvo su dvije pčele na cvijetu
Drugarstvo je kad sunce sija.
Drugarstvo smo i ti i ja.
Drugarstvo je nešto što se voli,
A ako se prekine to mnogo boli.

Danijela Knežević i Danica Puletić
VIII3
12

NAJBOLJA DRUGARICA MAMA ANĐELA TODOROVIĆ VII3

D je kao dobrota koju ti imaš Mama pere, mama kuva MOJ ZAVIČAJ
R je kao ruka prijateljstva i povjerenja Mama svoju djecu čuva. Mama mi je pričala iz dana u dan
U je kao ulaz u sve šta znaš Mama mijesi, mama hrani, koliko je lijep njen zavičaj.
G je kao govor i skup pomirenja Mama svoju djecu brani. U tom zavičaju sada živim ja
A je kao avion u kojem leti ljubav i prelijepa mu je priroda.
R je kao ram u kojem je naša slika Mama kao sunce grije, Ljeto je lijepo u mom kraju,
I je kao iskrenost kada imaš taj stav Mama nam se vazda smije. a zima još ljepša u kristalnom sjaju.
C je kao taj crtež i tvoja prilika U proljeće, moja livada I šuma zeleno sjaje,
A još je ostalo ovo Mama priča, mama tješi, a jesen nam sočne plodove daje.
Mama svaki problem riješi Moja ljubav prema zavičaju od
Kojem ne mogu da nađem riječi Mama čeka, mama brine mamine je veća,
Pretvoriću ga u znak prijateljstva Sa neba nam zvijezde skine. kad pričam o njemu
Koje niko ne može da spriječi. obuzme me sreća.
Mama kao sunce grije,
Anastasija Vukićević IV1 MAMA biće najmilije. Ivana Bačić VI3

MILENA GAROVIĆ VIII3 Katarina Perović III razred PO SCHOOL HYMN
Gornje Lipovo I love my school
My school is gret
ZAVIČAJ It`s more than cool
And my best mate.
Moj zavičaj ima priču Everything`s perfect
Drugarstva u njemu niču. Books teachers and association
Kada zavičaj posjetiš And we all take care
Igara se mnogih sjetiš. Not to spoil that perfection
Doživljaje prepričavaš We learn,we study
I od sreće procvjetavaš. We make new friends
Pišem pjesmu zavičaju We call each other buddy
Najljepši je on u maju. And it`s not the way it ends.
Pjevam pjesmu zavičaja Učenici VIII razreda (sekcija
Koja nikad nema kraja. engleskog jezika)

