inspirirani baštinom H r v a t s k a - Kv a r n e r - G r o b n i k
Općina Jelenje smještena je u središnjem dijelu sjevernog Hrvatskog primorja, odnosno Primorsko-goranske županije. Rijeka je udaljena svega 15 km, a Opatija kao glavno turističko središte 20 km, otok Krk 28 km te glavni grad Republike Hrvatske Zagreb 155 km. Croatian: Skenirajte QR kod za pregled brošure na više jezika. English: Scan the QR code to view the brochure in multiple languages.
Dobrodošli u Jelenje U pitomu kraju, u idealnim klimatskim uvjetima gdje se miješaju planinski i morski zrak, žive ljudi kojima su čakavsko narječje, kulturni i društveni običaji i tradicija način života. Lokalni je dijalekt na popisu zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske. Svu ljepotu i prirodnost osjetit će svaki posjetitelj koji se od Rijeke uputi do petnaestak kilometara udaljene Grobnišćine i središta Dražica. Na jednome mjestu dostupne su uređena infrastruktura, turistička ponuda i bogata tradicija. I ljubitelji planinarenja doći će na svoje. Na jelenjskom području uzdiže se tridesetak planinskih vrhova, svaki zanimljiv na svoj način s očaravajućom ljepotom nedirnute prirode.
Prirodne ljepote
Bogata prirodna baština nalazi se na gotovo cijelom jelenjskom području, koje je dio mreže NATURA 2000. Rječina je statusni simbol čitavoga grobničkog kraja.
Rječina Rječina je rijeka koja već stoljećima opskrbljuje pitkom vodom grad Rijeku. Izvire ispod brda Kičelj i jedan je od bisera Grobnišćine. Dio toka dugog 18 kilometara provlači se kroz zakonom zaštićen kanjon. Moguće ga je prehodati šetnicom na kojoj se može osjetiti čar njezina žuborenja i uživati u velebnoj atmosferi pojačanoj doživljajem flore i faune toga prostora. Rječina vas može ostaviti bez teksta, ali nije jedini adut prirodnih ljepota naše lokalne sredine. Preporučujemo laganu šetnju do izvora Rječine uz naselje Kukuljani, uz makadamsku stazu i netaknutu prirodu. Osim pješice put je moguće prijeći biciklom ili vozilom quad. Na poznatom izletištu ima dovoljno mjesta za odmor i okrepu.
Iz svog izvora uz naselje Kukuljani Rječina dolazi široka i jaka, a tijekom svih godišnjih doba na izvorištu ima stalnu temperaturu od 9,5 do 10°C.
Put prema Hahliću, na 1097 metara, i najuređenijem planinarskom domu u Hrvatskoj. Vrh Obruč, na 1376 metara nadmorske visine, najviši je vrh planinskog područja. Netaknuta priroda i mir.
Grobničke Alpe Planinski lanac monumentalnih reljefnih uzvisina uz rubove Grobničkog polja popularno se naziva Grobničkim Alpama. Naše su „Alpe“ koloplet od 16 markiranih i označenih planinskih vrhova, od kojih je najpoznatiji i ujedno najniži Hahlić. Planinarske vrhove netaknute prirode moguće je proći pješice, a sve je više sportaša i ljubitelja prirode koji do pojedinih vrhova dolaze biciklom ili trčeći, u sklopu trailova koji se organiziraju tijekom godine. Mnogi od tih vrhova viši su od tisuću metara.
Posjetite
Putovanje u prošlost – stoljećima iz naše kovačije odjekuje zvuk kovačkog čekića i nakovnja, čuje se štropot mlina iz Gašparova malina u Martinovu Selu, a Zavičajni muzej nudi uvid u to kako se živjelo prije stotinjak i više godina.
Gašparov mlin Gašparov mlin na Rječini, uz slap u Martinovu Selu, zaštićeni je spomenik kulture. Drevni mlin izgrađen je 1650. godine, a današnji izgled nepromijenjen je od sredine 19. stoljeća. U njemu se i dalje na starinski način melju kukuruz i pšenica. Mjesto je to u kojem se već četiri stoljeća, uz pogon vode Rječine i izvanredne drvene konstrukcije, pšenica pretvara u brašno, a kukuruz u muku od koje se pripremaju palenta kompirica i razne domaće delicije. Moguće je kupiti ekobrašno, ali i razgledati stari alat i osjetiti miris domaće patine.
Nekad je duž kratkog toka Rječine bilo čak 27 mlinova, a danas je ostao samo jedan – u Martinovu Selu.
