Mašta i svašta

ISSN 1333-6770

MAŠTA I SVAŠTA

List Osnovne škole Grigora Viteza ‒ Godina 20., broj 6, siječanj 2018.

tema broja
Šezdeset pet ti je
godina tek
ratko bjelčić
Kako smo se borili
protiv punka

Sadržaj MAŠTA I SVAŠTA

Impresum: Sadržaj

Mašta i svašta 3Uvodnik ...
List Osnovne škole Grigora Viteza 4Tema broja [65 ti je godina tek] ...
Godina 20, broj 6, siječanj 2018. 10Predstavljamo se ...
12Projekti ...
Nakladnik: 16Susreti i događaji ...
22Bili smo, vidjeli smo, posjetili smo ...
OŠ Grigora Viteza 29Putovanja ...
Zagreb, Kruge 46 30Mašta i svašta ...
34Uspjesi naših učenika ...
Telefon: 5599 680 36Život u školi ...
42Vjetar u leđa...
Faks: 5599 687 43Vedre stranice...

E-mail: Petra Kovač, 1.b
[email protected]

www: os-grigora-viteza.hr

Odgovorni urednici:
Vlatka Kovač, Marijan Malašić

Glavna urednica: Elida Trusić

Likovna urednica: Gordana Capan

Grafički urednik: Miloš Popović

Uredništvo:
Tvrtko Šapina, Anđelina Alerić

Novinarska skupina:
Anđelina Alerić, Tvrtko Šapina,
Iskra Car, Petra Kostelić,
Lorena Gluhak

Mentorica novinarske skupine:
Elida Trusić

Suradnici:
Natalija Stanić, Gabrijela Hankin,
Jasna Kunac, Antonija Radoš,
Dubravka Kosier Čakarun, Lidija Marić,
Gordana Capan, Jasna Romich Jurički,
Spomenka Horvat, Koraljka Žepec,
Ingrid Soldan, Barbara Ošust,
Dubravka Sečen Rosso, Tatjana Šikić,
Marko Dolenec, Ivona Lolić,
Ivana Dujmović, Maja Vunderl
Pasarić, Mirela Kujundžić Lujan
Nevenka Kišak Gverić, Višnja Cuculić,
Ksenija Ondrašek, Vid Ivanjek,
Laila Brezak, Tea Celić, Verica Gemić,
Kristina Elez, Ana Bajo, Irena Dabić
Mandić, Vid Ivanjek, Sanela Tot,
Marija Iskra, Želimir Fabeković

Naslovnica: Vid Ivanjek

Fotografije: Marijan Malašić

Lektorice: Laila Brezak, Tea Celić,
Kristina Elez

Grafička obrada: Novi val d.o.o.

Tisak: Novi val d.o.o.

Naklada: 300 primjeraka

MAŠTA I SVAŠTA Uvodnik

Hana Osmanagić Riječ urednice

Erin Ivezić, 1.b Treća je godina kako objavljujemo Školski list “Mašta i svašta” uz
stalno druženje s vama, dragi učenici. Mi smo još uvijek na početku,
još učimo i stvaramo nove materijale kojima ćemo obogatiti novo
izdanje. S radošću se prisjećamo i starijih brojeva lista “Mašta i svašta”
u kojima ima mnogo zabavnih stranica i primjer su nam kako i mi
moramo privući čitatelje, naročito mlađe, da se zabave i pročitaju
kakvu duhovitu šalu ili pronađu izlaz iz zamršenog labirinta.

Kojekakvih je razgovora, posjeta, događaja, putovanja bilo i u protekloj
godini. Duhovitih i vrlo ozbiljnih. O svemu su pisali učenici prisjećajući
se svojih razgovora, događaja u kojima su sudjelovali i koji su pokazali
njihovu kreativnost, emocionalnost i neponovljivost. Učenici govore da
im je želja ostaviti trag o sebi u listu i biti pozitivan primjer budućim
generacijama. Ove je godine 65. godina postojanja Škole i uz tu
obljetnicu objavili smo nekoliko članaka i fotografija stare škole te
novosti u školi u posljednjih nekoliko godina.

S toplinom i srcem učenici pišu o plodovima zemlje, o neustrašivoj
obrani grada Vukovara paleći svijeće u Vukovaru, ali i u Vukovarskoj
ulici nadomak škole.

Pisali su o znanstveniku Nikoli Tesli i pjesniku Grigoru Vitezu.
Sudjelovali su u mnogim humanitarnim akcijama i dobili nagradu
za najljepšu učionicu na otvorenom prostoru. I još mnoge vrijedne
nagrade i priznanja.

Prolistajte novi broj lista “Mašta i svašta” i uvjerite se!

Svi izlasci iz škole poticali su naše učenike na originalno, kreativno i
inovativno razmišljanje u duhu digitalizacije i sveprisutne tehnološke
pismenosti. List služi kao koncept i putokaz budućim generacijama kao
temelj za otvorenu, iskrenu međusobnu komunikaciju, sagledavanje
problema s više strana. Tako u svakodnevnom životu učenici uče biti
u pravo vrijeme na pravom mjestu kako bi dobili stvarne informacije
o društvenim zbivanjima. Razvijaju mišljenje koje je selektivno,
deskriptivno i kritično.

A upravo su to ciljevi našeg lista ‒ poticati stvaralačku energiju,
stimulirati okolinu i stvarati pozitivno ozračje.

Vaša urednica

Luka Lončarek, 1.a

3

Tema broja

MAŠTA I SVAŠTA Ne biste vjerovali kad
bih vam rekao da su
na ovom mjestu gdje Prva generacija učenika 1953 godine
je danas naša škola
i nove stambene
zgrade bila polja na
kojima se uzgajao
kukuruz i pšenica,

uske krivudave uličice,
seljačke kućice i štale.

Da, tuda su pasle
krave i konji, a jedina
škola na Trnju nalazila

se uz obalu Save...

Prije početaka 65 ti je godina tek

A onda, umjesto starosjedilaca koji 65 godina njezinog postojanja. Ili Uz obvezan školski pribor morali
su se bavili prijevozom konjskim života. Tog prvog dana u školu je smo nositi i higijenski: češalj, sapun
zapregama kao taksijima, nakon ušlo preko petsto učenika upisanih i ručnik. Dobivali smo i topli obrok:
Drugoga svjetskog rata ovamo su se u jedanaest odjela, i dvadeset kakao i pecivo. … Svi smo bili sličnog
počeli doseljavati radnici iz raznih učitelja. Dakle, u jednom razrednom imovinskog stanja: kruha, masti ili
krajeva Hrvatske, a s njima i njihova odjelu bilo je prosječno 47 učenika! pekmeza – i bjež’ na ulicu. Zato je
dječica. Uske krivudave uličice za mene Trnje i moja prva škola bila
ustupile su mjesto suvremenim Ovi učenici te daleke godine nešto najljepše na svijetu.”
zgradama i ustanovama. Krivudava ne samo da nisu imali pametne
je ostala samo ulica Kruge. telefone, pametne ploče i Malo zapetljano
klimatizacijske uređaje, nego su u
Početak školu dolazili bosonogi. Naravno, Kako se zvala ta osnovna škola?
u toplim proljetnim i ljetnim Namjerno nismo o tome govorili jer
Godine 1950. gradske vlasti mjesecima. O tome imamo dokaz – nam treba malo više strpljenja ne
zaključile su da za toliku doseljenu fotografiju jednog razrednog odjela bismo li to objasnili.
djecu treba sagraditi i novu školu iz 1955. godine.
i donijele odluku o gradnji nove Prve školske godine u istoj su
dvokatne zgrade koja će se zvati Jedno davno sjećanje zgradi bile dvije osnovne škole: XIII.
“1. sedmoljetka”. Ali umjesto narodna osmogodišnja škola i XX.
“sedmoljetke“, tri godine poslije, 1. Nada Božić, učenica prve generacije narodna osmogodišnja škola.
veljače 1953. godine, na adresi Kruge novootvorene škole ovako se
bb, zasjala je nova osmogodišnja prisjeća tih dana: “Iznikla je A sljedeće školske godine,
škola – točnije dvije osmogodišnje na ledini golema zgradurina 1954./1955., ove su škole promijenile
škole u istoj zgradi! Ali ta priča o koja je nama djeci ulijevala naziv i sada se sljedećih desetak
nazivima škole malo je komplicirana. strahopoštovanje. … Oko škole sve godina zovu Osmogodišnja škola
I zanimljiva. je bilo preorano, nije bilo školske Kruge I i Osmogodišnja škola Kruge
ograde. Puno se pješačilo. … Svuda II. A onda 1966. godine jedna od tih
Prva školska godina okolo male kućice s vrtovima. dviju škola dobiva svoju vlastitu
… U školi smo na početku pisali zgradu i seli se u nju – današnju OŠ
Prvi dan u novoj školi počeo je pisaljkama na pločice, a ubrzo i u Jure Kaštelana. Na njezino mjesto
u drugom polugodištu: 1. veljače bilježnice. Računali smo štapićima. doselila se iste godine iz Velike
1955. godine. I zato taj nadnevak Gorice Specijalna osnovna škola
smatramo rođendanom naše škole.
I zato ove godine obilježavamo

4

65 ti je godina tek Tema broja

koja je djelovala kao samostalna tadašnji ravnatelj Drago Juraković U međuvremenu je sagrađena MAŠTA I SVAŠTA
ustanova. rekao je: “Ponosni smo što naša ograda i zelena ograda, velika i
škola može nositi tvoje ime, ime lijepa školska sportska dvorana,
Sada u našoj zgradi na Krugama jednog od najvećih hrvatskih uređena su igrališta, dječje
46 ostaje samo jedna škola: pjesnika – čovjeka koji je cijeli svoj igralište, asfaltirano je dvorište i
Osmogodišnja škola Kruge I. život bio duboko human, plemenit parkirališta. U školskim učionicama
i nadasve skroman, pjesnika koji je nalaze se računala i pametne
Od Kruga do Viteza kod naših najmlađih rasplamsavao ploče. A u povodu 65. obljetnice
maštu likovima iz tvojih slikovnica, naše škole Grad Zagreb podario
Godine 1966. umro je veliki hrvatski priča, bajki i pjesmica.” nam je Kućicu Viteza Grigora, lijepo
dječji pjesnik Grigor Vitez, a već preuređeni stan u sklopu škole
sljedeće godine učiteljsko vijeće Od Viteza do Kućice u kojoj naši učenici uz pomoć
uputilo je zahtjev gradskim vlastima viteza Grigora vrijednih učitelja razvijaju svoju
da naša škola Kruge I dobije ime kreativnost i maštu.
po njemu. Tako je po treći put I tako je ovoj našoj školi stasao
promijenjeno ime naše škole i naraštaj za naraštajem. U njoj su I tako se naša škola sa svakom
otad se zove Osnovna škola odrastali današnji djedovi i bake, novoupisanom generacijom
Grigora Viteza. roditelji i sugrađani čija djeca kao prvašića pomlađuje.
učenici naše škole prolaze isti put.
Na dan proglašenja novog imena Marijan Malašić
škole, 2. travnja 1967. godine,

Folklorna grupa Učiteljsko vijeće 1960. godine 2003. Pedeseta obljetnica škole

Moja škola Lavovi u školi Škola u mom srcu

Kad sam prvi put došao pred školska vrata, Školu nitko ne voli Kad sam krenuo u školu,
bio sam nervozan, iako me pratio moj tata. kad ih loša ocjena zaboli. tek samo bio dijete malo
Na školi ploča je bila Moja škola Grigor Vitez ime ima koje nije ništa znalo
koja je odmah moju pažnju zadobila. jer u ovoj pjesmi biva rima. i pomalo se bojalo.
Na toj ploči piše ime pisca velika,
Grigora Viteza. Dva kata na njoj stoje, U školi naučio sam stvari mnoge
Puno smo učili o njegovim djelima dvorana je na prizemlju i imao profesore i blage i stroge.
i zato će zauvijek ostati u našim sjećanjima. Našao sam ovdje prijatelje nove,
Upoznao sam prijatelja puno, bilo mi je to milo, gdje se djeca znoje. već godina pet skupa sa mnom plove.
uvijek smo se držali zajedno što god bilo. Na hodnicima djeca viču,
Učitelji se svi jako trude kao da lavovi riču. Treniramo mozak i gradimo znanje,
da u nama znanje bude. a uspjeha ima ‒ nekad više, nekad manje.
Poruka moja je: škole se nemojte bojati, Toplo je unutra Ali svejedno veselo je u toj školi često,
nju ćete zavoljeti. jer svi s veseljem čekaju sutra. uvijek imat će u mom srcu počasno mjesto.
Da se mogu sada vratiti u taj prvi dan, U učionici tako lijepo zamiriše
kad padnu prve proljetne kapi kiše. Sven Janči, 6. razred
bio bih manje nervozan.
Marta Ćavar, 6. b
Mak Terbovc, 6. razred

5

MAŠTA I SVAŠTA Tema broja

Izložba OŠ
Grigora Viteza

u Hrvatskom
školskom
muzeju

Osnovna škola Grigora smo i stare udžbenike koji sadrže programima. Pročelnik Ivica Lovrić
Viteza ima bogatu i vrlo prilagođene tekstove za učenike s pohvalio je suradnju Škole s jednom
zanimljivu povijest. Mnoga posebnim potrebama te reducirane kulturnom ustanovom koja podupire
su dječja lica protrčala kroz lektire s više ilustracija za učenike rad, djelovanja i aktivnosti učenika
nju, mnoge su učiteljice koji nisu najbolji čitači. Postavu i učitelja. Pročelnik je otvorio
i učitelji ostavili traga na izložbe upotpunili su i likovni radovi izložbu te pohvalio radove, trud
velikim i šarenim hodnicima nastali uporabom različitih likovnih i rad učenika i djelatnika Škole
škole učeći mališane kako tehnika ‒ slikanja, crtanja i kaširanja kao i njihovo nastojanje da se
uspješno kročiti u život. te lutke izrađene od tekstila, kao i povežu sa širom zajednicom rado
razni keramički predmeti. surađujući s Hrvatskim školskim
Ove školske godine odlučili smo dio muzejom. Priredba naših učenika
naših uspomena, radova i ostvarenja Izložbu su posjetili pročelnik pjesmom, plesom i recitacijama
podijeliti s drugima, predstaviti kako Gradskog ureda za obrazovanje uljepšala je otvorenje ove izložbe.
smo nekada radili, kako sada radimo kulturu i sport Ivica Lovrić, Uživali smo u sakupljanju svih tih
i koje su nam vizije. U tome nam je pomoćnica pročelnika za dragocjenih radova naših učenika
pomogao Hrvatski školski muzej koji obrazovanje Katarina Milković, i učitelja. Postava izložbe tekla je u
godinama uveseljava naše učenike kći Grigora Viteza Olgica Vitez, jednom divnom vraćanju u prošlost
brojnim radionicama i prigodnim ravnateljica naše škole Vlatka i prisjećanju kako se i na koje sve
izložbama. Posjetitelji izložbe mogli Kovač, učenici nižih razreda, učitelji, načine nekada radilo. Poistovjetili
su uživati u radovima naših učenika, djelatnici školske stručne službe smo se sa sadašnjošću i zaokružili
učiteljica i učitelja. Izložili smo te brojni roditelji i suradnici Škole. još jednu divnu priču o našem
radove koje smo napravili u školi Toplo nas je pozdravila ravnateljica bogatom radu, zalaganju i trudu kroz
među kojima su tekst o povijesti Hrvatskog školskog muzeja Štefka godine koja traje i dalje.
Škole i brojni didaktički materijali Batinić i govorila o našoj trogodišnjoj
za redovne i posebne odjele. Sve suradnji. Ravnateljica Osnovne škole Tvrtko Šapina, 7.b
to napravili su kroz godine rada Grigora Viteza Vlatka Kovač istaknula
i iskustva naši učitelji. Izložili je specifičnosti naše škole i učenika
s različitim odgojno obrazovnim

Zvijezda Naša škola ima 65 godina. Mala je, ali Naša se škola nalazi u maloj zagrebačkoj
u Trnju puna vesele djece. Svi se družimo i četvrti. Pohađa je oko tristo učenika.
svi smo prijatelji. Najdraži trenutci su Mislim da nikome nije drago kada ujutro
Moja je škola moje prvo druženje s mi odmori pod kojima se zabavljamo, moramo u školu, ali svima je drago
prijateljima, moje prvo učenje, moje prve smijemo, družimo i zabrinjavamo zbog kada vidimo prijatelje. U školi učimo
ocjene. U svojoj sam školi stekao prva testova. Po tim ću trenutcima sto posto sve i svašta, spoznajemo nova znanja.
prijateljstva. U njoj sam doživio svoje pamtiti svoju školu. Na hodnicima vičemo, igramo se lovice,
prve uspone i padove. Moja je škola skrivača, ali ponekad upadnemo i u
prava zvijezda u Trnju. Profesori su nas puno naučili i nevolje. Profesori dijele jedinice, ali ima i
zainteresirali za neka nova znanja. Ne onih pravih, vrijednih učenika koji dobiju
volim testove, ali znam da će nam sve to petice. Svi želimo da škola što prije završi,
trebati u životu. ali na praznicima nam je srce nekako
prazno. Na kraju svega ipak nam ne bi
Iako je naša škola stara, cvate srećom, bilo drago da je nema jer su sve naše
veseljem i pozitivnom energijom. Naša je uspomene u njoj. Sretna joj 65. godišnjica!
škola zvijezda u Trnju.

6 Gabriel Falica, 6. razred Iskra Car, 6. razred Karla Puntarić, 6. razred

65 ti je godina tek Tema broja

Poznati umjetnici
u našoj školi

Sunčana Škrinjarić Anto Gardaš
Nikola Pulić Božidar Prosenjak

Ratko Bjelčić Sanja Pilić
Zvonimir MIlčec
Kostadinka Velkovska i
Dubravko Sidor

2.a razred

Zašto volim svoju školu MAŠTA I SVAŠTA

Zašto je moja škola najbolja? E, to znam ja! Zato što ima najbolje prijatelje koji su iskreni i zabavni u svakome trenutku. 7
Moja škola ima i najbolje učionice jer su pune znanja i zabave. Ima i najbolje čistačice koje brinu da sve u školi bude
čisto. I naši profesori su najbolji jer nas uče na poseban način. Moja je škola posebna, posebnija od drugih škola.

No škole, pa tako i naša, posebne su zbog prijatelja s kojima provedemo osam godina. Još se sjećam prvog dana
kada sam upoznala svoj razred. Bila sam uplašena i pomalo usamljena, ali kako su dani prolazili više sam se smijala,
igrala i zabavljala. Najdraže mjesto za igru bilo mi je školsko igralište zaslužno za najviše uspomena iz djetinjstva. Eh,
kad samo pomislim na to! Ljuljačke, klackalice, penjalice – sve to veže uspomene. U najdražoj uspomeni ostat će mi
igra skrivača s prijateljima. To igram i dan-danas. Ipak, danas se društvo više veže za mobitele nego za prijatelje. To
nije u redu jer se ne družimo kao prije. Ja nisam takva i više volim pustolovine. Umjesto igranja mobitelom radije ću
učiti ili se igrati nečim drugim. Zato bih ja u školi zabranila mobitele i tako potaknula sve učenike na više druženja.
Ipak, kad dođe lijepo vrijeme, kad je toplije i sunčanije malo tko može odoljeti igri s prijateljima.

Moju školu čine ljudi koji mi puno znače i važan su dio moga života. Bez njih bi mi život bio dosadan i manje
zanimljiv. Zato je moja škola drugačija od drugih!