Teodora Marković VI1

JOVANA BAČIĆ IX1 DUNJA POPOVIĆ II2

MILICA BULATOVIĆ
II razred –Gornje Lipovo

SAVA TAPUŠKOVIĆ VIII3 JOVANA ROVČANIN II2
13

TARA MOJE BUDUĆE ZANIMANJE
Taro, rijeko voljena,
kao suza si čista. Prije nekoliko godina desilo mi se nešto čarobno. Postala sam
Taro, vodo studena, doktorica. Postala sam to iz više razloga, a to su odgovornost, rad i
prozirna i bistra. disciplina. Mnogi su me osuđivali zašto sam odabrala baš taj posao
koji zahtijeva mnogo rada i truda. Evo i zašto.
Vjekovima stvaraš put svoj
dok se od stijene lomiš, Jednog dana sinula mi je ideja da želim biti doktorica. Moji roditelji
i za tvoj divni kroj nijesu to prihvatili. Rekli su mi da je to ne samo odgovornost, već i
uvijek se sama boriš. požrtvovanost. Nijesu bili uz mene. Ne mogu vam opisati kako sam se osjećala napušteno,
kao da nemam nikoga pored sebe. No, jednog dana se sve promijenilo i odlučila sam da
Taro naša, u beskraj ćeš teći, nastavim školovanje u Turskoj. Nijesam slušala svoje roditelje koji su me molili da ostanem.
Još dugo krasiti naš kraj, Rekla sam da ne mogu i da je život takav. Sada živim u Turskoj već 10. godina. Imam stalni
veliku slavu ćeš steći, posao . Nije mi bilo lako. Trudila sam se, bila uporna i ostvarila svoj cilj. Tolike godine su brzo
svi te mnogo volimo znaj! prošle, a sad se sjećam svog prvog dana na poslu. Nijesam bila prihvaćena od strane kolega.
Naravno, novo okruženje i novi ljudi tako da ne mogu očekivati pomoć. Sve sam radila sama,
U srcima si našim ti, kao lav. Što god da se desi, bila sam kriva. Osuđivali su me, a bilo mi je teško i da naučim
o tebi ćemo pjevati , turski jezik. Ali, uz malo truda, uspjela sam. Poslije nekoliko mjeseci sam počela da dobijam
tebe ćemo slaviti pažnju, svi su me dočekivali s osmijehom i nekom šalom. Ušla sam u štos. Sada stojim čvrsto
i nikad nećeš nestati! na nogama. Sva pažnja je usmjerena ka meni. Nekako bude mi žao što ranije nije moglo da
bude tako. Da mi je neko rekao da ću da radim u Turskoj, da imam platu više nego dobru, ne
Taro, rijeko voljena, bih mu vjerovala. Sada sam srećna, zadovoljna i uspješna žena. Desi se katkad da me
kao suza si čista, „zabole“ riječi kolega i šefa Urgentnog centra, koji je moj muž.
Taro vodo studena,
prozirna i bistra. Nijesam vam pričala o tome. Upoznala sam ga na poslu. Bilo je kao iz bajke. Jedini me je
podržao i dao savjete u svemu. Imam sve. Nijesam ohola i sebična. Ovdje u Turskoj mora
Jeknić Srđa VI1 mnogo da se radi, da bi imao ugled. Kada si na dobrom glasu, osjećaš se ponosno. Znaš da
imaš obraz. Obraz se lako gubi i to je kao gumica koja se troši. Zato sam srećna što sam u
ovako velikom gradu, na dobroj poziciji. Sada sam poštovana Jovana. Ranije sam bila
neuredna, nespretna, agresivna i drska. Tako su me ljudi doživljavali. Porodica je tek kasnije
bila uz mene. Zato sam i prestala da imam kontakt s njima zbog čega sam mnogo patila.
Tužno, zar ne? Nijesu bili tu, a bilo je potrebno. Nijesu me gledali dok sam plakala i molila se
da ne bude tako. Kasnije su shvatili da su pogriješili i jos uvijek pokušavaju da isprave greške.

Ali, iz svega ovoga treba izvući pouku. Ništa ne može da nam“ padne s neba“ i ne postaje se
Neko od danas do sjutra. Važno je slijediti svoje snove i onda kad drugi, naši najbliži, misle
drugačije. Treba imati hrabrost bez koje ne možemo uspjeti.

Jovana Bačić IX-1

EVROPA I JA

Evropu čine četrdeset pet država. Jedna od njih je i moja država Crna Gora. Dvadeset osam država su članice Evropske unije.
Evropska unija je ideja da svi ljudi žive u jednakosti i slobodi. To znači da ću ja moći slobodno da putujem, razgledam i
kupujem u svim njenim državama. Moći ću da se družim sa vršnjacima iz svih njenih krajeva. Himna Evropske unije je Oda radosti
koja govori o miru, slobodi i ljubavi među ljudima. Prijestonica Evropske unije je Brisel.

Moja država se nalazi u Evropi, ali još nije dio Evropske unije. Ja se nadam da će to postati brzo, jer želim da posjetim Pariz.
Ajfelova kula je za mene nešto veličanstveno što treba viđeti i doživjeti. Posjetiću i glavne gradove: Njemačke, Španije, Portugalije,
Danske, Norveške i ostalih država članica. Putovanje kroz Evropu bez granica je moj san.

Do tada trudiću se da dobro savladam engleski i njemački jezik.

