1 Tema broja: Putovanja Lipanj, 2024. Broj 44. ZVONČEK List učenika OŠ Janka Leskovara, Pregrada
2 IMPRESSUM Novinarska skupina: Matea Balja, Elena Krklec, Nika Petek, Paula Tkalec, Karla Večerić, Petra Paola Žiger, Nika Grilec, Eva Grilec, Gloria Radman Urednica: Elena Krklec Glavna urednica: Blaženka Kaučić Grafička urednica: Lana Flegar Kramarić SADRŽAJ Zašto volimo putovati? Najdraža putovanja učitelja i učenika Izvanučioničke nastave Anketa o putovanjima Intervju s učiteljicom Ivanom Hrastović Novigradsko proljeće Fašnik i Valentinovo Noć knjige Intervju s časnom sestrom Josipom Otahal Stranice osmaša Likovni i literarni radovi učenika 15 godina projekta „Škole za Afriku“ Večer znanosti Intervju s učiteljicom Nikolinom Hršak Intervju s učiteljicom Dorom Brlek Sportski kutak Postignuća naših učenika Zabavne stranice UVODNIK Ove školske godine nastava je počela 4. rujna 2023. godine. Otada je bilo mnogo različitih događaja, izleta, terenskih nastava punih nepodopština, zabave, veselja, ponekad čak i tuge, ali i najvažnijeg od svega – lijepih uspomena. Krajem rujna organizirana je školska biciklijada u sklopu koje su učenici igrali nogomet, družili se i natjecali u vožnji bicikla i rola. Održane su i sportske igre, a također su se učenici osmih razreda natjecali u potezanju užeta. U listopadu smo obilježavali Dane kruha, ali i sudjelovali na Znanstvenom pikniku. U studenom su učenici 7. i 8. razreda posjetili Interliber, Infogamer te Muzej Iluzija u Zagrebu. Krajem 12. mjeseca „osmaši“ su otišli na izvanučioničku nastavu u Vukovar, a na samom kraju prvog polugodišta bila je tradicionalna Božićna priredba. U veljači smo slavili maškare i Valentinovo. Također, istog dana neki od naših učenika sudjelovali su na terenskoj nastavi iz engleskog jezika u Zagrebu. Tamo su posjetili Hrvatsko-američko društvo i u kazalištu pogledali poznati mjuzikl „Jalta, Jalta“. U trećem mjesecu su „sedmaši“ posjetili Park znanosti u Oroslavju te Muzej neandertalaca u Krapini, dok su u travnju učenici 7. i 8. razreda otputovali u Austriju u sklopu terenske nastave iz njemačkog jezika. U svibnju su organizirani završni izleti u sklopu kojih su učenici posjetili najpoznatije nacionalne parkove: Plitvička jezera, Krku, Brijune te Šibenik i Pulu. Taj mjesec bio je poprilično naporan i težak zbog zahtjevnih ispita te usmenih provjera, ali nadam se da su svi učenici to uspješno riješili te da će imati mirno i lijepo ljeto bez ikakvih školskih produženih muka. Sedmi razred ću pamtiti po puno raznih, smiješnih, zabavnih i nezaboravnih trenutaka. U ovoj školskoj godini došli su novi učitelji pa je i to bila velika, ali pozitivna promjena. Drago mi je što imam svoje prijatelje i prijateljice s kojima mi svaki školski dan brzo prođe pa je tako došao i kraj ove školske godine. Elena Krklec, 7.b Zvonček, lipanj 2024.
1 TEMA BROJA Zašto volimo putovati? Većina ljudi, bez obzira na dob i spol, voli putovati; pitanje je samo koliko nam to prilike i financije dopuštaju. O svojim omiljenim putovanjima i preporukama za iste pitali smo neke učenike i učitelje u našoj školi. Organizacija putovanja i sve vezano uz putovanje je nešto u čemu jako uživam i koristim svaku priliku da putujem, pogotovo u krajeve u kojima još nisam bila. Kod odabira odredišta u obzir uzimam mogući termin putovanja, cijenu i atraktivnost same lokacije. Kako ne volim ljetne vrućine i gužve, taj dio godine uglavnom putujem u sjevernije ili planinske krajeve, a obalu Jadrana najčešće posjećujem u proljeće zbog ugodnih temperatura, vansezonskih ponuda i puno manjih gužvi. Zadnjih nekoliko godina ljeto provodim kampirajući u Sloveniji koja je stvarno predivna, pogotovo u zapadnom dijelu. Najbolji kampovi su u Bledu i oko rijeke Soče koji pružaju obilje hlada i ugodnih temperatura te mogućnosti za šetnju, biciklizam, rafting ili kupanje. U posljednje vrijeme na tržištu su se pojavile niskotarifne aviokompanije koje omogućuju jako povoljna putovanja na daleke destinacije. Putem mrežne stranice https://www.skyscanner.net/ mogu se naći odlične ponude. Tako sam u ožujku ove godine putovala na Cipar za 60 eura (cijena povratne karte kupljene preko Ryanair aplikacije). Grad Paphos i cijeli otok su me ugodno iznenadili brojnim arheološkim lokalitetima (Thomb of the Kings ili Nea of Paphos), sačuvanom prirodom (nacionalni park Akamas, Blue lagoon…), povoljnim cijenama (cijene hrane i smještaja nevjerojatno niske van sezone) i velikom ljubaznošću lokalnog stanovništva. Često putujem i na glazbene festivale ili koncerte što je također odlična prilika da, osim uživanja u glazbi, usput upoznate nove gradove i države. Ove godine sam bila na koncertu Keane u Dublinu te iskoristila priliku uživo vidjeti klifove Mohera na atlantskoj obali Irske. Putovanja uz dobro planiranje i istraživanje mogu biti povoljna i dostižna, a učenicima često kažem kako će na taj način najbolje upoznati geografska obilježja svakog grada i države, puno više nego u učionici, unatoč slici i videu. Osim razgledavanja, putovanje uključuje i upoznavanje drugih kultura, jezika, običaja, ljudi te stvaranje divnih uspomena. Ivana Ptičar Zvonček, lipanj 2024.
2 Nezaboravno putovanje na Zakynthos Ovaj otok ima sve što možete zamisliti: kristalno čisto more prekrasne tirkizne boje, čarobne plaže skrivene u uvalama, netaknutu prirodu, bogatu kulturu, zanimljivu povijest… Zakynthos je grčki otok smješten na jugoistoku Jonskog mora koji je dobio ime po sinu trojanskog kralja Dardanusa. Od glavnih atrakcija svakako bih izdvojila prepoznatljivu plažu Navagio sa svojim spektakularnim brodom nasukanim na bijelom pijesku koju mnogi smatraju jednom od najljepših plaža na svijetu. Brod je tijekom lošeg vremena završio nasukan na plaži i postao njezinim simbolom. Plaža je smještena u slikovitoj uvali okruženoj visokim stjenovitim liticama i može se posjetiti jedino s morske strane. Iako obožavam naše Jadransko more i otoke, prije nekoliko godina pružila mi se jedinstvena prilika otputovati u Grčku na jedan od najromantičnijh otoka - Zakynthos. Osim ove predivne plaže, tu su i Modre špilje smještene na sjeveroistoku otoka koje su nastale erozijom stijena. Mi smo ih istražili tijekom izleta brodom i uživali u prekrasnim prizorima. Nacionalni morski park Zakynthos osnovan je 1999. godine kako bi se zaštitila prirodna staništa te očuvala biološka raznolikost. Otok je također dio ekološke mreže Natura 2000 koja identificira područja od posebnog ekološkog značaja u Europi. Park obuhvaća morsko područje zaljeva Laganas, na južnim obalama otoka, a tu je i jedna od najvažnijih plaža za gniježđenje morskih kornjača na Mediteranu. Posebno je zanimljiv i Otok kornjača, poznat i kao Maratonisi - nenaseljen otočić smješten na zapadnoj obali otoka koji je također dio nacionalnog parka. Otok je okružen kristalno čistim plavim morem, bijelim pješčanim plažama i bujnim zelenilom. Bogat je podvodnim svijetom s prekrasnim koraljnim grebenima, šarenim ribama i drugim morskim organizmima. Ronjenje na ovom području pruža jedinstveno iskustvo za ljubitelje podvodnog svijeta. Prema jednoj legendi, bog Apolon je posjetio otok i pretvorio ga u mjesto mira i ljepote za kornjače. Otok je također bio naseljen u antičko doba, a na njemu su pronađeni arheološki ostaci koji datiraju još iz tog razdoblja. Teško je riječima opisati svu ljepotu otoka koju smo doživjeli na ovom putovanju pa zato uživajte u fotografijama koje će vam dočarati bar komadić te čarolije, a možda se i kod vas rodi ljubav na prvi pogled prema ovom jedinstvenom grčkom otoku. Blaženka Kaučić Zvonček, lipanj 2024.