Lara Jarki, 6. razred

Tema broja

Naši poznati bivši učenici

Topla sjećanja iz Spomenara bivše učenice

Među brojnim učenicima koji su prošli
kroz našu školu, neka imena se danas
posebno ističu u javnom i kulturnom
životu našega grada i republike.
Mr. sc. Katarina Milković pomoćnica
je pročelnika za odgoj i obrazovanje u
Gradskom uredu za obrazovanje Grada
Zagreba. Zamolili smo je da nam iznese
svoja sjećanja na dane koje je provela
u našoj školi. S njom je razgovarala Ana
Budimlija, učenica 6. razreda

MAŠTA I SVAŠTA Koja sjećanja nosite i danas iz OŠ Nikako ne smijem propustiti istaknuti No, u mnogome se razlikuje u smislu
Grigora Viteza? koliko nam je radosti donijelo skakanje opremljenosti učionica, kabineta,
preko “gumi-gumija“. Neumorno bismo poglavito informatičkog kabineta. U naše
S obzirom na vremenski odmak, sjećanja preskakali tijekom odmora, ostajali vrijeme takav kabinet nije postojao.
na moje osmogodišnje školovanje u OŠ bismo i poslije nastave dovršiti igru.
Grigora Viteza čine se prilično jasnima i Dječacima je jednaku radost pričinjavalo Prilično se razlikuje rekla bih vezano
snažnima. I danas se primjerice sjećam “pikulanje“. Razmjenjivali bi često uz međuljudske odnose. Čini se da
uzbuđenja vezano uz polazak u školu pikule iako nikad nisam shvatila kriterij smo tada više poštivali učitelje i starije,
i radosti koju sam osjećala iščekujući vrednovanja. Ali oni su ih znali. susrećući ih na hodnicima ili na ulici
da teta Jela sašije haljinicu za nastup veselo bi ih pozdravljali... čini se da
s baletnom skupinom. Pod prstima Ljepota naše škole je i onda, baš smo više uvažali jedni druge... gotovo
osjećam teksturu sintetičke tkanine u kao i danas u različitosti. Pohađala su da nije bilo vršnjačkog nasilja. Držim da
crvenoj i žutoj, te zelenoj boji. je trnjanska djeca, ali i brojna djeca s je silno važna uloga škole, odnos škole
teškoćama u razvoju koja su dolazila prema učenicima, da je važno poznavati
Svaki odlazak i povratak iz škole bio odasvud. Zahvaljujući tomu, za rana sam svako dijete, prepoznavati njegove
je svojevrstan “ritual“. Putovanje do naučila da postoje “drugačija djeca“, mogućnosti, potrebe i interese, suradnja
škole uskim trnjanskim uličicama koje razvila senzibilitet prema drugačijima s roditeljima, zajednicom, a u interesu
tada nisu bile ni približno prometne i naučila živjeti s drugačijima. A, opet svakog djeteta osobno.
predstavljalo je silno veselje. Znalo nekako smo svi bili isti. Možda su tomu
se tko se na kojem punktu pridružuje doprinijele i školske kute i Borovo S obzirom na to da se dugi niz
veseloj skupini, tko kome nosi torbu. tenisice kojima smo oslikavajući ih godina bavim odgojem i obrazovanjem,
Rastanci pred kućama bili su dugi, davali neki svoj “pečat“. Voljeli smo usuđujem se reći kako često
raspredale su se razne priče kao da se i pomagali jedni drugima. Dvjema zaboravljamo osim na dječjim pravima
se neko vrijeme nećemo vidjeti. Nije prijateljicama iz razreda sam vjenčana inzistirati na obvezama. Kako u školi, tako
tada bilo mobitela, čak ni telefona nije kuma i često se i danas posjećujemo, i u obitelji. Silno je važno uključiti dijete
svaka kuća imala. Trebalo je utvrditi ali i s mnogim drugima sam u kontaktu u brojne izvanškolske i izvannastavne
pojedinosti. zahvaljujući modernim tehnologijama. aktivnosti. Dijete mora imati svoj red
i ritam. Pohađala sam Glazbenu školu
Izdvojila bih i svojevrstan “trend“ Koliko se razlikuje današnja škola? Vatroslava Lisinskog, svirala sam klavir i
ispisivanja tzv. Spomenara. Svoje i danas melodiku, tata nas je vozio na jahanje i
čuvam. Pršte dječjom radošću i brojnim Škola se izgledom ne razlikuje mnogo. Na klizanje, pohađala satove baleta i ritmike,
odrezanim uvojcima kose, cvjetićima iz sreću, ne zadugo. Povodom obilježavanja išla na vjeronauk u našu Župu Krista
herbarija koje smo vješto popunjavali 65-te obljetnice zasjat će novim sjajem i Kralja, pjevala u crkvenom i školskom
biljem koje smo pronalazili na izletima postati ukrasom našeg Trnja. Osim nove zboru, ali i imala obvezu pospremiti sobu
vikendom, kod bake na selu. Natjecali fasade, bit će izmijenjen krov i stolarija. subotom. Silno je važno imati obveze jer
smo se međusobno tko će pronaći Silno se veselim vidjeti školu u “novom dijete spoznaje sebe i svijet oko sebe i
raznovrsnije bilje. ruhu“. osjeća se korisnim.

8

65 ti je godina tek Tema broja

Koje biste običaje prenijeli? Ratko Bjelčić Kratko sjećanje na te dane
opisao je u priči Kako smo se
Ne znam jesam li razumjela Ratko Bjelčić rođen je 19.3.1967. (iz)borili protiv punka koja je
pitanje, ali ako pod pojmom običaj godine u Zagrebu. Član je Društva objavljena u književnom prilogu
podrazumijevamo utvrđene obrasce hrvatskih književnika i Hrvatskog lista.
ponašanja i djelovanja pojedinca, društva književnika za djecu i mlade
istaknula bih opet poštovanje, – Klub prvih pisaca. Piše za djecu,
uvažavanje, pristojno ophođenje u mlade i stare. Za sebe voli reći da
svakom smislu. piše za čitateljstvo uzrasta “od
pelena do pelena” iliti od onih koji
Što je po Vama idealna škola? tek počinju samostalno uspravno
hodati, do onih koji počinju hodati
Idealna škola čini se ne postoji... pogrbljeni oslanjajući se o štap. Piše
ali ideal kojem treba težiti jest škola priče, romane, drame, radio-igre,
koja razvija cjelovitu osobnost mladog igrokaze i pjesme. Objavio dvanaest
bića... suosjećajnog, oplemenjenog, knjiga za odrasle i obrnuti broj, to
produhovljenog, skromnog, razumnog... jest dvadeset i jednu knjigu za djecu
spremnog za život, bez strahova, i mlade. Pohađao našu školu od 1978.
skromnog, ali sigurnog u sebe, u svoje do 1984. godine.
znanje, svjesnog da cijeli život mora
učiti i da je znanje zaista jedino što mu Iz OŠ Grigora MAŠTA I SVAŠTA
nitko neće moći osporiti. Osobno bih Viteza do svjetski
voljela da djeci omogućimo da se u poznatog
tom smjeru razvijaju ne učeći ilustratora
nepotrebne sadržaje napamet,
nego da nauče učiti s razumijevanjem, Milivoj Ćeran diplomirani je
da zavole učiti, da uče o sebi i životu restaurator-konzervator, slikar
učeći o povijesti svoga naroda i jeziku zaposlen u Školi primijenjene
kojim govore, da uče strane jezike ne umjetnosti i dizajna u Zagrebu na
bi li bolje razumijevali druge narode, slikarskom odjelu.
običaje i kulture, usvajajući znanja o Svjetski je poznati ilustrator
filozofiji, vjeri, o drugim religijama... koji se specijalizirao za fantasy,
da jačaju sadeći u vrtu i kuhajući, srednji vijek i mitologiju.
usvajajući vještine za život potrebne, Rođen je u zagrebačkom Trnju
da odrastaju slušajući glazbu i i pohađao je Osnovnu školu
svirajući, razgovarajući o onome što Grigora Viteza. I danas se sjeća
čuju, crtajući ono što vide i osjećaju, svojih profesorica Danice
klešući, modelirajući, da trčeći kroz Matotan, Ljiljane Brzić i Biserke
prirodu nauče voljeti sebe, prirodu Ćujić. Upravo su one bile
i ljude i spoznaju važnost tjelesne značajne za početke školovanja i
aktivnosti. Voljela bih da svako dijete likovnog odgoja danas poznatog
nauči prepoznati radost u svakom ilustratora. Sam gospodin Ćeran
udisaju i izdisaju, nauči voljeti sebe i ističe i njihov utjecaj na njegov
sve oko sebe. današnji poziv.

Koju biste poruku uputili učenicima i 9
učiteljima OŠ Grigora Viteza?

Voljela bih da baš svako dijete iziđe
s osjećajem da je voljeno i da voli,
da zna kojim putem želi poći i da
pritom znade zašto baš tim putem želi
hoditi... bez obzira na to je li odlučilo
svoju obitelj prehranjivati kao mesar,
učitelj ili astronaut... uvjeren da je
svaki poziv jednako častan ako ga
živiš u punini...

Na tom je tragu poruka učiteljima
da ne odustaju od snova... da unatoč
brojnim poteškoćama s kojima se
susreću, možda i potplaćenosti, daju
najbolje od sebe jer odabrali su i rade
najljepši poziv na svijetu... jer zaista
nema ljepšeg od nevine dječje duše po
kojoj crtajući ostavljamo trag...

MAŠTA I SVAŠTA Predstavljamo se

1.a “Škola je ipak najljepša, znaj,
u znanju leži bogatstva sjaj!“

Škola je širom otvorila svoja vrata i s vedrinom primila
novu generaciju. U 1.a upisano je 20 razdraganih, vedrih
i znatiželjnih prvašića. Marljivo su učili, igrali se, crtali,
pjevali, družili se te se s veseljem uključivali u školske
aktivnosti.

1.b LORENZO PELESK U prvom razredu sviđaju mi se
prijateljice. Teško mi je pisati.
Upoznajte vesele djevojčice i dječake
prvog B NIK PIŽIĆ U prvom razredu sviđa mi se odmor.

LARA AUGUSTIN Meni je u prvom razredu bilo jako teško SAVIELII SEMENENKO U prvom razredu sviđa mi se
čitanje, ali sada volim čitati i učiteljicu. matematika.

PAVAO BEŠKER U prvom razredu volim pisati slova i EMA SLADE U prvom razredu najbolji mi je tjelesni. Najteže
volim odmore. mi je pisanje.

DAVID ČOLAK U prvom razredu volim engleski, odmore, ISMAIL ŠEMSIDINI U prvom razredu sviđa mi se kada
hrvatski, matematiku i vjeronauk. imamo tjelesni, a teško mi je prepisivati.

DAVID ČORBA Dobro mi je u prvom razredu. Bilo mi je LUCA ŠIMIĆ Ja najviše volim INU / LIKOVNI i ne želim kasniti
super u Lisinskom. Ja volim prijatelje. Učiteljica je dobra. u školu.
Volim ići na odmore.
KIMI VIDMAR Ja volim matematiku i pisanje. Volim odmore.
ADRIAN HOTI U prvom razredu volim se igrati s Jedva čekam praznike. Teški su mi neki zadaci.
prijateljima. Volim pisati. Volim učiteljicu i matematiku.
BORNA ZUBAN U prvom razredu volim glazbeni i tjelesni i
ERIN IVEZIĆ U prvom razredu najviše volim likovni i volim kada idemo van. Ništa mi nije teško.
prijatelje. I ništa mi nije teško.

PETRA KOVAČ U prvom razredu svidjelo mi se kada smo
išli u Lisinski i kada pišem.

LUCIJA LONČAR Ja u školi volim ispite, čitanje, likovnu
kulturu, pisanje, boravak i prijatelje.

IVANA MAGDIĆ U prvom razredu sviđaju mi se odmori,
likovni i volim se igrati s prijateljicama na odmoru, a
teško mi je pisati zadaću.

DOMINIK MUCIĆ U prvom razredu sviđaju mi se tjelesni,
likovni i prijatelji David i Kimi.

TENA MUCIĆ U prvom razredu sviđaju mi se prijateljice
Petra, Luca, Ema i Erin. Ne volim pisati.

10

Predstavljamo se MAŠTA I SVAŠTA

1.c

Mi smo Gabriel, Matija, Dominik, Bruno,
Jan, Tibor i Smajo.

Svi smo dječaci i činimo 1. c razred.
Najviše se volimo igrati, učiti slova, crtati, plesati
i vježbati.
Pomažemo jedni drugima u razredu i djeci izvan naše
škole te sudjelujemo u raznim humanitarnim akcijama.
Različiti smo, ali smo postali jako dobri prijatelji.

1.e Dođi u naš razred i upoznaj nas. Možemo
svašta naučiti jedni od drugih!

Mi smo veselo društvo iz 1.e razreda: Jakov, Ivan i Igor. Naša učiteljica
zove se Andrea. Imamo i asistenticu u nastavi, ona se zove Kristina.
Volimo školu i svoj razred u kojem svakoga dana naučimo nešto
novo i korisno. Komuniciramo na različite načine: govorom, gestom,
manualnim znakovima ili … pokazivanjem. Volimo se družiti i igrati.
Volimo otkrivati i učiti nove stvari, pospremati, loptati se, slušati
glazbu, smijati se, slagati …različite umetaljke i slagalice. Ne volimo
svađu, veliku buku i iznenadne promjene. Trenutačno pokušavamo
naučiti povlačiti različite linije olovkom, pisati slova, čekati svoj red,
vratiti se u razred kada zvoni.

8.a Mi smo 8.a i ove se godine
opraštamo od osnovne škole.

Veseli nas što smo ove godine najstariji u školi i svojim
primjerom se trudimo biti uzor drugima iako nam to
nekad baš i ne ide :). Naše slobodno vrijeme najradije
provodimo zajedno u McDonaldsu, KFC-u (kao što vidite
volimo jesti), na školskom igralištu, a zimi i na klizanju!
Najsložniji smo na satu razrednika kada se zauzimamo
jedni za druge i za “svoja prava” koja često zadaju
glavobolju našoj razrednici. Kako se polugodište bliži
kraju, pomalo smo tužni jer znamo da to znači rastanak
od Grigora Viteza i izbor srednje škole. Kako god bilo,
ostat ćemo prijatelji! U srednju ćemo školu ponijeti
puno uspomena iz osnovnjaka kao što su druženje pod
odmorima, zezanje na satu i, naravno, nezaboravna
putovanja u Vukovar i na maturalac.

8.f Mi smo 8.f.
Volimo učiti i raditi.

Najviše volimo informatiku. Rado se družimo i
pomažemo jedni drugima. Pravi smo ferndovi.

11

Projekti

MAŠTA I SVAŠTA Erasmus+ korištenjem inovativnih i kreativnih
aktivnosti u metoda u nastavi, a kojima smo
našoj školi ovladali provodeći Erasmus+ KA1 i
KA2 projekte. Učenici u razrednoj
Cilj projekta bio je jačanje nastavi na zanimljiv su način
učiteljskih kompetencija ponavljali gradivo hrvatskog jezika
u korištenju inovativnih i i matematike koristeći tehniku
kreativnih metoda rada. skupnog slikanja, prilagođenu
sadržaju ovih predmeta. Učenici
Tijekom školske godine 2016./2017. Logo Erasmus projekta Raketa predmetne nastave su na satima
uspješno je proveden Erasmus+ Sara Franjković, 4.a hrvatskog jezika, matematike i
projekt CVRČAK. Da podsjetim, cilj engleskog jezika izrađivali umne
projekta bio je jačanje učiteljskih s tridesetak različitih metoda, mape i debatirali. Posebno je bilo
kompetencija u korištenju tehnika i alata kojima se razvija zanimljivo u učionici u kojoj su se
inovativnih i kreativnih metoda kreativnost i stvaralaštvo, smanjuje učenici nekoliko razreda okušali u
rada. Dvanaest sudionika projekta stres, potiče učenje višestrukim igranju edukativnih igrica nastalih u
uspješno je završilo odabrane osjetilima, integrira IKT u nastavu itd. sklopu KA2 projekta (Learn&Playwith
tečajeve, a novostečena su znanja ICT). Na radionici multisenzornog
primjenjivali u svom radu. Budući da smo uspješni u učenja učenici su sa svojim učiteljima
Erasmus+ projektima, odlučili izradili kartu grada Zagreba od
Tijekom trajanja projekta za sve smo svake godine početkom materijala koji su prikupili u
su učitelje škole održane brojne studenog jedan nastavni dan školskom vrtu, na radionici Art
prezentacije i radionice kako bi cijelo obilježiti kao Erasmus+ dan. Tako terapije slikali su prstima, a na
Učiteljsko vijeće imalo koristi od smo ove godine taj dan obilježili radionici stripa izrađivali strip u
pojedinačnih mobilnosti. Tako su se aplikaciji Storyboard.
svi učitelji škole imali prilike upoznati
Veselimo se uspješno provedenim
Erasmus+ projektima, a još više
onim budućima. Upravo je započeo
novoodobren Erasmus+ KA1 projekt
Raketa (razvoj kreativnosti i talenata),
no o njemu više u sljedećem broju,
sljedeće godine!