Antonije Bulatović VIII3

14

DANI NAUKE U organizaciji Francuskog instituta u Podgorici je u
okviru Dana frankofonije organizovan konkurs za osnovce
U organizaciji Ministartva nauke- od VI do VIII razreda, strip na temu: ,,Moje pomorske
Otvoreni dani nauke 2018g. održani su od 9 do avanture-zagađenost“. Ekipa iz JU Osnovne škole „Risto
12 oktobra. Tema festivala interpretirana je Manojlović“ iz Kolašina, koju čine četiri učenice: Gala
kroz bogat program izložbi, predavanja Dulović, Tara Dulović, Helena Šuković i Aleksandra Drljević
istaknutih naučnika, panel diskusija, sa mentorkom, profesoricom francuskog jezika, Marinom
interaktivnih radionica, hakatona, berze ideja i Bulatović osvojila je prvo mjesto. Učestvovale su škole iz
brojnih drugih sadržaja u nekoliko gradova Crne Gore u kojima se uči francuski jezik sa preko 20
Crne Gore. Naši učenici su posjetili zanimljiva stripova.
mjesta u Podgorici u kojima caruje znanje,
mašta, radoznalost i inovativnost, a imali su Žiri je bio sastavljen od članova Francuskog Instituta
priliku da vide mnogo zanimljivih naučnih među kojima je bio i direktor Instituta Loren Gonsalv, koji
stvari i upoznaju osobenosti mnogih kultura i je obećao da će u aprilu posjetiti školu čija je ekipa
civilizacija. osvojila prvo mjesto.

Posebnan utisak na njih ostavia je Camera
Obscura. To je stari predak današnje kamere (fotografske i filmske), uređaja za
akviziciju žive slike. U prevodu sa latinskog jezika, Camera Obscura znači tamna
komora (mračna odaja/soba), što ona u krajnjem i jeste.

Uređajem i efektom Camera Obscura bavili su se naučnici i umjetnici kroz
istoriju. Jedan od prvih, koji je uočio ovu pojavu, bio je kineski filozof Mo-Ti u V
vijeku p.n.e i nazvao je “soba zaključanog blaga” (soba sa tajnom). Aristotel i
mnogi nakon njega su mračnu sobu koristili za astronomska istraživanja.
Umjetnici su efekte ove sobe koristili kao pomoć u slikanju.

Camera Obscura je prazna soba ili kutija koja je potpuno zatvorena i samo na
jednom od zidova ima mali kružni otvor (pinhole) kroz koji ulazi svjetlost.
Svjetlost, koja se odbija od objekata ispred kamere, prolazi kroz otvor, ulazi u
tamnu komoru i iscrtava se na zadnjem i dijelom na bočnim zidovima komore.
Cjelokupna scena ispred otvora (otvor ima funkciju objektiva) zajedno sa
objektima, pokretima i bojama, nošena svijetlom oslikava se na zidovima u
unutrašnjosti prostorije. Dobijeni prikaz nije savršen. Prije svega on je izvrnut i
naopak, može biti blijed u odnosu na realnu sliku eksterijera, često je i neoštar,
ali je efekat Camere Obscure magičan.

Naši učenici su mogli da uđu u kameru i postanu dio nje i dio projekcije. Na taj Dana 23.02.2019 u našoj školi održano je školsko
način su iz prve ruke i u stvarnom vremenu i prostoru vidjeti na koji način takmičenje u odbojci. Takmičenje je vodio nastavnik
funkcionišu uređaji za snimanje slike koje koriste svakodnevno. fizičkog vaspitanja, Dragan Jovanović, zajedno sa
trenerom ,,Gorštaka“ Ivicom Šćekićem, koji je na utakmici
Ono što se takođe svidjelo učenicima jeste Izložba „Arheologija pamćenja i bio u ulozi sudije.
arhitektura znanja“, koja je spoj nekoliko izložbi i interaktivnih radionica 5
umjetnika i jednog naučnika iz Crne Gore. Brojnost predmeta, umjetničkih Na takmičenju su učestvovala dva tima ,,Gorštak,,
tvorevina ili kopija drevnih predmeta sa svih krajeva svijeta, intrigantnih kutija i ,,Pljevlja“. Odbojkašice ,,Gorštaka“ ovoga puta su izgubile
sa pitanjima, prikazima iz knjiga o arheologiji, antropologiji i istoriji-bilo je oba seta rezultatima 21:13 i 21:11. S obzirom na to da su
mjesto koje svojom raznolikošću i bogatstvom opipljivog sadržaja predstavlja igrale protiv tima iz Pljevalja, koji je za njih bio velika
kontrast osiromašenom životu kakvim često živimo, svedeni na sebe i svog konkurencija, nijesu se obeshrabrili za buduće odbojkaške
digitalnog prijatelja. poduhvate. Prvu postavu igrale su Ivana Jelić kao tehničar,
a Milena Jeknić, Milena Vuković i Jovana Dašić kao
Učenici su kroz izložbu pratitili i čitali mitove i legende, tražili ko su bili mudraci primači, dok su drugu postavu igrale Ivana Bačić kao
koji su nosili slične štapove i torbice i pojavljivali se i u Mesopotamiji, i u Egiptu i tehničar, Ivana Kovijanić, Helena Perović, Sara Pavićević i
u Srednjoj Americi, slušali o modernim naukama, čitali kalendare i razna pisma Sara Mulević.
(uključujući pismo iz Vinče)...
Nastavnik i trener su bili zadovoljni školskim
Cilj izložbe koju su učenici posjetili, bio je da ih inspiriše da nastave da traže ono takmičenjem jer im nije bio cilj da pobijede već da pokažu
što su autori tražili za njih, kao i da gledaju i traže nove pristupe istoriji, geologiji svoje sposobnosti i da se druže i zabave u čemu su uspjeli.
i prirodnim naukama. Jer znanje nije dovršeno, ono je u stvaranju.
Jelić Ivana VII1

