hiSTORIJA 1-14

INTERAKTIVNI UDŽBENIK DOPUNJEN
ELEKTRONSKIM SADRŽAJIMA

Upute:

– Jednostavnim klikom na ikonicu u udžbeniku, možete preuzeti odgovarajući
materijal ili se preusmjeriti na internet (klipovi, animacije, interaktivni i
online edukativni sadržaj). Svi predloženi programi i aplikacije su besplatni
za download i instalaciju na Vašim uređajima.

– Pregled na PC računaru ili laptopu:
– potreban vam je instaliran besplatan čitač: Adobe Reader ( ) ili Foxit
reader ( ) kojeg možete sami pronaći ili nas kontaktirati za pomoć
– klikom miša na ikonicu pristupate downloadu ili prikazu odabranog sadržaja

– Pregled na tablet uređajima ili mobitelima:
– potreban vam je instaliran besplatan čitač: Foxit reader ( potražite
ga u playstore-u ili google store-u ) te Office mobile ( ) za pregled
dokumenata i prikaz interaktivnih prezentacija.
– dodirom na ikonicu pristupate downloadu ili prikazu odabranog sadržaja

– Za optimalan pregled dodatnih sadržaja preporučuje se download na uređaj.

1

Urednica
Amra Mekić

Recenzenti
Adnan Velagić
Nedžad Spahić
Smajo Halilović
Maja Đuretić-Ačić
Dejan Garić

Dizajn, slog i prijelom
DTP studio Sarajevo Publishinga

Lektura i korektura
Lektorsko-korektorska služba Sarajevo Publishinga

Štampa
"Grafotisak" Grude, Bosna i Hercegovina

© Sarajevo Publishing, 2010.
Nijedan dio ove knjige ne smije se umnožavati, fotokopirati niti na bilo koji drugi način
reproducirati bez izdavačevog pismenog odobrenja.

Vijeće za usklađivanje udžbeničke politike pri Federalnom ministarstvu obrazovanja i nauke,
Rješenjem broj 06-38-8-4711/10 od 04.06.2010. odobrilo je ovaj udžbenik za upotrebu.

Napomena: Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke je odredbom broj
06-38-8-4214/10 od 14.5.2010. propisalo da se u udžbenike ne
smije pisati i crtati, a da se tabele, grafikoni i dr. prenose u svesku.

Asmir Hasičić

udžbenik za 7. razred
devetogodišnje osnovne škole

Sarajevo Publishing
Sarajevo, 2010.