3 Moje najdraže putovanje Imala sam priliku voziti se saonicama koje vuku psi. Vožnja psećim saonicama je bilo jedno jako lijepo iskustvo i rado bih ga ponovila. Saonice je vuklo sedam pasa koji su bili natjecateljski raspoloženi. Moje najdraže putovanje bilo je u Norvešku. Krajem 12. mjeseca moja obitelj i ja uputili smo se prema zračnoj luci u Zagrebu. Čekao nas je put avionom od 3 sata do glavnog grada Norveške koji se zove Oslo. Kada smo sletjeli i preuzeli automobil, otišli smo do hotela gdje smo raspakirali stvari i krenuli u šetnju. Oslo je predivan, multikulturalan grad pun dragih ljudi, muzeja, parkova. Sutradan ujutro zaputili smo se prema Geilu gdje smo imali kuću u kojoj smo bili 6 dana. Geilo je skijaško naselje udaljeno 250 kilometara od Osla. U Geilu ima preko 500 kilometara uređenih staza za skijaško trčanje te je to najstarije skijalište u Norveškoj. Idućeg dana vozili smo se Flåmbahnom. Tijekom vožnje tim vlakom vidjeli smo predivne zimske pejzaže koji su se protezali kanjonom okruženim planinama, zaleđenom rijekom i slapovima. Izgradnja je započela 1923. godine, a završila 1940. godine te se smatra jednim od velikih inženjerskih postignuća u Norveškoj zbog nagiba i zahtjevnosti izgradnje te dionice dužine 20 km koja sadrži 20 tunela od kojih je 18 prokopano ručno. Ta je željeznica uvrštena u deset najboljih putovanja željeznicom u svijetu. Nakon tih šest dana provedenih u Geilu, uputili smo se prema Bergenu. Bergen je drugi po veličini grad u Norveškoj. Nalazi se na obali sjevernog mora i ujedno je najkišovitiji grad u Norveškoj s 200-tinjak kišnih dana u godini. Iako se nalazi na obali, grad je okružen planinama pa ima naziv ˝Grad sedam planina˝. Prvog dana u šetnji Bergenom oduševilo me uređenje pročelja zgrada i parkova te čistoća na ulicama grada, a najviše me se dojmila vožnja uspinjačom naziva Floibanen. Kada smo se popeli na vrh vidikovca, pogled nam je sezao na cijeli Bergen. Tamo je bio adrenalinski park u kojem sam se spuštala ziplineom. Potok je bilo zaleđen pa sam se klizala po njemu, bilo je jako zabavno. Drugi smo dan unajmili električne romobile na kojima sam se jako zabavljala jer smo se utrkivali, tata i ja protiv mame i brata. Išli smo i u Ice bar u kojemu je sve bilo od leda. Bilo je puno ledenih skulptura. Pili smo jako fina pića iz ledenih čaša. Nismo baš dugo ostali zato što je bilo jako hladno. Nakon Bergena vratili smo se u Oslo gdje smo posjetili muzej Polarne ekspedicije Fram o istraživačima koji su prvi puta otišli istraživati Sjeverni pol. U muzeju su se nalazila dva broda u koja smo mogli ući i razgledati svaku prostoriju. Tamo je bila i simulacija teretnih saonica koje su istraživači morali vući po Sjevernom polu. Idućega smo dana spakirali kofere i uputili se prema aerodromu te krenuli nazad za Zagreb. Bilo je to jedno predivno iskustvo u zemlji punoj prekrasnih pejzaža s tisućama jezera, fjordova i planina. Karla Večerić, 7.b Zvonček, lipanj 2024.
4 Moje omiljeno putovanje u Švicarsku Ove godine išla sam na skijanje u Švicarsku sa svojim roditeljima, bratom, tetom, maminom prijateljicom i kumom, u malo selo zvano Zinal. Tamo smo bili 5 dana, a putovanje autom trajalo je 12 sati. Odsjeli smo u apartmanu SWISSPEAK resorta. Prvi dan skijanja i nije baš bilo lijepo vrijeme. Snijeg je padao i bila je slaba vidljivost na skijalištu pa zato nismo dugo skijali. Drugi dan je zato bio puno bolji, bilo je sunčano i pravi užitak za skijanje. U početku smo skijali samo po crvenim i plavim stazama, a kasnije i po crnim koje su zahtjevnije. Treći dan smo odskijali do naselja Grimentz koje se nalazi blizu Zinala, a s kojim čini jedinstveno skijaško područje te nudi 115 km skijaških staza. Tamo je bilo više skijaša i više staza za skijanje, ali meni se više sviđalo na skijalištu u Zinalu. Uglavnom bismo skijali cijeli dan, nakon toga došli u apartman nešto pojesti i odmoriti se, a zabavno je bilo i što smo u našoj zgradi imali sobu za igranje gdje smo u slobodno vrijeme igrali stolni nogomet. Peti dan je padala kiša pa je cijelo skijalište bilo zaleđeno. Bilo je teško skijati tako da ni taj dan nismo baš dugo skijali. Šesti dan smo skijali sve dok nismo bili umorni jer nam je bio zadnji dan skijanja i htjeli smo to maksimalno iskoristiti. Kada smo došli u apartman, morali smo se spremati jer smo sutradan trebali do10 sati ujutro krenuti natrag u Hrvatsku. Zadnji dan našeg boravka u Švicarskoj rano smo ustali, doručkovali, pospremili apartman, ostavili ključeve te krenuli natrag kući jer nas je čekao dug i naporan put. Bilo mi je jako lijepo i htjela bih ponovno ići na skijanje u Švicarsku i uživati u svemu. Nika Petek, 7.b Zvonček, lipanj 2024.
5 Izvanučionička nastava učenika sedmih razreda Učenici sedmih razreda OŠ Janka Leskovara, Pregrada sudjelovali su 26. ožujka 2024. godine na izvanučioničkoj nastavi u Oroslavju i Krapini. Najprije su posjetili Park znanosti u Oroslavju gdje su naučili mnogo toga o fizici, iluziji te isprobali neke od eksponata da bi ih bolje razumjeli. Tamo su proveli zanimljivo vrijeme, nešto naučili te su mogli kupiti šalice, olovke i slične suvenire. Nakon toga otišli su u Muzej oldtimera u Krapini i razgledali mnogobrojne nevjerojatne automobile, motore, bicikle: neki od njih su vrlo stari, a neki nešto noviji. Muzej posjeduje vrlo rijetke primjerke. Poslije toga su prošetali Krapinom te u parku dobili slobodno vrijeme za odmor, igru i druženje. Sljedeća destinacija bio je Muzej krapinskih neandertalaca. Učenici su pogledali film o životu neandertalaca. Imali su priliku u samo nekoliko minuta vidjeti kako su živjeli, hranili se i pokapali mrtve. Kada je film završio, u Muzeju su vidjeli ostatke neandertalaca i ljudi koji su ih otkrili te pokrenuli iskapanje. Vodičica im je govorila o njima te o njihovu načinu života. U Muzeju se može puno naučiti o evoluciji čovjeka. Učenici su oko 14:30 završili obilazak muzeja. Na odlasku su se fotografirali ispod velikog kipa koji prikazuje neandertalca. Nakon toga autobusom su se vratili na mjesto polaska u Pregradu. Izvanučionička nastava bila je vrlo poučna te su učenici mogli naučiti mnogo toga o fizici i ljudima prije nas. Petra Paola Žiger, 7.b Zvonček, lipanj 2024.
6 Zvonček, lipanj 2024. Eine Klassenfahrt nach Österreich Am 19. April machten wir eine Klassenfahrt nach Österreich. An der Klassenfahrt nahmen die Schüler der siebten und achten Klassen unserer Schule teil, die Deutsch lernen. Wir fuhren schon um fünf Uhr los, deshalb waren wir ein bisschen müde. Unterwegs machten wir zwei Pausen, eine in Slowenien und eine in Österreich. Zuerest besichtigten wir das wunderschöne Minimundus. Minimundus ist ein Miniaturenpark, wo berühmte Bauwerke aus der ganzen Welt im Maßstab 1:25 gebaut wurden. Es war sehr interessant, viele kleine Nachbildungen von Sehenswürdigkeiten zu sehen. Wir konnten auch einige der Attraktionen interaktiv erleben, interessante Informationen finden und Spaß haben. Bevor wir rausgegangen sind, machten wir ein Gruppenfoto. Nachdem wir Minimundus erkundet hatten, besuchten wir die Stadt Klagenfurt. Wir besuchten, zum Beispiel, Lindwurmbrunnen, Wörtherseemandl und die Altstadt. Wir konnten die neuen Informationen herausfinden. Danach hatten wir dort Freizeit. Meine Freunde und ich gingen zum McDonalds. Dann spazierten wir und bummelten durch die Stadt. Am Ende fuhren wir mit dem Bus zum Pyramidenkogel. Das ist ein Aussichtsturm über dem Wörthersee. Wir konnten mit dem Aufzug oder zu Fuß hinauffahren. Meine Freunde und ich entschieden uns für den Aufzug. Auf dem Turm konnten wir eine unglaubliche Aussicht genießen und Fotos machen. Es ist interessant, dass wir auch mit einer Rutsche hinunterfahren konnten. Gegen vier trafen alle zusammen und fuhren nach Hause ab. Auf dem Weg hörten wir Musik und redeten. Wir machten noch eine kurze Pause in Slowenien. In Pregrada kamen wir um halb neun an. Die Klassenfahrt gefiel mir sehr. Wir lernten viel und vor allem hatten wir Spaß. Gabrijela Barić, 8.c
7 ANKETA O PUTOVANJU Anketa je provedena među učenicima OŠ Janka Leskovara, Pregrada od petog do osmog razreda. Ukupno je anketirano 212 učenika, a rezultati su pokazali da gotovo svi anketirani učenici vole putovati. Većina putuje više puta godišnje i to ljeti. Zanimljivo je da velik postotak učenika (čak 71%) više voli obiteljska putovanja od školskih izleta ili terenskih nastava. Putovanja izvan Hrvatske i dalje su prvi izbor naših učenika. Prilikom putovanja češće koriste automobil u odnosu na autobus. Čak i tijekom putovanja skoro polovica učenika koristi mobitel, a kao razlog putovanja najčešće navode upoznavanje novih mjesta i gradova. More je prvi izbor prilikom odabira destinacija za putovanje, što je bilo i očekivano. Putovanja su jedna od omiljenih aktivnosti, ne samo učenika, već i svih ljudi koji su otvoreni za novo i nepoznato te radoznalo upijaju sve zanimljivosti s kojima se na putu susreću. 1. Volite li putovati? Da: 95% učenika Ne: 5% učenika 2. Koliko često putujete? Jednom godišnje: 16% učenika Više puta godišnje: 84% učenika 3. Putujete li češće... Ljeti: 95% učenika Zimi: 5% učenika 4. Što biste izabrali? Obiteljsko putovanje: 71% Školski izlet: 29% 5. Da možete birati, vaše putovanje bilo bi... U Hrvatskoj: 38% Izvan Hrvatske: 62% 6. Koja prijevozna sredstva češće koristite za putovanje? Automobil: 87% Autobus: 13% 7. Što vam je draže? Terenska nastava: 18% Izlet: 82% 8. Što radite tijekom putovanja? Spavam: 15% Koristim mobitel: 44% Razgledavam: 41% 9. Zašto volite putovati? Zbog znatiželje: 19% Zbog pritiska roditelja: 2% Želim upoznati nove gradove: 79% 10. Kamo više volite putovati? Na more: 83% U planine: 6% Zvonček, lipanj 2024.