OTVARANJE NOVOG SKI CENTRA 1600 ONO ŠTO NIJESTE ZNALI O
-Pripremila Nevena Stojković VIII3- KUD-u ,,Mijat Mašković”

Ski centar Kolašin 1600, otvoren je 16. februara ove U jeku Drugog svjetskog rata,
godine. Tako je planina Bjelasica dobila jos jedno aktivno na zasijedanju ZAVNO-a u
skijaliste sa dvije staze-crvenu za malo bolje skijaše i Kolašinu 15. i 16. novembra
plavu za rekreativce. Ski centar 1600 se nalazi na 1943. g. odlučeno je da se
nadmorskoj visini od 2080 metara. Polazna tačka je sa oformi trupa čiji bi zadatak bio da umjetničkim prikazima podiže moral
1600m nadmorske visine, a izlazi se na 2035m.nv. borcima. Ubrzo ta neobična družina dobija ime po studentu i pjesniku
Kapacitet žice skijaša po satu je 2600, dok je kapacitet Mijatu Maškoviću, rođenom u kolašinskom selu Plana, koji je život izgubio
parking prostora 200 vozila. Cijena ski pasa za odrasle u Španskom građanskom ratu.
iznosi 12e, dok je cijena za djecu 8e. Mještani Kolašina,
prvi put će dobiti popuste, pa će godišnji ski pas za njih Tokom 75 godina neprekidnog rada KUD je postao simbol
biti 100e, dok će za osnovce, svih škola sa kolašinskog Kolašina, a gotovo da nema porodice čiji makar jedan član nije bio dio
područja biti besplatan tokom čitave sezone. Za učenike neke od sekcija društva. Koncept KUD-a nije bio samo umjetnički, već i
osnovnih škola je potrebno da prilože izvod iz matične vaspitno obrazovni. Uvijek su najbolji učenici i studenti isticali da im je
knjige rođenih kako bi mogli besplatno da skijaju. članstvo u „Mijatu Maškoviću“ mnogo pomoglo tokom odrastanja,
školovanja i lakšeg snalaženja u kasnijem životu.
O skijašima će brinuti tim iskusnih, licenciranih
spasilaca. Tokom ljetnjih mjeseci, kako je naša redakcija Kao najbrojnija organizacija u gradu KUD nosi veliku
saznala, biće organizovane panoramske vožnje, pa će odgovornost za pravilan razvoj svih svojih članova. U tom pogledu
posjetioci naše planine moći da uživaju u njenim razvijaju se vještine i talenti i održava se redovan kontakt sa roditeljima
prirodnim ljepotama i ljeti. kako bi se na najbolji način djeca usmjerila u narednim etapama
školovanja i samog života.

Brojna putovanja na kojima se, pored predstavljanja grada i
države, ostvaruju poznanstva sa nosiocima različitih kultura i tradicija
doprinose pozitivnim iskustvima i obogaćuju znanja ali i uspomene.
Društvo je gostovalo u mnogim evropskim zemljama, od kojih se posebno
ističu Portugal, Francuska, Grčka, Mađarska, Bugarska, Švajcarska i td.