Ksenija Ondrašek, psihologinja

Osim predavanja i radionica u školi i izvan nje, jedna od diseminacijskih
aktivnosti bila je i okrugli stol na temu “Škola – očekivanja i utjecaj na
lokalnu zajednicu”. Okrugli stol imao je cilj potaknuti bolju komunikaciju
između škole i drugih činitelja u lokalnoj zajednici, osvijestiti međusobne
potrebe, donositi prijedloge za unaprjeđenje suradnje i mogućih budućih
zajedničkih projekata. Moderator okruglog stola bila je prof. dr. sc. Marina
Dabić, profesorica na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a
uvodničari Darko Tot, prof., predstavnik MZOS, mr. sc. Katarina Milković,
prof., predstavnica Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport, dr.
sc. Zoran Bubaš, predstavnik roditelja, Kristina Duvnjak, prof., iz Udruge
Bioteka te mr. sc. Vlatka Kovač, prof., ravnateljica naše škole. U publici
su bili prisutni pozvani gosti iz različitih institucija: urednica iz Školske
knjige gospođa Slavenka Halačev, ravnateljica OŠ Rapska Dijana Kozarić,
ravnateljica OŠ Cvjetno naselje Nataša Batnožić, predstavnice Knjižnica
grada Zagreba Anamarija Malbašić iz Knjižnice Gajnice, Ana Pavlek iz
Dječje knjižnice Marina Držića i Snježana Ercegovac iz Knjižnice Savica, iz
Udruge Peticom do zdravlja Sara Cobal i Marta Kovačević, predstavnica
CZSS Trnje Sanja Jurki, majka našeg učenika i predsjednica Udruge
Sinergija 365 Tamara Radošević te zainteresirani učitelji škole.Svi sudionici
izrazili su zadovoljstvo sudjelovanjem, ostvareni su novi kontakti kao
temelji nekih budućih suradnji i naglašena je potreba daljnjeg razvijanja
partnerskih odnosa kao i češća komunikacija.
12

Projekti

PROJEKT Padraig O’Beirn, ravnatelj škole Gortskehy National School,
TOGETHER Hollymount, Irska

(TOwards a Goal of Efficiency Posjet naši učenici bili u posjetu irskim MAŠTA I SVAŠTA
THrough Energy Reduction) učenicima.
Erasmus+ KA2 projekt
Projekt “Together” međunarodni “LEARN & PLAY WITH ICT” Cilj projekta je implementacija
je projekt kojemu je cilj osvijestiti traje od 1.rujna 2016. do IKT-a u nastavi, kreiranje igrica
i razvijati potrebu za štednjom 31.kolovoza 2019. koje se koriste u nastavi i razmjena
energije, te naučiti njegove iskustava između zemalja
sudionike kako je štedjeti. Gospodin O’Beirn koordinator je sudionica.
Od prošle godine i naša je Erasmus + projekta ” Learn & Play
škola postala dio ovog projekta. With ICT” u kojem sudjeluje i naša Učenici naše škole koji su bili
Uključivši se u projekt, škola škola. na razmjeni u Irskoj ugodno su
je preuzela obvezu da će svoje se iznenadili kada su na vratima
djelatnike, učenike i njihove Erasmus+ KA2 projekt “LEARN svojih razreda ugledali svog
roditelje potaknuti na štednju & PLAY WITH ICT” traje od 1.rujna irskog domaćina koji je razgledao
energije i naučiti ih kako to 2016. do 31.kolovoza 2019. U našu školu. Upoznali smo ga s
činiti. Kako bi u tome bili što projektu sudjeluje nekoliko država: načinom rada škole te su neki od
uspješniji, dio djelatnika educirao Irska (koordinator projekta), profesora koji sudjeluju u projektu
se kroz dvanaest radionica koje Bugarska, Makedonija, Portugal, Erasmus KA2, iskoristili priliku da
je organizirao Gradski ured za Španjolska, Litva, Hrvatska te s gospodinom O’Beirnom razmjene
energetiku, zaštitu okoliša i održivi vanjski suradnik, Austrija. ideje i iskustva.
razvoj, u suradnji s Energetskim
institutom Hrvoje Požar. Prostor Osim mobilnosti učitelja, u 2019. godine naši će mali
škole će u sklopu projekta obići ovakvim projektima organiziraju Erasmusovci imati priliku biti
stručnjak s termovizijskom se i mobilnosti učenika. Tako su domaćini učenicima iz Irske.
kamerom kako bi utvrdio
na kojim mjestima su gubitci Tekst napisala:
toplinske energije najveći, škola Maja Vunderl Pasarić, prof. def.
je dobila uređaje za mjerenje
količine svjetlosti i temperature,
omogućeno je daljinsko očitanje
potrošnje energenata, sastavljen
je školski energetski tim i energo-
patrole, napravljen Program
promjene navika i ponašanja
vezanih za potrošnju energije,
te od drugog polugodišta
počinjemo primjenjivati naučeno.

voditelj projekta
prof. Verica Gemić

Mirta Perišić, 7.b

13

Projekti

Likovni natječaj
“Velikani hrvatske prošlosti”

u organizaciji Dječjeg vrtića “Iskrica” i
Osnovne škole Grigora Viteza iz Zagreba

Motiv ovogodišnjeg natječaja bila je hrvatska
umjetnica i skladateljica Dora Pejačević, a zadana
likovna tehnika lavirani tuš u kombinaciji s olovkom

MAŠTA I SVAŠTA Drugu godinu zaredom Dječji vrtić odabran likovni sadržaj, cilj je bio Želja nam je bila pozvati sve
“Iskrica” i Osnovna škola Grigora i razvijati sposobnost prikazivanja sudionike natječaja na putovanje
Viteza organizirali su likovni natječaj i izražavanja ljudskog lika u vidu kroz povijest hrvatske glazbe, kako
“Velikani hrvatske prošlosti”. portreta. bi istražili zanimljivosti o životu i
stvaralaštvu osebujne skladateljice
Cilj natječaja bio je kroz likovne Natječaj je bio predviđen za Dore Pejačević, slušajući pritom
tehnike osvijestiti i pokrenuti individualni rad djece vrtićke i rane ulomke njezinih glazbenih djela.
kreativnost djece nudeći im pravo školske dobi (1. – 4. razreda osnovne
na znanja i doživljaj prošlosti svoga škole) i djecu s posebnim odgojno – Rođena 10. rujna 1885. u
naroda, te pravo na stvaranje stava obrazovnim potrebama u Republici Budimpešti, Dora Pejačević odrasla
i osobne vizije osjećaja nacionalne Hrvatskoj, kao i za djecu koja je u obiteljskom dvorcu u Našicama.
pripadnosti i pripadanje kulturnoj pohađaju hrvatske dopunske škole u Višestruku nadarenost, naročito
civilizacijskoj jedinstvenosti. Uz inozemstvu. za glazbu, Dora je dugovala majci,
školovanoj pjevačici, koja je rano
Motiv ovogodišnjeg natječaja bila počela brinuti o Dorinoj glazbenoj
je hrvatska umjetnica i skladateljica nadogradnji i školovanju. Kao
Dora Pejačević, a zadana likovna skladateljica i žena, Dora Pejačević
tehnika lavirani tuš u kombinaciji s pripadala je Europi svoga vremena.
olovkom. Govorila je i čitala na nekoliko

Projekt “Zaštita i prava životinja”

Od početka ove školske godine pa sve do 23. prosinca 2017. u našoj školi
provodila se zajednička akcija sakupljanja starog papira i plastičnih boca u
svrhu očuvanja prirode i okoliša.
Također, cilj akcije bio je ovako sakupljena novčana sredstva upotrijebiti
za kupnju hrane i ostalih potrepština za pomoć napuštenim i nezbrinutim
životinjama smještenima u Azilu Šapica, Donja Bistra.
Osim novca, učenici su donirali hranu, dekice, jastuke, lijekove te ogrlice i
vodilice za pse.
Zahvaljujemo svim učenicima i djelatnicima naše škole što su se u velikom
broju odazvali i sudjelovali u ovoj humanoj akciji.

Voditelji: Daniela Novak, Amalija Glaser Dražetić, Maja Vunderl Pasarić,
Tatjana Šikić, Dubravka Kosier Čakarun, Anja Piljek s redovnim učenicima i
učenicima posebnih odjela

14

Projekti

MAŠTA I SVAŠTA

svjetskih jezika, vješto svirala violinu na osebujan način te je nagrađen i učenici Osnovne glazbene škole
i glasovir, slikala, pisala i recitirala posebnom nagradom organizatora. “Kontesa Dora” iz Našica. Polusatnim
poeziju. Njezin izuzetan opus tijekom glazbenim nastupom približili su
kratkog životnog vijeka, ostavio je Kao i prošle godine, stručno je nam djela Dore Pejačević i time
značajan trag u hrvatskoj kulturi i povjerenstvo imalo težak zadatak zaokružili ovogodišnji likovni natječaj
glazbenom stvaralaštvu. među brojnim pristiglim radovima na najljepši način.
odabrati najuspješnije. Nakon
Na natječaj je pristiglo gotovo višesatnog odlučivanja odabrana Budući da Dječji vrtić “Iskrica”
1500 radova djece iz svih dijelova su po tri najuspješnija rada djece i Osnovna škola Grigora Viteza
Republike Hrvatske, kao i mnogo vrtićke dobi, rane školske dobi planiraju nastaviti suradnju i tradiciju
radova iz inozemstva. i djece s posebnim odgojno – održavanja likovnog natječaja
obrazovnim potrebama koji su “Velikani hrvatske prošlosti“, nositelji
Posebno nas je razveselio velik nagrađeni, a dvadeset je autora natječaja već intenzivno razmišljaju
odaziv djece s posebnim odgojno – primilo posebnu pohvalu za izuzetno o novoj temi koja će još jednog
obrazovnim potrebama jer su se kroz likovno ostvarenje. hrvatskog velikana približiti djeci na
likovni rad na zadanu temu izrazila zanimljiv i kreativan način, a škole
na različite, izuzetno kreativne Na svečanu dodjelu nagrada sudionice spojiti u niz novonastalih
načine. Od svih radova naročito pozvani su svi sudionici, a svečanost projekata koji su se razvili kao
nas se dojmio rad slijepog dječaka su svojim posebnim nastupom rezultat ovoga natječaja.
koji je poslao taktilni rad izrađen uveličali naši dragi gosti, profesori
Dubravka Kosier Čakarun

Pomoćnici u
nastavi

U našoj školi radi čak četrnaest
pomoćnika u nastavi koji rade s
ukupno sedamnaest djece. Od
njih četrnaest, devet pomoćnika je
sufinancirano od strane Europske
unije iz Europskog socijalnog fonda,
dok ostali pomoćnici rade preko
ugovora o djelu. Pomoćnici su velika
pomoć djeci te im omogućavaju
lakše i uspješnije praćenje programa
obrazovanja. Svoju kreativnost
iskazuju izradom različitih plakata
te sudjelovanjem u svim školskim
aktivnostima.

Lidija Marić, stručni suradnik,
defektolog

15

Susreti i događaji

MAŠTA I SVAŠTA Umjesto proslave Dana Dan školskog
škole humanitarna akcija za mlijeka
osnovnoškolce u Komarevu!
Danas smo išli na Bundek gdje se
7 po 7, kvadrat po kvadrat, za siguran dječji korak ‒ to je bilo geslo pod održavala proslava Dana školskog
kojim se održavala humanitarna akcija 24. svibnja 2017. godine te ujedno mlijeka. Išli smo pješice. Prelazili
i Dan naše škole. Akcija se održavala oko jedanaest dana zato jer smo smo preko mosta i to nam je
deset dana prije samog kraja akcije imali turnire u nogometu i graničaru. bilo jako zanimljivo. Na Bundeku
Pomagali smo prijateljima iz Osnovne škole Komarevo kojima su područja smo svašta vidjeli, a popili smo i
blizu škole i dalje puna mina. Cijena kotizacije za sudjelovanje na turnirima čokoladno mlijeko. Neki od nas su
bila je 7 kuna zato jer je pomoću 7 kuna moguće razminirati jedan kvadratni i nastupali. Plesali smo uz muziku.
metar. Na zadnji dan akcije održavala se i prodajna izložba čiji su materijali Vidjeli smo živu telad. Dobili smo
izrađeni u razredima nekoliko dana prije same akcije te su također koštali majice. Povratak u školu bio je
7 kuna. Osim ogrlica, narukvica, čaša i šalica nudile su se razne usluge naporan jer su nas boljele noge i
poput fotografiranja, lakiranja noktiju i masiranja koje su koštale isto 7 bilo nam je vruće.
kuna. Osim svega toga trebali smo se i malo educirati tako da smo imali
i razne prezentacije o razminiranju te su nam došli djelatnici Hrvatskog Tadej Petrač, 2. a
centra za razminiranje. Da malima, a i velikima, bude malo zanimljivije,
igrali smo i kviz pomoću Kahoot programa i puno toga naučili. Komarovci Prošetali smo do Bundeka na Dan
su nam također pokazali što znaju nekim recitacijama i folklorom kojim se školskog mlijeka. Slikali smo se s
ponosi cijela škola. Na kraju smo čak imali i tri naše plesne točke razredne Dukatinom. Pili smo fino čokoladno
i predmetne nastave te spektakularni ples prvaka u latino američkim mlijeko. Slušali smo pjesme učenika
plesovima. Magdalena Vidas, učenica naše škole, i njezin plesni partner koji su nastupali. Važno je piti
Jakov Bjelac bili su kao šlag na torti našoj humanitarnoj akciji. Da se malo mlijeko svaki dan. Kad sam se vratio
i roditelji zabave, imali smo i turnire između profesora i roditelja. U oba doma s Bundeka, popio sam šalicu
su turnira pobijedili profesori, ali su se roditelji zapravo odlično držali toplog mlijeka.
tijekom cijele igre. U konačnici su prikupljene 5953,10 kune pomoću kojih
je omogućeno razminiranje od 850 kvadratnih metara. Svi smo se odlično Patrik Čerkezović, 2. a
zabavili i jako nam je drago što smo pomogli našim prijateljima iz Komareva.
Išli smo na Bundek na Dan školskog
Luna Culjak, 6. razred mlijeka. Hodali smo do Bundeka.
Gledali smo razne nastupe.
Nastupali su i učenici naše škole.
Bilo je puno djece. Naša škola
je nastupala predzadnja. Pjevali
smo i plesali. Neki su se penjali na
pozornicu. Jako mi je bilo lijepo.
Vratili smo se u školu. Dugo se nisam
tako zabavila.

Hana Osmanagić, 2. a

Moj razred išao je na Dane mlijeka.
To je bilo na Bundeku. Pili smo
mlijeko. Mlijeko je dobro za zdravlje.
Djeca trebaju piti mlijeko. Krava daje
mlijeko. Tamo smo se slikali. Dobili
smo ABC sir i puding. To su mliječni
proizvodi. Bilo nam je dobro.

Šimun Matošević, 2. a

16

Susreti i događaji

fnFgeiarlsumrtpaisvazkanaliimma

Dokumentarni film Jorum naše jedno novo i nezaboravno iskustvo Put oko MAŠTA I SVAŠTA
filmske grupe u proteklih je godinu u svijetu profesionalnog filmskog svijeta u 100
dana prikazan na mnogim filmskim festivala. Zadnji festival na kojem je slikovnica
festivalima u Hrvatskoj i Europi. Prvi film prikazan je International Youth
od njih je Revija hrvatskog filmskog Media Festival YOUKI na kojem je film Od 2. do 8. listopada 2017. godine
stvaralaštva za djecu koja se održavala dobio prvu nagradu, Grand Prize u u Galeriji Učiteljskog fakulteta u
u Makarskoj te na kojoj je film dobio iznosu od 700 eura. Zagrebu pod pokroviteljstvom
1. nagradu stručnog žirija i 3. nagradu Saveza društva “Naša djeca”
dječjeg žirija. Osim u Makarskoj film Na nekim od navedenih festivala upriličena je izložba pod
je prikazan na Festivalu o pravima bili su i učenici, članovi filmske grupe. nazivom “Put oko svijeta u 100
djece u gradovima diljem Hrvatske, u “Bio sam jako sretan kada sam saznao slikovnica”. Učenici 7. e odjeljenja
Bjelovaru na DOKUart film festivalu, da idemo u Dubrovnik. Većina nas u pratnji razrednice Tatjane Šikić
u Osijeku na festivalu Filmska RUNDA nije nikad bila u Dubrovniku. Bio je i knjižničara Marijana Malašića
te u Dubrovniku na filmskom festivalu 10. mjesec, no u Dubrovniku je još posjetili su tu informativnu
djece i mladeži zemalja Mediterana. dalje bilo toplo. Sva četiri dana smo prezentaciju slikovnica nastalih
Vrhunac filma je uvrštavanje u se zabavljali, čak smo se i kupali. Kad šezdesetih i sedamdesetih
inozemne filmske festivale u Gruziji, sam čuo da ćemo se kupati, bio sam godina 20. stoljeća na kojoj se
Njemačkoj i Austriji. jako sretan, no nisam znao je li more moglo vidjeti i prelistati stotinjak
hladno jer je bio deseti mjesec. More nagrađivanih dječjih slikovnica
Na Abasha International Children je bilo OK. Nije bilo toplo, no dovoljno iz 14 zemalja cijeloga svijeta.
and Youth Film Festivalu u dalekoj za kupanje. Filmovi koje smo gledali Osim posjeta izložbi učenici su
Gruziji prikazan je u konkurenciji bili su jako dobri i bilo mi je fora što sudjelovali u radionici izrade
od 200 filmova iz 36 država svijeta, smo mi mogli ocijeniti filmove na svoje Putovnice slikovnice s
a predstavljale su ga učiteljice Ana papiriću. temom “Šume Striborove” i
Bajo i Antonija Radoš. Naše učiteljice tako pokazali svoju maštovitost,
su, osim sudjelovanja na festivalu, Prva dva dana smo samo gledali kreativnost i motiviranost u
posjetile mnoga mjesta i vidjele filmove, šetali i jednom se kupali. kreiranju ilustracija.
brojna prirodna bogatstva zemlje Druga dva dana išli smo svagdje po
poput Kavkaza i obale Crnoga mora, gradu. Bili smo na Lokrumu i kad Tatjana Šikić
a najviše su ostale oduševljene sam čuo da ćemo se tamo kupati u
srdačnim Gruzijcima. “Mrtvom moru”, mislio sam da će biti
puno toplije nego kada smo se kupali
U njemačkom gradu Hannoveru na plaži. No, bilo je puno hladnije. Dan
film je prikazan na Up and Coming nakon toga bila je dodjela nagrada
International Film Festivalu. U i, unatoč tome što nismo pobijedili,
ogromnoj konkurenciji od preko 3000 čuo sam kako se ljudi smiju gledajući
prijavljenih filmova iz 54 države svijeta naš film. Bili smo na Dubrovačkim
film o Jorumu ušao je u program zidinama koje su bile zamorne zbog
festivala koji je sadržavao 85 filmova iz puno stepenica. Nakon obilaska
37 država svijeta. Film su predstavljale zidina, krenuli smo prema žičari.
učiteljice Antonija Radoš i Ana Bajo, Pogled je bio fenomenalan. Na vrhu
koja je nakon prikazivanja filma pred se vidio cijeli Dubrovnik, Lokrum i
žirijem i publikom odgovarala na blistavo more oko njih. Dubrovnik je
pitanja u vezi filma. Cijeli festival i stvarno Biser Jadrana.”
tretman prema našim učiteljicama
je bio profesionalan te im je pružio Mak Terbovc, 6.b

17

Susreti i događaji

MAŠTA I SVAŠTA 7. e na komunikacije s vanjskim svijetom. Završna svečanost
radionicama u Svaka je radionica bila kombinacija u povodu Mjeseca
knjižnici Marina intelektualnog i kreativnog pristupa. hrvatske knjige u
Držića Djeca su učila na zanimljiv i NSK-u
interaktivan način, pokazivala su
Tijekom školske godine 2016./ 2017. želju i interes za stjecanje novih Dana 15. studenoga 2017. održana
i 2017./ 2018. učenici 7. e razreda znanja te su razvijala komunikacijske je svečanost u povodu završetka
prisustvovali su na šest radionica u sposobnosti i sposobnosti neovisnog Mjeseca hrvatske knjige 2017.
Gradskoj knjižnici "Marin Držić” na promišljanja. kojoj su prisustvovali pobjednici
Savici. Radionice su vodile stručne Kviza za poticanje čitanja “Tko
osobe pedagoške struke, a uključivale Izjave i dojmovi nekoliko učenika o čita, ne pita” iz svih osnovnih
su psihološka, senzomotorička, radionicama: škola u Republici Hrvatskoj.
književna, etnografska i edukativna Svi pobjednici sudjelovali su
područja. Sve radionice bile su E. H.: Puno sam toga čula i vidjela u izvlačenju glavne nagrade,
korisne učenicima, od upoznavanja što nikad ne bih sama kod kuće. hibridnog tableta, i petnaest
nepoznatih osoba, razvoja (radionica s Indijancima) utješnih nagrada. Program su
komunikacije, snalažljivosti, obogatili solisti i pjevači Opere
kreativnosti, bogaćenja rječnika, P. K.: Jako volim crtati i bojati, stalno Hrvatskog narodnog kazališta koji
razvoja kulturnog ophođenja, radimo neke zanimljive stvari. su izveli nekoliko najljepših arija
adekvatnog funkcioniranja do iz opere “Nikola Šubić Zrinski”. Svi
izvođenja svakodnevnih zadataka i E. M.: Sve me to zabavljalo. Puno toga smo bili ganuti i oduševljeni.
sam i prije znao, ali sam puno toga i
u knjižnici saznao. Mislim da ništa ne U izvlačenju je sudjelovala i
treba dodati ni oduzeti radionicama i pobjednica Kviza u našoj školi
čekam drugo polugodište za nove. Leonarda Matijević (7. a). Ona
je pročitala tri zadane knjige i
Razrednica Tatjana Šikić točno ispunila on-line kviz. Osim
nje, knjige su pročitali i točno
ispunili on-line kviz Sven Ivanjac
Filipović (3. c), Petra Kostelić (5. a)
i Anastazija Matošević (5. a).