• PREDGOVOR •

Dragi učenici,
Predstavljamo vam udžbenik Historija/Povijest za 7. razred. Iza sebe imate već jednu školsku
godinu u kojoj ste se upoznali sa historijom kao naukom. Zato vam se sada obraćamo kao
iskusnijim historičarima i istraživačima.
Period koji je pred vama predstavlja pravu riznicu zanimljivosti, sjajnih događaja i tema koje
ćete zajednički izučavati sa svojim nastavnicima. S obzirom da ove godine imate više vremena
za bavljenje historijom, ovaj udžbenik je i opširniji. No, to nije razlog za brigu jer vas u ovoj
školskoj godine čeka fantastično putovanje kroz srednji vijek.
Udžbenik je prilagođen vama, vašim potrebama i interesovanjima. S obzirom da nema dobrog
historičara bez jako razvijene mašte, vi ćete imati odlične preduvjete da se razvijete u prave
naučnike i istraživače. Zato vam ovaj udžbenik nudi životopisne ilustracije, slike i karte, koje
će vam omogućiti da se uživite u period koji istražujete. Pomoću njih bit ćete u mogućnosti
da oživite prošlost u svojoj mašti, a onda će vam biti lakše i da učite.
Sadržaj vašeg udžbenika obiluje interesantnim podacima, a vi ćete, sa vašim nastavnicima,
naučiti da razlikujete šta vam je bitno da zapamtite. Mada će vas, vjerovatno, više interesovati
neke zanimljive sitnice, vi ćete naučiti i važne historijske procese koji su utjecali na oblikovanje
današnjeg svijeta u kojem živimo.
Udžbenik je podijeljen na tematske cjeline koje sadrže više lekcija. Glavni cilj nam je bio
da vas potaknemo na razvoj vlastitog mišljenja. Zato na kraju svake lekcije imate posebnu
stranicu sa uredno odvojenim temama. Dio pod nazivom Zapamtimo ukazuje na glavne
historijske procese koje biste trebali naučiti. Posebno su odvojeni i Novi pojmovi koje ćete
naučiti u određenoj lekciji. Zanimljive sitnice su smještene u dijelu pod nazivom Jeste li znali?
Da biste provjerili usvojeno znanje zadužen je dio pod nazivom Ponovimo.
Vaše vještine razmišljanja bit će testirane u dijelu teksta nazvanim Na izvorima historije ili
Upoznajte se sa historijskom literaturom. Konačno, naš cilj je bio da proširite svoja znanja
i interesovanja tako što ćete samostalno istraživati historijske teme. Zato postoji dio pod
nazivom Uradite sami, koji vam daje neke prijedloge vezane za samostalan rad i omogućuje
vam da nastavnike oduševite znanjem i aktivnošću. U mogućnosti ste da historiju povežete
sa drugim predmetima i uradite sjajne projekte.
Preostaje nam da vam poželimo sreću u školskoj godini koja je pred vama, sa iskrenom željom
da će ovaj udžbenik u vama probuditi skrivene talente za historiju.

Autor

GODIŠNJI PRIPREME ZA SVE
PLAN RADA ČASOVE

Osnovna obilježja
srednjeg vijeka

• ŠTA JE TO SREDNJI VIJEK •

PREZENTACIJA Periodizacija srednjeg vijeka PRIPREMA

U šestom razredu ste se upoznali sa razvojem i usponom Rimskog carstva. Sjećate li se uzroka
koji su doveli do slabljenja i pada Rimskog carstva? Čitavo vrijeme svoga postojanja Rimsko
carstvo je vodilo ratove na sjevernoj granici protiv Barbara. Koga su Rimljani nazivali Barbarima?
Germanska plemena su u velikoj seobi naroda preplavila Rimsko carstvo i uništila veliki dio

tekovina rimske civilizacije. Prisjetite se po čemu su Rimljani bili velika civilizacija.
Konačno, Germani ruše Zapadno rimsko carstvo čime prestaje epoha staroga vijeka. Pogledajte

sliku ispod teksta i opišite na koji način slika predstavlja pad Rima. Nastupila je nova epoha,
srednji vijek, koju ćemo ove školske godine izučavati.

Barbari uništavaju Rim (Karl Bruillov, XIX st.)

Ušestom razredu ste se upoznali sa periodizacijom historije i izučavali stari vijek. Među
historijskim periodima koje ste tada spomenuli bio je i srednji vijek. Već tada ste naučili
da su historijske epohe podijeljene na osnovu važnih događaja koji su označili početak
drugačijeg načina života.
Srednji vijek je historijska epoha koja je trajala od pada Zapadnog rimskog carstva 476.
godine pa do otkrića Amerike 1492. godine. Grana historije koja se bavi srednjim vijekom
naziva se medievalistika, a naučnici medievalisti. Budući da postoje “posebni historičari”
za istraživanje ovog perioda, to znači da je i ovaj period imao svoja posebna obilježja i
karakteristike.
Epoha srednjeg vijeka je trajala preko hiljadu godina, a da bi se lakše izučavao, medievalisti
su ga podijelili u tri perioda:

6

1. RRaanzviisjreendinsrjievdinjejikvijek 476. godina (pad Zap(aodtnkorigćeriAmmskeorgikcea)rstva) – 1492. godina
2.

3. Kasni srednji vijek

Zašto je došlo do ove podjele? Slično kao i stari vijek, i srednji
vijek je imao jedno glavno obilježje koje ga je odredilo kao
posebnu historijsku epohu. Dok je stari vijek bio period
robovlasničkog društva i privrede, srednji vijek ima drugačije
društveno i privredno uređenje nazvano feudalizam.