Kovač Damir Marčelja rado demonstrira posjetiteljima kako se nekada radilo u kovačiji.
Kovačija Sve do potkraj XX. stoljeća život ljudi bio je gotovo nezamisliv bez usluga kovača, a kovačnice su bile važne u životu svake lokalne zajednice. Više od 80 godina kovačija u Dražicama sačuvana je u izvornu obliku s opremom koja se stoljećima koristila u kovačkim radionicama. Kao dokaz važnosti takvih radionica valja spomenuti kako je malo Jelenje imalo čak tri kovačije, a današnja kovačija nudi posjetiteljima uvid u to kako se nekada živjelo i radilo. Pogled na ložište, u kojem se vatra gotovo i nije gasila, nakovanj i potreban alat za oblikovanje željeza na visokim temperaturama pobuđuje interes posjetitelja i nezaobilazna je lokacija pri posjetu našem zavičaju.
Zavičajni muzej Bogata etnografska zbirka s eksponatima s konca XIX. do polovice prošlog stoljeća svjedoči o zanimljivoj i bogatoj grobničkoj povijesti. U muzeju u Martinovu Selu nalazi se nekoliko stotina izložaka. Posebno su zanimljivo uređene kuhinja i spavaća soba, na način na koji su se uređivali interijeri boljestojećih kuća prije više od stotinjak godina. Tu su i brojni uporabni predmeti – od tanjura i pribora za jelo, preko ručnika i češljeva, sve do posuda za pranje i umivanje, kao i niza ostalih predmeta koji posjetiteljima, poput vremeplova, nude uvid u prošlost.
Obilaskom kovačije u Dražicama, Gašparova mlina i Zavičajnog muzeja u Martinovu Selu može se steći cjelovitija slika o načinu života naših predaka.
Blagdan sv. Mihovila, zaštitnika župe, slavi se 29. rujna kad se obilježava i Dan Općine Jelenje.
Crkve u Jelenju i Podhumu Crkva sv. Mihovila u Jelenju zaštićeni je spomenik kulture i pripada najstarijim sačuvanim objektima na jelenjskom području. Građena je 1812. godine na brežuljku zvanom Gorica, na mjestu stare kapelice sv. Mihovila. U nekoliko navrata crkva je dodatno uređivana i proširivana te danas predstavlja graditeljsku baštinu s tri lađe i velikim oltarom od bijelog kamena i raznobojna mramora. Davne 1895. godine nabavljene su orgulje koje su i danas u funkciji. Crkva ima ukupno pet zvona, a najstarije datira iz 1604. godine. Na glavnom oltaru nalaze se relikvije blaženog Alojzija Stepinca. Crkva u Podhumu podružnica je župne crkve sv. Mihovila u Jelenju. Ima kapacitet od 150 do 200 sjedećih mjesta. Toranj crkve visok je 24,5 metara te dominira Grobničkim poljem. Riječ je o prvoj crkvi u Hrvatskoj koja je posvećena sv. Maksimilijanu Kolbeu.
Spomenik podhumskim žrtvama U spomen na 91 strijeljanog mještanina Podhuma stradalog u srpnju 1942. godine, na spomen-području Soboli 1970. godine postavljen je impresivan spomenik s 91 štitom, rad akademskog kipara Šime Vulasa. Danas velebni spomenik i skulptura predstavljaju memorijalno groblje i prepoznatljiv su antifašistički simbol u Europi, na kojemu se odaje počast podhumskim žrtvama.
Značajan antifašistički spomenik u ovom dijelu Europe.
Do planinarskog doma moguće je doći prateći oznake planinarskih putova.
Planinarski dom Hahlić Planinarski dom Hahlić, na 1097 metara nadmorske visine, smješten je na južnoj padini planine Obruč. Prizemnica s potkrovljem klasičan je planinarski dom i omiljena destinacija planinara iz Hrvatske i inozemstva. Istovremeno može primiti 40 planinara, a otvoren je vikendom i prema dogovoru. Prekrasan pogled s Hahlića na Riječki zaljev, kvarnerske otoke, Grobnišćinu i Učku, a za lijepa vremena i preko Jadrana, sve do Italije, uvijek iznova mami ljubitelje planina i prirode. Kako bi se olakšao boravak u prirodi i povećala sigurnost, u opremljenom Domu osigurani su električna energija i internet. Uz dom izgrađeno je i malo igralište za djecu, postavljene su klupice i stolovi za odmor, a tu je i prostor za pse.
Tradicija
Ponosimo se težačkim načinom života naših predaka i tradiciju vjerno čuvamo, njegujemo i prezentiramo.