8 Možete nam reći kad ste rođeni? Rođena sam 10. rujna 1998. godine. Koji ste horoskopski znak? U horoskopu sam djevica. Imate li kućne ljubimce? Da, imam dvije mačke koje se zovu Gricko i Uno. Gdje ste se školovali? Pohađala sam Gimnaziju u Sesvetama i Učiteljski fakultet u Rijeci. Što biste bili da ne radite u školi? Da ne radim u školi, bila bih slikarica. Imate li neki hobi? U slobodno vrijeme slušam glazbu, slikam, crtam, čitam knjige, pišem pjesme, šećem, gledam filmove i putujem. Gdje ste odrasli? Odrasla sam u selu Laz koje se nalazi pored Marije Bistrice. Bavite li se nekim sportom? Ne, ali sam nekad voljela igrati odbojku i nogomet. Svirate li neki instrument? Sviram klavir, naučila sam ga svirati na fakultetu. Koja Vam je najdraža hrana? Najdraža hrana su mi mahune, a obožavam jesti i roštilj. Čega se najviše bojite? Moji najveći strahovi su strah od zmija, mraka i ljudi. Imate li neku anegdotu iz školskog života? Moj najsmješniji događaj iz školskog života je kada je učenik Matej iz 7.b razreda pričao viceve i plakao od smijeha na kraju sata. Koje su Vam omiljene pjesme? Moje omiljene pjesme su: Hermés (Raf Camora), Bei Nacht (Raf Camora) i The Driver (Måneskin). Kako Vam je raditi u našoj školi? Sviđa mi se raditi u ovoj školi zato što imam osjećaj da imam potporu i volim provoditi vrijeme s učenicima te slušati njihove priče. Volite li životinje? Volim životinje, imam čak dvije omiljene životinje: vukovi i lisice! Što sve radite u našoj školi? Radim kao učiteljica Glazbene kulture, kao psihologinja i učiteljica sam nižih razreda zato što se sudbina tako poigrala. Imate li neko posebno putovanje na kojem ste bili? Posebno su me se dojmila putovanja na more zato što volim more, zalaske sunca, morski vjetar, sunce i toplinu. Poruka za kraj? Za kraj bih vam poručila da uvijek slijedite sebe i da ne dozvolite da se promijenite u osobu kakva ne želite biti zbog drugih. Intervju pripremile: Nika Petek i Karla Večerić, 7.b Zvonček, lipanj 2024. Školska psihologinja, učiteljica Glazbene kulture i učiteljica razredne nastave - sve te poslove je tijekom ove školske godine obavljala samo jedna osoba pa je red da ju malo bolje upoznamo. Tko je Ivana Hrastović? INTERVJU
9 Novigradsko proljeće Petero učenika naše škole imalo je priliku sudjelovati ove godine na Novigradskom proljeću u Osnovnoj školi Rivarela u Novigradu koje je trajalo od 6. travnja do 13. travnja. Održavalo se 34. godinu po redu. Novigradsko proljeće je Škola stvaralaštva u kojoj talentirana i potencijalno darovita djeca iskazuju svoju kreativnost u jezično-umjetničkoj radionici koju sami biraju prema vlastitim afinitetima. Svake godine se izabere tema te svaka radionica radi u skladu s tom temom. Ove godine je tema bio „Krug“. Sveukupno je bilo 21 radionica, a neke od njih su Filmska radionica, Scenska radionica, Televizijska radionica, Lutkarska radionica, radionica Novine na internetu, Literarna radionica, Radijska radionica, Skladateljska radionica, Plesna radionica, Keramičarska radionica… Na Novigradskom proljeću sudjeluje oko 300 učenika osnovnih škola, 30 učenika srednjih škola te 40 hospitanata, odnosno učitelja/ nastavnika. Iz naše škole imali su priliku sudjelovati Nika Stiplošek i Rosa Krog Broz iz 8.b razreda koje su izabrale radionicu Novine na internetu, Jan Jakopić, također iz 8.b razreda koji je izabrao Scensku radionicu, Gita Šantek iz 8.a razreda koja je izabrala Lutkarsku radionicu te Mila Cesarec iz 6.b razreda koja je bila u Slikarsko-scenskoj radionici. Kao hospitant je sudjelovala i učiteljica Ivana Hrastović koja je sudjelovala u radionici Izrada slikovnice. Svaka radionica je imala svojeg stručnog voditelja koji je usmjeravao učenike i hospitante kako bi ispunili svoj maksimalni potencijal. Radionice su se održavale dvokratno svakoga dana od 9 do 12 sati te od 16 do 19 sati. Nakon radionica, svi bi išli na večeru u Aminess Laguna Hotel te bi nakon nje vrijedni studenti Učiteljskog fakulteta u Zagrebu organizirali večernji program poput „Zvijezde pjevaju i plešu“, „Supertalent“, kvizova. Učenici su imali mogućnosti i sami sudjelovati na tim programima i pokazati svoje plesno i pjevačko umijeće. Također su imali i prilike prisustvovati u Glazbeno-poetskoj večeri u Crkvi sv. Pelagija koju su pripremili sudionici glazbenih i literarnih radionica i njihovi mentori. Dan prije nego što se odlazilo kućama, učenici su prisustvovali svečanom zatvaranju Škole stvaralaštva „Novigradsko proljeće“ na kojem su brojne radionice predstavile svoj rad. Prije nego što je Novigradsko proljeće započelo, hospitanti su dobili zadatak izrade prezentacije o nematerijalnom kulturnom i tradicionalnom hrvatskom dobru koje nije dovoljno priznato te osmisliti zadatke za učenike koji će razvijati sedmu (osjećaj za inovativnost i poduzetništvo) i osmu (kulturna svijest i izražavanje) ključnu kompetenciju. Hospitanti iz Krapinskozagorske županije su odlučili nešto više reći o Hrašćinskom meteoritu te su učenice naše škole, koje su sudjelovale na Novigradskom proljeću, dobile zadatak napisati ekskluzivan članak o tom meteoritu. Također, nakon povratka u školu, učenica Gita Šantek je izradila plakat o Novigradskom proljeću kojim je približila učenicima škole što je to Novigradsko proljeće, kako je organizirano i kako su se proveli. Učenici su izrazili oduševljenje time što su sudjelovali u Školi stvaralaštva te su se, prema njihovim riječima, vratili kućama bogatiji i ispunjeniji duhom. Ivana Hrastović Zvonček, lipanj 2024.
10 Fašnik i Valentinovo u našoj školi U žiriju koji je ocjenjivao točke učenika bili su: ravnateljica Zdravka Žiger kao Maja Šuput, školska pedagoginja Martina Jurmanović kao Martina Tomčić, domar Boris Bat kao Davor Bilman i učitelj TZK Dario Zagvozda kao Fabijan Pavao Medvešek. Povodom fašnika i Dana zaljubljenih 13.2.2024 godine u Osnovnoj školi Janka Leskovara, Pregrada održalo se natjecanje „Zvučim ti poznato“ te ples pod maskama. Ples i natjecanje održalo se šesti i sedmi sat u školskoj sportskoj dvorani. Nakon natjecateljskog dijela i podjele nagrada počeo je ples pod maskama koji je izazvao najviše veselja kod svih učenika. Svi su se pridružili raspjevanoj i rasplesanoj povorci te tako na prikladan i vrlo zabavan način obilježili dva najveselija dana u godini. Matea Balja, 7.b U natjecanju „Zvučim ti poznato“ prvo mjesto osvojile su: Maja Hercigonja i Klara Ilić, 3.a, te Mila Cesarec i Emili Koprivnjak iz 6.b. Na drugom mjestu bile su: Klaudija Cesarec i Laura Cesarec. Učenici koji su sudjelovali u programu, dobili su velike pohvale i pljesak publike. Tog dana gotovo svi učenici su u školu došli maskirani, a pridružili su im se i neki učitelji. Zvonček, lipanj 2024.
11 Zvonček, lipanj 2024. Noć knjige 2024. godine: Kad je prizma kataklizma: čitaj! Manifestaciju Noć knjige već 4. godinu zaredom obilježavamo nizom aktivnosti u kojima su u auli naše škole sudjelovali učenici od petog do osmog razreda. Cilj je bio saznati na koje se načine kao čitatelji nosimo s izazovnim današnjeg vremena. U temu je učenike uveo Noel Zdolc, učenik 8. a razreda kratkim uvodom u kojem je pomoću plakata (koji je izradila Mila Cesarec, učenica 6. razreda), govorio o tome s kojim se problemima u današnjem svijetu suočavamo i podsjetio nas da se u knjigama nalaze rješenja za brojne probleme. Učenici su se zatim podijelili u četiri skupine. Svaka je skupina sudjelovala u četirima aktivnostima koje pomažu u rješavanju problema navedenih u uvodu. Za manjak tjelesne aktivnosti koji dovodi do debljine učenice 5. i 6. razreda (Doris Đurkin, Leona Filipčić, Paola Vukmanić, Helena Vukmanić, Karla Špiljak i Dora Bucifal) predstavile su rješenje, igru gumi-gumi te predstavile istoimenu knjigu. Narukvica smirilica bio je naziv aktivnosti u kojoj su učenici naučili tehnike opuštanja koje mogu koristiti po potrebi, a jedna od tih aktivnosti uključivala je disanje uz korištenje perli na narukvicama koje su učenici izrađivali. Ovu aktivnost predvodile su učenice 6. razreda (Vedrana Orešić, Naomi Novak i Antonija Koprivnjak). Dotakli smo se i problema zagađenja okoliša u igri Eko bajke. Učenice 8. razreda (Mia Baričević, Edita Kolar, Lana Šimun i Klara Vrbanc) čitale su kratke ulomke iz poznatih dječjih knjiga, a učenici su, podijeljeni u dvije skupine, odgovarali na pitanje u koji spremnik za reciklažu svrstati predmet koji se spominje u tekstu te na pitanje o kojoj knjizi se radi. Uz korištenje gumba za odgovore s rotirnim lampama, ova igra bila je jako zabavna! Svjesni smo i problema nemira koji se u svijetu događaju pa su učenice 5. i 6. razreda (Maša Horvat, Ema Šlogar, Mia Ljubić i Tomislava Jug) predstavile simbole mira i objasnile kako su oni to postali. Kasnije su učenici igrali ljudski memori, a kartice koje su koristili sadržavale su simbole mira. Vrijednosti koje smo ponijeli s ovogodišnje Noći knjige su dobri međuljudski odnosi i druženje koje potičemo među djecom, vraćanje zaboravljenih igara, njegovanje tolerancije, međugeneracijska suradnja, tolerancija i nenasilje. Zahvaljujemo svim učenicima koji su na bilo koji način pridonijeli održavanju ovog događaja te knjižničarki Elizabeti Kantoci na organizaciji i pripremi učenika za vođenje aktivnosti.
