The words you are searching are inside this book. To get more targeted content, please make full-text search by clicking here.
Discover the best professional documents and content resources in AnyFlip Document Base.
Search
Published by pelkodanica, 2022-02-18 06:02:04

Priča o jednom kaju

Priča o jednom Kaju_1109

KoParJeijdčnuoam

Autorica: Bojana Schubert
Ilustrator: grgo Petrov







Otu i Giti



KParijčuao Jednom Neg kak!

Autorica: Bojana Schubert
Ilustrator: grgo Petrov

Ovo je priča o životu jednog jezika.

čakPrtirčiastjeottinoestgaordaina!

Ovo je, konačno, priča o jeziku na kojem
se razmišljalo, molilo, ljubilo, tužilo,
prigovaralo, gospodarilo, liječilo,
porađalo, pjevalo, psovalo i negodovalo
– ukratko – priča je ova o jednom
bogatom i raznovrsnom jeziku koji je
živio u davna vremena na sjeveru
Hrvatske i koji smo umalo zaboravili…

No krenimo od početka.

Zamislimo sjeverozapadnu Hrvatsku kao livadu punu cvijeća.
Na toj livadi ljudi od davnina govore raznim kajkavskim
govorima. Zamislimo te govore kao mirisne cvjetove:
varaždinčice, međimurčice, zagorčice, posavčice, podravčice,
gorančice, turopoljčice, sutlančice.

Međusobno se cvjetovi ponešto razlikuju,
no unatoč tomu dobro se međusobno
razumiju te povrh svega prelijepo mirišu.
i ja
S l o v e n
Samobor
Sv. Nedelja

D’š curi! Ozalj Jaska

Čabar

Karlovac

Delnice Lukovdol

Rijeka

Ogulin

Sv. Martin na muri

M aČakovec PrelogŠteri si ti je?
đa rVaraždin
Bednja pSroensvčeetcleot!i
Krapina s kaLudbreg

Lepe ti je zagorje Picoki

Donja stubica Križevci Koprivnica
Marija Bistrica

Sv. Ivan Zelina Đurđevac

Zagreb Ivanić Grad Pitomača
Virovitica
V. Gorica V. Ludina

Sisak U šesnaestome stoljeću na kajkavskoj cvjetnoj
livadi niknulo je i stablo! To nam stablo
predstavlja kajkavski književni (pisani) jezik koji
su stvorili svećenici po uzoru na ondašnji
zagrebački govor. Upravo vam o tom vjekovnom
stablu želi pričati ova priča. Stablo ćemo zvati
Kaj, a evo kako je živjelo i što je sve proživjelo.

der Franz Jozef Der Erfolg
die hat viele Vater*.

kriglin das
Beč

Rijeka Zagreb

Pula

žuta farba

Zadar

Julije Split
Cezar

Veni, vidi, vici. Dubrovnik
*Uspjeh ima mnogo očeva.

ceker feder lojtra

ruksak Kaj je najprije bio mlado i malo
cigel drvo, s tek pokojom grančicom.
Niknuo je u sjeni puno starijih
Bluza i jačih stabala (latinskoga i
njemačkoga stabla) pa mu je
trebalo vremena i upornosti da
i on naraste velik i granat.

Kako je rastao, tako je postajao cinkuš
sve više svoj. Imao je sličnosti špigel
s raznolikim kajkavskim cvijećem,
no imao je i svoje posebnosti,
svoju gramatiku, te je želio biti
gizdav i ujednačen, razumljiv
svim cvjetovima s kajkavske
livade, ali i šire od toga.

šatoflin

Marom mnogih zaslužnih kajkavaca i kajkavoljubaca, Kaj je
rastao i bujao od šesnaestog do devetnaestog stoljeća, širio
svoje grane i pružao se uvis. Bio je umješan u pravu, religiji,
medicini, matematici, veterini, gospodarstvu i književnosti, a
razumio se i u pravila lijepog ponašanja.