Našoj Leonardi želimo više
sreće u sljedećem kvizu!

Druženje dviju
trnjanskih škola

Svake godine u 12. mjesecu učenici naše
škole u pratnji svojih razrednica Jasne Romich
Jurički i Tatjane Šikić odlaze u posjet Osnovoj
školi Jure Kaštelana gdje ih očekuju razred-
prijatelj i učiteljica Gordana Petrović. Radosna
lica, prijateljski pozdravi, mala priredba
pripremljena za domaćine i goste, razmjena
darova, zakuska, zajednički ples i druženje ‒
sve to razveseljava i spaja učenike redovnih i
posebnih odjeljenja dviju trnjanskih škola.

18 Pripremila: Tatjana Šikić

Susreti i događaji

Susret s Dojmovi o susretu s književnicom
književnicom Marijom Drobnjak Posavec
Marijom
Drobnjak Čuvši da nam u posjet dolazi jedna priče na sva tri hrvatska narječja. MAŠTA I SVAŠTA
Posavec književnica koja se bavi dijalektnim Nisam baš neki ljubitelj dijalektne
stvaralaštvom, očekivala sam da će književnosti pa mi sve skupa i
Dana 28. travnja 2017. književnica biti zabavno i da ćemo mi učenici nije bilo previše zanimljivo. Ipak,
Marija Drobnjak Posavec posjetila je čitati na kajkavskome narječju. potpuno razumijem koliko je
našu školu te se susrela s učenicima Kada je književnica ušla u razred, književnica truda uložila u pisanje
petih razreda. Predstavila je svoje tri ja sam se iznenadila jer sam priča te sam ju zbog toga u miru
priče na tri različita narječja s temom očekivala nekog mlađeg. Bilo mi je poslušala. Zamišljala sam riječi
o jelima. U svojim pričama spominje pomalo dosadno slušati priče koje koje je književnica izgovarala i
stara vremena, jela, načine i običaje. je književnica čitala jer ih nisam u shvatila, slušajući je, da je došla k
Govori o djeci koja su jedva čekala potpunosti razumjela, ali sigurna nama kako bi nas zainteresirala za
bakine štrukle i fritule. Podsjetila sam da su neki učenici zaista priče na hrvatskim narječjima.
nas je na starinska jela koja su bila u tome uživali. Razveselila sam
zdrava i spravljala su se od onih se svaki put kada bih razumjela Marta Ćavar, 6. razred
namirnica koje su imali u kući , a to značenje neke dijalektne riječi.
su: brašno, jaja, sir, mlijeko, maslo, Susret s književnicom potaknuo Kada sam čula da nam u goste
kukuruzno brašno i med. Taj duh me na razmišljanje o tome kako je dolazi književnica koja piše na
zdrave prehrane djeci je dao snage i gospođa Posavec zaista posebna trima hrvatskim narječjima, nisam
energije za cijeli dan. jer zna sve te dijalektne riječi. bila baš oduševljena jer više volim
Naučila sam da za svako dobro priče i pjesme na standardnome
Književnica Marija Drobnjak djelo (priču) treba nekoliko dana, jeziku. Priče mi se nisu baš
Posavec piše priče i pjesme za dječje pa čak i godina! I u budućnosti svidjele jer ih nisam u potpunosti
časopise, za časopis Kaj i Školske bih se voljela susretati s nekim razumjela. Najzanimljivije mi je bilo
novine. književnicima. kada se književnica predstavljala
jer sam saznala više o njoj. Naučila
Tvrtko Šapina, 7. a Iva Babić, 6. razred sam neke riječi na kajkavskom i
čakavskom narječju. Voljela bih
Prije dolaska gospođe Posavec se ponovno susresti s nekim
mislila sam da ćemo od nje čuti suvremenim književnicima.
jednu priču, a zapravo smo čuli tri
Morana Svetina, 6. razred

Jelena Pervan i njen Hrkalo

Danas je pravi kišni dan. Posjetili smo našu knjižnicu Marina Držića. Tamo nas je dočekala spisateljica Jelena Pervan.
Ona je napisala nekoliko priča o Hrkalu. Meni je najdraža priča “Hrkalo i Kamilica”.

Ostale priče su “Hrkalo” i “Hrkalo i Drijemalo”. Na druženju smo poslušali sve tri priče. Počastili smo se finim
keksima i čokoladnim mlijekom. Dobili smo i zadatke da Hrkalu napravimo novu pidžamu.

Bio je ovo zanimljiv kišni dan, a ja ću večeras glasno hrkati.

Patrik Čerkezović, 2. a 19

MAŠTA I SVAŠTA Susreti i događaji

Svečani nastup
školskog zbora

Naš školski zbor svojim nastupom
uveličao je svečanost otvaranja
Parka mira i prijateljstva.

Igrajmo se svi skupa

Radionica Studijskog centra
socijalnog rada Pravnog fakulteta u Zagrebu

U sklopu vježbi iz kolegija "Socijalni steći. Zbog raznolikih aktivnosti i
rad u organiziranju zajednice" (uz dinamike vježbi djeca su s veseljem
mentorstvo mag. act. soc. Suzane međusobno surađivala i družila
Gumbas) studentice 4. godine se. Ciljevi radionice uspješno
Studijskog centra socijalnog rada na su ostvareni što se vidjelo po
Pravnom fakultetu u Zagrebu, održale zadovoljnim osmijesima na dječjim
su u Osnovnoj školi Grigora Viteza licima, a posebna potvrda bila su
radionicu “Igrajmo se svi skupa”. pitanja: “Kad ćemo opet zajedno
nešto raditi?“
Radionica je provedena s
učenicama i učenicima 2. a i 7. e Po završetku radionice učenici su
razreda uz pomoć učiteljica Tatjane se počastili muffinima i slatkišima
Šikić i Dubravke Kosier Čakarun. i veselo se vratili ostalim redovnim
Učenici su sjedili u formaciji kruga aktivnostima.
i zajedničkim aktivnostima otkrivali
što je to samopouzdanje i kako ga Dubravka Kosier Čakarun

Nagrađena pjesma na Vitezijadi

KAD BI DRVEĆE HODALO

Kad bi drveće hodalo Išlo bi u lunapark da osjeti vjetar u krošnji, Učenice i učenici 4. a
ono bi svašta činilo. a možda bi i plesalo u narodnoj nošnji.
Neko bi hodalo da napravi hlad, Usamljena stabla negdje bi se sastala
a neko bi preko plodova ublažilo glad. i tako bi odjednom šuma nastala.
Kisik bi stvaralo tamo gdje ga nema, Drveće koje jako voli red
da se puno bolje drijema. možda bi napravilo drvored.
Možda bi drveće i u kazalište išlo, A neko bi drveće samo šetalo
a možda bi i s Gornjeg grada sišlo. da drugima ne bi smetalo.
Kruške, jabuke i šljive
tako bi došle nasred njive. Karla Puntarić, 6. a

20

Susreti i događaji

VITEZIJADA Susret osnovnih škola iz Republike
Hrvatske koje u svom nazivu nose
ime poznatog hrvatskog pjesnika
Grigora Viteza

Učenice razredne nastave sudjeluju u programu Znate li da u Republici Hrvatskoj postoje četiri škole
Naše navijačice na nogometnom turniru koje nose ime dječjeg pjesnika Grigora Viteza: osnovna
škola u Poljani kod Lipika, u Žabnom, u Osijeku i Zagrebu.
Prije Domovinskog rata učenici i učitelji sastajali su se MAŠTA I SVAŠTA
svake dvije godine u navedenim mjestima i te su susrete
nazvali “Vitezijada”. Susretima se priključila i osnovna
škola iz Okučana iako ne nosi ime Grigora Viteza, ali je
pjesnik rođen u Kosovcu pokraj Okučana i zbog toga žele
sudjelovati u susretima.

Prva “Vitezijada” održana je 1976. u Pakračkoj Poljani, a
prva nakon Domovinskog rata bila je 2011. u Okučanima.

Tradiciju susreta ravnatelji svih pet škola odlučili su
nastaviti i zato smo 6. lipnja posjetili Osnovnu školu
Grigora Viteza u Poljanama pokraj Lipika.

Nakon dolaska uslijedio je kratki odmor uz sendvič
i sok, a zatim priredba na kojoj su se svojim točkama
predstavile sve škole. Bilo je zanimljivo gledati recitacije,
plesove, igrokaze i prave dramske predstave. Škola
domaćin organizirala je natjecanja u ženskom i muškom
nogometu te atletici.

Naša ženska ekipa u nogometu osvojila je prvo mjesto
u konkurenciji pet škola. Osvojili smo tri medalje u
atletici: dvije zlatne i jednu srebrnu. Ističemo učenike
sa zlatnim medaljama: Martin Kuhar, 7. b i Kristijan
Avdo, sada već bivši učenik naše škole. Srebrnu medalju
osvojila je Karla Puntarić, 6. a. Naša muška ekipa u
nogometu nije se plasirala u finale pa smo se šalili na
njihov račun kako cure bolje igraju nogomet od njih.

Otišli smo u Lipik i u blizini bazena ručali u njihovom
poznatom restoranu. Vozili smo se vlakićem kako bismo
razgledali gradić Lipik.

Obećali smo jedni drugima da ćemo se ponovo sresti
za dvije godine u Osnovnoj školi Grigora Viteza u malom
mjestu Sveti Ivan Žabno.

Ravnatelj Škole u Poljani uručuje zlatnu Anđelina Alerić, 6. razred
medalju kapetanici ženske nogometne
ekipe Marti Janković

Kristijan Avdo osvojio je zlatnu medalju Karla Puntarić osvojila je srebrnu Martin Kuhar osvojio je zlatnu medalju
u utrci 7. i 8. razreda na 800 m medalju u utrci na 600 m u utrci 5. i 6. razreda na 800 m

21

Bili smo, vidjeli smo, posjetili smo

MAŠTA I SVAŠTA Film Čudo

August je desetogodišnji dječak Razmišljali
koji mora živjeti s teškim genetskim smo i o
poremećajem zbog kojeg od rođenja svojim
ima unakaženo lice i glavu. Nakon nteačsemliimslaili
27 operacija zbog kojih nikad nije neka od
mogao normalno pohađati školu, njih:
s deset godina roditelji ga ipak
upisuju u 5. razred osnovne škole Sppvooimmmaoogkćnoi,ij,nimaemaonmoijmoimžaekšjoopšjiomvmiMašoeanćtoeietjmeBžoaežvdeaeštni.ic Ne muči se cijeli život činiti jedno
Beecher. Auggie u školu kreće pun veliko dobro djelo, to veliko djelo
straha i nevjerice i boji se kako će može se sastaviti od puno malih
svakodnevno biti izložen pogledima, dobrih djela.
zgražanju i komentarima svojih
školskih prijatelja. Mak Terbovc

Film Čudo poručuje nam da Moje načelo je da budem dobra i da OdNokerbmuažorijpssereesmsvpaauđdnaroutipgiirmibjauatd.eilja!
ne određujemo kakav je tko po budem u dobrim odnosima sa svima. Iva Babić
njegovu izgledu nego po njegovim
osobinama. Ljudima koji su izgledom Morana Svetina Budi marljiv i slijedMiasrvtoajeĆasvnaorve!
drugačiji od nas ne smijemo se UnveigjeokšrtaozpmSoivsčelninepJšrairnjaečdi iti! dVoobliasrepbreijiadterluj!ge i budi
rugati, ismijavati ih ili vrijeđati. U Luna Culjak
današnje vrijeme svakodnevno Super si, nemoj se podcijeniti!
se događa nasilje među djecom. Antun Juriša
Svako dijete barem je jednom Budi iskren prema sebi i drugima!
tijekom školovanja bilo žrtva nasilja, Lara Jarki
posebno djeca na kojima je vidljiva
neka bolest. Takve posljedice djecu
prate cijeli život. Redatelj je pokušao
minimalizirati probleme s kojima
se osobe poput Auggija susreću i
tako pokazao da nada u bolje sutra
u kojem će ljudi biti bolji uvijek
postoji. Film osim Auggija prikazuje
i sve one na čije živote on utječe.
Tako nam redatelj pokazuje kakve
probleme imaju njegova sestra, tata i
mama. Svakome su njegovi problemi
najveći, svatko se bori na svoj način.

Svi mi nekada napravimo nešto
nepromišljeno. Film mi je otvorio oči
i naveo me na razmišljanje kako biti
bolji i kako pomoći potrebitima.

Lena Ćuraković, 5.a

22

Bili smo, vidjeli smo, posjetili smo

Film Crveni pas Kritika MAŠTA I SVAŠTA

Crveni pas australski je film o Film je bio odličan i jako mi se svidio, ali uočio sam par detalja koji su
dječaku i psu. Tema je prijateljstvo loše odrađeni u montaži ili nisu posve jasni. Ne shvaćam kako je Anka
dječaka i psa. mogla zamisliti zmije-ljude te vilenjake Velikog i Malog Veda. Nisu mi se
svidjele zmije jer nisu djelovale potpuno uvjerljivo. Dok je Anka pomagala
Autor filma htio je prikazati koliko Malom Vedu, zmije su je odvukle u drvo, ali ispostavilo se da je sve to
je prijateljstvo važno. plod Ankine mašte. To znači da uopće nikom nije trebala pomagati i da se
uopće ne treba bojati zmija. Kada je Anka izašla iz drveta govorila je Ericu
Radnja se odvija u australskoj Cantoni da ju mrzi, a prije su se voljeli. Kako to? Kada su Eric Cantona i
pustinji u kojoj žive Aboridžini, Anka puštali čaroliju iz ruku, ljudi u pozadini bili su skamenjeni što me
starosjedioci Australije. Slike te također začudilo. Ovaj film ocjenjujem ocjenom dobar.
pustinje vrlo su impresivne ‒ suha,
crvena zemlja puna niskog raslinja Matej Bedenic, 6. b
te male kamene uzvisine u preriji.
Uzbudljiva priča o Anki
Zbog smrti oca i dugotrajnog
liječenja majke usamljeni dječak Učenici viših razreda naše škole u kinu su pogledali film Anka
plavih očiju dolazi u preriju na koji govori o životu djevojčice koja je živjela u sirotištu sve dok
djedovu farmu. je Milostiva (zločesta žena) nije usvojila. Tada joj je život postao
prava pustolovina tijekom koje je, bježeći od Milostive, upoznala
Iznenada se pojavi tornado i nove prijatelje: Velikog i Malog Veda, radnike iz ciglane te Milku
sve opustoši. Kada se sve umirilo, i Brazilijanca koji će poslije u njezinom životu imati veliku ulogu.
dječak je krenuo tražiti izgubljene Iako je Brazilijanac bio grub prema njoj i Milki, Anka je bila uporna
koke. Odjednom je ugledao malog te je zbog nje Brazilijanac počeo vjerovati i njoj i Milki s kojom se
prestrašenog psa i udomio ga. na kraju vjenčao i posvojio Anku. Preporučila bih ovaj film Dejana
Nazvao ga je Plavi jer je sav bio Aćimovića zato što je poučan i podsjeća nas da dobro srce i
umrljan plavom bojom. Oprao ga je upornost mogu probuditi dobrotu u drugome i pobijediti najveće
i ugledao crvenog psa ispred sebe. nevolje.
Od toga dana postali su nerazdvojni.
Čarolija na filmskom platnu
Javila se majka iz Melbourna i
pozvala dječaka na školovanje. U određenim dijelovima filma pojavljuju se i neki nestvarni likovi
Trebao se vratiti i bio je silno tužan pa su se tako na platnu pojavile zle žene zmije koje su nas se,
jer je morao ostaviti crvenog psa, zbog svojih kostima, jako dojmile. Osim zmija u filmu su se pojavili
svog najboljeg prijatelja. Pas je lutao i vilenjaci – Veliki i Mali Ved. Posebno je zanimljiva bila scena
prerijom tražeći dječaka. Lutao je u sudnici u kojoj se, uz pomoć montaže i specijalnih efekata,
posvuda ne bi li ga ugledao. Nije se Milostiva pretvara u Zmiju. Čaroliju su začinile i svjetlucave iskre
htio vratiti na farmu jer ondje nije koje su na kraju filma povezale i ujedinile novu obitelj – Milku, Anku
bilo dječaka. Pas i dalje luta, luta, i Brazilijanca.
luta…
Iva Babić i Marta Ćavar, 6. b
Novinari: Jorum Mutaddula
i Tvrtko Šapina, 7.b

4.a (5.a)

23

Bili smo, vidjeli smo, posjetili smo

U ljudskoj se znatiželji krije želja
da sazna uvijek nešto više iz
života poznatih osoba. S njima
se uspoređujemo, neke od njih
smatramo svojim uzorima, a
nekada volimo pročitati neki trač
kako bismo se možda mi sami
bolje osjećali. Ni mene i moj razred
znatiželja nije zaobišla pa sam,
spomenuvši prijateljima iz razreda
da sa mnom u glazbenu školu ide
Cvita Viljac, glavna glumica u filmu
“Anka“, postala razredni “poslanik”
koji je dobio zadatak saznati nešto
više o njoj.