12 INTERVJU Gdje ste rođeni? Rođena sam u Vinkovcima u Slavoniji, najstarijem europskom naselju. To mjesto nazivaju „Vrata Hrvatske“. Koju ste školu prije pohađali? Osnovnu školu pohađala sam u Vinkovcima: OŠ Bartola Kašića, a srednju školu u Korčuli. Paralelno sam pohađala dvije škole, gimnaziju i glazbenu školu. Kasnije sam studirala u Splitu gdje sam i završila studij. Kakvi ste bili u školi, jeste li radili nepodopštine? U školi sam bila dobra, nisam bila nepristojna. Bila sam jako vesela i nestašna, nekad i kolovođa. Da niste časna sestra, što biste bili? Da nisam časna sestra, sigurno bih se udala i imala masu djece jer ja potječem iz mnogobrojne obitelji, nas je šest cura i najmlađi brat. Imam jako puno lijepih sjećanja zahvaljujući svojim sestrama i bratu, tako da bih sigurno bila majka s puno djece. Vjerojatno bih se bavila nečim vezanim uz rad s djecom ili mladima. Od novih učitelja u našoj školi jedno se lice svakako ističe svojom vedrinom i smislom za humor: to je časna sestra Josipa Otahal koju smo zamolili da nam kaže nešto više o sebi. Gdje ste prije radili? Prije sam radila u Osnovnoj školi Ivana Gundulića u Dubrovniku, tamo sam započela raditi kao vjeroučiteljica, onda sam dobila premještaj u Korčulu s obzirom da sam časna sestra. Tamo sam radila u dvije škole, u Osnovnoj školi Petra Šegedina i Osnovnoj školi Ante Curać-Pinjca u Žrnovu, to je jedno malo korčulansko selo. Imate li hobije, ako da, koje? Nažalost, kad čovjek odraste, sve se manje bavi stvarima koje voli, premda to ne bi smjelo biti tako. Čovjek bi uvijek trebao pronaći vrijeme za sebe. Ja jako volim pjevati, stvarati glazbu i pisati, inače sam kreativna osoba. Volim slušati dobru glazbu, naše stare pjevače, kao što su Oliver Dragojević, Doris Dragović i Gibonni, oni imaju kvalitetne pjesme. Ima i dobrih mladih izvođača, ali još možda nisu dovoljno razvili talente. Volim slušati nešto strane glazbe, recimo drag mi je Kršćanski rock. Klape su mi jedno vrijeme bile favoriti. Kako ste odlučili postati časna sestra? Da bi se za nešto odlučio, prvo trebaš osjetiti unutarnji poriv. Tako sam ja iskusila poziv od Boga da postanem časna sestra i ja sam to dosta rano odlučila, odmah nakon 8. razreda. Čega se najviše bojite? Nemam sad baš nekakvih strahova, ne bih voljela promašiti svrhu svog života radi kojeg sam postala ono što jesam, ali nije mi to nekakav strah jer imam povjerenja u Boga koji će nekako usmjeriti moj život kamo se on treba usmjeriti, tako da nemam baš nekih strahova osim, možda, fobije od glodavaca. Nemam se čega bojati jer je Bog uz mene Kako Vam je ovdje u Pregradi? Inače mi je ovo ovdje mjesto bilo nepoznato, živjela sam u Slavoniji i 18 godina u Dalmaciji. Pregrada mi je bila jedna nepoznanica jer nisam imala iskustva ni življenja ni suradnje s ljudima koji dolaze iz ovih krajeva, tako da mi je najveći problem bio kajkavsko narječje, a i još uvijek jest. Znam se šaliti s djecom da bi mi u nastavi dobro došao prevoditelj. Ovaj kraj mi je jako lijep, ima svoje specifičnosti koje još upoznajem i vjerujem da ću ih sve upoznati. Je li zahtjevno i teško biti časna sestra? Mislim da nije ništa zahtjevnije nego što je život jedne majke u obitelji. Svaki život ima svoje poteškoće, ali i lijepe strane. To je život poput svakog drugog. Zvonček, lipanj 2024.
13 Jeste li oduvijek željeli postati časna sestra? Pa da...odmalena me to privlačilo. Ta posvećenost Bogu, premda, jesam u nekim fazama života, pogotovo tijekom odrastanja, razmišljala bih li se mogla ostvariti kao majka. Kako izgleda jedan dan časne sestre? Opišite nam malo! Kako izgleda jedan dan časne sestre...Dakle, časna sestra u Pregradi ima zajedničku molitvu u 6:30. Ja se volim dignuti ranije, imati vrijeme za sebe i za svoju osobnu molitvu. Nakon toga odem otključati crkvu, pospremim ako treba i onda idem na posao. Nakon posla imam opet dužnosti koje su vezane uz crkvu jer sam u crkvi sakristanka. Imamo zajedničku molitvu u 16:30, nakon toga idemo u crkvu jer molimo Krunicu koja je prije Svete mise i onda je misa u 18:00. Nakon toga mi se povučemo u samostan. Nas je časnih sestra tri, njih vidim nakon što dođem s posla, kada idem jesti i dr. pa tako mi navečer sjednemo, podružimo se: to je naše zajedničko vrijeme. Ja još znam otići u sobu, nešto za sebe pročitam i voljela bih, kada nije hladno, napraviti rute za hodanje, voljela bih istražiti Pregradu i malo više boraviti vani. Koja je Vaša omiljena nastavna metoda i zašto? Nemam baš omiljenu nastavnu metodu, ali jako volim razgovarati s djecom, volim komunicirati s njima s obzirom na Biblijski tekst koji čitamo tako da mi je najdraže suočiti djecu da otkriju koju poruku nosi taj tekst. Kako motivirate svoje učenike za vjeronauk? Ključna riječ: humor. Mislim da je humor nešto što otvara sva vrata i to je nešto što ja nastojim implementirati u svojem satu. Vidim da je djeci drago, mislim da se oni trebaju osjećati dobro na satu da bi nešto mogli naučiti. Da možete imati bilo koju supermoć, koju biste izabrali? Da se svi ljudi drže Isusovog zlatnog pravila; „Sve što želiš da tebi čine drugi, čini i ti drugima.“ Možete li se sjetiti nekih smiješnih situacija koje su se dogodile u bilo kojem razredu u kojem predajete? Bilo je toliko smiješnih situacija, ali ja naprosto ne pamtim takve stvari pa sam ljuta na sebe jer kažem da ću ih zapisati pa nikad ne zapišem. Imam pamćenje kao Dora iz crtanog filma „Potraga za Nemom“. Kako ocjenjujete i vrednujete napredak učenika? Imam više načina za vrednovanje: vrednovanje kao učenje, vrednovanje za učenje i vrednovanje naučenog što djeca baš i ne vole (ne volim ga ni ja), ali to je dio posla i u životu moramo naučiti raditi ono što nam nije baš drago. Ja nemam ispite, već usmena odgovaranja. Vrednujem učenike kroz projekte ili pomoću izrade grafičkih organizatora znanja. U nižim razredima kod mene još ima komponenta stvaralačkog izražavanja tako da učenici kreativno izrade nešto pisanom riječju, sastavkom, pjesmom ili likovnim izražavanjem kao što je izrada stripova, a kod viših razreda je to izrada prezentacije. Koja su bila Vaša očekivanja kada ste došli u Župnu crkvu Blažene Djevice Marije i OŠ Janka Leskovara u Pregradi? Moj premještaj iz Korčule u Pregradu se dogodio jako brzo tako da nisam baš imala previše vremena za razmišljanje koja su moja očekivanja, tu sam se našla. Drugi su me dosta brzo prihvatili i nekako sam se brzo stopila sa svojim dužnostima. Što se tiče škole, to mi je 4. škola po redu. Nisam znala što ću očekivati tako da sam došla bez njih, ali sam se nadala da ću ostvariti dobru komunikaciju s djecom i kolegama jer mislim da je to preduvjet za jedan kvalitetan rad. Mogu reći da se doista osjećam dobro u školi, da se osjećam prihvaćeno od djece i da sam nekako zavoljela tu djecu. Možete li izdvojiti neko putovanje koje Vas se posebno dojmilo? Prvo što mi je palo na pamet je Albanija zato što je to bio jedan period života gdje je to iskustvo jako dragocjeno, općenito ta priča kršćana na tom području te njihova baština i kultura koje su me oduševile. Što biste nam poručili za kraj? Ono što bih htjela poručiti sebi, odnosno, što bih ja htjela da meni netko poruči vaših godina je da se trudim, da više vremena provodim s prijateljima i obitelji i da znam cijeniti male trenutke života koje doživljavamo jer ne znamo bez koga sutra možemo ostati i što se može dogoditi. Intervju pripremile: Elena Krklec i Matea Balja, 7.b Zvonček, lipanj 2024.