Medicina matematika Gospodarstvo

gramatika pravo astronomija
književnost leksikografija
Bonton
Spremni?
Veterinarstvo

Na idućih se nekoliko stranica penjemo po granama
i upoznajemo razne kajkavce koji su obilježili svoje područje.

atnrtekšetootritankmaumtrlirinuejanšuukštštčuulbtšašielnrjoueapmgžoknorinvuzikoakrakona Ivanuš Pergošić

(?-1592.)
Decr15et7u4m.

Prva knjiga tiskana
na kajkavskom jeziku

Navučanje vu pravicah 1821.-1831.

Pzpoporasepororiškbaronuadnreniaujpbteroipejrrsgeoezrvteisikušspatkugreš…aočjnvaeozlkjr,eiekitahbv.ijsvpa.parokanzgavirzrdkdereaičnelščmet.ehingi aanv.rapeeAdnfajkeliozvinenmgaei

Pravo Imbrih Domin

(1776.-1848.)

pkbrparaošosvtjviingceadaoopkčimraitazeivnpdbaoarsovjjedočiti

(((kslataajtnk..)d).B)SovDmilunbdyioxvčrmsvvo/ilrkaiuckec

Ludwig Mitterpacher svNilnaevhukkuokdcev

(1734.-1814.) (1823.)

Gospodarstvo

SmOrčtvs…aeeevpizsnlduetnške5pesičjezapeuhkokni,ljul…eaikzmhjnc6ačeeodkesh,čotncvkninžojie…eeičjhčvhdueinvnctmkeukeočvoruveicžkt,keerisc…hcpveeiuuilzemžlutjitčzlnkcneeasouehtpejhieo,trnhmdekiiazkmouserbvktslaneciapplteperosavutedslzodjodlblveeeborejkiuogbtupujoiruvijgiemakzaasmrjeosckueet.atrn…e,oulioajthuokritsurego.lu

zNeamčeilnjs(1kj7ea8b8su.a)kdeiti

Ivan Krstitelj Lalangue

(1743.-1799.)

…tnmdooiobjinrzeresaoatrbb,iiiijrtkavaio,enjplapjoieokčrokepotgiuhndapdeikčcozoealbrmaevt.zanpnkoovemgažoaežgžnaeene,,a

Medicina rlaudraanlijsska od Kratek navuk
iliti vračtva meštrije pupkorezne

1777.

1776.

naPrhvrpivrmairtesudkčioncmiinksjkeiziku Poirppvproriirirhmoudračnvnlajišstittksvvkuui

Ivan Krstitelj Lalangue

(1743.-1799.)

Medicina pjsvzaoaudsjdžetcleienpilclieaojccaadjzpnpduaojpsentlseiitclajapniucpiackaovina

Navuk kak se zlajuddrcžtavvoatviuimvrae,m18en3u1. izrazi iz drugih izvora
betega kolera
vvlsphpuarluoaserihkžttlpeboeaeoitersc/tnauovlpskialkuacteošelkažđeaasasdsacttlrjreiujapehožloono;čjnjiceiadcnajak

Epidemiološki savjeti: Samoizolacija

zabrana velikih okupljanja “… stanovnik[i] koteri se jesu sumlivim
betežnikom večkrat zestajali … dužni jesu
“Nigdar nesme vnogo ljudih vu maleh, pri hiži ostati i vsakom društvu drugeh
tesneh i niskeh hižah prebivati.” ljudih sebe ukloniti…“

redovito provjetravanje prostora Lockdown i propusnice

“Vse hiže jednoga stanja, osebujno pako “… [da] mesto ne bi zevsema i celovito
hiže betežnikov, moraju se vsaki dan zaprto bilo, zato vendar ni jednom človeku
prevetrati…” ne bude slobodno i dopuščeno iz takovog
mesta prez pašuša, koj se od časnikov
paziti na čistoću i higijenu poglavarstva potrebuvati mora, kam oditi.
Tak ni stranski koj človek nesme se vu koje
“Vu celi hiži mora se najvekša čistoča, mesto pustiti“…
osebujno pak vu hižah betežnikov
držati; zatem tak betežni kak takaj i zadržati zdrav razum i oduprijeti se strahu
zdravi moraju svoje oprave i rubje
večkrat preobleči i prozračiti…” „Tad je mirna vest proti vsakom betegu
najbolša obrana, zato naj se vsaki čuva
srditosti, ljutine, straha i stiske srca“.