Grobničke mlikarice U bližoj je prošlosti Grobnišćina bila prepoznatljiva i po mlikaricama – vrijednim ženama koje su svakodnevno s teškim teretom na leđima pješice prelazile put do Rijeke te mlijekom opskrbljivale Riječane. Mlikarice su dio naše povijesti, našeg življenja i spomen na njih čvrsto je ukorijenjen u našem kraju. Njima je u čast na središnjem trgu u Dražicama, nazvanom upravo po mlikarici, postavljen spomenik ženi – simbolu grobničkoga kraja i mukotrpna života u povijesti. Također je osmišljena i njima u čast posvećena manifestacija Feral ki je pušćal sinjal. Osim u Dražicama skulptura mlikarice može se vidjeti na Mljekarskom trgu u Rijeci.
Trg mlikarice u Dražicama, središte kulturnih i društvenih zbivanja.
Skenirajte QR kod i pogledajte film Grobnička balinjerada.
Maškarani običaji Jelenski kraj poznat je po maškaranoj tradiciji, koja je dio Riječkog karnevala. Izdvajamo Grobničku balinjeradu, najposjećeniju manifestaciju u „petom godišnjem dobu“. Na maškaranom spustu, od Jelenja do Sušice, sudjeluje više od dvadeset „kareta“. Maškarane običaje, početkom godine, otvaraju Grobnički dondolaši kao folklorna i turistička atrakcija. U prepoznatljivim odorama prolaze kroz gotovo sva mjesta na našem području, a mještani ih dočekuju i časte. Vjeruje se da potječu od ljudi koje su angažirali vlasnici velikih stada ovaca i goveda u vrijeme kada se stoku tjeralo na ispašu na šumske pašnjake u višim predjelima. Maškarani običaji počinju podizanjem, a završavaju paljenjem pusta.
Gastronomija
U gotovo svim gastroblogovima i specijaliziranim publikacijama o gastronomiji uz pojam Grobnika vezuje se grobnički sir i palenta kompirica. Jednostavna i ukusna jela neodoljive arome Grobničani pripremaju stoljećima, zbog čega je danas ta tradicija očuvana u obliku vrhunskih delicija.
Palenta kompirica Nezaobilazno autohtono jelo, koje morate probati, svakako je palenta kompirica. Palenta kompirica nije samo tradicionalan grobnički specijalitet već i kulinarski simbol prepoznatljiv daleko izvan granica Hrvatske. Brašno, ključan sastojak izvorne palente, melje se u Gašparovu mlinu u Martinovu Selu, čime se očuvanje tradicije nastavlja generacijama. Ovo jelo nije samo dio bogate povijesti i kulture Grobnišćine već i sastavni dio svakodnevna života mještana i dandanas. Grobnički sir i palenta kompirica hranili su generacije Grobničana te se u znak priznanja i poštovanja prema ovoj kulturnoj baštini svake godine s ponosom priređuje Festival palente i sira. Ova manifestacija, koja se održava naizmjenično u Čavlima i Jelenju, slavi i promiče vrijednost ovih autohtonih jela koja su stekla kultni status. Danas se s ponosom serviraju u najboljim restoranima i ugostiteljskim objektima na području Grobnišćine, time potvrđujući važnost gastronomske baštine u očuvanju identiteta regije.
Grobnički sir Grobnički, mastan i tvrd ovčji sir, predstavlja autohtoni proizvod našeg kraja. Obojan žućkastom bojom, ovaj proizvod odlikuje se puninom okusa i bogatstvom arome, prožetim dugom tradicijom pripreme koja se u našem zavičaju njeguje još od šesnaestog stoljeća. Za autentično iskustvo preporučamo nabavu izravno od privatnih kućanstava i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, koja su proizvodnji posvećena na tradicionalan i provjeren način. Grobnički sir možete kušati i u restoranima Grobnišćine, gdje se servira kao delikatesni dio lokalnih gastronomskih ponuda.