Od 2011. godine velika pažnja se posvećuje istraživačkom radu
na polju tradicionalnih plesova i pjesama. Obilaze se starija domaćinstva
kolašinskog kraja, snimaju se kazivanja mještana i pravi se baza podataka
o starim plesovima („narodnim igrama“), pjesmama i običajima. Nakon
analize tih snimaka, pristupa se revitalizaciji, to jest učenju gotovo
zaboravljenih djelova kolašinskog nasleđa. Po tome je „Mijat Mašković“
jedinstven u Crnoj Gori. Kao rezultat takvog rada, društvo postaje nosilac
Nematerijalnog kulturnog dobra „Tradicionalne igre kolašinskog kraja“
koje sadrži 14 starih crnogorskih kola izvođenih samo uz pratnju pjesme ili
ritma koraka. Godine 2015. osniva se i „Etno-kamp“, koji okuplja studente
i profesore etnomuzikologije i etnokoreologije iz regiona.

U sklopu KUD-a vrlo uspješno funkcioniše ženska pjevačka grupa, koja je
praktično poslednja formalna grupa u Crnoj Gori, koja izvodi stariji tip
seoskog dvoglasnog pjevanja – „na glas“. Na najprestižnijem regionalnom
takmičenju, negotinskom VEF-u ove djevojčice osvajaju priznanja: Drugu
nagradu, Specijalnu nagradu, a 2017. godine i Prvu nagradu. Sve to
osvajaju kao amaterke u konkurenciji studenata i učenika specijalizovanih
etnomuzikoloških smjerova.

Društvo je snimilo i nekoliko veoma važnih emisija za RTVCG u
kojima su, po prvi put u istoriji, izvođena kola i pjesme kolašinskog kraja,
čime se osnažio osjećaj lokalnog identiteta. Danas popularni „mijati“ s
pravom važe za „ prave čuvare tradicije“, dok su njihovi koncerti
najposjećenije manifestacije u Kolašinu.