MAŠTA I SVAŠTA Kojim bi se riječima ukratko opisala Razgovor s glavnom glumicom –
kao osoba? Cvita Viljac o sebi i filmu Anka
Zabavna sam, brižna, društvena,
darežljiva i velikodušna. Koliko ti je tada bilo godina? Eric je jako zabavan kao osoba i
Imala sam devet godina. odličan je partner. Zanimljiv je i nekako
U koju školu ideš? smo se uvijek uspjeli sporazumjeti.
Idem u Osnovnu školu Matka Laginje. Što ti je bilo najuzbudljivije snimati,
Što radiš u slobodno vrijeme? a što je bilo najmanje uzbudljivo? Je li ti bilo teško ne nasmijati se
Slušam glazbu, družim se s Najmanje uzbudljiva bila su mi Ericovu govoru?
prijateljima, sviram klavir, čitam, crtam, noćna snimanja jer mi se spavalo, Nije mi bilo teško jer sam pred
pišem zadaću i igram se na mobitelu. a najuzbudljivije mi je bilo kada smo kamerama uvijek ozbiljna.
snimali u jednoj staroj palači.
Kako ti je dodijeljena uloga Anke? Sviđa li ti se konačan oblik filma?
Već sam prije glumila u dvjema Je li ti bilo teško naučiti tekst? Film mi se sviđa, ali se ja sebi osobno
scenama filma Hitac. Tada me vidio Nije jer sam imala jako malo rečenica ne sviđam.
Dejan Aćimović i pozvao me na audiciju pa bih ih naučila večer prije ili na
za Anku. samome setu. Jesi li bila uzbuđena na premijeri
filma?
Kako si se osjećala kada si saznala S kime si se najbolje slagala na setu? Jesam, jako sam bila uzbuđena.
da će uloga Anke biti baš tebi Sa svima sam se dobro slagala pa ne
dodijeljena? mogu baš odabrati. Zašto?
Bila sam uzbuđena jer je to za mene Zanimale su me reakcije mojih
bila vrlo velika stvar. Je li tvoja majka glumila u filmu? prijatelja. Čekala sam skoro dvije
Da. Mama je preko mene dobila ulogu godine da film izađe!
Kako su tvoji prijatelji reagirali pa je glumila u dvije scene. Ona je bila
kada su saznali da si dobila glavnu glavna časna sestra. Bi li ponovila iskustvo snimanja fima?
ulogu u filmu? Htjela bih još glumiti i nadam da
Prvo sam rekla svojim najboljim Je li ti činjenica da si kći poznate i hoću.
prijateljima i prijateljicama pa su glumice olakšala ili otežala ulogu
nakon nekog vremena svi saznali i dali glavne glumice? Imaš li možda već ponudu za neke
mi podršku. Nije mi ni otežala, ni olakšala. druge uloge?
Rekli su mi da će me i u buduće zvati,
A što ti je mama rekla? Jesi li s nekim od glumaca ostala u ali još nema audicija.
Mama mi je davala savjete za audiciju. kontaktu?
Mislim, daje mi podršku i govori mi da Često se viđam s Anđelom Ramljak Prepoznaju li te ljudi i na cesti i traže li
sam super. koja je glumila Milku. Često se viđam i autogram?
sa scenaristicom Tatjanom Aćimović i Ne zaustavljaju me baš na ulici, ali
Bi li više voljela da si dobila neku glumcem Josipom Žurićem. ako sam baš negdje zapela, traže me
drugu ulogu? autogram. Ponekad gledaju u mene i
Ne, zato što nema puno dječjih uloga. Kako si se osjećala u sceni u kojoj te došaptavaju se jesam li to stvarno ja.
Milostiva ošamarila?
Kako je biti filmska glumica? Mi smo se dogovorile da bi to trebala Možeš li se prisjetiti neke neplanirane i
Pa nisam ja baš prava filmska glumica. biti prava pljuska da bi osjećaj i zanimljive zgode sa snimanja?
Svi me prihvaćaju kao normalnu osobu, reakcija bili pravi i uvjerljivi. Bolje je i Jednom sam zaspala. Pala sam puno
samo što ponekad imam intervjue. ponavljalo se nekoliko puta. puta kada sam hodala preko polja. I
Što se promijenilo u tvome životu jedan je glumac, umjesto da ga zmija
nakon glavne uloge u filmu? A u sceni u kojoj te zmije odvlače ošamari, tu istu zmiju poljubio.
Dobila sam novac i stekla sam novo u podzemlje?
iskustvo. Postala sam bolja glumica. Ta mi scena nije bila uopće strašna jer Reci nam za kraj bi li se i ti upustila u
su zmije imale repove i masku pa su mi avanturu kao što je Anka učinila?
Gdje je film sniman? čak bile i smiješne. Iskreno ne bih jer je za mene to jako
Snimali smo u Šibensko-kninskoj strašno.
županiji i Zagrebu. Kako je bilo glumiti s velikom
nogometnom legendom? Iva Babić, 6. b
Koliko je trajalo snimanje?
Snimali smo četrdeset i pet dana.

24

Bili smo, vidjeli smo, posjetili smo

Dani hrvatskog jezika

Dani hrvatskog jezika obilježavaju se od 1991.
godine svake godine u mjesecu ožujku i to od
13. do 17. ožujka 2017. godine. Manifestacija je
utemeljena u spomen na Deklaraciju o nazivu
i položaju hrvatskog književnog jezika po
nadnevcima deklaracijskih zbivanja. Tim povodom
te povodom Dana otvorenih vrata Instituta
za hrvatski jezik i jezikoslovlje učenici petih
razreda naše škole posjetili su Institut i poslušali
zanimljivo predavanje o tuđicama u hrvatskom
jeziku. Evo što su neki učenici rekli o posjetu i
predavanju koje su čuli.

Mislim

da je tema TUĐICE

predavanja bila Svidjelo mi se Tuđice ‒
zanimljiva. što smo naučili posuđene, preuzete.
Luna Culjak da su neke riječi koje Izgovaraju se, miješaju i preuzimaju.
Svakodnevno izgovaramo različite tuđice ‒
svakodnevno koristimo riječi.

zapravo tuđice, a mislili smo Tuđice ‒
tuđe, posuđene.
Svidjelo mi se to što da su naše izvorne Kradu se, posuđuju, koriste.
smo upoznali Krešimira hrvatske riječi. Ljudi baš vole rabiti
Antun Juriša posuđene riječi.
iz emisije Potjera.
Tuđice ‒
Najzanimljivije mi je bilo tuđe, strane.
Pišemo ih, izgovaramo, koristimo.
kad smo pogađali riječi iz Meni se Jako su zanimljive tuđice ‒
posuđenice.
ostalih zemalja. svidjelo to što
Tuđice ‒
U Institutu smo a Matej Bedenic sam naučila
naučili puno stvari, o Svidjelo mi se iz koje države
najviše smo naučili potječu riječi koje
to smo posudili.
tuđicama. što Iva Babić
Mak Terbovc
smo naučili što su

tuđice i koja je tuđica Svidjelo
iz koje države. mi se što smo
Morana Svetina naučili mnogo

novih riječi.

Sven Janči

Naučio sam puno

riječi koje nisu iz

hrvatskog.

Marko Janković

tuđe, čudne. MAŠTA I SVAŠTA

Kako se voli hrvatski jezik Posuđuju se, govore i kradu.
Tuđice previše ispunjavaju moj

1. Izbjegavaj naviku izgovaranja tuđica! jezik.

2. Koristi izvorno hrvatske riječi što više možeš!

3. Uči hrvatski jezik i književnost!

4. Govori hrvatski u svakoj prilici!

5. Nauči što više hrvatskih riječi!

6. Predstavi hrvatski jezik strancima i zainteresiraj ih da ga i oni nauče!

7. Nauči pravila o pisanju i izgovoru hrvatskog jezika!

8. Poštuj i cijeni hrvatski jezik i potiči druge da čine isto!

Učenici 6. b

25

Bili smo, vidjeli smo, posjetili smo

GORNJOGRADSKE PRIČE

MAŠTA I SVAŠTA Nakon obrađenog gradiva puno toga znali i sada smo samo
prirode i društva o prošlosti upotpunili znanje.
grada Zagreba odlučili smo
sudjelovati na radionici Zadnje odredište bio je Meštrovićev
“Gornjogradske priče” na muzej gdje smo sudjelovali u kvizu
Gornjem gradu i provjeriti znanja zajedno s četvrtim razredom.
naše znanje o tom dijelu Dobili smo plaketu o sudjelovanju na
gradiva “Gornjogradskim pričama”.

Na Gornjem gradu dočekali su nas Puni novih spoznaja radili smo
animatori koji su nas razdvojili u plakat na koji smo stavili naše crteže
dvije skupine tj. dva ceha. Prvi su bili kipova koje je radio Meštrović.
tesari, a drugi kovači. Dobili smo i
pregače kao pravi zanatlije. Svaka je Bilo nam je jako lijepo i zanimljivo
skupina imala svoga vođu, zamjenika i saznali smo još puno zanimljivih
i troje koji su naizmjence nosili podataka.
zastave s grbovima određenog ceha.
Lana Sušec, 4.a
Prvi susret u blizini Markove crkve
bio nam je s Belom IV. Na zanimljiv Najviše mi se svidjelo kada smo
način upoznao nas je sa svojom i mi na trenutak postali građani
vladavinom. Kod Gričkog topa srednjovjekovnog Gradeca.
dočekala nas je Manda koja nam je
ispričala legende o Gričkom topu i o Na vrlo zanimljiv način ponovili
tome kako je Zagreb dobio ime. smo gradivo o brežuljcima Kaptolu
i Gradecu, o potoku Medveščaku,
Zanimljiv susret bio je s Petricom kuli Lotrščak, o djevojci Manduši,
Kerempuhom od koga smo doznali Matiji Gupcu, Dori Krupićevoj, vječnoj
sve o Seljačkoj buni i Matiji Gupcu. čuvarici gradskog ključa i sl.
Saznali smo što znače grbovi na
krovu prekrasne Markove crkve. Marta Graovac, 4.a

Nakon takvih uzbudljivih Gornjogradska šetnja završila je na
pripovijesti bili smo ponosni jer smo kreativnoj radionici u Meštrovićevom
muzeju gdje smo još ponovili
o cehovima i starim obrtima.
Gornjogradske priče o prošlosti moga
grada zauvijek će mi ostati u sjećanju.

Ante Hrstić, 4.a

VUKOVAR NAKON
26 GODINA

U sklopu programa Ministarstva moj razred i ja smo
išli u Vukovar gdje smo naučili više o povijesti i
kulturi Hrvatske. Krenuli smo u 4:30 ujutro i vozili
smo se oko pet sati. Kad smo stigli u Vukovar, prvo
smo bili u Gradskom muzeju Vukovara i Muzeju
Vučedolske golubice. Nakon obilaska muzeja imali
smo dva predavanja u kojima su nam govorili
o ratu i borbi za Vukovar. Bili smo smješteni u
sobe i nakon kratkog odmora otišli smo u šetnju
po gradu. Navečer smo išli u disko gdje smo plesali
i slušali glazbu.

Ujutro smo išli u vojarnu i vidjeli tenkove i vozila koja su se koristila u ratu, nakon toga smo obišli memorijalne
muzeje, također smo obišli Vodotoranj i Vukovarsku bolnicu u kojoj smo čuli mnogo toga o ozlijeđenima i žrtvama
rata. Prije povratka u Zagreb sve su škole tamo sudjelovale u kvizu, a našu školu su predstavljali moji prijatelji Roko i

Mislav i osvojili čak treće mjesto kojim smo svi bili ponosni. Sve u svemu, ja mislim da je ovo bilo korisno iskustvo
u kojem smo puno naučili i stekli mnogo prijatelja.

26 Ozana Matošin, 8.a

Bili smo, vidjeli smo, posjetili smo

Maturalac za pamćenje

Dubrovnik – Korčula – Mljet – dolina rijeke Neretve ‒ Ston

Sve ja počelo oko jedan ujutro kada Dalje nas je put vodio busom i osjećaj, jer je katamaran brz i MAŠTA I SVAŠTA
smo se pozdravili s roditeljima trajektom na Korčulu, kojoj smo izuzetno udoban. Mljet je poznat po
i zajedno s našom razrednicom se posebno radovali, jer ćemo prirodnoj ljepoti i izuzetnom miru
Mirellom Kujundžić Lujan i tu provesti naredna tri dana, a i tišini. Ljudi iz cijeloga svijeta, koji
profesorom Slobodanom Mihailicom nadali smo se i kupanju jer smo vole taj tip odmora, svoj mir dolaze
ukrcali u minibus. Veselo društvo znali da nam je hotel smješten uz pronaći upravo ovdje. Pritom možete
u minibusu krenulo je preslušavati samo more. Korčula je vrlo lijep aktivno uživati u zeleno-plavim
omiljene glazbene brojeve, smijati grad i ljepotom nimalo na zaostaje prostranstvima, plivati, šetati se,
se, pričati, neometano igrati igrice. za Dubrovnikom iako nije toliko voziti kanue, bicikle... Kako je dan
Nećemo valjda spavati, pa na posjećena i razvikana. Poznata je bio prehladan za kupanje, razrednica
maturalcu smo! No ipak smo u neko kao naš najzeleniji otok, a i kao nam je dozvolila da iznajmimo
doba kapitulirali pa smo dio puta grad Marka Pola, moreplovca koji se bicikle. Gotovo cijeli razred napravio
prespavali. Ujutro su nas probudile baš ovdje rodio. U obilasku grada je krug oko jezera po stazi dugoj oko
zrake toplog sunca. vodič nam je govorio o mnogim osam kilometara. Bilo je zahtjevno,
zanimljivostima, poput one da su ali i jako zabavno! Na Mljetu smo
Najavile su one dolazak na naše ulice na Korčuli raspodijeljene tako malim brodićem posjetili otočić Sv.
prvo odredište – Dubrovnik. Odmah da čine oblik kostura ribe. Naime, Marija kojeg smo cijelog obišli za
smo ugledali gradske zidine, bile tako za vrućih dana vjetar može samo dvadeset minuta.
su vrlo visoke i prelijepe. Šetnja rashladiti građane. Obišli smo crkvu
Stradunom do Franjevačkog koja je bila posebna po tome što I naš se boravak bližio kraju. Po
samostana prema crkvi sv. Vlaha je imala čak tri tornja. Na njoj je dolasku u hotel već smo morali
‒ sveca zaštitnika Dubrovnika, bio kalendar u obliku mjeseca koji razmišljati o pakiranju za povratak
katedrali, Kneževu dvoru, palači se čak okretao i pokazivao njegov u Zagreb. Na putu prema Zagrebu
Sponzi, sve do Gundulićeve poljane položaj. Zaštitnik grada Korčule zaustavili smo se još u Stonu, a
pokazala nam je zašto je Dubrovnik je sv. Marko po kojem se zove i potom u blizini Metkovića gdje smo
dijelom svjetske kulturne baštine. korčulanska katedrala. Korčulu ćemo se ukrcali u neretvansku lađu i prošli
Gotovo svako zdanje u starom gradu pamtiti po odličnom kupancu na “dolinom mandarina”.
je spomenik. No ono što smo svi hotelskoj plaži s pogledom na stari
s nestrpljenjem iščekivali bio je grad, šetnjama gradom, upoznavanju Putovanje je bilo daleko, ali je
pogled iz uspinjače dok se penje s osmašima iz jedne splitske škole, program bio izuzetno bogat i puno
na vrh brda Srđ. Odozgo se mogao turniru u hotelskom biljaru te smo toga vidjeli i naučili. Za sebe
vidjeti dobar dio Dubrovnika i druženju u našim sobama do sitnih mogu reći da sam se na ovom
njegovih zidina i jedna dugačka crta sati. Pst, nemojte reći raski! putovanju vozio vrlo različitim
koja spaja nebo i more koje je sunce brodovima i to mi je bilo super.
obasjavalo dokle god nam je sezao Sljedeća destinacija ‒ Mljet.
pogled. Nakon obilaska ovog dijela Zahvaljujući lošim vremenskim Maturalac za pamćenje!
Dubrovnika sve ostalo činilo se prilikama na Mljet smo doputovali
manje zanimljivim. katamaranom, što je bio super Kannan Zen Hodžić, 8.a

27

MAŠTA I SVAŠTA Bili smo, vidjeli smo, posjetili smo

Terenska nastava – Zotter

I ove školske godine učenici viših razreda koji pohađaju izbornu nastavu
njemačkog jezika sa svojom profesoricom zaputili su se na terensku
nastavu. Nakon prošlogodišnjeg posjeta Minimundusu, prekrasnom
parku najpoznatijih minijaturnih građevina cijeloga svijeta, krenuli smo
u čokoladnu avanturu, tj. u posjet austrijskoj tvornici čokolade Zotter u
Riegensburgu kraj Graza.

Tko još nije sanjario bar na tren zagospodariti carstvom čokolade?
Fantastična tvornica vlasnika slastičara Josefa Zottera bila je prilika za
ostvarenje snova. Tvornica je orijentirana na ekološku proizvodnju i mnoge
socijalne programe koji teže unapređenju života zemalja iz kojih dolazi
kakaovac. U posebno uređenoj dvorani prikazali su nam cijeli proces
pravljenja čokolade. Razgledali smo pravo malo carstvo; pogon i način
pravljenja čokolade, čokoladne fontane, čokolade koje putuju čokoladnom
žičarom, mini zoološki vrt, veličanstveni “Tiergarten” koji obiluje biljnim
i životinjskim vrstama, igralište za djecu gdje smo se uz razne skulpture s
veseljem fotografirali. A zatim je slijedilo ono najbolje ‒ degustacija svih
Zotterovih čokolada raznih okusa i oblika. Kušajući, zajedno smo otkrivali
aromatične sastojke, orašaste plodove i razno voće, a posebno iznenađenje
bila je čokolada s dodatkom ružinih latica.

Nakon uživanja u mnoštvu okusa uz pratnju vodiča zaputili smo se u
centar Graza. Obišli smo Hauptplatz- glavni gradski trg, vidjeli smo gradsku
katedralu i mauzolej te prošetali prelijepim gradskim ulicama. Popeli smo se
i na vidikovac Schlossberg, gdje se nalazi simbol grada tzv. “Uhrturm” – toranj
sa satom koji je najupečatljivija znamenitost Graza. Karakterističan je po
tome što mala kazaljka pokazuje minute, a velika sate. Na trenutak smo se
odmorili na klupama okruženim prekrasnim cvijećem i drvećem te uživali u
pogledu na grad koji se pruža kao na dlanu.

Osjećaj sreće nakon terenske nastave njemačkog jezika još i sada treperi
u nama. Putovanje puno izazova, radosti i novih spoznaja ostat će nam u
dugom i slatkom pamćenju.

Domenika Stanić, 8.a

Advent u
Hrvatskom
željezničkom
muzeju

U utorak 19.12. 2017. 7.e razred u
pratnji učiteljice Sandre Mašek
posjetio je Hrvatski željeznički muzej.
Muzej je u adventskoj atmosferi
i blagdanskoj dekoraciji veselo
dočekao djecu na čelu s Djedom
Božićnjakom. Uz organizirano
vođenje razgledali su hrvatsku i
međunarodnu željezničko-tehničku
povijesnu baštinu. Osim toga, uz
poklike i oduševljenje, provozali su
se električnom vrtnom željeznicom

i završili ovo edukativno i sretno
popodne.
Sandra Mašek

28

Putovanja

Moj put u šetali uz ocean. Prvi dan nakon odlaska Četvrti dan probe su opet bile duge pa
Lisabon išli smo vidjeti Atlantski ocean. Voda me je tata navečer ipak negdje odveo.
je prljava i puna smeća. Ocean me nije To je bio prvi put u mom životu da
Lisabon ‒ grad pun mramora, dobrih oduševio pa smo otišli na glavni trg. Ne sam vidjela pijane ljude i pune noćne
ljudi, prelijepih građevina i ukusne znam puno o njemu, ali znam da je jako klubove te čula glasnu glazbu. Nije mi
hrane. U tom prekrasnom i sunčanom lijep. Na tom trgu također su bila i velika se posebno svidjelo, ali mi se svidjelo
gradu bila sam pet dana s tatom. Tati kamena vrata kroz koja smo prošli i ušli kako sve svijetli, kako se ljudi glupiraju
je to bio poslovni put, a meni put za u grad. U gradu je bilo puno trgovina, na dobre načine. Zadnji dan bio je super!
odmor. Odsjeli smo u hotelu s četiri kafića, restorana i, naravno, ljudi. Nakon Ujutro sam umjesto proba išla planinariti
zvjezdice. Dočekala nas je ljubazna razgledavanja otišli smo natrag u hotel. s tatom i njegovom kolegicom. Cilj nam
Portugalka i odvela nas u sobe. Ujutro Sljedeći dan orkestar je trebao puno je bio popeti se do utvrde u Sintri. I
bismo dobili doručak, no to nije bio vježbati. Nismo išli nigdje, zato me tata uspjeli smo! Putem sam vidjela puno
samo doručak ‒ tu je bilo svega: od upoznao s kćerima svoje kolegice. Tako biljaka, špilja i velikog kamenja. Čak sam
pečenih i kuhanih jaja pa do svih vrsta mi je prošao i taj dan. Treći smo dan vidjela i mjesto na kojemu su pronađene
salama, pršuta, špeka, voća, napitaka, nakon proba išli u lisabonski akvarij. ljudske kosti portugalskog pračovjeka.
namaza, kolača, kruha, čak i bombona. Pošto sam ja već bila u kanadskom No to nije sve! Navečer je orkestar imao
Svaki dan išla bih negdje drugdje, no akvariju, ovaj me nije puno zanimao. U koncert. Nisam ga odslušala do kraja jer
kako mi je tata glazbenik, ujutro sam zgradi je na sredini bio ogroman akvarij sam se družila sa svojim prijateljicama.
trebala ići na probe orkestra. Kada bi s ribama (morskim psima, ražama, malim To je zaista bilo jedno od najboljih
probe završile, išli bismo u grad ili bismo i malo većim ribicama). Zatim smo otišli putovanja. Baš je bilo super!
u dio akvarija gdje su bile otrovne žabe,
podvodne zmije i drugi vodozemci. Lara Jarki, 6. razred

