The words you are searching are inside this book. To get more targeted content, please make full-text search by clicking here.
Discover the best professional documents and content resources in AnyFlip Document Base.
Search
Published by , 2018-12-13 15:24:16

Naša_mala_mista_web

Naša_mala_mista_web

tara, dok podilu i prodaju po gradu mliko i do desete ure bi bile doma. Valja ih se sititi danas kad svi Broj 1 · prosinac 2018.
kukamo kako nemamo vrimena! Prošle bi priko peškarije, kupile srdela oli pešedelati, ako in je bija
zeman, kuvale su ono što su uzgojile i ubrale u svom vrtlu. Bilo je to vrime samoodrživih failja. Sve NAŠA MALA MISTA
što in je tribalo za život, od jaja, kokoša, blaga pa do brašna i kruva, sve su sami proizveli i uzgojili.

Život se gotovo neprimjetno i šuljajući minja. Bilo je to uzbudljivo vrime prvih radija i televizijâ.
Doduše, cila bi se varoš uvečer skupila prid onon jednon televizijon, a malo ko bi je obadiva jer su se
i bez nje zabavljali. Babe nan nisu mogle, bidne, večerat jer ih je iz „škatule“ gleda nepoznati čovik.
Ponudile su ga da se i on maši, ali nije tija. Čudo niki fini čovik!

Naša je mala varoš u to vrime živila vrlo dinamičan život. Momci su igrali balun, kupovali su se
prvi kostobrani, bome da in se ne polomu potkoljenice, luštravalo se i patinavalo prve kopačke i
gostovalo se po svin susidnim mistima.

Jednako k’o i danas, varoš nije imala društveni dom, ali je, zato, imala školu. E, u njoj se doče-
kivalo Nove godine, a mala je varoš imala i prvi glazbeni sastav. Plesalo se i na Stipčevića guvnu, a
pivalo se u svim prilikama i svugdi. U tihin litnjim noćima pivalo bi se na Ploči, a odgovarali bi im
Arbanasi pismom s Punte Bajlo. Divne bi se božićnje pisme razlile u studenoj Badnjoj noći dok bi
na noge išli na misu ponoćku koju smo slavili u crkvi Blažene Djevice Marije na Dračevcu do kraja
osmdeseti godina.

Ti smo lipi običaj zadržali i onda kad je svaka kuća imala auto. I životon i smrču bili smo čvrsto
povezani sa Dračevcom. Osim što nam je bila župa, generacije su se i pričestile i krizmale u toj ma-
lešnoj crkvi, ali za ondašnje pojmove vrlo velikoj. Iz nje smo zadnji put ispraćali i svoje pretke na
jednako malešnom groblju.

U tim je uzbudljivim godinama mala Ploča minjala svoj izgled, rasla je i širila se. U potrazi za
poslom i lakšim životom tih su se godina na Ploču počeli naseljavati doseljenici pa su se, među pr-
vima, doselile familje Knez, Kresović, Ušljebrka, Neznanović, Ardalić, Adžić, Kapitanović, Zrilić,
Šarić, Mitrović, Troskot, Katuša, Zanić, Gajić, Zelić, Gravić, Lepur, Bezinović, Genda, Pilipović,
Arbanas… Bile su to godine i tehničkih čuda! Vozile su se prve talijanske biciklete, a muškići su na
nogavice od gača zapinjali štipalice. Kako je rasla zarada, rasle su i želje. Tako su se iz Italije uvozile
prvi trbušasti motori Vespe, a ubrzo su se po varoši vozila i prva auta, Fiće, Škode…

49

Broj 1 · prosinac 2018.Početkom osamdesetih smo i administrativno postali gradski kvart, ali
i dalje smo bili mala varoš u kojoj se živilo baš po miri čovika. Nismo
NAŠA MALA MISTA više morali na noge odit do grada jer nan je počeja vozit autobus, a i pro-
blem butige su naši vridni muškići mudro riješili. Poduzeće „Zadranka“
je dovezlo materijal, a oni su je sami uzidali, šesnu, malešnu sa drvenin
škancijan i bankon koji su s prednje strane krasili ostakljeni škafetini, a
u njima refužo galetine, čajni kolutići, bonboni, sve što nan je tribalo se
u njoj moglo naći, do trena opće nestašice svega i svačega. Kvarat smo
radnog staža odradili u tim beskonačnim filama početkom osamdesetih
godina. Čekalo se za mliko, kafu, prašak za robu prat, ulje, higijenske
uloške, banane i za sto drugi stvari.