U novije vrijeme gastronomska ponuda obogaćena je i autohtonim slatkim specijalitetima koji imaju poveznicu s palentom i mlijekom. Grobnički keks od palente i grobnički sladoled možete probati na manifestacijama u organizaciji turističke platforme Visit Jelenje. Grobnički keks od palente jedinstven je autohtoni specijalitet pripremljen prema recepturi Tomaža Maglice. Sadrži domaći putar, brašno iz Gašparova mlina, šećer te naribanu koricu limuna i naranče. Svaki pravi kuhar reći će vam da se od nusproizvoda mlijeka može napraviti izvrstan sladoled. Sladoled od grobničkog sira kremast je, slankast i osvježavajući. Grobnički keks i sladoled
Sport i rekreacija
Planinarski putovi Turistička platforma hike.visitjelenje.hr dostupna je za računala, tablete i mobitele, a objedinjuje sve planinarske putove do, na 1097 metara nadmorske visine smještenog, doma Hahlić. Posjetitelj može odabrati šest planinarskih putova: Po čeki, Pod planinu, Kolci, Istočni greben, Mudna dol i Zala. Svaki od njih detaljno je opisan, uz fotografije i videoprezentacije, te obogaćen GPX tragom koji omogućava sigurno i bezbrižno planinarenje. Učitajte rute u aplikaciju Rutes i istražite planinarske putove po našem Jelenju u jasnom i modernom dizajnu. Hodajte sigurno po prirodi jer naše rute prošli su i izradili planinari Planinarskog društva Obruč, koji se brinu za održavanje planinarskih putova. Uživajte bezbrižno i sigurno u Grobničkim Alpama.
Skenirajte QR kod za pregled svih planinarskih putova.
Skenirajte QR kod za pregled svih biciklističkih staza.
Biciklističke staze Turistička platforma bike.visitjelenje.hr objedinjuje biciklističke staze u Općini Jelenje. Posjetiteljima je tako na raspolaganju devet biciklističkih staza namijenjenih rekreativcima i profesionalcima. Staze za bicikliranje jesu: Hum, Izvor Rječine 1, Izvor Rječine 2, Jelenjski vrh, Kičelj, Karaula, Grabri, Mudna dol te XCO Rastočine, a kružna staza u Podkilavcu namijenjena je za treniranje. Svaka biciklistička staza ima detaljan opis, fotografije, videoprezentaciju te GPX trag koji omogućava sigurnu vožnju. Učitajte rute u aplikaciju Rutes te istražite biciklističke staze po našem Jelenju u jasnom i modernom dizajnu.
Iznajmljivanje quad vozila Ako volite prekrasan krajolik i panoramske prizore koji ostavljaju bez daha, istraživanje skrivenih kutaka prirode, druženje i adrenalin, odsad sve to možete povezati u jednu nezaboravnu avanturu na Grobniku. Skupi ekipu i zajedno uživajte u jedinstvenu iskustvu na četiri kotača. Grobnik Adventure nudi organizaciju izleta, najam quad vozila i opreme, ručak i stručno vodstvo. Informacije i rezervacije termina potražite na www. grobnik-adventure.com.
Skenirajte QR kod za rezervaciju termina.
Rekreativno jahanje Mnogo je načina na koje možete uzbudljivo provesti slobodno vrijeme u stapanju s prirodom. Jedna takva avantura može započeti i u sedlu. Tako ćete upoznati grobnički kraj uz šumske putove, planine i Rječinu. Iskustvo i uspomene zasigurno će vam ostati u dugom i lijepom sjećanju. Na jahanje možete se uputiti iz Lukeža, iz Konjičkog kluba Vodičajna te iz Lopače, gdje vas očekuje velik i uređen ranč namijenjen rekreaciji i terapijskom jahanju. Ako još niste imali prilike, uz stručno vodstvo i pouzdane konje možete saznati zašto su ove plemenite životinje u povijesti bile i ostale čovjekov najbolji prijatelj. Bit će nam zadovoljstvo da to iskusite baš u Jelenju.
Lov Lov je bio i ostao dio čovjekova postojanja. Na našem području Lovačko društvo Jelen gospodari Županijskim lovištem Grobnik površine gotovo trinaest hektara. U lovištu obitavaju glavne vrste divljači: jelen obični, srna, divokoza, divlja svinja, smeđi medvjed te sve vrste divljači koje stalno ili povremeno obitavaju u lovištu ili prelaze preko njega. Prisutna je i velika trojka među predatorima: medvjed, vuk i ris, a od ostalih zvjerki tu su lisica, kuna, jazavac i divlja mačka kao stalni stanovnici grobničkog lovišta. Plemenito bogatstvo divljači čine jeleni koji su, uz srne, divokoze, divlje svinje i muflone, u lovište pušteni prije 40 godina, otkad dostižu zlatne medalje u ocjenama trofeja. Među zanimljivim predjelima na našem području ističemo netaknutu prirodu Mudna dola koja je prirodno stanište divokoze. Svim lovcima koji stignu na naše područje, želimo dobru kob.
Skenirajte QR kod za ribolovne dozvole.