14 Zvonček, lipanj 2024. Ivana Antolić, Filip Ban, Viktorija Bolarić, Darija Cesarec, Karlo Cesarec, Patrik Hrestak, Dijana Krklec, Teo Leskovar, Maks Petrak, Gita Šantek, Noa Vdović, Kruno Vešligaj, Jana Zdolc, Noel Zdolc. Razrednica: Lucija Ljubić Matej Belačić, Ivana Belošević, Lucija Bolarić, Karlo Burić, Ivana Fišter, Nika Grahovar, Jan Jakopić, Rosa Krog Broz, Leon Podhraški, Magdalena Pogačić, Patricia Preglej, Dalibor Slonjšak, Nika Stiplošek, Leon Varjačić, Ema Vešligaj. Razrednica: Irena Lacković-Mihalić 8.a 8.b
15 Zvonček, lipanj 2024. Marko Bačić, Nikola Bačić, Gabrijela Barić, Mateja Benc, Borna Filipčić, Nikola Golec, Ema Tia Gradiški, Gabrijel Horvat, Leonardo Hrestak, Franjo Šanjug, Alen Vešligaj, Lara Vešligaj, Ema Zbiljski. Razrednica: Anita Kralj Lana Baranja, Mia Baričević, Stjepan Golubić, Dario Grahovar, Filip Hrestak, Leon Ilić, Matej Jazbec, Nives Kanjuh Grozaj, Edita Kolar, Gabrijel Mužek, Mihael Picek, Ivan Podhraški, Lana Šimun, Alen Šoštarić, Marko Špiljak, Nikolina Toplak, Klara Vrbanc. Razrednik: Zvonko Koprivnjak 8.c 8.d
16 Zvonček, lipanj 2024. STRANICE OSMAŠA Odlazim Zovem se Ema. Na kraju sam osmog razreda i mojeg osnovnoškolskog obrazovanja. Sjećam se početka prvog razreda. Svi smo bili tako mali. Nisam nikog poznala, niti učenike niti učitelje. No kroz godine sam sklopila prijateljstva s raznim ljudima. Naučila sam jako puno stvari iz kojekakvih područja zahvaljujući svojim učiteljima. Nikad nisam razmišljala o kraju osnovne škole, a vrijeme je tako brzo prošlo. Svaki dan se veselim što ću vidjeti svoje prijatelje i nasmijati se i našaliti s njima dok ti dani prolaze sve brže i brže. Bliži se kraj, no kako ljudi kažu: „Svaki kraj može biti novi početak.“ Taj početak će biti srednja škola, novi prijatelji i novi profesori te sve više težih predmeta i lekcija koje ću morati naučiti. Već mi nedostaje osnovna škola, a nije još ni završila. Svi moji prijatelji će, uključujući i mene, izabrati svoj put i postoji vjerojatnost da se nikada više nećemo ni vidjeti. Nećemo više za Valentinovo pisati lažna pisma. Nećemo se dogovarati tko će gdje sjediti u autobusu na izletima. Nećemo više pisati po klupama, šarati bilježnice i knjige jedni drugima, smijati se i šaliti s učiteljima te ih nagovarati da ne pitaju usmeno ili da ne stave provjeru. Nema više kolektivnog plakanja zbog Fizike, Biologije, Kemije i ostalih predmeta, moljenja molitava da učitelji ne pregledavaju zadaće koje nismo ni napisali ili smo ih prepisali. Sve će završiti jer sve ima svoj početak i kraj. Odlazim u novi dio života i pomalo me strah. Pomisao da neću lako steći nove prijatelje, da me neki profesori možda neće voljeti, je strašna. Osnovna škola je bila nezaboravna i uvijek će mi ostati u lijepom sjećanju. Ema Vešligaj, 8.b Kruno Vešligaj, 8.a Odlazim Sjedim u školskoj klupi pored svoje prijateljice Edite. S njom tako sjedim od prvog razreda i ne mogu vjerovati kako je već prošlo osam godina. Sjećam se svog prvog dana u školi, sjećam se kako sam se bojala da neću naći prijatelje. Kad sam bila u nižim razredima, mjeseci pa i godine brzo su prolazili. Krenula sam u peti razred misleći da će se sve promijeniti. Istina, dosta toga se i promijenilo kao npr. učitelji i školski predmeti, ali nešto je ipak ostalo isto. To vrijeme koje je tako brzo prošlo u nižim razredima, nastavilo se još brže kretati. U petom razredu osjećala sam se odraslije jer ipak nije mala stvar imati nastavu na katu škole, a ne više samo u prizemlju. Tijekom petog razreda, baš kad smo se počeli slagati, počela je epidemija. Za vrijeme online nastave jedva sam čekala vratiti se u svoju školsku klupu. U toj školskoj klupi sam sjedila pored Edite i u sedmom razredu kad smo promijenili razred. To je opet bilo vrijeme upoznavanja i snalaženja u nepoznatim vodama. Kako su dani jurili, sedmi razred je došao do kraja i došuljao se prvi dan osmog razreda. Znala sam da mi je to posljednji prvi dan u osnovnoj školi i to me potreslo. I tako su prolazili dani osmog razreda i shvatila sam da sam bila u krivu kad nisam vjerovala učiteljima kad su govorili da će nam ova godina najbrže proći. I danas, kad su nam ostala samo dva mjeseca u osnovnoj školi, osjećam i radost i tugu. Radosna sam jer znam da će mi odlazak u srednju školu otvoriti puteve prema novim prijateljstvima i iskustvima, ali sam i tužna jer se stalno prisjećam svih trenutaka provedenih u Lana Šimun, 8.d osnovnoj školi sa svojim prijateljima. Znam da ću
17 Zvonček, lipanj 2024. se za dva mjeseca rastati s vršnjacima koje znam još od vrtića. Ali sam ipak najviše tužna jer znam da odrastam i da ne mogu vratiti vrijeme i sve opet proživjeti. Bit će mi žao jer ću napustiti sve što mi je poznato. Znam da uskoro neću više viđati svoje prijateljice svaki dan i da se više neću moći smijati s Editom. Inače se svake godine veselim ljetnim praznicima, ali ove godine želim se barem još malo držati za sretne trenutke u osnovnoj školi. Osnovnu školu ću pamtiti po prijateljima, izletima i lijepim događajima. Pamtit ću i ovu školsku klupu u koju sam se vraćala svake godine i iz koje ću 21.6.2024. otići i više se nikada neću vratiti. Mia Baričević, 8.d Ema Tia Gradiški, 8.c Ivana Antolić, 8.a O čemu čovjek razmišlja putujući Na kraju sedmog razreda putovali smo u Nacionalni park Krka i Šibenik, a očaravajući krajevi kojima smo prolazili ostat će mi zauvijek u sjećanju. Počevši od pitomog brežuljkastog krajolika u našem lijepom Zagorju preko gorske Like do prekrasnih nizina i rijeka: sve je to bio melem za naše oči. Kada smo stigli u NP Krka, trajektom smo mogli razgledati bogatstvo rijeka i slapova. Voda je bučno odzvanjala, a pokoja ptičica bi veselo zapjevala. No to nije sve, imali smo i priliku naučiti o brojnim zanimljivostima iz povijesti ovog kraja. Nakon toga uputili smo se u mali tradicionalni restorančić na otvorenome gdje su nas poslužili izvrsnim domaćim jelima. U posjet su nam došle i lokalne mačke koje su drage volje pojele ono što je ostalo za nama. Još smo malo obišli Krku i njene bujne slapove pa smo se laganim korakom uputili prema autobusu koji nas je odvezao do Šibenika. Tamo smo se svi zajedno fotografirali ispred Katedrale koju smo i razgledali, a zatim smo dobili slobodno vrijeme za zabavu, druženje i kupnju suvenira za uspomenu. Miris mora širio se cijelim gradom. Obišli smo Šibenik, fotografirali znamenitosti i zabavili se, a kad više nismo imali energije, krenuli smo kući. Neki od nas su putem i ogladnili pa smo stali u poznatom restoranu. Učenici su već bili toliko umorni od cjelodnevnog hodanja da nisu mogli ništa drugo nego uživati u glazbi koja se puštala u autobusu, a neki od njih su i zaspali. Vjerujem da je na ovom izletu bilo svima lijepo te se nadam da će i zadnji izlet u osnovnoj školi biti bar jednako zanimljiv te da ću ga pamtiti još dugo vremena nakon završetka svoje osnovne škole. Maks Petrak, 8.a
18 Zvonček, lipanj 2024. LIKOVNI I LITERARNI RADOVI Učenice 6. b razreda, Mila Cesarec i Emili Koprivnjak, sudjelovale su na Likovnom i literarnom natječaju za djecu predškolske dobi, učenike osnovnih i srednjih škola u Krapinsko-zagorskoj županiji. Cilj natječaja bio je njegovanje literarnog stvaralaštva te likovne i vizualne kulture učenika kao i poticanje pisanog i umjetničkog izražavanja. Ovim natječajem željeli su potaknuti na promišljanje o neravnopravnom položaju žena i muškaraca, rodnim stereotipima, mirotvornoj komunikaciji te sprječavanju nasilja nad ženama i muškarcima. U radovima su trebali doći do izražaja nediskriminirajući stavovi prema rodnim i spolnim razlikama, uvažavanje različitosti i korištenje pravilnih izraza zanimanja za rod. Emili je izradila slikopriču, a Mila strip.