Prisjetite se robovlasničkih odnosa u starom vijeku. Opišite sliku
ispod teksta. Sjećate li se gladijatora?

Gladijatori

Feudalizam je bio
privredni sistem baziran na
zemljišnom posjedu.

Naravno, feudalizam
nije preko noći zamijenio
robovlasništvo, bio je to
proces koji se razvijao
tokom srednjeg vijeka.

Antički robovi

Razvoj privrednih, društvenih, političkih i kulturnih odnosa uvjetovao je podjelu srednjeg
vijeka na navedene periode:

• Rani srednji vijek (od V do X stoljeća) obilježen je izgradnjom feudalnih privrednih i

društvenih odnosa.

• Razvijeni srednji vijek (od XI do XIII stoljeća) je period učvršćivanja feudalnih odnosa.
• K asni srednji vijek (od XIV do XV stoljeća) je period razvoja novih društvenih

i privrednih odnosa, koji je u novom vijeku rezultirao nestankom feudalizma i
nastupanjem novog oblika uređenja - kapitalizma.

animacija lente

RANI SREDNJI VIJEK RAZVIJENI SREDNJI VIJEK KASNI SREDNJI VIJEK
476. god. – X stoljeće XI-XIII stoljeće XIII stoljeće – 1492. god.

7

Zapamtimo Novi pojmovi
Srednji vijek - historijska epoha koja je trajala od pada
Srednji vijek je historijska epoha Zapadnog rimskog carstva, i kraja antičke civilizacije,
koja je trajala od pada Zapadnog do otkrića Amerike 1492. godine i početaka moderne
rimskog carstva u V stoljeću do civilizacije
otkrića Amerike u XV stoljeću. Feudalizam - društveno i privredno uređenje koje je
Period srednjeg vijeka se dijeli na: obilježilo srednji vijek, a utemeljeno je na zemljišnom
rani, razvijeni i kasni srednji vijek. posjedu kao osnovi društvenog i privrednog statusa
Glavno obilježje srednjeg vijeka Epoha - doba, vrijeme nekog bitnog događaja od kojeg
jeste novo društveno-privredno se počinje brojati izvjesni niz godina ili period vremena
uređenje zvano FEUDALIZAM.

Jeste li znali?
Ljudi koji su živjeli u srednjem vijeku to doba nisu nazivali srednjim vijekom. Za njih je to
bilo savremeno doba. Naziv srednji vijek nastao je nešto kasnije.

Ponovimo
1. Koja je historijska epoha nastupila nakon starog vijeka?
2. U kojem periodu traje epoha srednjeg vijeka?
3. Kako se zove posebna nauka koja se bavi srednjim vijekom?
4. Kako se dijeli srednji vijek?

Na izvorima historije...

Kako su savremenici vidjeli nestanak antičke civilizacije i nastupanje nove epohe, srednjeg
vijeka, opisuje nam rimski pisac Salvijan:
“Siromasi su lišeni svega, udove jadikuju, siročad se gazi do te mjere da se mnogi,
podrazumijevajući tu i ljude ugledna roda, koji su dobili više vaspitanje, sklanjaju kod
neprijatelja. Da ne bi poginuli od javnog progonjenja, oni među varvarima traže čovječnost
Rimljana, jer, među Rimljanima, ne mogu više da podnose nečovječnost varvara...
Danas se odriču imena rimskog građanina, nekada ne samo veoma cijenjenog već i kupovanog
za skupe pare, i izbjegavaju ga, smatrajući ne samo da je malo vrijedno, već i užasno...”
Pokušajte se primjenom vlastite mašte uživjeti u ovaj period. Je li to bilo sigurno
vrijeme?

Šunjić Marko: Hrestomatija izvora za opštu istoriju srednjeg vijeka, Svjetlost, Sarajevo 1980., str. 7

Uradite sami

Upotrijebite svoj likovni talent i napravite vremensku traku kojom ćete povezati stari i srednji
vijek. Ukrasite je motivima iz tih vremena.

