LIST U SVIJETU TIŠINE, 3. broj

BESPLATAN PRIMJERAK!

2 U SVIJETU TIŠINE, broj 3 / 2009.

UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH 3

DUBROVAČKO NERETVANSKE ŢUPANIJE
20 000 DUBROVNIK, JOSIPA KOSORA br. 30
e-mail: [email protected]
tel./fax.: 020/332 – 690
matiĉni broj 3390993
ţiro-raĉun kod OTP banke d.d. 2407000-1100022068

Predsjednik: dr. Ivo Jerković
Stručni suradnik: Stanka Grbić, ing

Radno vrijeme Udruge:
od ponedjeljka do petka : 8:00 – 16:00 sati
Rad sa strankama od 8:30 – 13,30 sati
petkom i u Općini Ţupa Dubrovaĉka
tel./fax.: 020/486 - 442

Glavna urednica:
Marijana Ĉanić

Suradnici:
Teica Margaretić
Irmela Ĉustović
Vedran Kastrapeli
Ivana Lazo
Darinka Jauković
Mira Majstorović
Tihomir Vranješ
Nikša Slade

U SVIJETU TIŠINE, broj 3 / 2009.

S A D R Ţ A J:

1. RIJEČ PREDSJEDNIKA…..................................................………………………str. 5.

2. RIJEČ UREDNICE ……………………………………………………………………….str. 6.

3. DJELATNOST UDRUGE
3.1. Obiljeţavanje MeĊunarodnog dana gluhih osoba…………………………….str. 7.
3.2. Obiljeţavanje MeĊunarodnog dana invalida………………………………….str. 8.

4. ODNOS SOCIJALNE SREDINE PREMA GLUHIM I NAGLUHIM OSOBAMA..str.10

5. NOVA DOGAĐANJA U UDRUZI
5.1. S vjetrom kroz tišinu…………………………………………………...........str. 11.
5.2. Ţivot piše romane……………………………………………………....……str. 12.
5.3. Psi – ispomoć gluhim osobama……………………………………....………str.13.

5. SURADNJA SA DRUGIM UDRUGAMA………………………………………………str.14.

6. HIPERTENZIJA, Irmela Ĉustović, vms……………………………….……..……….str. 15.

7. VAŠI ČLANCI
7.1. Nezaposlenost i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Vedran Kastrapeli……str.19.
7.2. Moj glas za sluţbeno priznanje znakovnog jezika, Marijana Ĉanić……….....str. 22.

8. STVARALAŠTVO – IZ PERA NAŠIH ČLANOVA
8.1. Priĉa o gluhonijemoj djevojĉici, Terezija Margaretić…………………….….…str. 24
8.2. Ston u srcu i pjesmi ……………………………………………………..………….str. 26.
8.3. Moja generacija ………………………………………………………..….…….….str. 28.
8.4. Veriţice moje majke…………………………………………………..….……...…str. 29.

9. GOVORITE LI ZNAKOVNI??.......................................................................................str. 30.

4 U SVIJETU TIŠINE, broj 3 / 2009.

1. R I J E Ĉ P R E D S J E D N I K A

Dragi članovi i prijatelji,

Ponosni smo što vam moţemo predstaviti
treći broj našeg lista „U svijetu tišine“ koji je
ugledao svjetlost dana zahvaljujući našoj članici
– volonterki i glavnoj urednici Marijani Čanić.

U ovom broju lista prevladavaju članci, osvrti i
stvaralaštvo naših članova pa bih ovim putem
htio pozvati sve članove da i oni daju svoj doprinos
budućim brojevima lista, u riječi, stihu ili slici.

List će vam pobliţe predstaviti glavna urednica, zahvaljujem na paţnji i ţelim
vam ugodno čitanje.

Predsjednik udruge

dr. Ivo Jerković

U SVIJETU TIŠINE, broj 3 / 2009. 5

2. R I J E Ĉ U R E D N I C E

Pred vama je novi, treći broj ĉasopisa „U svijetu
tišine“, još uvijek u povojima, no iz broja u broj vidljivo
veći, sadrţajniji i grafiĉki ureĊeniji, zahvaljujući
mnogima koji su sudjelovali u njegovom stvaranju, a
kojima se ovim putem ţelim zahvaliti i nadati se budućoj
suradnji.