DDRROOBBIŠIŠA

PRIDAVANJE OSEM

ODNIMANJE

Matematika DROBIŠ

POVEKŠANJE RAZDELIVANJE

pelda JEZERO

1758.

Aritmetika horvatska

Jddnoeaanadsedinnhajaesmjs,anoitgroaijeebr1du0bnmvi0taiid,sep1nkčo0ueligp0odavo.iivNbcdjaiealao,trboia1ipc0pnoeo0la,do.szivgPaijnocočevšuuečšdpčeeiol,ltsokesuvuelrliickjiakaeoco,egbtioiihalvokrojeerkkbeuoibčlšiniielk:oao?s“

Prvraačhurnviactaska

Mihalj Šilobod Bolšić

(1724.-1787.)

Betegujuče živine vračitel,1772.

AsAaakkkmoooozpsaenjkeaodtnmniaulheokkkčaoaeppšlslajkjuuempoalldieokktsraataakvvnvauoeg,bvartoaedjmkai l,rjeeatkazabikrdveepju,oadtz.a.od.jkelnunjiufrkiiršakmevaavloobdrpeeuj.ast,i

Josipa Oršić
(?-1778.)

Veterinarstvo

.p.pr.oKitalmaklvmaedkfoaamrdabeteizloerntaeustdjeeusgiume,edtlaloakkobeuvdenefa.a..rrbeepu dDaravčišiekomjileskeakdroavbea:m daju,
Ivrjaažzivmseineme ! CCKČiMiBmoVmrZeLpČenralireaslihlratiisveojnbuoaneedenmda.z.aocegccdzitdieokizoelcljbetdaeaer.p..glaebjorao.jdr.e.omv.ice.

Aleksa Vancaš Občinski živinvračitel, 1839.
(1808.-1884.)

astronomija
& astrologija

Mihalj Šilobod Bolšić

(1724.-1787.)

Cabala, 1768.

vodenar

„Ovo znamenje je toplo, fajtno i mokro,
zdravoga vetra donaša…“
„Kada je sunce vu ovom znamenju, sneg i
dežđ biva. Kada je mesec vu znamenju
vodenara neje dobro daleko na put pojti, vu
novu se opravu oblačiti. Dobro je z staremi
se ljudi prijateliti, ženiti, po ledu hoditi,
ptice loviti, podbrivati…“

Cisio aliti Planetna kniga,1787.

Franjo Josip Kosednar

(18. stoljeće)

traven, mali traven
kajti se tornadvaumpočoidnejveati
zemlja

1670.Dictionar Opica svriobežnoc, vveetl,ikriotžrnajvaekn,

Oroslan

auguštuš,
kolovoz,
kolovožnjak
Ivan Belostenec Od kolarenja
Juraj Habdelić iz polja
(1594.-1675.)
(1609.-1678.)

kača zemeljska

i kača vodena vu Nilu potoku

Leksikografija

Lexicon Latinum Raca
Kača
(1742.)

Ad(a17m16.-P1a7t8a4č.)ić

Andrija Franjo Rječnik ilantjienmsakoč-khi rvatski
Jambrešić Sušnik
(druga polovica 18.st.)
(1706.-1758.) (1686.-1739.)

Juraj Mulih

(1694.-1754.)

Bonton

Regule dvorjanstva

Mgmrruisssttkiao,čaejleizparrafersdtkeazdvaratutiig,,ečmberliaodlriucuagoadntvaii,špungholasavdakitrtiič,.i.tj.ie,ziokčivaprnevkraazčaatti,i,vusnice

#!$@*!! knAiahkoasnthjreoamčnešroekbčarišn:ljuBattoiižieazlpiorkmeuhbonczeuim!ti,zpaokštreitniotejre vusta
za

AbVporkelezojzedka(vobjiakeillegioa)ipomsvtrčledainnimjtšiote?sigtaniZ.amosovaremmašoi mpaol,kiaadrlriautogič,eimvtaeisktrodečopmrbreido? pazi bi li to
drugemi?
I to naj bude