8

• ŠTA JE FEUDALIZAM •

Osnovna obilježja feudalizma

U prethodnoj lekciji smo spomenuli riječ feudalizam. Rekli smo da ova riječ latinskog porijekla
označava zemljišni posjed. Veliki zemljišni posjed je kroz historiju značio i veliko bogatstvo. Stari
Rimljani su imali velike posjede zvane latifundije i na njima su sve poslove obavljali robovi. Kako

zemlja može značiti bogatstvo? Koja bogatstva može osigurati veliki zemljišni posjed?
U srednjem vijeku dolazi do znatnih promjena u privrednom i društvenom životu, ali jedno
ostaje isto, zemlja je i dalje bila glavno mjerilo bogatstva. Na narednim stranicama upoznat PRIPREMA
ćemo osnovna obilježja feudalizma i saznati šta se dešavalo u pozadini vama poznatih priča o

vitezovima, dvorskim damama, dvorcima, viteškim turnirima i velikim bitkama.

Porijeklo feudalizma

Već ranije smo definisali feudalizam kao društveno i privredno uređenje koje je obilježilo
srednji vijek. Rekli smo i da je razvoj feudalizma i feudalnih odnosa u privredi i društvu
bio dugotrajan proces koji se nije desio preko noći nego je trajao stoljećima. U doba Rimskog
carstva robovlasničko društvo se dijelilo na robovlasnike i robove.
Rimljani su imali ogromne zemljišne posjede koje su obrađivali robovi. Budući da robovi
nisu imali ništa od svoga rada, oni nisu bili zainteresovani da rade dobro i da se proizvodnja
poveća. Krajem antičkog perioda rimski zemljoposjednici su počeli uvoditi drugačije načine
obrađivanja zemlje. Pošto su robovi bili nezainteresovani za rad, a često su se i bunili zbog
strogih uvjeta rada, zemljoposjednici su pokušali da se nagode sa njima. Nudili su robovima
bolje pogodnosti rada, dio prihoda sa zemlje i veće slobode. Tako je nastao začetak budućih
društvenih i privrednih odnosa u srednjem vijeku.

Feudalno društvo

Usrednjem vijeku feudalno društvo se dijelilo na feudalce i kmetove. Feudalci su bili
vladajući sloj društva i ujedno posjednici zemlje. Kmetovi su bili zavisni seljaci, radili su
na feudalčevom posjedu i bili dužni davati feudalcu dio prihoda sa zemlje. Bilo je i slobodnih
seljaka, ali većinom su kmetovi bili vezani za zemlju i nisu mogli napustiti obrađivanje
zemlje. To je bilo veliko ograničenje za srednjovjekovne kmetove. Unatoč tome, kmetovi su
bili u daleko boljem položaju nego antički robovi. Iako nisu bili
vlasnici zemlje koju su obrađivali, imali su pravo na dio prihoda
sa zemlje za sebe i svoje porodice. Kmet nije mogao biti prodan
kao antički rob i feudalac ga nije mogao ubiti po svojoj volji.

Ipak, feudalno društvo je bilo daleko od idealnog, jer se društvo
u osnovi dijelilo na dvije grupe:

• Feudalce, kao neproizvodni sloj koji ne proizvodi ništa, a ima

sva prava i

• Kmetove, kao proizvodni sloj koji proizvodi sve, a nema Srednjovjekovni feudalac

nikakva prava.