19 Zvonček, lipanj 2024. Haiku je kratka pjesma japanskoga podrijetla koja sažima ljepotu i podsjeća nas na to da se svaki put vratimo svijetu običnih doživljaja. Najčešći izvor ljepote je priroda koja je i mjesto krajnjeg mira, spokoja i sreće. Haiku se sastoji od tri stiha koji su posloženi u peterac – sedmerac – peterac, bez naslova je, nema rime, vrijeme je sadašnjost i ne spominje se riječ „ja“. Pjesme su napisali učenici 5.a razreda: Ivan Rožić, Ivan Hanžić, Iva Antolić, Dario Škrinjar, Antonija Osrečki, Marta Jozanović i Jana Kramarić. Zelena trava. Nebo puno oblaka. Voćke u cvatu. To je priroda, tako lijepa i sjajna, kao anđeo. Leptir na cvijetu, zeleno lišće šušti, sunce sja u dan. Ruža, ružica. Mirisna i prekrasna. Ta ružica jest. Oči u cvijeću. Sve miriše po cvijeću. Ptice pjevaju. Osunčan travnjak, pun žutih maslačaka, malih ptica pjev. Noa Šantek, 6.a Gledanje mora i riba što plivaju između hridi. Lorena Bolarić, 7.d Hana Antolić, 7.d Tena Vnuk, 7.a
20 Zvonček, lipanj 2024. Stiglo je proljeće Stiglo je proljeće. Proljeće je predivno godišnje doba koje dolazi nakon hladne zime. To je vrijeme kada priroda ponovo oživljava, cvjeta cvijeće, a drveće dobiva nove zelene listove. Proljeće donosi toplije vrijeme i duže sunčane dane što nas veseli. Ptice pjevaju skrivajući se u krošnjama drveća, šareni leptiri lete s cvijeta na cvijet, a pčele skupljaju nektar. Ljudi se često opuštaju na otvorenom uživajući u šetnjama, piknicima i raznim aktivnostima na svježem proljetnom zraku. Također je vrijeme kada se mnogi ljudi bave proljetnim čišćenjem, osvježavajući svoje domove i rješavajući se nepotrebnih stvari. Proljeće je simbol novog početka i obnove. Svi se veselimo toplim danima, cvjetanju prirode i svježem početku koji donosi ovo čarobno godišnje doba. Vida Strsoglavec, 5.c Matea Balja, 7.b Luna Fiket, 5.b Moj trag Svi ponekad pomislimo da smo bezvrijedni u ovom zemaljskom životu uz više od milijardu stanovnika, ali to zapravo nije istina. Svaki čovjek zauvijek ostavlja svoj trag. Moje ime je Ivona. Rođena sam 21. lipnja 2010. godine u Zaboku. Naravno, ja se ne sjećam svog ranog djetinjstva, ali po pričama svojih roditelja saznala sam mnogo toga o sebi iz razdoblja dok sam još bila mala. U rodilištu sam zapamćena po tituli najglasnije, ali ujedno i najmanje. Danju sam uvijek samo spavala, dok bih noću bila budna uz plač. Kao prvo dijete u obitelji, svojim roditeljima sam bila pravi izazov. Dok sam bila mala, čuvala me baka. Moja baka je osoba koja je obilježila moje djetinjstvo jer je uvijek bila uz mene, čak i u zlu. Kad bismo zajedno išle u šetnje, često smo svratile do jednog mostića i skupa gledale ribice. Pri tome bi me baka uvijek primila kako ne bih pala, a tu naviku ima i danas. Ponosna sam što smo baka i ja izgradile čvrstu povezanost koja je do danas opstala, a sigurna sam da će biti uz nas još mnogo godina. Godine su brzo prošle i tako je došao i prvi dan škole. Sjećam se svoje traper haljinice i kovrčave kose koje je moja mama uokvirila u kolekciji slika na polici u kuhinji. Već sam prvog dana zavoljela školu. Upoznala sam prijatelje koji su uz mene i danas. Jedan od većih školskih izazova bilo je preseljenje u centralnu školu. Moje najveće blago u životu je moja obitelj s kojom obožavam provoditi vrijeme. Za savjete i prave duboke razgovore tu su mama i baka, dok je tata za neka nova znanja. Ja sebe smatram pomalo staromodnom osobom dok gledam svoje vršnjake. Njih već zanima tulumarenje, a mene priroda, cvijeće, škola...Iako sam još mlada, naučila sam mnogo o životu i sebi. Nadam se da ću maksimalno proživjeti još mnogo godina te da će mi one donijeti pregršt novih iskustava, znanja i lijepih uspomena. Ivona Leskovar, 7.c
21 Zvonček, lipanj 2024. Mia Glas, 1.b Mateo Nežmah, 2.r., PŠ Kostel Mila Gajšak, 4.r., PŠ Kostel Moja mama Moja mama zove se Darija. Ima 37 godina. Srednje je visine i mršava je. Lice joj je okruglo i rumeno. Često se smije. Oči su joj smeđe. Kosa joj je ravna, duga i tamno smeđe boje. Voli oblačiti haljine i nositi štikle. Lijepo se šminka, radi fine palačinke i savršeno me grli. Često mi pomaže i uvijek me tješi kad sam tužna. Bela Apostolovski Broz, 2.b Kad bi ljudi letjeli Kad bi ljudi letjeli, mogla bih dotaknuti oblake. Kad sunce zađe, mogla bih dotaknuti zvijezde ili posjetiti Mjesec. Kad bi ljudi letjeli, ne bi bilo automobila i zrak bi bio čišći. Nitko ne bi bio usamljen jer bi svi mogli ići gdje žele. Mogla bih se družiti i s pticama. Svijet bi bio baš zabavan kad bi ljudi mogli letjeti! Nika Golub, 2.b Ema Šafranko, 2.a Tijana Mrkus, 2.a
22 Zvonček, lipanj 2024. Škole za Afriku Povodom 15. godišnjice sudjelovanja OŠ Janka Leskovara, Pregrada u projektu „Škole za Afriku“ posjetili su nas predstavnici Unicefovog ureda iz Zagreba 14. svibnja 2024. godine. Cilj projekta je da djeca i mladi hrvatskih vrtića i škola uče o dječjim pravima te stvaranju obrazovne prilike za najranjiviju djecu Afrike. Tim povodom u našoj je školi organizirana tombola na kojoj su učenici mogli osvojiti igračke koje su drugi učenici i učitelji donirali, a prodavali su se i kolači. U organizaciji su sudjelovali učenici 5.b razreda pod vodstvom vjeroučiteljice Marije Kajbe. Svoju kreativnost i plemenitost naročito je pokazala učenica Ivona Leskovar koja je sama izradila narukvice za tombolu. Uspjeli smo skupiti 337,03 eura. Cilj je UNICEF-a osigurati da svako dijete ostvari svoje pravo na zdravstvenu skrb, obrazovanje, zaštitu i jednakost jer svako dijete zaslužuje djetinjstvo i priliku da ostvari svoje snove. U svom programu vode se Konvencijom o pravima djeteta, koju su potpisale i ratificirale gotovo sve zemlje članice Ujedinjenih naroda. Svaka djevojčica i svaki dječak imaju pravo na ostvarenje svog punog potencijala. Mi smo tu da ih podržimo. UNICEF je bio prva međunarodna organizacija u Hrvatskoj. Ured za krizne situacije otvoren je i prije službenog priznanja naše zemlje. Danas djeluje u više od 190 zemalja i teritorija te zahvaljujući svojim donatorima diljem svijeta, može osigurati pomoć u bilo kojem kutku svijeta. Samo ako zajedno radimo na stvaranju svijeta u kojem je svakoj djevojčici i svakom dječaku zajamčeno obrazovanje, zdravstvena skrb i zaštita, možemo stvoriti svijet dostojan djeteta. Upravo je zadaća UNICEF-a u Hrvatskoj osigurati da djeca dobiju podršku koja im je potrebna za ispunjenje njihovog punog potencijala što bi trebali biti prioriteti svih nas kad su u pitanju djeca. Marija Kajba
23 Zvonček, lipanj 2024. INTERVJU - NIKOLINA HRŠAK Otkuda ste i kada ste rođeni? Iz Krapinskih Toplica sam, a rođena sam 21. lipnja 1998. godine. Koju ste osnovnu i srednju školu pohađali? Pohađala sam Osnovnu školu Krapinske Toplice i Gimnaziju Antuna Gustava Matoša u Zaboku. Koji Vam je bio najgori, a koji najdraži predmet u školi? Najgori predmet mi je bio TZK, a najdraži Hrvatski jezik. Kada biste mogli, biste li promijenili svoj posao i zašto? Ne, ne bih mijenjala svoj posao da mogu jer sam tek počela raditi i jako sam zadovoljna onime što imam. Koja Vam je najdraža životinja i zašto? Najdraža životinja mi je pas zato što su oni jako odani. Imate li najdražu knjigu i koju? Nemam samo jednu najdražu tako da ću reći da su mi najdraže sve knjige o Harryju Potteru. Kako provodite svoje slobodno vrijeme? Svoje slobodno vrijeme provodim tako da se družim s prijateljima, s dečkom, sa psom te putujem. Jeste li udani? Nisam još. Imate li obitelj? Imam roditelje i sestru koja je također učiteljica. Koliko dugo već radite kao učiteljica hrvatskog jezika? Kao učiteljica hrvatskog jezika radim od 27. veljače 2023. godine. Koja Vam je omiljena književna vrsta? Omiljena književna vrsta mi je roman. Što ste u horoskopu? U horoskopu sam i blizanac i rak jer sam rođena na granici. S koliko ste prolazili osnovnu i srednju školu? Osnovnu i srednju školu sam prolazila s pet. Koji ste fakultet završili? Završila sam Filozofski fakultet u Zagrebu, smjer kroatistika i fonetika. Koji Vam je omiljeni film? Omiljeni film baš i nemam. Koje vam je omiljeno godišnje doba, zašto? Omiljeno godišnje doba mi je proljeće zato što sve onda počinje cvasti. Gdje ste odrasli? Odrasla sam u Jurjevcu. Koji Vam je omiljeni sport? Nemam omiljeni sport. Koje Vam je omiljeno jelo? Omiljeno jelo su mi većinom morska hrana, riba i slično. Zašto ste baš izabrali OŠ Janka Leskovara kao svoje radno mjesto? Izabrala sam zato što mi se tu pružila prilika za posao. Intervju pripremile: Nika i Eva Grilec,7.a i Gloria Radman, 5.c
24 Zvonček, lipanj 2024. INTERVJU - DORA BRLEK Koju osnovnu školu ste pohađali? Pohađala sam Osnovnu školu „Marija Bistrica“. Što Vam je najdraže u ovoj školi? Mogu reći da mi je najdraže što su kolege, odnosno više kolegice, super. Svi su jako susretljivi i ljubazni. Učenici su mi dragi i surađuju na nastavi. Koliko imate godina? Imam 29 godina. Na koji način pokušavate djeci objasniti gradivo? Pokušavam im objasniti na što jednostavniji način, koji djeca razumiju, da im približim gradivo. Tako kako bih objašnjavala prijatelju, trudim se pronaći neki zajednički jezik. Volite li putovati? Kamo? Volim putovati, ali otkada radim, putujem unutar Hrvatske - Istra ili obala. Nedavno sam bila nakratko u Veneciji. Imate li neke drage uspomene iz djetinjstva? Ili kao učiteljica? Djetinjstvo mi je bilo super. Bilo mi je lijepo i u djetinjstvu i kada sam išla u školu. Nekako se uvijek trudim oko sebe napraviti okruženje u kojem mi je ugodno i u kojem možeš stvarati lijepe uspomene. Svega čega se sjećam su više-manje pozitivne stvari. Ne bih sad mogla izdvojiti nešto, ali svega čega se sjećam kada sam bila dijete i sada kao učiteljica - nisam se susretala s ničim lošim, tako da uvijek pamtim one pozitivne trenutke i lijepe stvari. Imate li uzor? Ako ne - jeste li ga imali prije i tko je to? Definitivno mi je uzor mama. Za nju ne postoji nikakav problem koji je nerješiv, uvijek mi je bila potpora i podrška, čvrsta je i razumna žena. Uvijek riješi svaki problem. Što najviše volite u svojem poslu? Općenito volim biti u okruženju djece i raditi s djecom, radim i u vrtiću s malom djecom i to mi je super, ali i gdje su djeca već malo starija. Smatram da su djeca iskrena i da će reći stvarno ono što misle. Uvijek te nasmiju i raspolože. Koliko god da ti je loš dan, kad dođeš u razred, oni to nekako primijete i svim se silama trude (možda čak i nesvjesno) da te oraspolože - zato volim raditi s djecom. Koji je bio Vaš dječji san? Sad se ne mogu baš sjetiti. Ma, uvijek sam i mijenjala svoje mišljenje što želim raditi u životu. Prvo sam, naravno, kad sam bila mala, htjela biti glumica, pjevačica... Zapravo, dugo nisam htjela biti učiteljica. Jedno sam vrijeme htjela raditi u banci. S vremenom mi je ovaj posao ipak postao super i to sam zavoljela pa sad nikad ne bih radila u okruženju odraslih ljudi. Ne bih mijenjala ni dan za takvo nešto. Mijenja se to s godinama. Jeste li već negdje radili prije ove škole? Radila sam u Osnovnoj školi u Bedekovčini i u Brestovcu Orehovičkom. Sada radim u Osnovnoj školi Janka Leskovara i u Krapinskim Toplicama (obje su osnovne škole).