16

VELIKI GLUMCI MALENOG POZORIŠTA NJEGOVO VELIČANSTVO - DUBROVNIK

Malu scenu ili dječije pozorište osniva Đorđije Tatić u Moja posjeta gradu Dubrovniku, desila se u avgustu
okviru Kolašinskog pozorišta 2012. godine. prošle godine. Inspirisana pričama moje mame u meni se
probudila želja da vidim taj primorski grad.
,,Osnovao sam je između ostalog, jer sam smatrao da se
djeca sve manje igraju a sve više fokusiraju na neke probleme, koji Dubrovnik je drevni grad, oivičen kamenim zidinama.
ne pripadaju njihovom uzrastu. Drugo, razlog je taj što bez te scene Kada sam ušla unutar zidina, dočekala me je velika vrućina i
nema ni budućnosti pozorišta za odrasle. nevjerovatna gužva na ulicama. Okretala sam se oko sebe
fascinirana ljepotom na svakom koraku. Arhitektonsko rješenje
Nije neophodno da budu glumci, mogu biti i dobra, starog grada je savršeno. Čine ga uske uličici popločane kamenom
školovana publika, stvaraoci, graditelji svoje i budućnosti zemlje u i gusto zbijene kuće, pretežno na dva sprata sa drvenim kalpacima
kojoj žive. Među njima su budući pekari, doktori, vatrogasci, zelene boje. Glavna široka ulica koja je centar grada zove se
učitelji, direktorice, predsjednici države, pa možda i glumci; lijepo Stradun. U bilo koje godišnje doba prepuna je turista iz raznih
je da budući odrasli ljudi budu kulturni, vaspitani, plemeniti, krajeva svijeta. Kao i ja, i oni su zadivljeni ljepotom koju vide
humani i da znaju da je duhovna hrana nešto što je neophodno svuda oko sebe, kućama, katedralama, fontanama i spomenicima.
svakom čovjeku. Kao takve formirane ličnosti moći će da utiču i na Popločane ulice su toliko uglačane da sam mislila ako padne kiša
druge i na taj način spriječe sve ono što može dovesti do da ću najvjerovatnije pasti. U Dubrovniku ima mnogo golubova
destruktivnog i rušilačkog. Igru smatram najbitnijim segmentom koje sam hranila žitom, a oni su se okupljali oko mene, čak su mi i
života, ne zato što druge segmente života smatram manje važnim, slijetali na ruku. Jedan je bio toliko pitom, da sam ga mazila i
već zato što se putem igre može mnogo toga lakše naučiti i slikala se sa njim. Naišla je mačka od koje sam ga jedva odbranila.
približiti djeci, pa čak i ono prema čemu djeca imaju otpor ili teže Kada smo obišli unutrašnjost zidina, peli smo se na zidine da
savladavaju kroz neki drugi vid pedagoškog rada. Programi razgledamo okolinu i morsku pučinu. Kao i svi turisti, slikali smo se
dramskih radionica prilagođeni su tako da se pored vježbi koje na pojedinim mjestima koja su nam se svidjela. Posle toga izašli
pipadaju obuci djece glumaca, na radionicama praktikuju vježbe smo izvan zidina u luku da vidimo kako uplovljava restaurirani
koje kod djece i mladih razvijaju njihove određene sposobnosti i srednjovjekovni jedrenjak koji je na mene ostavio poseban utisak.
talente, kao i vježbe koje im pomažu da se izbore sa pretjeranom Vodič nam je pokazao i brod kojim je taj dan uplovila u Dubrovnik
tremom, blokadama, nelagodnostima prilikom javnog nastupa, čuvena američka voditeljka Opra Vinfri. Sjedjeli smo na klupama u
boravka u školi itd. Na radionicama se takođe praktikuju vježbe i luci ne bi li je vidjeli, ali se nažalost nije pojavila dok smo mi tu bili.
igre koje kod djece podstiču maštovitost, kreativnost, empatiju... Kasnije smo obišli i akvarijum u kojem se nalazi mnoštvo
Bavimo se problemima koje oni smatraju prioritetnim, a tiču se njih raznovrsnih morskih stanovnika. Dan mi je protekao brzo i došlo
i njihovog okruženja. je vrijeme da se vratimo kući, jer je gužva na granici velika pošto
je turistička sezona bila u punom jeku .
Ono na šta sam najviše ponosan je što su djeca pozorište
i predstave koje postavljamo, koristila u plemenite i humane Ostalo mi je samo žao što se nijesam vozila žičarom koja
svrhe, preciznije, igrali smo u humanitarne svrhe i u Crnoj Gori i ide iz Dubrovnika do brda Srđ, odakle se Dubrovnik i okolina
inostranstvu. Učestvujemo na festivalima u Crnoj Gori i regionu. najbolje vide. Mislim da ću ponovo otići, možda ove ili naredne
Nastupali smo u Kolašinu, Bijelom Polju, Pljevljima, Danilovgradu, godine jer mi je ostalo još ponešto neviđeno i neistraženo.
Podgorici, Tuzima, Baru, Herceg Novom, Kotoru, Petrovcu,
Lajkovcu, Prokuplju, Lazarevcu, Foči.“

17 Danica Puletić -VIII3
17
Đorđije Tatić –glumac

Pronađi u
osmosmje-
rci
pojmove
koji su
prikazani
slikama a
slova koja
su ostala
upiši na
prazne
crte.

Pronađi sve brojeve koji su upisani u
kružiće i ostaće jedan broj koji upiši
u prazan kružić. Taj broj slovim upiši
u prazne kvadratiće.

Rješenje osmosmjerke će ti otkriti ko se sakrio u travi

18

1.Učestvujete u trci. Prestigli ste osobu koja je bila na drugom mjestu. Na - Mama, seka je puno pametnija od svoje
kojem ste vi mjestu sada? učiteljice.
- Zašto tako misliš?
2.Ovo treba riješiti bez digitrona ili olovke. Ona je sad u petom razredu, a njena učiteljica
Uzmite 1000 i dodajte 40. Sad dodajte još 1000. Sad dodajte 30. Dodajte opet ponovo u prvom!
1000. Sad dodajte 20. A sad dodajte još 1000. Sad dodajte 10. Koliko je to
ukupno? Pita sin tatu:
Tata, zašto je nebo plavo?
3. Marijin otac ima 5 kćeri: 1. Nana, 2. Nene, 3. Nini, 4. Nono. Kako se zove peta - Ne znam, sine
kćerka? - A zašto je trava zelena?
Ne znam, sine.
4. Ako postoje četiri jabuke i uzmeš tri, koliko jabuka imaš? - A zašto je more slano?
Hmm... ne znam.
5. Dva oca i dva sina pošli su u ribolov. Svaki od njih je ulovio jednu ribu. A tata, jel' se ti ljutiš kad te ja stalno pitam?
Zašto su onda kući donijeli samo tri ribe? Naravno da ne, sine. Pa kako ćeš naučiti ako me
ne pitaš...
6. Šta je teže - kilogram željeza ili kilogram perja?
Pronašao policajac malog pingvina i pita šefa što
7. Šta pripada tebi, a drugi ga koriste? da radi.
Šef mu kaže:
8. Uzeta sam iz rudnika, a zatvorena u drvetu iz kojega virim. Šta sam ja? - Pa vodi ga u Zoološki vrt!
Nakon dva sata, opet vidi šef policajca s tim
9. Kad me imaš, želiš me podijeliti. Ako to učiniš, nestat ću. Šta sam ja? pingvinom i kaže mu:
- Pa zar ti nisam rekao da ga odvedeš u Zoološki
10. Markova majka ima četvoro djece. Prvo dijete se zove Ponedjeljak, vrt?!
drugo je Utorak, treće je Srijeda, a četvrto? - Bili smo, šefe, sad ga vodim u bioskop.

