OCEANIJA

Oceanija: Podjela Oceanije:

 zajednički naziv za  Melanezija (“crno
otočne skupine u otočje”)
središnjem i
jugozapadnom dijelu  Mikronezija (“sitno
Tihog oceana otočje”)

 Najveći otoci: Nova  Polinezija (“brojno
Gvineja i Novi Zeland otočje”)

 Kroz Oceaniju prolazi
datumska granica









MELANEZIJA (“crno otočje”)

 Države:

 PAPUA NOVA GVINEJA
 FIDŽI
 SOLOMONOVI OTOCI
 VANUATU



MIKRONEZIJA (“sitno otočje”)

 1458 otoka
 Države:

 KIRIBATI
 MARŠALOVI OTOCI
 MIKRONEZIJA
 NAURU
 PALAU



POLINEZIJA (“brojno otočje”)

 Preko 1000 otoka
 Države:

 SAMOA
 TONGA
 TUALU
 NOVI ZELAND

Gospodarstvo Oceanije

- Na većim otocima Oceanije važan je uzgoj
tropskih kultura:

- šećerna trska - kava

- vanilija -kokos

- kakao - tropsko voće i dr.

- U prehrani je važan uzgoj kasave, kruhovca i ribarstvo.

-
Na nekim otocima otkrivene su rude (nova Gvineja,

Nova Kaledonija, Fiji…)

- Pojedini otoci su važna zračna i pomorska
uporišta, a na brojnim se otocima razvija
turizam.

Prirodna obilježja Oceanije

- U Oceaniji se (po građi i postanku) razlikuju tri vrste otoka:

----VULKANSKI OTOCI => vrhovi vulkanskih planina pod morem

(Havajsko otočje, Samoa, Tahiti, Cookovo otočje i dr.)

----KORALJNI OTOCI => nastali od vapnenačkih kostura mrtvih

koralja

-----KONTINENTSKI OTOCI => nastali odvajanjem od

kontinenata
(Nova Gvineja, Novi Zeland i dr.)

Vulkanski otoci

- Neki vulkanski otoci smatraju se najvišim planinama svijeta jer
su se ti vulkani izdigli i po 10 000 m ispod razine mora i
4000 m iznad razine mora pa imaju relativnu visinu i po
14000 m.

- Vulkanski otoci su vrlo pogodni za naseljavanje zbog stalnih
slatkih voda radi mnogo padalina.

- Pojedini vulkanski otoci su aktivni (ali s mirnim izljevima lave)
kao npr. Kilauea i Mauna Loa na otoku Hawaii.

Mauna Loa Kilauea

Koraljni otoci

- Koraljni otoci su manji otoci visoki samo nekoliko metara
te su manje pogodni za naseljavanje (za razliku od
vulkanskih.)

- U Oceaniji je tipičan poseban oblik koraljnih otoka zvan
atol.

- ATOL je koraljni vijenac kojeg okružuje plitko more
(laguna). Atoli nastaju kada otoci polako tonu uz
istodoban rast koraljnog vijenca koji ga je okruživao.

Atoli



Bora Bora

Fidži

Atol

NOVI ZELAND

Novi Zeland je smješten u južnom dijelu
Tihog oceana, otprilike 1600 km
jugoistočno od Australije. Osim dva
otoka, Sjevernog i Južnog, koje
razdvaja Cookov prolaz, Novi Zeland
obuhvaća nekoliko okolnih otoka i
otočja.

Krajolikom Južnog
otoka prevladava zavojit
lanac Novozelandskih
Alpa, dok su planine
Sjevernog otoka
uglavnom niže i
rascjepkane.

STANOVNICI I DOSELJENIŠTVO

Prvi stanovnici Novog Maori
Zelanda bili su Maori, koji
Abel su došli iz Polinezije u 8.
Tasman stoljeću.
Prvi Europljani došli su
1642. pod vodstvom Abela
Tasmana. Tijekom 19. i 20.
stoljeća Britanija je imala
snažan utjecaj na
novozelandsko društvo.

Diljem svijeta poznate su tradicionalne tetovaže

Maora i Polinežana koje brojne poznate osobe (a i
ostali ljudi) kopiraju. Te tetovaže sadrže mnogo
detalja, simbola, uzoraka i znakova.

GEJZIR LADY KNOX

Lady Knox je gejzir u području
vulkanske zone u Novom Zelandu.
Erupcije proizvode mlaz vode koja
dopire do 20 metara visine i može
trajati više od sat vremena.
Budući da su gejzir je otkrili u ranom
20. stoljeću, nema maorsko ime, za
razliku od gotovo svake druge značajke
u regiji.

GRADOVI NOVOG ZELANDA

WELLINGTON – glavni grad

AUCKLAND – najveći grad

CHRISTCHURCH

najveći grad na Južnom otoku

 Mjesto gdje je sniman
„Gospodar prstenova”