Od svega je varoš težaka ipak najviše pogađala nestašica benzina.
Njega smo kupovali na bonove, a za njih smo svaki misec čekali filu u
miliciji. Vozili smo se na par-nepar i ko je moga vozija je cilo susidstvo
na posa. Za vrime redukcija letrike cila bi varoš zatreperila svitlon šte-
rikâ oli petrolejki, a roba se opet šunprešavala starin šunprešin.

Bilo je to vrime i ovakvo i onakvo, ali i dalje se pivalo i dalje se liti
svaku večer gradelavalo oli peklo kukuruze, družilo se i zafrkavalo. Za
našu feštu Petrovu zvalo se goste, spremalo bogati ručak i išlo na misu i
u procesiji se nosija kip svetoga Petra. Za blagdan Velike Gospe odlazi-
lo se na misu i u procesiju na Dračevac, a naši su Pločari i Dračevljani
iz svita dolazili doma na fešte. Skori bi se kraj lita tih godina obilježava
pečenin janjcen i velikon fešton, prašilo bi se po Stipčevića guvnu od
trčanja za balunon, cipale su se bose noge.. Jedino je pravilo bilo da
nema pravila. A onda u sri noći, k’o ciganska čerga, išli na noćno ku-
panje na Bibinjsku puntu.

Živili smo zadnje bezbrižne godine i ne sluteći kakvo nam se straž-
no krvavo zlo sprema početkom devedesetih godina… Ali, to je neka
druga priča.

50

Broj 1 · prosinac 2018. NAŠA MALA MISTA 51

šijavica‘olitaiutomr: MuaterLaenkić

Šijavica, ‘oliti mura, danas je među mladima slabo ili gotovo nikako poznata,
međutim našim očevima, a pogotovo djedovima, itekako poznata igra. Šijavica je
splet brzine, mudrosti, taktike i sreće, u obliku koji je malo poznat u bilo kojoj dru-

goj vrsti igre. Istina, neki će reći da velike mudrolije nema, baci prste – vikni broj,
međutim svatko tko ju je makar jednom zaigrao zna da nije tako.

Iako vuče korijene još iz antike i starog Egipta, igra u današnjem obliku je pozna-
ta iz starog Rima pod imenom „micatio”, odnosno, „micare digitis”, što bi prevedeno

značilo „brzanje prstima”. Na prostore Dalmacije dolazi širenjem talijanske

šije! kulture i običaja, a popularnost brzo stječe šete!
u svim gradovima, posebno u predjelu
Imotske krajine i dalmatinskim otocima,
gdje je bila poznata po imenom „mura” ili

„mora”.

Najčešće se igra u parovima 2 na 2, dok se rijeđe igra 1 na 1, a gotovo samo na

otocima 3 na 3. Osnovna igra je između dva igrača, bez obzira igra li se u parovima
ili pojedinačno. Istovremeno oba igrača ispružaju ruku pokazujući određeni broj
prstiju i uzvikujući iskrivljene talijanske brojeve (2 - do, 3 - tre, 4 - kvatro, 5 - cinkve,

6- šije, 7 – šete, 8 – oto, 9 – nove, 10 – tutte (ili mura)). Punat osvaja onaj igrač
koji je uzviknutim brojem pogodio zbroj ispruženih prstiju obojice igrača. Ukoliko
zbroj pogode oba igrača ili ne pogodi nijedan, punat ne dobiva nitko. Ako se igra

u parovima, igrač koji je osvojio punat nastavlja igru sa slijedećim igračem pro-
tivničkog para. Igra se do unaprijed utvrđenog broja punata, što je variralo od mista
do mista, i prigode igranja. U Italiji je 1931. igra zakonski zabranjena u javnim loka-

Broj 1 · prosinac 2018. lima, jer je često vodila ka raznim izgredima, bila jako bučna,
a i često korištena kao ilegalna igra na sreću. Ni Dalmatinci

moja! nisu odoljeli igrati šijavicu za pokoju čašicu vina, a bilo je
tu i pivaca i tuka i prasadi, čak i kojih 100-tinjak kvadrata
zemlje po partiji. Uz spontane igre, znali su biti i turni-
ri koje su samo pravi meštri ove igre osvajali. Igra je
namjenjena muškarcima, a ženama je čak u početku bilo
zabranjeno gledati, a kamoli igrati. Igra je umno i fizički zahtjevna,
jer u žaru borbe se udaralo šakama po stolu, zidovima, a ponekad i po
igračima. Svaki igrač bi nakon osvojenog punta imao i svoju poštapalicu, ko-
jom bi dao do znanja da je osvojio punat, a nerijetko i pokušao dodatno isprovo-
cirati protivnika. Neke od najčešćih poštapalica su: „moja”, „lezi”, „moj si”, „ajdega”,

NAŠA MALA MISTA „oćega”, „tvoja”, „opa”, itd. Tempom govora, naglaskom i uzvicima se dodatno ut-
jecalo na protivnika. Zbog dinamike igre, živciranja popraćenog psovkama, uzvika i
provociranja, igra je uvelike zanimljiva i onima koji ju promatraju, pa i da ne znaju o

čemu se točno radi.