1744.

jseglpziloazmpiuvbdačrvhroeaniirodomneijsiagcmjmnleavleoaonevezssngnoonakiromimloascriomuaeemjnsčgeeabnialdramgtpibsolicrkanoajaiadggikljoealvsnik Ivan Vitković Ignacije
Szentmartony
(1738.-1790.)
(1743.-1806.)

sdlovalbedeelperi-kk-l--besvoplešlaškij-šiš-nii-n-annajajlaejbjvposšelliškašijši i Temelji o hoUrvvaotdskuomnaeujkeziku
horvatskog jezika
1783.
1779.

Gramatikografija

Kajkavski nazivi današnji nazivi čalGloidvveKpeeočačjčajeendsmjnskekuaarmpesčodilšdo?lrevpžniikrjjaauaj,usese.
za padeže za padeže

imenovnik nominativ s kčerjum
rođenik genitiv
dajevnik dativ
tužnik akuzativ z metlum horvGatrsak1mo8ga3t7n.ikaarečja
zovnik vokativ
pajdašnik instr. društva
orudelnik instr. sredstva
Ignac Kristijanović
-JhSeozlraivčvanitniscskakoa
(1796.-1884.)
1826.

Horvatska Josip Đurkovečki
gramatika
(1761.-1832.)
1795.

Franjo Kornig Horvacka
gramatika
(?-1807.)
1810.

Josip Ernest Matijević

(1742.-1808.)

Otec: Ali deca! Kaj bute vi dotlam delali, Poezija
doklam ja pripovedal budem? Ufam se da
tak čisto prez posla celo ovo vreme totu kaAkdvoi lsfuillijtuidi Petrica Kerempuh
sedeli ne bute.
Jankica: Ah, da bi samo kaj delat imali! 1833. 1834.
Mati: Nut, ovde je graha za lužđiti! Ovde
kukuruze za ružđiti! Gdo ima volju?
Vsi: Ja! Ja! Ja! Ja!

nParvhirdvajetčsjkiormomjeazniku

Mlajši Robinzon Proza Jakob Lovrenčić

1796. (1787.-1842.)

Antun Vranić

(1764.-1820.)

Golub anonimna djela
1832.
vvssaa1kk8iu04cn.epoegliuš ni Kzajkrjeuhp1o7r9me9v.edčo, bro
Ljudevit Vukotinović

(1813.-1893.)

Duh Nnijae

Matija Jandrić 1832. Drama grabancijaš dijak

(?-1828.) Matijaš 1804.

Diogeneš
1805.

Drag(u18t1in3.-1R8a5k4o.)vac Titu(š175B7r.-e1z8o0v5a.)čki

Književnost

Kip domovine
vu početku leta 1831.

Narod se drugi sebi raduje,
A z menum sinko moj se sramuje:

Vre i svoj jezik zabit Horvati
Hote, ter drugi narod postati;
Vnogi vre narod sam svoj zameče,
Sram ga j' ak stranjski "Horvat" mu reče,
Sam proti sebi je l' ne šetuje,
I ovak slepec sam sebe truje.

Pavao Štoos

(1806.-1862.)

Poezija

Katarina Patačić

(1750.-1811.)

“VuButmomgolreeploam, dpolaklmanmuskricejemziažpogvalenme”ene

Radujem se kad rič tvoju čujem
ruke tvoje ponizno celujem

s pravoga te srca pozdravlujem
vernost tvoju znovič očitujem.

Pjesmarica

(17. stoljeće)

Ana Katarina Zrinski

(1625.-1673.)

U osamnaestome i početkom devetnaestoga
stoljeća, kada je bio u najboljim godinama,
Kajem su ispričane mnogobrojne i raznovrsne
priče za djecu i odrasle.
On je sam opisan u čak šest gramatika,
a njegove su riječi popisane u tri rječnika.
Tridesetih godina 19. stoljeća njime su
progovorili engleski književni velikani
John Milton i William Shakespeare
iz pera Ivana Krizmanića, prvi put
na hrvatskom jeziku.
Godine 1832. postao je i predmetom u školi!

dtei sjei?