25 Zvonček, lipanj 2024. Što planirate postići kao učiteljica fizike? Bitno mi je da djeci prenesem znanje i da im barem nešto ostane u glavi nakon svega. Nekad se trudim prenijeti gradivo na način da im stvarno ostane nešto od tih svih silnih informacija, pošto su i oni zatrpani. Želim da nešto zapamte, tako da mi je to uvijek glavni cilj. Bitno mi je da im prenesem sve na način da to razumiju. To je u principu sve. I bitno mi je da im prenesem i neke druge vrijednosti. Je li Vam draže formalno ili neformalno radno okruženje? Ja sam po prirodi vesela i pozitivna, čak malo vrckava, pa mi je draže neformalno okruženje. Koji je vaš najveći strah? Mislim da nemam neki najveći strah. Uvijek se prepadneš nečega ili se nečeg bojiš u tom trenutku, ali sad da se ja panično bojim nečeg ili da imam urezan strah - to ne. Govorite li neke strane jezike i koji su to? Učila sam njemački i engleski jezik. Engleski mi je bliži jer ga stalno čujem i serije uvijek gledam i sl. Dok bih se njemački već trebala podsjetiti. Uvijek sam dosta toga zapamtila i učila sam ga tijekom cijele osnovne i srednje škole, sigurno bih se još sjećala nečeg. Engleski mi je bio lagan jer sam ga imala prilike čuti često, ali njemački mi je bio isto super jer sam imala dobru profesoricu i u osnovnoj i u srednjoj školi. Imate li najdražeg fizičara/fizičarku i zašto? Iskreno, nemam. Svi su mi super, ali nijedan mi nije baš ekstra. Jesu li Vam neki učenici draži od ostalih i o čemu to ovisi? Nisu, nekako se trudim gledati sve učenike na isti način i iskreno, nemam najdražeg i trudim se ne imati ga. Naravno da s učenicima s kojima više pričaš, s kojima više komuniciraš, koji su aktivniji na satu - se povežeš, ali ne mogu reći da su mi oni draži. Jednostavno imam bolju komunikaciju s njima i na satu i ovako, ali nemam najdražeg. Bez obzira na sve - trudim se gledati učenike na jednak način. Uvijek kažem da su mi svi učenici dragi i kad si učitelj, trebao bi gledati sve na isti način. Imate li kućnog ljubimca i koja su njihova imena? Imam pet mačaka, zovu se Grozota (nju nitko nije htio uzeti, a lijepa je mačka, ali smo ju tako nazvali), imam Sivku, Pahulju, Baltazara i Srećka. Živite li sami ili s obitelji? Živim s obitelji, s mamom i tatom. Sestra se odselila i živi vani. Tražite li savršenstvo kod učenika? Ne, ne tražim savršenstvo. Nitko ne može biti savršen, nisam ni ja savršena, ne mogu biti ni učenici savršeni. Uvijek se dogodi nekome da pogriješi i mislim da je to najnormalnije i samo to treba uvidjeti te pokušati ispraviti. Mislim da nitko ni od koga ne treba tražiti savršenstvo. Ne možemo biti savršeni, nekad nešto ide glatko, nekad ne. Ne možeš u svim područjima biti super, što je isto normalno. Normalno je griješiti. Možemo težiti tome da budemo bolji i dati sve od sebe, ali mislim da je loše da sami od sebe, a onda i od drugih, tražimo savršenstvo. Koje je najteže gradivo u fizici? Mislim da gradivo sedmog razreda nije tako teško i da je osmi razred ipak malo zahtjevniji. Ako se učenici trude shvatiti, mislim da nije ništa što ne bi mogli uspjeti savladati, barem prosječno. Intervju pripremila: Petra Paola Žiger, 7.b Ena Petrač, 1.b
26 Zvonček, lipanj 2024. VEČER ZNANOSTI Sve je počelo 2015. godine suradnjom naše škole i Gradske knjižnice Pregrada u projektu kojem je cilj potaknuti posjetitelje na proučavanje svijeta koji nas okružuje. Svake godine naš projekt raste i surađujemo sa sve više edukatora iz raznih škola, udruga, institucija, fakulteta i izdavačkih kuća. Ove godine posjetitelji su mogli učiti na 18 istraživačkih točaka u dvorištu naše škole. Tamo su ih čekali edukatori iz različitih škola i udruga: Hrvatska zajednica tehničke kulture, Srednja škola Pregrada, FabLab, Školska knjiga, O znanosti kroz sport - STEM sport, Osnovna škola Ante Kovačića, Zlatar, Institut poduzetničkog obrazovanja i inovacija, Šolski center Rogaška Slatina, Udruga studenata kemije PMF-a, ALOHA Mentalna Iz naše škole edukatorice su bile učiteljice Božica Novak, Nikolina Ljubić, Danijela Čuček, Ivana Hrastović, Danica Ferić i Martina Jurmanović. Osim učiteljica, edukatori su bili i učenici svih uzrasta, a posebno smo ponosni na sudjelovanje učenika prvog razreda u ulozi edukatora. Večer je završila kvizom znanja na kojem su posjetitelji mogli pokazati što su naučili. Kviz je vodio Ivan Pogačić, a prva tri mjesta osvojili su Matija Baričević, Hana Vukmanić i Klara Vrbanc. Nagrade za pobjednike osigurala je izdavačka kuća Školska knjiga. Za uspješnu realizaciju ovogodišnje Večeri znanosti zaslužno je preko osamdeset edukatora i tridesetak volontera - što učitelja i tehničkog osoblja, što učenika. Zahvaljujemo Kostelskoj uskrsnoj pištoli i Niskogradnji Pregrada na pomoći u organizaciji te Krapinsko-zagorskoj županiji na podršci, a posebno hvala Gradu Pregradi uz čije pokroviteljstvo smo uspjeli održati još jednu Večer znanosti!