Kako kaže ona poznata narodna: „Bolje da izumre selo, nego običaji”. Na
nama mladima je da ne dozvolimo da ova igra izumre i da za nju

lezi!više nitko ne čuje.

52

Broj 1 · prosinac 2018. NAŠA MALA MISTA 53

JEZSNTAELIL?I • Župa Dračevac bila je vjekovima
glagoljaška i u njoj se sveto bo-
goslužje vršilo na starohrvatskom, to
jest na starocrkvenom jeziku. U crkvi
se glagoljalo sve do prvog Vatikanskog
sabora.

• Dračevac se dugi niz godina, pa i
stoljeća, nazivao Malpaga. Naziv
Malpaga je bio mletački toponimski oblik
imena Zdračevac, kako se u starim crkven-
im maticama nazivao Dračevac.
• Vicko Zmajević, zadarski nadbiskup (1713. – 1745.), je potaknuo doseljavan-
je albanskih izbjeglica s područja Krajine (točnije s područja koje se nalazi oko
Skadarskog jezera, to jest iz sela Briske, Šestane i Livara) na zadarsko kopneno okružje. Proces doseljavanja albanskih
žitelja odvijao se u više faza, počevši od 1726. godine, kada je bila prva seoba te je trajao sve do 1754. godine, kada
se odvila treća i posljednja seoba albanskih žitelja, koji su ubrzo dobili svoj novi naziv Arbanasi. Arbanasi su većim
dijelom isprva bili naseljeni u Zemuniku, no poneki su se doselili bliže gradu Zadru, te su nastanili bližu zadarsku
okolicu, kao i sam grad, to jest, predgrađe grada, koje će se kasnije prozvati po doseljenom stanovništvu, te će dobiti
ime Arbanasi. No, Arbanasi nisu jedino predgrađe grada gdje su se novodoseljenici nastanili, već su naselili i tadašnje
predgrađe zvano Ploče. U tadašnjem predgrađu, a današnjem kvartu grada Zadra, naselio se tek mali broj Arbanasa,
a se radi o nekolicini arbanaških obitelji, poput obitelji Stipčević i Čurković.
• Mnogi znaju kvartove Dračevac i Ploču po događajima koji su se odvili u bližoj povijesti - u Domovinskom
ratu. Za vrijeme Domovinskoga rata Dračevac i Ploča su, uz Bokanjac i Diklo, činili prvu liniju obrane grada
Zadra. Dračevac se nalazi na povoljnom strateškom položaju, udaljen od Zadra oko 6 km, te se s Dračevca pruža
odličan pogled, kako na Zadar, tako i na njegovo bliže kopneno okružje. Upravo zbog svog položaja Dračevac je bio
iznimno važan za obranu Zadra. Dračevac je, kao i Zadar, herojski obranjen u Domovinskom ratu.
No mnogi možda ne znaju za davniju prošlost Dračevca čija je ostavština vidljiva i danas. Iz davnijih vreme-
na, kao podsjetnik na vremena u kojima su sagrađeni, ostali su sačuvani spomenici kulturne baštine Kulina i crkva
Uznesenja BDM. Kulina na Dračevcu sagrađena je u prvoj polovici 16. stoljeća te se radi o mletačkoj utvrdi kružnog
tlocrta koja je služila kao osmatračnica za obranu grada Zadra i okolnog područja od osmanskih napada. Kulina je
nekoliko puta bila oštećena ili pak potpuno uništena. Najveća oštećenja Kuline zbila su se godinu dana prije početka
Ciparskog rata ( 1571. – 1573. ), kada Osmanlije upadaju u Dračevac i čine štetu
lokalnom stanovništvu, te oštećuju, ne samo Kulinu, već i crkvu Uznesenja BDM.
• U župnoj crkvi Uznesenja Marijina u Dračevcu Zadarskom od pokrajnjih
oltara jedan je oltar posvećen Sv. Antunu Padovanskom, a drugi apostolima
sv. Petru i Pavlu. U crkvi se čuvao jedan gotički srebreni križ koji na poleđini ima
lik sv. Petra. Križ datira najkasnije oko 1400. godine, dakle preko sto godina je
stariji od same crkve u kojoj se čuvao.
• Dračevac je, kao i Zadar, tijekom 16. i 17. stoljeća bio u neprestanoj
Broj 1 · prosinac 2018. opasnosti od Osmanlija i njihovih napada. U svrhu obrane od Osmanlija
na Dračevcu je u 16. stoljeću izgrađena osmatračnica, zvana Kulina. Unatoč tim
mjerama osiguravanja Dračevca, stanovništvo Dračevca nije ostalo pošteđeno od
osmanskih napada. U povijesnim izvorima, iz tog vremena, ostala je zabilježena
nekolicina događaja.
U jednom od zapisanih događaja nailazi se na informaciju da je 1646. go-
dine napadnut i osvojen Dračevac. Dračevac je napadnut zbog odmazde nakon
što su stanovnici Sukošana upali na turski teritorij i u svom naletu prodrli skoro
do tabora Ibrahim-paše. Ibrahim-paša, uvrijeđen takvim postupkom, krenuo je
prema Dračevcu (Malpagi) te ga osvojio. Nakon toga, postojala je mogućnost
Avers gotičkog procesionalnog
da bi paša bio krenuo u napad i na Sukošan, no u tome ga je zaustavio zapovjednik križa iz Dračevca (foto: Ž. Bačić).
NAŠA MALA MISTA konjice Marko Antonio Pisani, koji mu je usput oduzeo i Dračevac, te ga prisilio na
povlačenje.
Tijekom 17. stoljeća ističe se još jedan osmanski napad koji se zbio 1658. godine.
Te godine bosanski Ahmed-paša je s 15.000 – 16.000 vojnika provalio sve do samog
Zadra, ugrožavajući tako glavni grad mletačke Dalmacije. Tijekom tog osmanskog napada, a prije nego je Ahmed
paša stigao do Zadra, njegova vojska zapalila je nekolicinu naselja koja se nalaze u neposrednom zadarskom kopnen-
om okruženju. Tadašnji zadarski kapetan Zeno javlja generalnom providuru A. Bernardu (1656. – 1660.) da je
Ahmed-paša najprije zapalio Dračevac, a potom je 10. lipnja napao Bibinje.