Moje putovanje povijesne činjenice o kojima sam učila u Nakon toga smo otišli u Camden Town MAŠTA I SVAŠTA
u London školi. Otišli smo do odjela s egipatskim gdje se u starim magazinima nalazi niz
mumijama koje su me najviše zanimale, interesantnih dućančića od kojih mi se
To nije bio samo običan no odjednom je počeo zvoniti alarm pa najviše svidio Cyber u kojem sam kupila
dan, jer sam taj dan po smo morali napustiti muzej. Nije nam astronautsku hranu, dehidrirani sladoled
prvi put putovala se dalo čekati pa smo otišli u obližnji i jagode. Slikala sam se i uz skulpturu
u London Oxford Street, trgovačku ulicu prepunu poznate pjevačice Amy Winehouse koja je
zanimljivih dućana i velike gužve ljudi. ondje živjela.
Dana 13. rujna probudila sam se kao i Najviše mi se svidio dućan Urban
inače u sedam sati i krenula u školu. U Outfitters gdje sam kupila lijepi plavi U nedjelju, peti dan moga boravka u
školi su me svi pozdravili i poželjeli mi ruksak koji i dan danas nosim u školu. Londonu obišli smo Portbello Road koji
sretan put. Mama je tatu i mene odvezla Toga smo dana još obišli Regent Street je poznat po tome što se tamo nalazi
na aerodrom, pozdravili smo se, a mi smo gdje se nalazi najveći dućan s igračkama niz trgovina sa starim stvarima. Nakon
prošli preglede sigurnosti. Avion nismo Hamleys i najnoviji Apple Store, a potom toga smo otišli u Hyde Park gdje sam
dugo čekali, udobno smo se smjestili i i Piccadilly Circus i Leicester Square, te hranila guske, patke, labudove Oreo
gledali kako se drugi putnici ukrcavaju. obližnju Kinesku četvrt. Dan smo završili keksima koje sam imala kod sebe. Na
u kazalištu gdje smo gledali mjuzikl kraju tog dana obišli smo Muzej znanosti
Ja sam već puno slikala i slala Alladin. i Prirodoslovni muzej u kojem me najviše
fotografije svojim prijateljima. Dok oduševilo diranje originalnog zuba
smo letjeli, nad Londonom sam Treći dan posjetili smo National Gallery Tiranosaurusa Rexa.
vidjela poznate građevine poput Big na Trafalgar Squareu u kojem se čuva
Bena i London Eyea. Nakon slijetanja bezbroj slika poznatih svjetskih majstora Jutro prije polaska vratili smo se u
odmah sam pitala tatu možemo li umjetnika od početaka slikarstva do British Musem da vidim ono što sam
ići u Starbucks, kafić kojeg nema u današnjih dana, poput Leonarda, propustila na početku moga puta,
Hrvatskoj. Undergroundom, londonskom Rembrandta i Van Gogha. Tamo mi je poput kamena od Rosette po kojemu
podzemnom željeznicom, dovezli smo se bilo malo dosadno, no ubrzo sam na to su dešifrirani hijeroglifi i umjetnine koje
do kuće moje polusestre Rose koja tamo zaboravila jer smo otišli pogledati Big su donesene s glavnog hrama u Ateni
živi. Ban, pa preko Temze predstavu Shrek Partenona. Prije leta natrag u Zagreb sam
Adventure i London Eye. ponovno posjetila Starbucks i popila
Idući dan ujutro odmah smo otišli u svoje najdraže piće Peach Green Tea. To
British Museum gdje sam htjela vidjeti To nas je sve prilično izmorilo pa je bio moj prvi put u London kojeg ću
smo slijedeći dan odlučili provesti u se uvijek rado sjećati.
Zoološkom vrtu gdje sam prvi put vidjela
žirafe i prisustvovala hranjenju pingvina. Ruta Rogina 6.a

29

Mašta i svašta

Što me čini sretnom?

MAŠTA I SVAŠTA Bontonko ili Sretnom me čine mnoge stvari, ali ipak najviše materijalne. Na primjer,
kako pristojno kada dobijem nove tenisice ili odjeću sretna sam nekoliko dana, no tada
provesti dan sreća “prestaje” i te stvari postaju stare, jednostavno mi više nisu toliko
lijepe ili privlačne kao što su bile u trgovini.

I manje stvari me čine sretnom, poput petice iz matematike. No i
ta sreća brzo prestaje, sretna sam u trenutku kada profesorica kaže:
“Anđelina, pet!” no nakon nekoliko minuta kao da potpuno zaboravim da
sam uopće dobila peticu.

Ali me ipak najsretnijom čini moja prijateljica Tara, ona je jednostavno
izvrsna, starija je od mene, no najzabavnija je i najiskrenija, uglavnom
prijateljica o kojoj možeš samo maštati. Sretna sam kad se družim s njom,
no sretna sam i kada se dopisujemo na WhatsAppu i šaljemo slike putem
Snapchata, a to je svaki dan. Uvijek kada ju vidim sam presretna, i ta sreća
ne prestaje.

Anđelina Alerić, 7.a

Danas smo gledali predstavu ŠARENA JESEN Nije
Bontonko ili kako pristojno provesti siromaštvo
dan. Bontonko nas je naučio Ja volim jesen zato što su ulice nemati ništa
pristojnom ponašanju. Naučio nas i granje pune šarenog lišća.
je da u kazalištu ne smijemo piti i Kesteni okružuju i ukrašavaju Biti siromašan ne znači samo
jesti. Naučio nas je kako se brinuti naše kuće. Ja jako volim jesen da si bez novca ili da nemaš
o vlastitoj higijeni i kada prati zube. zato što se mogu uvaljati u dom. Možeš imati sav novac
Naučili smo da se nakon jedenja hrpi lišća. Volim jesen zato na ovome svijetu, a opet biti
ručka, večere i jedenja čokolade što skačem u lokve. Po jeseni siromašan. Bogatstvo nisu
trebaju oprati zubi. Ja sam naučila bacim lišće u zrak i pravim se samo novac, kuće, automobili
bonton na smiješan i vedar način. da je kiša lišća. i brodovi. Važnije je biti
Meni se svidjela cijela predstava, bogat prijateljima, dobrotom
pogotovo kada smo plesali. Judita Galošić, 2.a i ljubaznošću. Puno ljudi
skuplja novac, no zapravo
Judita Galošić, 2.b je siromašno jer zaborave
pritom na obitelj i prijatelje.
Bontonko nas je naučio da peremo Postanu bogati novcem, a
zube. Naučio nas je jesti pristojno. siromašni ljubavlju. Ljudi
Naučio nas je da budemo dobri. I bogati ljubavlju su iskreni, ne
da se dobro ponašamo u kazalištu. mrze nikoga, nisu ljubomorni,
Naučio nas je da ne jedemo i da imaju prijatelje kojima mogu
stišamo mobitele u kazalištima. vjerovati i obitelj koja ih voli
zbog toga kakvi su ljudi, a ne
Deni Sappe, 2.b zbog onoga što imaju. Takvi
ljudi zapravo imaju ono što je
Priroda tone u san najvažnije u životu i što nas
zapravo i čini sretnima. Bio
Jesen je došla u moj grad. Donijela je puno plodova i brzo promijenila izgled prirode. bih jako nesretan da nemam
svoje prijatelje i svoju obitelj
Nažalost, ljetnim praznicima je došao kraj. Dani su sve kraći. U sedam sati i te bih radije ne imao novac
dvadeset minuta opet je navijena budilica koja zvoni pet puta tjedno. nego njih.

Jutra su opet maglovita i siva. Puno ljudi priprema zimnicu, baš kao moja baka, ali Matej Bedenic, 6.b
njezina zimnica ipak ne dočeka zimu.

Cvrkut ptica nestaje. Nebo postaje mračno i žalosno.

Ali ta ista jesen obogaćuje moj grad svojim toplim bojama. Pozlatila je naše kuće i
dvorišta.

Ta ista jesen poziva građane mog grada na druženje u prirodi. Dok jedni
beru gljive, drugi među šuškavim lišćem traže kestenje čiji se miris pri

pečenju širi brojnim ulicama mog grada.

30 Matej Rajić, 7.a

Mašta i svašta

Prijatelji su bogatstvo Otvori prozor
sreći
Riječ prijatelji budi u meni neku radost, vedrinu i toplinu. Oni su osobe koje
te mogu razumjeti, ako treba utješiti i često razveseliti. Odmah se sjetim i Otvori prozor sreći,
riječi “zajedno” jer s prijateljima se upravo tako sve radi. Zajedno se smijemo, neka uđe, neka te zagrli
dijelimo dobre i loše dane u školi, zajedno odrastamo i otkrivamo nove stvari. pa širi ljubav i sreću dalje.

Bez prijatelja sve bi bilo nekako tužnije i usamljenije. Jako me veseli kada su Otvori prozor sreći
svi moji prijatelji oko mene, svi smo uzbuđeni, veseli i spremni za zabavu pa i da ne budeš sam,
za neku nestašnu igru kojoj se kasnije smijemo i prepričavamo je zajedno. da ne budeš tužan.

Moji prijatelji su kao most kojim sigurno prelazimo preko mirnih i nemirnih Otvori prozor sreći,
rijeka. Nitko ne bi trebao biti bez prijatelja, mislim da je to najtužnija stvar jer, na neki način,
na svijetu. Među prijateljima postoje i oni posebni, najbolji prijatelji. Moja uvijek te usreći.
najbolja prijateljica mi je jako važna, nadam se da ćemo se družiti još dugo i
dijeliti male i velike tajne. Trebamo čuvati prijateljstvo, bez njega bili bismo Ema Đuričković, 2.a
siromašni ljudi.

Lena Ćuraković, 5.a

Moje sestrice ima obaveze kao i ja. Naravno, Sreća u nama
pomažem joj ako je potrebno i
Ja sam Emma. Idem u četvrti tad se osjećam jako ponosno. PsASoaamnsktaooomjinjaeserssebraćeimaćtruaue,bdsnaivejlieamtlirbaenibtnaiašasamsaemmar,aaam.diat.i drama,
razred i već se pomalo smatram Najmlađa je naša slatkica Znddaeaatoptte,vooosstjtpveorojiserjreicpčpeoer,obslzuoodvrei spsrrveeećčiiv, eće i veće.
odraslom. Najstarija sam, Bella. Ona je jako draga, NžAnnijZeOkveePeaBamIooorpćr,ćltuitiettaeoroijvdonmaošmkšjojitesoontbaebordtmoijjišiluažoot,pjpoeoaicdojbiždrasjtunpbijoa!ilvmteišŽirirzisojjtouoeiepvasiitvspomruholboppti,jvsjiitrurežre,trraaeesćSpeićdvvjcileaće.eiuouisšiv:dšu,!.kšoviGusrtS!eaviaasućelbvaeuzvurkljljieeo,oeećš,,lčieFtiaasvktlieuocć.alia,. v6u. a,
imam dvije sestre ‒ Teu i Bellu. umiljata, ali također malo
Tea je maštovita, kreativna, ali tvrdoglava i uporna dok ne 31
moram priznati i dosta tvrdoglava. bude kako si je ona zamislila.
Ponekad se naljutim na nju jer Puno stvari radimo zajedno i tada
uvijek pokušava dobiti što želi, a nam je super. Osnovale smo tajni
ja smatram da kao starija sestra klub i mi smo tajni agenti. Imamo
mogu bolje odlučiti što je za nas svoje male tajne. Obožavam svoje
dobro. Sada se malo bolje slažemo sestrice.
kada je i ona krenula u školu pa
Emma Jurašić, 4.a

Moja O ljubavi
čarobna Ah, ta ljubav!
olovka Kad oOsdnjeentmijšeapčevoislšjtueobmpaocjesistlaitarjeukškau–mngelanuurpaamv!enu,
jKeardteapotsnvemaosjitasjveloivtmmoimljnzedaanalatjausvjbaoplmjloei,gnbbloieaomdrzenasmljrejcumnub.rlvjeicnu, .
Da imam čarobnu Kao svjetlo usred noći
olovku, pomogao bih njezine su oči.
djeci da napišu diktat iz Kao nebeski cvijet
kojeg će dobiti peticu ili gdje je oblačan svijet.
nacrtaju nekakav krasan SjveartNkbeoepzjSeolvjsvuajtibteodkajipoiovonjisensinedetjeaeazčoadnibjliainjdsuonemabsrčnmiovoo.ovi,pjzjzereaaehknržzidnvbaejoe?ngliikjneoi.tjieg
crtež. Kada djeca odrastu Mak Terbovc, 6. b
s mojom čarobnom
olovkom, mogla bi
napisati sjajnu knjigu.
Najveća čarolija je što
je moja čarobna olovka
nastala iz velikog stabla
u šumi.

Patrik Šoštarić, 2.b

Mašta i svašta

MAŠTA I SVAŠTA Moj Luka Pehar, 2.a

snjegović

Moj je snjegović napravljen Leonarda Matijević, 7.a
od neotopivog snijega. Nosi
ružičasti šešir poput Pink Jesenja priča jeseni. Ne čini mi se da jesen mora
Panthera. Oči su mu plave kao mijenjati ljudima raspoloženje. Ja
more. Mojem snjegoviću ime Gotovo je ljeto, škola je počela. volim jesen jer mogu nositi novi
je Visoki jer je visok poput Počeli su se i slaviti svi rođendani kaput i ne moram još nositi duge
žirafe. Na tijelu su mu zelena koji su bili za vrijeme ljeta, pa sam čarape. Više volim nositi kratke
majica i ljubičaste hlače. Ruke morala kupiti i darove. Ne znam čiji čarape samo zato što duge ružno
su mu od tkanine. U obje ruke je rođendan bio, ali toj sam osobi izgledaju kad nosim neke niske
drži olovke koje su ljubičaste dar otišla kupiti u H&M s mamom. tenisice. Iako mi je hladno u kratkim
boje kao ljubica. Noge su mu Prije nego što smo krenule u potragu čarapama to ne smijem priznati. Dok
od lizalica. On se nalazi pred za darom, pogledale smo novu mi je hladno u kratkim čarapama
mojom kućom. jesensku kolekciju. Evo ga! Tu je! na putu do glazbene s rogom da
Prekrasan sivi kaput mi se ukazao leđima, razmišljam o tome što ću
Hana Osmanagić, 2.a pred očima. Napokon sam pronašla reći profesoru, zašto nisam vježbala
kaput koji nije previše “ozbiljan” i kako će on opet biti ljut, a ja ću
Snjegović za mene, dobro mi stoji i lijep je. samo gledati kroz prozor, u stablo
bez usta Mama mi ga je kupila. Evo je, počela na kojem se točno može vidjeti
je jesen. Nosim kaput- znači jesen promjena godišnjih doba. Najviše ga
Moj snjegović je u bakinom je. Nema veze što je bablje ljeto volim vidjeti s puno zelenog lišća. Na
dvorištu. Napravila ga je baka 25 stupnjeva, jesen je jer ja nosim putu iz glazbene, svratim u Pan-pek
Ruža. Jako je velik. Na glavi novi kaput. Nakon što sam par po neki topli napitak “to go”. Dođem
ima crvenu kapu. Ima crne oči dana nosila svoj novi kaput samo kući i upalim novu sezonu serije,
i narančasti nos. Usta nema. U zato što mi je lijep, zahladilo je. jer, naravno, nove sezone dolaze u
ruci drži metlu, a na nogama Počela je padat kiša. Lišće polako jesen. Volim ih gledati pod dekom,
ima sandale. Zove se Ilija. mijenja boju i otpada. Spustila sam u dnevnom boravku dok sam sama
topliju odjeću na dostupniji dio doma. Dok gledam seriju, čujem
Luka Pehar, 2.a ormara, a ljetnu premjestila sam na kako kapi kiše padaju po balkonu.
oslobođeno mjesto. Jesen je, tako Ne volim baš kišu, ali ne smeta mi.
da još uvijek ne moram nositi duge Najčešće zaboravim kišobran u
čarape, potkošulje i najlonke ispod žurbi kad izlazim iz stana i idem na
poderanih hlača. Više ne slušam solfeggio, a ne stignem se vraćati
ljetne remixe i ne lakiram nokte kući jer već kasnim. Onda dođem
jarkim ljetnim bojama. U gradu ispred glazbene mokra kao miš,
su svi nekako tmurniji. Ne znam, a tamo me čeka prijateljica Ira s
nekako mi se ne sviđa to što su ljudi papirnatom šalicom toplog napitka
nervozni zbog posla i obaveza, ali i “to go” iz Pan-peka.

Marijeta Hrstić, 7.b

32

Mašta i svašta

Pismo Ivani Brlić NAJLJEPŠA DOMOVINA
Mažuranić
Moja domovina je puna gradova i lijepih dana. U našoj
Draga Ivana, domovini Republici Hrvatskoj priroda je prekrasna. Blagdani
u mojoj domovini su najljepši i najposebniji dani. Republika
ovaj mjesec za lektiru smo imali tvoje “Priče Hrvatska je naj najljepša domovina. Možda su i druge
iz davnine”. Moram priznati da si se uistinu domovine lijepe, ali je naša domovina najljepša. Ja najviše
potrudila za ove priče i da me zadivila tvoja volim svoju domovinu Republiku Hrvatsku.
mašta. Kako si samo smislila sva ta bića i njihova
neobična imena ‒ Jaglenac, Rutvica, Toporko, Judita Galošić, 2.a
Neumijko, Ljutiša…? Nisam znala da odrasli mogu
imati tako bujnu maštu. Jesi li te priče pisala Ljubav 
za svoju djecu? Možda su ti oni svojim idejama
pomogli u njihovom osmišljavanju. Jesi li i njih Ljubav je za mene nešto jako lijepo. Naravno ima različitih
nazvala sličnim imenima? Sigurna sam da su ljubavi. Najveću ljubav osjećam prema svojoj obitelji – mami,
tvoja djeca bila jako sretna kad si im čitala svoje tati i svome mlađem bratu koji je gluhonijem pa mu je
priče. Baš me zanima koja im je bila najdraža. potrebna veća pažnja i pomoć. Da bih mu mogao što više
pomoći, učim znakovni jezik.
Meni se jako svidjela “Bratac Jaglenac i sestrica
Rutvica”. Najviše me dirnula ljubav između brata Moja ljubav je i sviranje violine. To jako volim. Također
i sestre, ali me i rastužila smrt njihovih roditelja. volim i svoje prijatelje, volim se družiti i igrati s njima.
Bila sam sretna kad su se Jaglenac i Rutvica na
kraju pronašli. Svidjelo mi se i to što si ovu, a i Trenutno se u mom životu pojavila i ona ljubav koju
sve ostale priče smjestila u davna vremena, no osjećam prema jednoj djevojčici koja mi se jako sviđa i na
mučile su me sve one starinske riječi. Tata mi je svu sreću i ja se njoj sviđam. Jako se dobro i sretno osjećam
često morao pomagati da ih razumijem. Je li tako zbog tih svih ljubavi u mom životu.
zvučao hrvatski u tvoje vrijeme? Jezik kojim se
danas koristimo bitno je drugačiji.

Tvoja su djela tako lijepa i zanimljiva. Raspitat
ću se jesi li napisala još priča jer bih ih voljela
pročitati još više. Svima ću preporučiti tvoje
“Priče iz davnina“!