Međutim, u isto su vrijeme velike neprilike
zadesile našeg Kaja te je on na vrhuncu
svoje slave doživio tužnu sudbinu.
U teškim vremenima hrvatskoga narodnog
preporoda odlučeno je da će svi Hrvati, pa
tako i kajkavci, pisati i službeno govoriti
štokavskim jezikom, koji je bio Kajev susjed.

Što! zašto ne? Starome Kaju odsječene su tada
gotovo sve grane, njime se više
nije pisalo u pravnim spisima,
niti u gospodarskim spisima, niti
u znanstvenim radovima...
Na kajkavskome stablu ostala je
tek jedna prkosna grančica,
Ignac Kristijanović i njegovi
književni kajkavski tekstovi pisani
do 1870-ih godina. Nakon toga
Kaj je usahnuo.

Što se dogodilo?
Kaj da ti velim...

Zagreb

U međuvremenu se na kajkavsku livadu, gdje
i dalje prelijepo mirišu kajkavski cvjetovi (govori),
sadi novo, štokavsko stablo, koje s vremenom
dobiva sve više grana te postaje jezikom prava,
gospodarstva, jezikoslovlja, književnosti itd.

Npijnredaadeadalgsšnjttreaoacvžknvlaijviivjaiesš.tktkaAounkknjgaitsvržusaeknkvnaonjugNkoaasketvmnjs,ejkzčkiežiiačćejlnvkipvnaoravogvdssietksitiu.iabscbirlriejaeećpokimogjaa medicina Pravo

AŠuegnuosat Gospodarstvo

Fran Galović

Antun Nemčić

ŠTO -HAKP"anooVjtkčeuhoinćtižSiGčjimeeumksiztlajeovvčreehjćMkain,a,ktchraoaaiščjjmičaiz,isanlpeiivhcemrkčarrtmein:moi jr.so"pja,ti,

Njegov primjer potom slijede
August Šenoa, Antun Gustav Matoš,
Fran Galović, Marija Jurić Zagorka,
Dragutin Domjanić, Miroslav Krleža,
Slavko Kolar, Mladen Kerstner…

Jalnuševčani, 1917. Obzor

Slavko Kolar Sončece ti presvetlo!

-Gruntovčani, 1975.

Ženlisstki Marija Jurić-Zagorka
Hrvatica
Mladen Kerstner

Miroslav Krleža

Kak zvon je Kaj grmelo,
kak kres je Kaj plamtelo.
-Planetarijom, 1936.

Popevke sem slagal, Nigdar ni tak bilo
i rožice bral, da ni nekak bilo,
i (v)su svoju radost pak ni vezda ne bu
sem drugim ja dal. da nam nekak ne bu.

Dragutin Domjanić

Eroplan

Iržativazokntoihukaahjukrtavovarstaskkenorjaisjktenačvjiilzujaiz.juposmvoojć

... Ivan Goran Kovačić, Nikola Pavić, Pavlek
Miškina, Ivan Golub, Zvonko Kovač, Ivo Kalinski,
Zlatko Crnec, Stanislav Petrović, Ernest Fišer,
Zvonimir Majdak, Hrvoje Hitrec, Pero Budak,
Borivoj Radaković, Denis Peričić, Kristina Štebih,
Stjepan Jakševac, Pajo Kanižaj, Miroslav Dolenec
Dravski, Božica Jelušić, Vladimir Gerić, Tomislav
Lipljin, Željko Funda, Barica Pahić Grobenski,
Kristian Novak, Božica Brkan, Željka Horvat Čeč,
Marko Gregur, Ivana Škrlec, Aleksandar Horvat...