11. Đed je obećao unuku da će mu kupiti rolere ako bude znao odgovor - Učitelj je prozvao Lelicu:
na ovo pitanje; gdje to čovjek ulazi kroz jednu rupu, a uvijek izlazi na Promijeni glagol "ići" u prezentu
dvije rupe i kad pomisli da je izašao, tek je onda u rupu ušao. Unuk je Ja idem... ti ideš... on ide...
čitavu noć razmišljao, a sjetio se tek ujutro kad je ustao iz kreveta. Koji je Malo brže! Previše odugovlačiš!
odgovor na đedovo pitanje? - Mi trčimo, vi trčite, oni trče!

12. Šta ima palac i četiri prsta, a nije dio tijela? Dva dječaka razgovaraju u dvorištu:
- Šta si dobio za rođendan?
13. Ako devetki dodamo pet, dobili smo dva. Kako je to moguće? - Najbolji poklon na svijetu! Bubanj!
- Bez veze... Pa to ti baš i nije neki poklon!
14. Šta treba biti razbijeno da bi se moglo koristiti? - Kako nije? Mama mi daje 10e dnevno, samo da
ne lupam po njemu!
15. Šta ima vrat, a nema glavu?
Došao Tomica kući iz škole i pohvali se tati da je
16. Šta se jednom pojavljuje u minuti, dvaput u momentu, a nikada u naučio da broji do pet. Kaže tata: - Hajde da
priči? čujem!
17.Održano je takmičenje u kojem su takmičari nešto držali, a da pritom I broji Tomica: - Dva, tri, četiri, pet!
nijesu koristili djelove tijela. Kako je to moguće i šta su takmičari držali? Pita ga tata: - A gdje ti je jedinica?
Tomica odgovara: - U dnevniku!
18. Kako čovjek može izdržati 100 dana bez spavanja?

19. Oblak je moja majka, a vjetar je moj otac. Moj sin je potok, a kćer
plod zemlje. Šta sam ja?

20. Šta imaju svi, a ne može se izgubiti?

1. DRUGOM, 2. 4100, 3. MARIJA, 4. TRI, 5. U RIBOLOV SU IŠLI ĐED, SIN I UNUK, 6. JEDNAKO SU TEŠKI, 7. TVOJE IME, 8. OBIČNA OLOVKA, 9. TAJNA,10. MARKO,11. ČARAPE, 12. RUKAVICE, 13.
DEVET SATI UJUTRU PLUS PET SATI JE DVA SATA POPODNE, 14. JAJE, 15. BOCA, 16. SLOVO M, 17.TAKMIČENJE U DRŽANJU DAHA, 18. SPAVA NOĆU, 19.KIŠA, 20.SJENKA

19

BIJO BIO
KOI KOJI
ZADATCI ZADACI
NEMOGU NE MOGU
SUMLJAM SUMNJAM
JUČE UVEČE SINOĆ
DOĆIĆU DOĆI ĆU
REKO REKAO
PIŠEM SA OLOVKOM PIŠEM OLOVKOM
NE ĆU
NAJAČI NEĆU
SA NIČIM NAJJAČI
JA BI NI SA ČIM
SAMNOM JA BIH
NEZNAM SA MNOM
NE ZNAM