Lijepo te pozdravlja Tina Tomašić iz Zagreba,
učenica 6.a razreda OŠ Grigora Viteza

 Angelo Šoš, 4.a MAŠTA I SVAŠTA

Ljubomora i zavist

Kada bih ja bio mlađi brat dviju sestara koje vole ratovati i
šaliti se na moj račun, mogao bih se s njima snalaziti. Kad
bi bile ljubomorne na mene, meni to uopće ne bi smetalo.
Ako bi me zadirkivale i gnjavile, uzeo bih stvar u svoje ruke.
Pravio bih im neke zamke tako da se opamete. Naučio bih
ih da nije stvar u tome da mene netko više voli ili jesam
li popularan, nego je stvar u tome kakav sam jer se dobro
dobrim vraća. Ljubomorom nećemo postići ništa pa je stoga
bolje pohvaliti onoga tko je nešto napravio bolje i uspješnije
od tebe.

Marko Novak, 6. b

33

Uspjesi naših učenika

MAŠTA I SVAŠTA NATJECANJA “Dubrovnik film festival” na kojem je geografije. Iva Babić, Marko Novak
NAŠIH UČENIKA dobio izvrsne recenzije. Voditelji su i Marta Ćavar pokazali su znanje iz
film predstavili i na prometne kulture.
Naši marljivi učenici i njihovi
učitelji koji su ih pripremali “Up and Coming International 4. Na županijskom natjecanju iz
sudjelovali su 2017. na sljedećim Film Festival” u njemačkom gradu tehničke kulture predstavljali su
smotrama ili natjecanjima: Lidrano, Hannover-u. nas: Mak Trbovc, Luna Culjak i Tvrtko
Smotre građanskog odgoja, Šapina.
natjecanja iz prometa, tehničke U ogromnoj konkurenciji od preko
kulture, geografije, matematike, 3000 prijavljenih filmova iz 54 države 5. Na međunarodnom
hrvatskog jezika, povijesti, biologije, svijeta film o dječaku Jorumu ušao je matematičkom natjecanju “Klokan”
islamskog vjeronauka, vjeronaučne u program festivala koji je sadržavao dobre su rezultate ostvarili naši
olimpijade. 85 filmova iz 37 država svijeta. najmlađi matematičari: Lana Sušec,
Mihael Mucić i Emma Jurašić.
Plasmani: 1. Na Državnom natjecanju iz
Islamskog vjeronauka učenici 6. Natjecanje iz engleskog jezika
Projekti iz područja građanskog Dino Lotinac i Kanan Zen Hodžić Hippo 2017. Naša je ekipa bila
odgoja učenika 6. razreda ”Internet predstavili su se dobrim rezultatom. brojna, a uključili su se učenici: Tina
bez granica” koji su pripremali Ana Tomašić, Ana Budimlija, Mak Trbovc,
Budimlija Iskra Car, Gabrijel Falica i 2. Na županijskoj smotri Lidrano Anđelina Alerić, Leonarda Matijević,
Ivan Brnjac Anđelina Alerić predstavila je svoj Tihana Lončarek, Sven Janči, Gabrijel,
novinarski rad. Tvrtko Šapina, član Falica, Iskra Car, Sara Martinić,
Projekt na državnoj smotri naših novinarske skupine nastupio je sa Luna Culjak, Bruna Cvetković,
najmlađih učenika “Znam, hoću, svojim monologom. Mirta Perišić, Rea Sobošćan, Jakov
mogu biti prijatelj” u izvedbi Sare Berečki, Tara Gundić, Matej Rajić, Ena
Krpina, Mare Čuraković, Borne Sučić i Zapaženi su bili i nastupi Petre Milić, Tomislav Kušek, Marin Ćavar,
Emme Jurašić ocijenjeni su odličnim Kostelić, Iskre Car i Lorene Gluhak. Karlo Francetić, Tihana Lončarek,
ocjenama. Leonarda Matijević, Potjeh Jureković,
3. Na županijskim natjecanjima Ozana Matošin, Ena Milić i Kristijan
Nagrade za filmsku skupinu, u koju iz biologije, kemije, povijesti, Matijević
su uključeni učenici Matej Bedenic, geografije, prometa sudjelovali su
Antun Juriša, Luna Culjak, Leona učenici sedmih i osmih razreda: Našim učenicima i njihovim
Gluhak i Marta Janković, za snimljeni Martin Kuhar, Teuta Galošić, Braslav mentorima i sljedeće školske godine
film o našem učeniku Jorumu koji Glavinić, Domenika Stanić, Ena Milić, želimo uspjeh u pripremama učenika
dolazi iz Ugande. Film je uvršten u Ozana Matušin, Potjeh Jureković i i ostvarivanje što boljih rezultata.
festivale: Marin Ćavar
Višnja Cuculić
Najmlađi među njima Matej
Bedenic pokazao je znanje iz

Kupujmo
hrvatsko

Učenici 2.a razreda osvojili
su 1. nagradu Hrvatske
gospodarske komore

U sklopu akcije “Kupujmo hrvatsko”
učenici 2. a razreda izradili su plakat
kojim su željeli potaknuti ljude da u što
većem broju kupuju hrvatske proizvode.
Plakat su poslali na državni natječaj
i osvojili prvo mjesto. Na glavnome
zagrebačkom trgu predsjednik Hrvatske
gospodarske komore uručio im je
nagrade i čestitao na kreativnosti, a
učenici su potom obišli štandove na
Trgu bana Josipa Jelačića i osladili se
hrvatskim proizvodima.

Dubravka Kosier Čakarun

34

Uspjesi naših učenika

nnaašČriepemzosutusiltčttiaeagmntniimuoctiamim! a

Kad se natječemo, Učenici naše škole po prvi su put
mi osvajamo medalje sudjelovali na atletskom natjecanju
za učenike s posebnim potrebama
Atletsko natjecanje učenika s posebnim potrebama u organizaciji Športskog školskog
pod pokroviteljstvom Športskog školskog saveza saveza Grada Zagreba. Sudjelovalo je
grada Zagreba deset učenika naše škole, a medalje
su ponijeli: Nika Sabolćec (1. mjesto),
Na atletskom natjecanju za učenike s posebnim potrebama u organizaciji Aldin Hodić (1. mjesto), Alen Sijah (2.
Školskog sportskog saveza Zagreba na atletskom terenu Mladost naši učenici mjesto) i Luka Jurišić (3. mjesto).
osvojili su četiri medalje. Cijela akcija se odvijala pod mentorstvom Lidije Voditeljice: Lidija Marić, Nena Kišak
Marić, Maje Vunderl Pasarić i Nevenke Kišak Gverić uz navijačku potporu Gverić i Maja Vunderl Pasarić
kolega iz razreda.
Tekst pripremio Luka Jurišić, 5. e
Učenici 8.c razreda kraj svojeg osnovnoškolskog obrazovanja okrunili
su medaljama. Kristijan Avdo tako je osvojio zlatnu medalju na 800 m na Nika Sabolčec
Vitezijadi u lipnju 2017. godine, dok je Matija Šarko u veljači bio treći na 1. mjesto
Prvenstvu Zagreba i Zagrebačke županije u hrvanju.

MAŠTA I SVAŠTA

Alen Sijah Luka Jurišić Aldin Hodić
1. mjesto 3. mjesto 1. mjesto

35

Život u školi

MAŠTA I SVAŠTA Kad se male ruke slože, 3. odgojno-obrazovna
nastaju najukusnije palačinke skupina u Kućici viteza
Grigora
Jedan hladan jesenski utorak odlučili smo provesti
u pripremi slatkog jela koje svi jako volimo, a to su Veselje. Sreća. Zabava. Učenje…doručak i fini cappuccino
palačinke. Pripremili smo sve potrebne sastojke, stavili samo su jedni od odgovora koje ćete dobiti ako nas
pregače i krenuli na posao. Dečki Tvrtko, Mislav i Leon su pitate što tamo radimo i kako provodimo vrijeme. Cijelo
izvagali brašno, stavili jaja u posudu, dodali sol, šećer i ljeto čekali smo zajedno s roditeljima taj dan kada ćemo
mlijeko i smjesa je bila gotova. Ana je u tavu stavila ulje nakon puno godina izaći iz učionice kako bismo učili.
i ispekla prvu palačinku. Prvu smo svi morali probati. Priznajemo ‒ trebalo nam je neko vrijeme da shvatimo
Napunili smo palačinke medom, džemom i orasima i sve da smo i dalje u školi jer ipak se nalazimo u prostoru
pojeli. Tin je oprao posuđe i to sa smiješkom na licu. Bilo koji daje mnogo više mogućnosti našim potrebama, a
nam je jako zabavno i fino, a sve to možete vidjeti i na nema krede i ploče. Ovdje smo opušteni, veseli. Ovdje
slikama. koristimo ruke i sav pribor koji nam je na raspolaganju.
Ovdje smo naučili kako treba izgledati domaćinstvo,
Voditeljica 1. OS: Barbara Kušter, mag.rehab.educ. gdje što stoji, kako koristiti određeni pribor, kako se
pospremaju i održavaju stvari. Ponekad smo umorni,
bezvoljni, no tada izvučemo strunjače i odmorimo od
rada. Upalimo glazbu, plešemo ili vježbamo. Volimo ovaj
prostor i jedva čekamo što ćemo još ovdje naučiti.

Najdraži dan nam je bio jedan četvrtak. Pripremali smo
se za božićnu rasprodaju. Oblikovali smo božićne kuglice
za naš bor. Cijelo smo jutro proveli u kuhinji uz brašno,
vodu, zdjele, pregače, sol i ulje. Mijesili smo, oblikovali
tijesto. Pomoću modlica stvarali smo i birali najdraže
oblike. Pomagali smo jedni drugima. Slagali smo oblike i
nestrpljivo čekali kada će se osušiti kako bismo ih mogli
obojiti u najdraže boje.

Volimo ovaj prostor, ovu kućicu i jedva čekamo još
takvih dana.

3.OOS: Anamarija, Jurica, Ana,
Antonela, Iva, Karlo, Tomo, Nika

DOBRO SE bolje. Kako bi taj osjećaj ostao još sredstva koja će omogućiti godišnje
DOBRIM VRAĆA neko vrijeme u nama, krenuli smo školovanje jednom tanzanijskom
dalje. Odlučili smo i ove godine djetetu. Učenice frizerske škole
Cijeloga života žudimo za srećom. Božić i Novu godinu uljepšati priključile su se našoj akciji i isplele
Bacamo novčiće u fontane, gasimo najugroženijim obiteljima naše mnogo pletenica na glavama naših
rođendanske svjećice, šaljemo škole. Male dječje ruke donosile su u učenika. Pletenice nisu imale
čestitke s dobrim željama i uporno školu hranu, higijenske potrepštine određenu cijenu, svatko je donirao
se pitamo: “Kako sustići sreću?”. A i igračke, a zatim se sve to sortiralo koliko je mogao i – prikupili smo
ona je tu, pored nas. Na dohvat je i pakiralo. Rezultat? Četrnaest nešto više od 1500 kuna i postali
ruke i lako ju je uhvatiti. obitelji imalo je malo više onoga što kumovi djevojčici Catherine Moyo,
se kupuje u trgovačkim centrima staroj 11 godina. Naša Katarina ima
Ne sluteći da izreka “Dobro se i puno više onoga što se nigdje tri brata, nema majku i o cijeloj
dobrim vraća” nije samo mrtvo ne može kupiti ‒ ljudske dobrote obitelji brine otac. Novac koji smo
slovo na papiru, krenuli smo u i brige za bližnjega. I gle čuda, svi prikupili omogućit će joj godinu
studenom i prosincu ove godine smo se osjećali još bolje! Dobrota školovanja u privatnoj engleskoj
djelovati humanitarno. Prikupljali se širila školom i nitko je više nije školi. Sreća je ispunila školu, dobro
smo hranu za Socijalnu samoposlugu mogao zaustaviti. Krajem prosinca se zaista dobrim vraća! Naučili smo
u Vukovaru i prikupili 29 kartonskih odlučili smo da dobrota i ljubav ne nešto važno. Sreća je zaista u malim
kutija čiji je sadržaj olakšao život poznaju granice. Krenuli smo ih širiti stvarima, a najsretniji su oni za koje
nekih vukovarskih obitelji. Učinili dalje. Koliko daleko? Daleko izvan je sreća činiti dobro. Oni imaju priliku
smo dobro i odjednom se osjećali Hrvatske, daleko izvan Europe, sve do biti sretni cijeloga života. Pokušat
daleke Tanzanije. Cilj je bio prikupiti ćemo biti jedni od njih.
36
Učenici 7.a i 7.b

Život u školi

Dobro došli u
debatnu grupu!

Jeste li čuli da se od vještine govora te, možda najvažnije, kako napraviti vlastite argumente.
ove godine u našoj školi razvoj samopouzdanja koje nam Učimo što je teza, afirmacija,
svakoga petka debatira? često nedostaje u javnim nastupima. negacija, kriterij… Ali, često se i
igramo.“
Riječ je o novonastaloj Za kraj, evo što naši šestaši
debatnoj grupi koju vodi koji pohađaju ovu izvannastavnu Jagor Jureković, 6. a
aktivnost kažu o njoj:
profesorica Kristina “Jako nam je lijepo na debati.
Elez uz veliku pomoć “Od ove sam godine članica Zabavljamo se, debatiramo i
naše drage suradnice i debatne grupe. Na njoj učimo vježbamo. Na primjer, oni koji govore
volonterke gospođice osnovne stvari koje bismo trebali pretiho ili preglasno uče kako
Ivone Anić iz Hrvatskog znati kako bismo mogli debatirati. prilagoditi glas. Svaki put naučimo
Volim dolaziti na debatu jer je nešto novo.“
debatnog društva. atmosfera opuštena, raspravljamo
o zanimljivim temama, učimo kroz Luna Culjak, 6. b
Znate li uopće što je debata? Debata igru i mnogo toga naučimo. Mislim
je strukturirana i argumentirana da je debata korisna jer nas uči kako “Na debatu nas ide desetak. Grupu
rasprava na unaprijed zadanu braniti svoju stranu i svoje interese. vodi prof. Elez, a studentica Ivona
tezu u kojoj se sučeljavaju dvije Svakako vam preporučujem da jako se trudi kako bi nas naučila sve
suprotstavljene strane – afirmacijska dođete jer ćete puno toga naučiti i o debati i dolazi nam na sate kad
i negacijska s točno određenim vrlo je zanimljivo. “ god stigne. Prvih nekoliko sati učili
zadacima. Naime, afirmacija treba smo osnove, a zatim smo krenuli
dokazati zadanu tezu nudeći za nju Iskra Car, 6.a raspravljati. Također igramo i neke
čvrste argumente, dok je negacija igre poput Mafije. Vrlo je zabavno.“
treba osporiti i pobiti argumente “Na debati učimo razne stvari, od
afirmacije. toga kako pravilno govoriti do toga Ana Budimlija, 6. a

Teze o kojima raspravljamo
uvijek su nam bliske i zanimljive.
Primjerice, učenici ne bi trebali
pisati domaće zadaće, treba uvesti
školske uniforme, učenici bi trebali
ocjenjivati profesore, treba zabraniti
zoološke vrtove, društvene mreže
imaju više prednosti nego mana…

A što nam je cilj? Prije svega, razvoj
komunikacijskih i socijalnih vještina,
sposobnost sagledavanja, analize i
rješavanja problema i sukoba, razvoj

Crveni križ MAŠTA I SVAŠTA

Crveni križ u našoj školi već godinama provodi humanitarne akcije
prikupljanja novčanih sredstava za potrebite. Akcije se provode dva puta
tijekom jedne školske godine prodajom gumica, blokića, olovaka i privjesaka
u vrijednosti od pet kuna. U našoj je školi uvijek velik odaziv te do izražaja
dolazi velika osjetljivost naših učenika, među kojima se posebno ističu
učenici nižih razreda, za potrebe drugih. Voditeljica svih projekata Crvenoga
križa je profesorica Amalija Glaser Dražetić.

Amalija Glaser Dražetić

37

Život u školi

MAŠTA I SVAŠTA Mali
humanitarci 3. a
Humanitarne
akcije 2.a Projekt Djeca djeci
razreda
Poznato je da se čovjekom uči biti od
Često imamo razne humanitarne rođenja. Kako suosjećati s nedaćama
akcije u razredu. Za peseke smo drugih ljudi, kako pomoći, kako uopće
skupljali deke, plastične boce i stari uočiti kome je naša pomoć potrebna?
papir. Prikupljali smo za ljude iz Uče to naša djeca od najmanjih nogu, u
Vukovara mlijeko, rižu i drugu hranu. svojim obiteljima, u vrtiću, u susjedstvu,
Bili smo jako sretni što smo mogli u školi. Često su u prilici vidjeti nekoga
pomoći. Odlučili smo pomoći i Joelu kome bi mogli na bilo koji način pomoći.
iz Tanzanije tako da mu s našom Iako su mali, znaju, razumiju i, što je
ušteđevinom platimo školovanje. Za najvažnije, žele pomoći.
Božić smo mu pisali čestitku i crtali
mu. Zaželjeli smo mu puno sreće u Još u prvom razredu razgovarali smo
školi. više puta o tome, zato svaka akcija u
našoj školi usmjerena na bilo kakvu vrstu
Val Bunaš, 2.a pomoći kod njih nailazi na razumijevanje
i plodno tlo. Bilo da se radi o našim
Frizure učenicima i njihovim obiteljima, teško
oboljelim osobama ili napuštenim
humanitarna životinjama. Počeli smo, uz svesrdnu
akcija pomoć naših roditelja, na našim
radionicama izrađivati razne prigodne
38 ukrasne i uporabne predmete i prodavati
ih na školskim sajmovima, bilo uz Dane
kruha ili Božić. Zajedno s roditeljima
odlučili smo da sakupljena sredstva
doniramo Domu za djecu Ivana Brlić-
Mažuranić u Lovranu.

Ubrzo smo s njihovom ravnateljicom,
gospođom Suzanom Mravinac, stupili
u kontakt te je počelo dopisivanje sa
štićenicima Doma. Napisali smo im pismo
i poslali svoje crteže. Na odgovor nismo
dugo čekali i oni su s radošću odgovorili
povelikim pismom i crtežima. Tako je
počelo naše upoznavanje, a zatim smo
odlučili obradovati ih paketom školskog
pribora, knjiga i slatkiša - naravno, opet
uz pomoć naših divnih roditelja.

U razgovoru s njihovom ravnateljicom i
djecom dogovorili smo da naše druženje
treba produbiti tako što ćemo naše nove
prijatelje posjetiti na proljeće u Lovranu,
a isto tako se nadamo da će i oni
posjetiti nas u našem Zagrebu i pokazati
im ljepote našeg glavnog grada. Jedva
čekamo!