Kraj (?)

manje poznate riječi kača zmija
kača zemeljska/vodena krokodil
bak bik kaštiga kazna
beteg bolest kazati pokazivati
betežnik bolesnik končec nit
bezg bazga kozel jarac (horoskop)
borovica smreka kreluten krilat
breja koja u sebi nosi plod, skotna kruto jako, veoma Razmeš kaj?
celuvati ljubiti lastovit vlastiti
cima lišće korjenastog i gomoljastog povrća mehek mekan
četirikrat četiri puta melisa matičnjak
čez kroz; tijekom menjši manji; podređen
človek čovjek meštrija pupkorezna porodništvo
dežđ kiša metepulj leptir
divojka djevica (horoskop) mustači brkovi
drači trave na samom nasamo
dvojki blizanci (horoskop) norija ludost
dvorjanstvo službenici na dvoru očivesto na očigled svih; javno
fajten vlažan, sparan odpirati otvarati
falinga nedostatak; tjelesna mana odevati odijevati
farba boja odviš odviše
govor pravden pravni iskaz opica majmun
hitro brzo oprava odjeća
hiža soba oroslan lav
hižica kućica osebujno osobito
Horvati kajkavski stanovnici Banske Hrvatske pašuš propusnica; isprava
jabuka zemeljska krumpir pelda primjer
jagar Lovac
jezero tisuću

penezi novac spuščen ispušten bole je siromaški se voziti,
penezni novčani sramuvati se sramiti se neg gospodski pešice iti.
peršona osoba stanje kuća, kućanstvo
podbrivati se brijati se stranski strani
podojiti pomusti svetel svijetao
pogrditi obasuti pogrdama tenek tanak
pokarati ukoriti ter i
pokihdob budući da vanizrečen izjavljen
popiranje jezika kazna za nanošenje uvrede včiniti učiniti
potlam kasnije vest savjest
poveč kaži vezda sada
pravice pravo vnogi mnogi
pregreška (jezika) pogreška; uvreda vodenar vodenjak (horoskop)
prevračati (oči) kolutati očima vredjiv uvredljiv
prez bez vusnice usnice
prokurator branitelj zadnič najzad, na kraju
protistranka protustranka zabiti zaboraviti
pupkorezna žena primalja zafrkavati uvijati, kovrčati
raca patka zaprt zatvoren
razi(j)ti se rastopiti se zaradi zbog
regula pravilo zestajati se sastajati se
rič riječ zevsema potpuno
rodeča koja rađa zleči se izleći se
rubec maramica, rupčić znamenje znak
rugati mrštiti, borati znovič iznova
sleči svući zvezdorak rak (horoskop)
slovka slovo živinčica životinjica
spodoben sličan
spuščati se spuštati se

O autorima

Nek vas prezime ne zavara, Bojana je kajkavka i
kajkavologinja. Živi u Ludbregu, radi u Zagrebu.
Završila je studij hrvatskoga (standardnog) jezika,
no unatoč tome kajkavski joj je ljepši i draži –
materinji. “Priču o jednom Kaju” napisala je svojoj
i drugoj kajkavskoj djeci, da im KAJ bude na ponos.
Bilo bi joj milo kada bi Priča razveselila i čakavce
i štokavce, male i velike, zapravo sve one koje
zanima hrvatski jezik u njegovoj ukupnosti.

Dr. sc. Bojana Schubert CMENUTNRDUIM

Uz to kaj je dijelom Zagorec Grgo je dizajner
i ilustrator koji uživa raditi na projektima koji
doprinose lokalnim zajednicama. Izvan svojeg studija
voli provoditi vrijeme istražujući jezike i priče,
u glazbi, na biciklu i putovanjima.
Zajedno s Bojanom dijeli strast prema promoviranju
i očuvanju lokalne hrvatske jezične baštine
u javnosti, posebice među mladima.

Grgo Petrov

Impresum

Nakladnik: Srednja Europa
www.srednja-europa.hr
Biblioteka SEZam
Srednja Europa za mlade
www.sezam.hr
© Autori i Srednja Europa, 2021.
Urednica
Alenka Barišić
Prijelom i ilustracija
Grgo Petrov
www.disegnat.com
Lektura
Bojana Schubert
ISBN: 978-953-8281-40-2
CIP zapis je dostupan u računalnome
katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice
u Zagrebu pod brojem 001106342.
Knjiga je objavljena uz potporu
Ministarstva kulture i medija RH.

Knjiga je tiskana u Tiskari Zelina
u kolovozu 2021.




Click to View FlipBook Version