27 Zvonček, lipanj 2024. NATJECANJA Županijsko natjecanje iz engleskog jezika U OŠ u Sv. Križu Začretju održano je 13.2.2024. Županijsko natjecanje iz engleskog jezika na kojem su sudjelovale Rosa Krog Broz, 8.b te Mia Baričević i Edita Kolar, 8.d. Edita Kolar i Mia Baričević osvojile su 3. mjesto. Njihova mentorica je Kristina Mravak. Županijsko natjecanje iz njemačkog jezika 14.2.2024. održano je Županijsko natjecanje iz njemačkog jezika u Gornjem Jesenju. Učenica Gabrijela Barić osvojila je 3. mjesto. Mentorica je Irena Lacković-Mihalić. Natjecanje iz Croatian Makers Lige 13.2.2024. učenici petih razreda: Josip Kamenski, Iva Antolić, Laura Cesarec i Jana Kramarić sudjelovali su na natjecanju iz Croatian Makers Lige u Oroslavju te osvojili 2. mjesto. Mentorica je Lana Flegar Kramarić. Županijsko natjecanje iz geografije 22.3.2024. u OŠ Đurmanec održano je Županijsko natjecanje iz geografije. Iz naše škole sudjelovala je učenica 8.d razreda Mia Baričević i osvojila 3. mjesto. Mentorica je Ivana Ptičar. Gradsko natjecanje iz pružanja prve pomoći Dana 09.3.2024. u OŠ Đure Prejca, Desinić održano je Gradsko natjecanje podmlatka i mladih Hrvatskog Crvenog križa u znanju o pokretu Crvenog križa i pružanju prve pomoći. Iz naše škole natjecala se ekipa Podmlatka u sastavu Viktorija Bolarić, 8.a, Eva i Nika Grilec, Lana Kores, Noa Drožđan, 7.a i Laura Cesarec, 5.c te su osvojili izvrsno 3. mjesto. Mentorica je Nikolina Ljubić. Županijsko natjecanje iz kemije U OŠ "Ljudevit Gaj" Mihovljan 07.03.2024. održano je Županijsko natjecanje iz kemije. U kategoriji osmih razreda učenica 8.b, Mia Baričević osvojila je treće mjesto. Mentorica je Božica Novak. Državno natjecanje iz njemačkog jezika Od 10. do 12.4.2024. održano je Državno natjecanje iz njemačkog jezika u Požegi. Učenica Gabrijela Barić, 8.c osvojila je 6. mjesto u kategoriji A-prvi strani jezik. Mentorica je Irena Lacković-Mihalić Županijsko natjecanje mladih tehničara 20.3.2024. održano je Županijsko natjecanje mladih tehničara u našoj školi. Sudjelovalo je 58 učenika i 16 mentora u 10 kategorija natjecanja: Maketarstvo i modelarstvo, Graditeljstvo, Strojarske konstrukcije, Obrada materijala, Elektronika, Elektrotehnika, Automatika, Fotografija, Modelarstvo uporabnih tehničkih tvorevina i Radiokomunikacije. Ivona Leskovar, 7.c osvojila je 1. mjesto u kategoriji Modelarstvo uporabnih tehničkih tvorevina i plasirala se na državno natjecanje. Njezin mentor i domaćin natjecanja bio je Zvonko Koprivnjak. Županijsko natjecanje Sigurno u prometu Županijsko natjecanje Sigurno u prometu održano je 26.4.2024. u OŠ Budinščina, Područna škola Hrašćina. Sudjelovalo je 24 učenika. Natjecanje je provedeno pojedinačno među dječacima i djevojčicama, a vrednovani su i ekipni rezultati. Iz OŠ Janka Leskovara sudjelovali su: Elisa Mandarić, 5.c; Lara Boršić, 5.b; Ivan Grilec, 5.a i Edi Špoljar 5.b. Elisa je pojedinačno osvojila 2. mjesto, a Lara 5. mjesto među djevojčicama. Edi je osvojio 4. mjesto, a Ivan 6. mjesto među dječacima. Kao ekipa učenici OŠ Janka Leskovara osvojili su drugo mjesto. Elisa se plasirala na državno natjecanje. Državno natjecanje Sigurno u prometu Na državnom natjecanju Sigurno u prometu, koje je održano u Puli od 21.5.2024. do 24.5.2024. ekipa Krapinsko-zagorske županije je u vrlo jakoj konkurenciji osvojila 2. mjesto. U ekipi su bili dva dječaka i dvije djevojčice naše županije. Jedna od djevojčica bila je Elisa Mandarić, učenica 5.c razreda naše škole. Mentor je Zvonko Koprivnjak. Državna razina 66. natjecanja mladih tehničara Republike Hrvatske Provedena je od 3.6. do 6.6.2024. u hotelu Medena u mjestu Seget Donji pored Trogira. Na natjecanju je sudjelovalo 11 učenika i 6 mentora iz Krapinsko – zagorske županije. Učenica naše škole Ivona Leskovar, 7.c u području Modelarstvo uporabnih tehničkih tvorevina osvojila je 6. mjesto u vrlo jakoj konkurenciji od 24 učenika. Mentor učenici je Zvonko Koprivnjak, učitelj tehničke kulture.
28 Zvonček, lipanj 2024. SPORTSKI KUTAK Učenici OŠ Janka Leskovara, Pregrada, članovi ŠSD Vihor, ove školske godine sudjelovali su na brojnim sportskim natjecanjima. Natjecali su se iz sljedećih sportova: kros (djevojčice/dječaci 5.i 6.razred), šah (dječaci), gimnastika (djevojčice), futsal (djevojčice/dječaci 5.i 6. razred; djevojčice i dječaci 7.i 8. razred) i odbojka (djevojčice/dječaci 5.i 6. razred; djevojčice i dječaci 7. i 8. razred). Osvojili su nekoliko Županijskih odličja te sudjelovali na Državnom natjecanju iz futsala (djevojčice i dječaci 7. i 8. razred). KROS - 9.11.2023. učenici naše škole sudjelovali su na Županijskom natjecanju iz krosa koji je održan u Donjoj Šemnici. Učenici 5. i 6. razreda osvojili su drugo mjesto ekipno u sastavu: Dominik Štruk, 6.a, Eric Brezak, 6.b, Antonio Ivanjko, 5.b i Dino Svečak, 5.a. ŠAH - 13.11.2023. učenici naše škole Maks Petrak, 8.a, Rafael Picek, 6.a, Marko Žnidarec, 5.b i Lukas Burić, 5.b sudjelovali su prvi puta na Županijskom natjecanju iz šaha. Natjecanje je održano u Maču. Ekipa naše škole osvojila je drugo mjesto od ukupno deset škola. GIMNASTIKA (djevojčice) - 19.01.2024. održano je Županijsko natjecanje iz gimnastike. Učenice naše škole također su na natjecanju sudjelovale prvi puta, osvojile su treće mjesto u sastavu: Karla Večerić, 7.b, Matea Sinković, 5.a, Ema Debeljak, 6.c, Laura Ivanjko, 3.b i Tea Koprivnjak, 5.c. ODBOJKA (dječaci 5. i 6. r.) -10.4.2024. učenici naše škole sudjelovali su na Županijskom natjecanju iz odbojke za 5. i 6. razred koje je održano u Klanjcu. Sudjelovali su učenici: Leonardo Ivanjko, 6.b, Fran Čuček, 6.a, Noa Čuček, 6.b, Ivan Rožić, 5.a, Edi Špoljar, 5.b, Antonio Ivanjko, 5.b, Rafael Picek, 6.a i Lovro Puhek, 6.c. Učenici 5. i 6. razreda osvojili su drugo mjesto. FUTSAL (djevojčice 5. i 6. r.) - 25.4.2024. učenice naše škole sudjelovale su na Županijskom natjecanju iz nogometa za 5. i 6. razred. Učenice su osvojile treće mjesto. Sudjelovale su: Ema Šlogar, 5.a, Iva Antolić, 5.a, Lorena Mrkus, 5.a, Dolores Ban, 5.c, Lara Kanjuh Grozaj, 6.c, Petra Ban, 6.c, Emma Hrestak, 6.a i Lana Tkalec 6.c. FUTSAL (djevojčice i dječaci 7. i 8. razred) Najveći uspjeh ove godine postigli su učenici u futsalu (7.i 8.r). Učenici su osvojili odlično 4. mjesto u Republici Hrvatskoj. Državno prvenstvo održano je u Poreču od 15. do 17. svibnja 2024. godine. Dječaci 7. i 8. razreda sudjelovali su u sljedećem sastavu: Noel Zdolc, 8.a, Patrik Hrestak, 8.a, Patrik Lovrenščak, 7.c, Karlo Burić, 8.b, Lovro Ivanjko, 7.d, Gabrijel Horvat, 8.c, Florijan Hriberski, 7.b, Marko Špiljak, 8.d i Emanuel Tomić, 7.b. Na državnom prvenstvu sudjelovale su i naše nogometašice koje su već treću godinu zaredom Županijske prvakinje: Lana Baranja, 8.d, Nives Kanjuh Grozaj, 8.d, Ema Zbiljski, 8.c, Lara Vešligaj, 8.c, Lara Kanjuh Grozaj, 6.c, Lana Tkalec, 6.c, Dolores Ban, 6.c, Petra Ban, 6.c i Ema Šlogar, 5.a. Učenice su osvojile 9. mjesto u državi. Čestitamo svim učenicima i učenicama na osvojenim medaljama, također i svim ostalim učenicima koji su sudjelovali na natjecanjima i u radu Sportske grupe. Želimo vam lijepe ljetne praznike, odmorite se, družite i ostanite tako aktivni u sportu! Poseban pozdrav učenicama i učenicima osmih razreda koji su ove godine predstavljali Krapinsko-zagorsku županiju na Državnom natjecanju iz futsala te svojim ponašanjem, sportskim duhom i odličnom igrom ostavili srce na terenu, a nama učiteljima godinu za pamćenje. Sretno! Voditelji: Dario Zagvozda i Jožica Gregorin
29 ZABAVNE STRANICE NEMA SREĆE Bara otvara vrata svom pijanom Štefu, a on će: „Dakle, ja stvarno nemam sreće.“ „Kako to?“ „Cijelu noć sam pio da te zaboravim, a sada te vidim duplo!“ STRAH Na početku ispitivanja, profesor pita studenta: „Kolega, zašto ste tako nervozni? Bojite se mojih pitanja?“ „Ne, već svojih odgovora.“ PAD Mujo ulazi pijan u kuću i začuje se jak udarac, a Fata poviče: „Mujo, jesi li to ti?“ „Jesam.“ „A što je to lupnulo?“ „Pao mi kaput.“ „Tako jako?“ „Da, ja sam još bio u njemu!“ UMOR „Ivice, ne možeš spavati na satu“, kaže učitelj Ivici. „Mogu, mogu samo ako vi budete malo tiši.“ GRM Policajac u ophodnji začuje šuškanje iza grma, izvadi pendrek i vikne: „Tko je to tamo iza grma?“ „Žan Klod Van Dam“, začuje se odgovor. „Ajmo, sva četvorica osobne!“ JURA, GDJE JE KRAPINA? Došao Bog u Zagorje i pitao Juru: „Jura, gdje je Krapina?“ „Ne budem ti rekao!“ „Jura, gdje je Krapina? Reci mi inače nećeš ići u raj!“ „Ne zanima me, ti onda nećeš vidjeti Krapinu!“ Zvonček, lipanj 2024. DVA GEMIŠTA U Zagorju su se rodili blizanci i na krštenju svećenik pita: „Kako se zove prvo dijete?“ „Zove se Štef.“ „A drugo?“ „Štef.“ „Pa kako se oba zovu Štef?“ Jer kada kažem; „Štef, donesi mi gemišt!, odmah dobim dva gemišta.“
30 Zvonček, lipanj 2024. STRIP
31 ZAVRŠNI IZLETI 5. razredi 6. razredi 7. razredi 8. razredi