9

Kmetovi rade na feudu Feudalci su se smatrali plemstvom tj. imali su "plemenitu
krv". Samim time oni su se bavili upraviteljskim poslovima,
vojnim zanimanjem, lovom, viteškim turnirima, sudskim
poslovima, svećeničkim zanimanjem i bili su rijetki
obrazovani ljudi u srednjem vijeku. Poseban sloj feudalaca
bili su svećenici, a sami feudalci su se dijelili na krupne i
sitne. Seljaci - kmetovi, su većinom bili zemljoradnici i
stočari, a obavljali su i niz drugih poslova koje je feudalac
od njih tražio. Tako su morali zidati dvorac, praviti i
popravljati puteve, obrađivati feudalčevu zemlju, pomagati
mu u lovu i sve druge obaveze poznate pod zajedničkim
imenom kuluk. Za razliku od feudalaca, kmetovi su bili
neobrazovani. Razvojem gradova u srednjem vijeku
javlja se i novi sloj stanovništva –
građanstvo, koji će se mahom
baviti trgovinom i zanatima.

Feudalni odnosi

Fanimiranaeudalno društvo je imalo jasno izgrađene društvene odnose
shema koji su se strogo poštivali. Na vrhu društvene piramide bio je
feudalnog vladar, obično najkrupniji posjednik zemlje. Slika desno pokazuje
odruštvva upravo vladara na vrhu društvene ljestvice. Vladar dodjeljuje
zemljišne posjede feudalcima za vojnu ili upravnu službu.

Feudalci su, za dobijenu zemlju, dužni vladaru vjernu službu kada ih
pozove u rat ili dodjeljuje upravnički položaj. Vladar koji dodjeljuje
zemlju naziva se senior, a feudalac koji prima zemlju naziva se
vazal. Ova pojava se naziva vazalitet. Pogledajte na slici likove
ispod vladara, oni su vazali koji su dužni vjernost vladaru, jedan
je svjetovni plemić a drugi vjerski. Budući da su vazali dobijali
dosta krupne zemljišne posjede, imali su običaj da manje posjede
dodjeljuju sitnijim feudalcima. Tako su sitni postajali vazali
krupnih feudalaca, a krupni feudalci na taj način postaju seniori.
Svi vazali se vežu za seniora vazalnom zakletvom, koja je značila
obavezu odaziva vazala senioru, kada ga pozove. Na slici vidimo
sitnije vazale na trećem mjestu ispod svojih seniora.

Na dnu društvene ljestvice nalazi se stanovništvo koje svojim
teškim radom održava cijeli feudalni sistem, a to su kmetovi. Često
se dešavalo, u pogledu vazalnih odnosa, da vladar može računati na
vjernost svojih vazala, ali ne i na vjernost vazala svojih vazala. To
dolazi iz činjenice da mu oni nisu položili zakletvu. Tako je nastala
izreka: Vazal mog vazala nije moj vazal.

10

Zapamtimo Novi pojmovi
kmet – zavisni seljak u feudalnom društvu
Osnovno obilježje srednjeg vijeka je novo kuluk – radna obaveza kmeta prema feudalcu
društveno i privredno uređenje zvano senior – feudalac kome se polaže zakletva vjernosti
feudalizam. Feudalno društvo se dijeli na vazal – potčinjeni feudalac koji polaže zakletvu vjerne
FEUDALCE i KMETOVE. Ekonomski je službe za dobijanje feuda
feudalizam baziran na zemljišnom posjedu koji vazalitet – veza zavisnosti između seniora i vazala
je izvor moći i bogatstva. antika - (star, starinski, drevan), odnosi se na kulture
Društveno je feudalizam baziran na vezama Stare Grčke i Rima i kulture pod njihovim utjecajem
zavisnosti između seniora i vazala, poznatih pod
imenom vazalitet.

Jeste li znali?

Iako su vazali bili obavezni na vjernu službu vladaru vezani svetom zakletvom, oni su često
otkazivali poslušnost. Zato su srednjovjekovni vladari često ratovali protiv svojih vazala da ih
natjeraju na pokornost.

Ponovimo
1. Gdje nalazimo porijeklo feudalnog uređenja?
2. Kako se dijelilo feudalno društvo?
3. Je li položaj kmeta bio bolji od položaja roba?
4. Objasnite vazalne odnose u feudalnom društvu i izreku: Vazal mog vazala nije moj vazal.

Na izvorima historije...