54

AUTOR Čudomix

ČAŠA KOJA PROLAZI KROZ STOL

OPREMA

Jedna čaša, list novinskog papira (ili bilo kakvog drugog papira) i jedan novčić.

Na stolu je jedan novčić, a preko njega je prevrnuta obična čaša (sl. 1). Sada Broj 1 · studeni 2018.
stavite novine na čašu i oblikujte ih oko čaše (sl. 2). Povucite jednom rukom čašu
prema sebi (iza ruba stola), a s drugom rukom uzmite novčić , vi neprimjetno NAŠA MALA MISTA
ispustite čašu sebi u krilo (sl. 3), ali pazite da vam papir oko čaše i dalje zadrži
oblik čaše jer tada svi misle da je čaša još uvijek u papiru (sl. 4). Sada objasnite
publici da je to čaroban novčić koji može napraviti da čaša prođe kroz stol. U tom
trenutku, papir stavite iznad novčića i lupite snažno o stol ( sl. 5). Papir se zgužva
, a čaše više nema - publika misli da je stvarno prošla kroz stol. Krenite rukom
ispod stola i pritom uzmite čašu iz vašeg krila, dignite je iznad stola da bi svima
pokazali da je stvarno prošla kroz stol.

55

UMPDDTREŠETAPKD
EŠKOLAJNAGONLUR
MIČIĆČATRNJAOBA
KAŠTELRTENKSČAČ
VMNRŠIJEUOEBAFE
IDALMATINOBUĆEV
STUBLAHSCRGLIČA
STIPČEVIĆSRIUUC
KLUPICEFDVDĆDRM
BRIŠKULATPOZRKO
IFBLENKIĆEVCUOR
DALMACIJATIDGVE
NIJPBRDOMAĆCAIG
BUNKERVPEROVIĆG
FRTVELIKAGOSPAV

BUNKER SVPETAR TENK STIPČEVIĆ PEROVIĆ
ČURKOVIĆ BULIĆ MIČIĆ LENKIĆ GRDOVIĆ
DALMATINO
KAŠTEL UDRUGA ŠKOLA DALMACIJA MORE
VELIKAGOSPA BRDO PLOČA ŠIJE TREŠETA
BUĆE STUBLA
BRIŠKULA DRAČEVAC KUBA
KLUPICE ČATRNJA UMPD

Broj 1 · studeni 2018.

NAŠA MALA MISTA

56



UDRUGA MLADIH PLOČE I DRAČEVCA
Bl. Marka Križevčanina 1
23000 Zadar
OIB: 89259040224

E-mail: [email protected]
Fb: facebook.com/umpdzd
IBAN: HR2324070001100464251


Click to View FlipBook Version