Jasna Kunac

Život u školi

Međuljudski možemo pobjeći. Društvena smo, Mislite li da su odnosi među MAŠTA I SVAŠTA
odnosi i socijalna bića i imamo svakodnevnu našim učenicima u školi generalno
međuljudska potrebu komunicirati s drugima. gledajući dobri? 39
komunikacija Svaka je interakcija s nekim drugim
međuljudski odnos, neka vrsta Mislim da jesu. Usuđujem se reći
Međuljudski su odnosi komunikacije. da je iz godine u godinu manje
jedna od važnijih incidentnih ponašanja. Svakako
komponenti u našem Slažu li se bolje djeca ili odrasli? dolazi do nesuglasica zbog
životu. Ljudi imaju i Zašto? neprimjerene komunikacije na
dobrih i loših iskustava društvenim mrežama i u virtualnom
u komunikaciji. Dobra Riječ je o različitim odnosima i svijetu (etiketiranje, lažne optužbe,
su iskustva bila prožeta različitim ulogama u tim odnosima. iznošenje neistinitih podataka i
iskrenošću, poštovanjem, U svakoj interakciji, bilo da je riječ o uvreda), no nije riječ o nekim velikim
uvažavanjem, vremenom odraslima, djeci ili djeci i odraslima, sukobima koji bi trajno narušili
za sugovornika te odnosi će biti dobri i ugodni ako se u odnos među učenicima. Rekla bih,
razumijevanjem. Ona komunikaciji međusobno uvažavaju. kada se sve zborji i oduzme, da su
loša na nas ostavljaju jači Ako ne čujemo drugu stranu u odnosi solidni.
dojam i duže ih pamtimo međuljudskom odnosu, odnos neće
čak ako i nismo u njima biti dobar jer neće doći do kvalitetne U kojoj dobi najčešće dolazi do
izravno sudjelovali. komunikacije. sukoba?

Tako se, primjerice, djeca osjećaju Možete li se prisjetiti nekih najtežih Sukobi su najčešći među učenicima
loše, krivo i iskorišteno zbog sukoba kojima ste svjedočili? predmetne nastave - u petom i
svađe odraslih, najčešće roditelja. šestom razredu.
Takvi osjećaji mogu utjecati na U prijašnjim je generacijama bilo
lošiju komunikaciju između djece nekih složenih situacija. Iako i Imajući na umu posljednju
i odraslih. Imajući na umu da danas postoji, fizičko je nasilje informaciju, pred nama je pravi
djeca ne moraju ulaziti u sukobe danas rjeđe nego ranije. Naglasak izazov da međusobne sukobe
zbog stvari koje odrasli smatraju je više na virtualnom nasilju – svedemo na minimum i statistiku
povodom sukoba (svađe zbog nasilju putem društvenih mreža i okrenemo u svoju korist.
nasljedstva, rastave, krađa zbog virtualnih medija pa ono nije tako
neimaštine, prisile i slično), momentalno vidljivo kao raniji Marta Ćavar, 6. razred
mogli bismo reći da djeca imaju složeni fizički sukobi učenika. Ipak,
bolje međuljudske odnose. Ipak, važno je reći da u svakoj generaciji
nisu ni ona lišena međusobnih ima nesporazuma i problema koje
nesporazuma u komunikaciji. Puno treba rješavati.
se djece danas svađa zbog raznih
sitnica. I u našoj se školi događaju Je li teško rješavati
različite rasprave među učenicima tuđe probleme?
pa smo odlučili saznati o kakvim je
najčešće raspravama riječ, koliko Kod nas se problemi rješavaju
često do njih dolazi i kakvi su uopće timski. Obično se njima bavimo
međuljudski odnosi među učenicima ja i školska psihologinja. Zna biti
naše škole. Odgovore na pitanja koja teško i neugodno, ali uvijek se nađe
nas muče odlučili smo potražiti kod način da takve narušene odnose
naše pedagoginje Višnje Cuculić. Evo dovedemo u prihvatljivo stanje.
što smo doznali.
Možete li nam savjetovati kako
Kako biste definirali poboljšati međuljudske odnose? Na
međuljudske odnose? čemu bismo trebali raditi?

Od međuljudskih odnosa i Trebali bismo osvijestiti veliku
međuljudske komunikacije ne važnost međusobnog uvažavanja,
empatije (suosjećanja), suradnje
i poštivanja drugog (i različitog)
mišljenja. Ako pripazimo na sve
navedeno te se potrudimo zaista
tako i komunicirati s drugima,
odnosi će biti dobri i kvalitetni.
Nepovjerenje, neiskrenost, skrivene
loše namjere i agresivne ispade
trebali bismo svesti na minimum.
Potrebno je raditi na sebi. Odnosi
i komunikacija podrazumijevaju
određene vještine koje trebamo učiti
i poboljšavati.

Život u školi

Večer Ove je godine posebna atrakcija Poslijepodne
matematike Večeri bila matematička verzija u našoj školi
igre “Escape room” koja je bila
Dana 7. prosinca 2017. u našoj školi organizirana za učenike šestih Poslijepodne u našoj školi
održala se Večer matematike. Večer razreda. To je igra u kojoj su ekipe svaki učenik voli.
matematike je školski događaj na rješavale matematičke zadatke te Zadaću pišemo,
kojem učenici i njihovi roditelji od njihovih rješenja dobivale šifre učimo i rišemo.
zajedno rješavaju matematičke za otključavanje kutija sa sljedećim Ni pjevanje nam nije strano,
probleme kroz igru. zadacima. U kutijama sa šifrom su a ples nam ide bajno!
se, osim zadataka, nalazili dijelovi Crtiće gledamo i filmove razne,
MAŠTA I SVAŠTA programa za finalni zadatak. Ti su se glave nam nikada nisu prazne.
programi slagali na računalu te se Radionice polazimo svi
prenosili na uređaj zvan “micro:bit” i na podu rješavamo listiće mi.
koji je prikazivao cjelokupni Najviše volimo kad se spojimo
program. Osim te bilo je i ostalih i svoje znanje zbrojimo!
igara koje su isto bilo zanimljive. Je li nam dosadno?
Večer matematike posjetilo je Nijeeee!
dvjestotinjak posjetitelja. Bilo je jako Poslijepodne u boravku najbolje je!
zabavno. Video uradak s korištenjem
micro:bita nagrađen je nagradom PRODUŽENI BORAVAK
Instituta za Razvoj i Inovativnost
Mladih, a nagrada je komplet 1.a, 1.b, 2.a, 2.b, 3.a
dodataka za pokuse s micro:bitom.
UČITELJICE: MATEA, SPOMENKA, ANJA
Antun Juriša, 6. razred

O ljubomori Zavist je, pak, žudnja za nečim sadržaja koji nam opisuju kako drugi
i zavisti što netko drugi ima. Ona se veže uz žive i što imaju, odnosno kako bismo
materijalne stvari. Tako možemo biti mi trebali živjeti i što imati! Ipak, treba
Ljubomora i zavist dva su osjećaja koja zavidni nekome na novom mobitelu, ovoga biti svjestan i razumjeti da
tumačimo slično, ali se zapravo radi o odjeći koju ima i slično. uspoređivanje s drugima nije put
dvama različitim osjećajima. Ljubomora ka sreći.
je strah od gubitka nečije ljubavi, Što mogu učiniti oni koji se žele riješiti
odnosno pažnje. Ona se javlja kada smo ljubomore i zavisti? Evo nekoliko savjeta za umanjivanje
za nekoga emocionalno vezani. Tako ljubomore i zavisti:
možemo biti ljubomorni na nekog dečka Za početak je važno imati na umu
ili neku djevojčicu koja nam se sviđa ili da se ljubomora i zavist javljaju radi • Osvijestite sebe i svoje osobine! Svatko
na našeg prijatelja ili prijateljicu. naše urođene kompetitivnosti prema od nas je jedinstven i ima dobre
drugim ljudima. U današnjem se strane i vrline – osvijestite ih! Budite
40 modernom svijetu one potiču i medijima zahvalni na tome kakvi ste i što imate.
– svakodnevno smo izloženi mnoštvu Jedinstveni ste takvi kakvi jeste!

• Kada osjetite zavist ili ljubomoru,
pokušajte osvijestiti sami sebi zbog
čega ste ljubomorni ili zavidni: što je
to što vam smeta, odnosno što biste
željeli imati, a nemate? Analizirajte
svoje osjećaje i njihove uzroke. To vam
može pomoći da uvidite u čemu se
trebate promijeniti ili što trebate činiti
drugačije.

• Mala doza ljubomore i zavisti može
biti poticajna – okrenite te osjećaje
u vlastitu korist, neka vam budu
pokretač u napredovanju, odnosno
ostvarivanju nekih ciljeva ili stvaranju
boljih odnosa s voljenima.

Ksenija Ondrašek, psihologinja

Život u školi

Ljubav na nekome učenici bi uglavnom Erikin tata u MAŠTA I SVAŠTA
školskim povjerili samo najužem krugu našem razredu
hodnicima prijatelja, dok bi, zanimljivo, 41
dječaci najčešće o svojoj simpatiji Danas nam je Erikin tata Slaven
Ljubav je jaka sklonost prema razgovarali s roditeljima. Petrović pričao što je sve potrebno
nečemu. Riječ je o vrlo snažnom za snimiti film. Rekao je da je
osjećaju koji nas sve obuzima, Da ljubav ne vlada samo među kamerman najbitniji jer on snima!
htjeli mi to ili ne. Ljubav može biti učenicima potvrdio nam je i Pokazao nam je i neke filmske
uzvraćena i neuzvraćena, a voljeti se Marko Gajer, socijalni pedagog trikove. Za kraj, rekao nam je što sve
može osoba, životinja, država ili pak u našoj školi. Naime, on svoju znaju kaskaderi!
sport. Ljubav ne poznaje prostorne radnu svakodnevicu dijeli sa
i vremenske granice pa tako nije svojom suprugom Jelenom Rebac Nakon toga nam je rekao što je
zaobišla ni naše školske hodnike. Gajer. Potaknuti temom ljubavi i potrebno za zdravlje. Ispričao nam
činjenicom da ljubavi podliježu je da moramo dovoljno odmarati,
Razgovarajući s učenicama na sve generacije, postavili smo mu vježbati i zdravo se hraniti. Svako
školskom hodniku doznali smo da nekoliko pitanja. dijete moralo bi spavati barem 9
većina učenika vjeruje da ljubav na sati svake noći. To znači da bismo u
školskim hodnicima zaista postoji. Gdje ste i kako upoznali Jelenu? krevet morali ići dovoljno rano, već
S druge strane, čini se da je tek iza dnevnika.
malen broj onih koji su je zaista Upoznali smo se na Edukacijsko-
na hodniku i pronašli (ili to ne žele rehabilitacijskom fakultetu. Rekao je i da dnevno treba
priznati). Većina ispitanika svoju vježbati i kretati se barem dva sata.
ljubav na školskom hodniku radije Koliko dugo to poznanstvo traje? Kretanje se računa kao tjelesna
skriva te je uvjerena da se u društvu aktivnost pa bi se to moglo brojati
osobe koja im se sviđa ponaša Poznanstvo traje od 2003. godine. u vježbanje. Saznali smo što je to
totalno cool i uobičajeno. Tek malen Nismo odmah prohodali, već agilnost i kako se učimo biti agilni.
broj ispitanika izjavio je da postaje nakon jedno godinu i pol dana. Čini mi se da je to vještina brzine
sramežljiv ili da se ponaša čudno. ili brzog izmjenjivanja pokreta.
Tajnu o postojanju simpatije prema Vi i Jelena radite u istoj školi. Kad razmislim, ta vještina bitna je
Kako je došlo do toga? za puno sportova, a najvažnija je
za dječje igre. Na primjer lovica,
Pa Jelena se prva zaposlila ovdje ledena baba i graničar su igre kojima
u školi. Ja sam nešto kasnije vježbamo agilnost.
diplomirao. Potom sam došao
i ja na neke zamjene da bih Zdrava prehrana značila bi da
u konačnici došao ovdje kao moramo jesti meso, povrće, voće i
pripravnik. malo masti. Ono što je zanimljivo,
sokovi se ne ubrajaju u zdravu
Je li to što radite u istoj školi prehranu. Čak niti domaći sokovi!
prednost ili mana? Zapravo, najzdravije piće je voda.
Srećom to je moje omiljeno piće.
I jedno i drugo, rekao bih.
Prednost je jer se puno vidimo. Sve sam ovo ispričao mami i
Od samog smo početka puno predložio da za blagdane umjesto
zajedno. Zajedno smo išli na brda kolača na stol stavimo brdo
fakultet i bili smo svugdje voća. Moram još naći povoljan
zajedno tako da se ovdje trenutak i predložiti svima u kući da
nekako to nastavilo. To je više boravimo vani na friškom zraku.
dobro jer volimo biti zajedno,
što je normalno jer se, hvala Val Bubaš, 2. a
Bogu, volimo. S druge strane,
negativna je stvar što se posao
i negativne stvari s posla nose
kući pa se onda i u školi i u kući
stalno razgovara o školskim
problemima. Bilo bi dobro da
ipak postoji odmor od onoga što
je na poslu.

Jeste li kada zajedno vodili neki
školski sat?

Jesmo. Vodili smo zajedno
nekoliko radionica. Bilo je lijepo.

Je li onda trema veća?

Ne, dapače. Baš je opušteno kako
bi zapravo i uvijek trebalo biti.

Morana Svetina, 6. razred

Vjetar u leđa

Veselimo se dok učimo

Učenici 2.e/ 3.e, 3.c/ 4.c i 4.e razreda sa svojim učiteljicama učenje i školske
obveze obogaćuju zanimljivim i raznovrsnim aktivnostima i novim iskustvima.
Na taj način kod učenika potiču interes i iskustveno učenje te obilježavaju i
slave prijateljstvo i zajedništvo.
S učenicima se u školi provode i vesele aktivnosti Brain Gyma® kroz koje
učimo da je pokret vrlo važan za naše tijelo, mozak i zdravlje.

Ingrid Soldan, Jasna Romich Jurički i Koraljka Žepec

MAŠTA I SVAŠTA Natjecanje iz informatike
i računalnog razmišljanja
Dabar

održano je u tjednu od 13. do 17.
studenog 2017. godine.

Iz naše škole sudjelovali su brojni
učenici, a najbolji su nagrađeni
posebnim priznanjima.

Najljepši školski vrtovi Ponosni smo na ovu nagradu jer smo – obrazovnom projektu. On se odvija
se tek nedavno počeli intenzivnije baviti već 23 godine, a provode ga HRT i
Naša škola osvojila je drugo mjesto vrtlarstvom. Osnovna škola Grigora Ministarstvo znanosti i obrazovanja uz
na ovogodišnjem natječaju Najljepši Viteza je u 2017. godini dobila i Kućicu potporu Ministarstva poljoprivrede,
školski vrtovi. Nagradu smo primili 24. Viteza Grigora, uz sami vrt, pa se u njoj Fonda za zaštitu okoliša i energetsku
studenoga 2017. u studiju Zvonimir Bajsić sada pripremaju čajevi, mirisni sapuni i učinkovitost te privatnih donatora.
Hrvatske radiotelevizije. Ravnateljici ostali proizvodi te suši i sprema ljekovito Voditeljica projekta je novinarka i
škole Vlatki Kovač priznanje je uručila bilje koje uzgajamo u vrtu – bosiljak, urednica HRT-a Đurđica Čočić, a u njemu
ministrica znanosti i obrazovanja matičnjak, menta, ružmarin, kadulja, sudjeluju učenici osnovnih i srednjih
Blaženka Divjak. origano, limunska trava, timijan, vlasac, škola, učeničkih domova, djeca iz dječjih
celer, lavanda te jagode. Osim u kućici vrtića te polaznici iz centara za odgoj,
rado boravimo, radimo i učimo i u sjenici obrazovanje i rehabilitaciju.
u dvorištu škole. Zato smo i dobili drugu
nagradu u kategoriji Najljepših učionica Nagrade su podijelili ministrica
na otvorenom. znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak,
ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić
Na svečanosti u zgradi Hrvatske te direktor Fonda za zaštitu okoliša i
radiotelevizije bili smo u društvu druge energetsku učinkovitost Dubravko Ponoš.
djece iz stotinjak škola, vrtića i domova Voditelji su bili poznata televizijska lica
u Hrvatskoj koji su u nekoliko kategorija Karmela Vukov Colić i Davor Meštrović, a
sudjelovali u ovom ekološko – nastupili su Luka Bulić, Zrinka Posavec i

Tamburaški orkestar HRT-a.

Strukturiranje prostora, vremena, materijala
i zadataka i metoda podučavanja u radu s
učenicima s poremećajem iz spektra autizma

U našoj školi u okviru projekta Strukturiranje odgoja i obrazovanja
učenika s poremećajem iz spektra autizma putem funkcionalne
komunikacije, a u suradnji s udrugom Sinergija 365, provodi se
program strukturiranja prostora, vremena, materijala i zadataka te
metoda podučavanja u radu s učenicima s poremećajem iz spektra
autizma.

U Projekt su uključeni učenici, edukacijski rehabilitatori i asistenti
1. e i 4. f razreda te 1.OOS. Upravo su učenici u ovim razrednim odjeljenjima i skupini bili poticaj i pokretač edukacijskim
rehabilitatorima koji rade s njima. Potaknuli su ih na cjeloživotno učenje i razvijanje novih vještina te svakodnevno traženje
novih oblika podučavanja. Naši učenici naši su pokretači i hvala im na tome. Veselimo se novim učenjima i novim spoznajama.

Andrea Damjanić, mag.rehab.educ., Barbara Kušter, mag.rehab.educ.,
Dubravka Sečen-Rosso, prof. def., učitelj mentor

42

Vedre stranice

BONTON OSMOSMJERKA T KOS I OBRA T
T I PS I DUS VA
Zabavi se tražeći ponuđene riječi pa među preostalim Ž T RARADOS T
slovima nađi odgovor na pitanje. Sretno! A K E V P K AMO S
RŠŽ JOL LOJ L
TKO SI, ODAKLE, KAMO, BITI, IMATI, ISPIT, SLOBODA, RADOST, UADE S E A EUO
SAVJETNIK, SMISAO, NOS, ISPRIKA, SEBELJUB, BUDALA, LJ M E T A N I T I B
ŠAMPION, SNOB, OSVETA, PREŽDERAVANJE, KIHANJE, KAVA, E P R NO S OMS O
POSAO, ŽARULJE, ZUB, ŽIVOT, BRAT B I A I EVAČPD
UOV K I TOE RA
Od slova koja su preostala trebao/ trebala bi dobiti ime LJ N A Ž I A NJ E I B
poglavlja knjige „Bonton: kako da ne postanem klipan/ E M NJ U S A Š A K U
klipanica u 100 lekcijica 2“. BME I HK A V A Z
E PM I A T E V SO
_____________________________ ____________ S S K I ONBONS
_______ _______________________
__________________________________________

Morana Svetina, 6. razred

TOČKALICA

TOČKALICA
LABIRINT

MAŠTA I SVAŠTA

43

MAŠTA I SVAŠTA Vedre stranice 1
2
BONTON križaljka 3
4
(autori: Lara Jarki i Luna Culjak, 6. razred) 5
6
1. Nepristojno je pričati na __________________________ u crkvi. 7
2. Ako ste ____________________ na neku hranu, unaprijed 8
9
trebate upozoriti domaćina. 10
3. Za __________________ negdje uvijek se treba najaviti 11
12
domaćinima.
4. Kada netko kihne, vi kažete ____________________.
5. Kada se rukujete uvijek pružite _____________________ ruku.
6. U dizalu muškarci trebaju prvo propustiti žene, djecu, invalide i

_______________ osobe.
7. Kada je večer, ljude pozdravljate pozdravom “Dobra

__________________”.
8. Prije obroka trebamo __________________ ruke.
9. Na __________________ da prisustvujete na nekoj svečanosti

morate odgovoriti.
10. Treba poštivati tuđe _____________________________.
11. Kavaliri, uvijek otvorite vrata ___________________ osobi.
12. Skupljajte nered za svojim kućnim

__________________________.
Rješenje: ____ ____ ____ ____ ____ ____ ____ ____ ____ ____ ____ ____ (mržnja prema ljudima)

RIješi premetaljke i od slova u kružićima pronađi traženu riječ

ESMEPJ

TUNNANTU

JAASIVNOL

BERAGZ

VEVRICJEA

PIEPALERC

GADRAAN

EZTVI

44