Biskup Fulbert iz Šartra piše, 1020. godine, akvitanskom vojvodi Gulijelmu o vazalnim
odnosima:

„Onaj koji se zakune na vjernost svome senioru, mora uvijek imati na umu ovih šest principa:
nepovredivost, sigurnost, ugled, korisnost, slobodu, pravo. Nepovredivost znači da senioru ne
smije biti napravljena nikakva šteta u pogledu njegova tijela. Sigurnost – nikakva šteta u
pogledu njegove rezidencije u kojoj obitava ili njegovih tvrđava koje ga štite. Ugled – ništa na
uštrb njegove pravde ili bilo čega što može dovesti u pitanje njegov ugled. Korisnost – ništa što
može štetiti njegovim posjedima. Sloboda i pravo znači da dobro koje vlastelin može učiniti
ne smije biti otežano niti smije ono što je on u stanju da učini biti onemogućeno. Pravedno je
da podanik vodi računa o tim štetama, ali to nije dovoljno za stupanje u feudalni odnos, jer
nije dovoljno samo uzdržavanje od zla ako se ne čini i dobro…”

Kakve obaveze ima vazal prema svome senioru? Koje osobine se očekuju od vjernog
vazala?

Šunjić Marko: Hrestomatija izvora za opštu istoriju srednjeg vijeka, Svjetlost,
Sarajevo 1980., str. 227-228.

Uradite sami

Izradite piramidu feudalnih odnosa. Likove možete nacrtati u njihovim svakodnevnim
aktivnostima.

11

• ZEMLJA KAO MJERILO BOGATSTVA •

Feud, baština, pronija PRIPREMA

Upoznali smo osnovna obilježja feudalizma i otkrili odakle feudalni sistem vuče porijeklo. Saznali
smo da je zemlja bila glavni izvor bogatstva i moći u srednjovjekovnom društvu. Više zemlje
značilo je više bogatstva i više moći, prekobrojnih vazala koji su služili seniora.
U ovom dijelu ćemo detaljnije upoznati vrste feudalnih posjeda, njihove nazive i različitosti.
Također, naučit ćemo kakvim pravima je raspolagao srednjovjekovni vitez.

Baština

Temelj srednjovjekovne privrede činiо је zemljišni posjed nazvan feud. S obzirom da je
feud bio ujedno i nasljedan posjed on se naziva i baština. Vladari su dodjeljivali zemljišne
posjede za vojnu ili upravničku službu, a ako bi vazal prekršio vazalnu zakletvu, zemlja je
trebala da mu se oduzme. Međutim, vremenom su vazali na dodijeljenim feudima sticali
sve više ovlasti i pretvarali feude u nasljedna dobra – baštine koje im vladar više nije mogao
oduzeti. Vladari tako sve više slabe na račun krupnih feudalaca, koji stiču neograničena prava
na svojim posjedima. Ta neograničena prava nazivaju se imunitet. Takvu vrstu privilegije im
izdaju vladari u periodu kada slabi moć vladara, a jača moć feudalaca.
Imunitet je davao pravo feudalcu da na svome feudu radi šta želi. Tako je preuzimao i sudske
ovlasti na svome feudu, a pojedini feudalci toliko su ojačali da su kovali i vlastiti novac, što se
smatralo isključivim pravom vladara države.

Karikatura koja opisuje engleske feudalce kako prisiljavaju kralja da im ustupi povlastice
Vladari u srednjem vijeku imali su pune ruke posla da zadrže svoje vazale, sada sa pravom
imuniteta, pod kontrolom. Neposlušnost, međusobni sukobi feudalaca i želja feudalaca za
što više zemlje dovodila je povremeno do prave feudalne anarhije (feudalnog bezvlašća).
Feudalci su najčešće gledali svoje lične interese, osnivali svoje vladajuće porodice (dinastije),

12

a pojedinci su težili i sticanju vladarskog statusa. Baština bila je oblik nasljednog feuda koji se
održao u Evropi sve do ukidanja feudalizma.

Pronija

Dok se u zapadnoj i centralnoj Evropi formirao feud kao
baština, u Istočnom rimskom carstvu (Bizantu) razvijao
se poseban oblik feudalizma. Da bi se zaštitilo od stalnih
napada sa svih strana, Bizantsko carstvo je moralo uvesti
oblik feudalizma koji će odgovarati stalnim odbrambenim i
napadačkim ratovima. Taj feudalni posjed u Bizantu nazivao
se pronija. Slično kao i na zapadu, i ovdje se dodjeljivao
zemljišni posjed u zamjenu za vojnu službu. Uživalac pronije
nazivao se pronijar i bio je dužan da se u svakom momentu
odazove ako ga car pozove u rat. Ovisno o veličini posjeda,
bio je dužan da povede i pratioce-vojnike u pohod. Slično Pronijar

kao na feudu, i na proniji su radili zavisni seljaci. Pronija je dosta sličan oblik feuda kao
i baština, sa jednom razlikom: pronija je bila doživotni posjed ali ne i nasljedan. Kada bi
uživalac pronije umro ili poginuo u ratu, nije ga nužno nasljeđivao njegov sin.

U kasnijem razvoju bizantskog feudalizma, uporedo sa slabljenjem carske moći, dolazi
do prerastanja pronije u nasljedni posjed. Feudalni sistem pronije proširio se i na druge
srednjovjekovne države koje su bile pod jakim utjecajem Bizanta, poput srednjovjekovne
Raške (Srbije).

Oblici nasljeđivanja feuda

Postojala su dva osnovna oblika nasljeđivanja feuda.
Prvi oblik se zvao seniorat i podrazumijevao je da feud
preuzima najstariji član dotične feudalne porodice. Dakle, u
tom slučaju je feudalčev stariji brat preuzimao feud, a ne nužno
sin.

Drugi oblik se zvao Novi pojmovi
primogenitura i podra- anarhija – bezvlašće
zumijevao je da najstariji baština – nasljedni feud
Feudalna zakletva na vjernost sin nasljeđuje feud. Na privilegija – povlastica, isključivo pravo na
slične načine se mogla u nešto
srednjem vijeku naslijediti i vladarska titula. Često se imunitet – slobodan od nečega, sloboda
dešavalo da feudalac ima više muške djece. Onda bi feudalca da neograničeno upravlja feudom
feud naslijedio najstariji sin, jer se izbjegavalo dijeljenje pronija – bizantski oblik feudalnog posjeda
feuda. Mlađi sinovi bi često postajali vitezovi-lutalice, seniorat – pravo najstarijega na naslijeđe
koji su nudili vojne usluge za novac ili zemlju. Neki primogenitura – pravo prvorođenoga na
bi se odrekli svjetovnog života i postajali svećenici ili naslijeđe
redovnici u samostanima. Ženska djeca u pravilu nisu
nasljeđivala feud.

13

Zapamtimo

Feudalni posjed postajao je nasljedan i kao takav nazivao se baština.
Na feudalnim posjedima feudalci su sticali neograničene ovlasti koje su se nazivale imunitet.
Oblik feuda koji se razvio u Bizantu nazivao se pronija, u početku pronija nije bio nasljedni
već samo doživotni zemljišni posjed.
Postojala su dva osnovna oblika nasljeđivanja feuda i vlasti u srednjem vijeku: seniorat (pravo
starijega) i primogenitura (pravo prvorođenoga).

Jeste li znali?

Sukobi među feudalcima bili su tako česti u srednjem vijeku da je Crkva bila primorana
da uvodi “Božiji mir”, periode u kojima je bio zabranjen rat. Slična pojava se dešavala i u
predislamskoj Arabiji, gdje su postojala četiri mjeseca u kojima je rat bio zabranjen.

Ponovimo
1. Objasnite šta je baština.
2. Koja prava je feudalcu davao imunitet?
3. Kako se nazivao feud u Bizantu?
4. Na koji način se mogla naslijediti vlast ili feud u srednjem vijeku?

Na izvorima historije...

Kralj Karlo izdaje imunitet na zahtjev opata Markvarda iz manastira Prum:
„Na taj zahtjev, u slavu svete vjere, mi smo dali naš pristanak i naredili smo da se pomenutom
manastiru izda odluka o našem pokroviteljstvu kojom mi propisujemo i naređujemo da
nijedan javni službenik niti lice odgovorno za sudsku vlast ne može stupiti, ni danas ni
ubuduće, ni u crkve, ni na sveta mjesta niti u polja ili druge posjede u vlasništvu pomenutog
manastira-„page“ ili „teritorije“- koje su pod našom zaštitom i koji će božijom milošću
biti ubuduće povećani, da bi tamo vodio pravnu raspravu, tražio naplatu kazni, zasnivao
boravište, tražio jemce, ili pak na bilo koji način vršio pritisak na ljude pomenutog manastira
tražeći najamninu ili kakve nedozvoljene namete. Propisujemo da se niko ne usudi da traži
gore pomenute stvari.“
Šta zaključujemo iz ovoga izvora? Koja prava posjeduje vlasnik pisanog imuniteta?

Šunjić Marko: Hrestomatija izvora za opštu istoriju srednjeg vijeka, Svjetlost,
Sarajevo 1980., str. 223

Uradite sami

Istražite i proširite svoje znanje o oblicima nasljeđivanja vlasti i feuda. Šta bi se desilo ako bi
svi članovi jedne feudalne porodice izumrli? Ko bi onda nasljeđivao feud ili vlast?

14

• KAKO JE IZGLEDAO FEUDALNI POSJED •

PRIPREMA Opis feudalnog posjeda

Vjerovatno ste kao mali slušali ili čitali bajke u kojima se spominju raskošni dvorci plemenitih
vitezova ili dvorac nekog zlog čarobnjaka ili „crnog viteza“. Sigurno ste gledali filmove i crtiće koji
opisuju te dvorce ili čak zaigrali neku igricu u kojoj ste, kao slavni vojskovođa, zauzeli neki teško
osvojivi dvorac. S obzirom da je srednji vijek bio ispunjen stalnim ratovima između feudalaca, ti
dvorci su rano postali potreba. Da bi se odbranili od stalnih napada ili lakše organizovali napade,
feudalci su na svome feudu, na povoljnom položaju, podizali dvorac koji je postajao srce i duša

feudalnog posjeda. U ovoj lekciji upoznat ćemo razvoj feudalnih posjeda, sa nezaobilaznim
dvorcima te izgled feudalčeve kuće i posjeda.

Feudalni posjed

Feudalni posjed je trebao osigurati feudalcu sve potrebno da
se spremi za vojnu službu. Ovisno o veličini feuda, feudalac
je trebao da se opremi za rat, a ako je imao veći feud, da opremi
i povede pomoćnike u rat. Oprema je podrazumijevala konja,
oklop i oružje.
Najjednostavniji feud činilo je jedno selo sa okolicom, iako su
feudalci posjedovali više ovakvih, povezanih ili nepovezanih,
posjeda. Najveći dio feudalčeve zemlje obrađivali su kmetovi, koji
su davali feudalcu dio prihoda u vidu poljoprivrednih, stočarskih
i zanatlijskih proizvoda. Ta vrsta poreza nazivala se naturalna
renta. Jedan dio zemlje su kmetovi morali obrađivati za feudalca
putem već spomenutog kuluka – radne obaveze.

Feudalni posjed

Dovršetak
gradnje dvorca

Dvorac

Feudalci su podizali utvrđeni dvorac na povoljnom položaju. U početku, do X stoljeća,
oni su bili većinom sagrađeni od drveta. U razvijenom i kasnom srednjem vijeku dvorce
grade od kamena. Dvorac je bio centar feudalnog posjeda, odakle feudalac nadgleda radove
kmetova na feudu, drži vojnu posadu za potrebe odbrane i napada, te vrši sudske poslove.

15