U ovom broju vas informiramo o radu Udruge
gluhih i nagluhih osoba Dubrovaĉko-neretvanske
ţupanije u proteklih šest mjeseci i o planiranim
dogaĊajima koji slijede. Zdravko Trojanović predlaţe
kako bismo mogli poboljšati djelovanje Udruge, Irmela Ĉustović educira nas o hipertenziji, a
Vedran Kastrapeli donosi opširan i informativan ĉlanak o nezaposlenosti i zapošljavanju
invalidnih osoba. Velik broj stranica zauzima i knjiţevno stvaralaštvo naših ĉlanova.

Sve u svemu, nadam se da ćete uţivati ĉitajući i da će naš ĉasopis dodatno motivirati
one koji već volontiraju u Udruzi kao i one koji se još nisu ukljuĉili u rad i aktivnosti Udruge
da nam se prikljuĉe i daju svoj obol. Snagu za pokrenuti svijet i promjene u našu korist
moramo naći u sebi, a poznato je da smo jaĉi što nas je više.

Marijana Čanić

6 U SVIJETU TIŠINE, broj 3 / 2009.

3. D J E L A T N O S T I U D R U G E

3.1. Obilježavanje Međunarodnog dana gluhih osoba
U petak, 26. rujna obiljeţen je MeĊunarodni dan gluhih u prostorijama hotela "Lero" u
Dubrovniku. Tom je prilikom, u suradnji s Hrvatskom Udrugom medicinskih sestara,
Podruţnica Dubrovnik odrţano i predavanje na temu "Šećerna bolest".

Okupio se veliki broj ĉlanova Udruge, što starijih, što mlaĊih osoba, vodili su se veseli, glasni
razgovori, poneki i u tišini, uz komuniciranje znakovnim jezikom. Uvodnu rijeĉ odrţao je
predsjednik Udruge, dr. Ivo Jerković, zatim je mikrofon preuzela Maja Bender, predsjednica
dubrovaĉke podruţnice Hrvatske udruge medicinskih sestara, te konaĉno, viša medicinska
sestra Irmela Čustović, koja je odrţala predavanje o šećernoj bolesti. Nakon predavanja,
svim prisutnim ĉlanovima podijeljeni su upitnici na kojima su mogli doznati spadaju li u
riziĉne skupine za obolijevanje od dijabetesa, a pozvani su i na besplatno mjerenje šećera u
krvi u srijedu, 01. listopada, od 8 do 10 sati ujutro u prostorijama Udruge.

Nakon sluţbenog dijela, uslijedilo je neformalno druţenje uz piće i hranu koju je priredilo i
posluţilo osoblje hotela "Lero", te zajedniĉko fotografiranje, na kojem je nastala i slika gore,
a na kojoj se uz predsjednika Udruge dr. Iva Jerkovića i Irmele Ĉustović nalaze i vrijedne
volonterke i zaposlenice, te ĉlanovi Udruge.

U SVIJETU TIŠINE, broj 3 / 2009. 7

3.2. Obilježavanje Međunarodnog dana invalida

Današnjom proslavom u hotelu "Lero" okrunjeno je obiljeţavanje MeĎunarodnog dana
invalida, kao i MeĎunarodnog dana volontera, koji se inaĉe obiljeţava u petak, 05.
prosinca, no današnja prilika je iskorištena da se nekolici zasluţnih volontera i suradnika
podijele zahvalnice za sav nesebiĉan trud kojeg su uloţili da bi pomogli invalidima svih
profila da ostvare svoje osnovno pravo: pravo na dostojanstven ţivot.

Već u deset sati ujutro su Udruga gluhih i nagluhih Dubrovačko-neretvanske ţupanije,
Udruga slijepih DNŢ, Društvo multiple skleroze DNŢ, te Društvo distrofičara, invalida
cerebralne i dječje paralize i ostalih tjelesnih invalida DNŢ pred dubrovaĉkom palaĉom
Sponza postavili su štandove s promotivnim materijalima kojima je cilj bio podizanje svijesti
biĉnog graĊanstva o specifiĉnim potrebama invalida, poput pristupnih rampi na svim javnim
zgradama, WC-ima za invalide, potrebi da psi vodiĉi slijepih imaju svugdje pristup, tumaĉa za
gluhe osobe i sliĉno. Uslijedio je prijem kod ţupanice prof. Mire Buconić i njezinog
zamjenika Iva Karamatića, a prijemu su uz gore nabrojane udruge prisustvovali i
predstavnici Udruge "Radost" (Ploče), "Dva skalina", "Rina Mašera", "Prijatelj"
(Metković), "Moje sunce" (Korčula), "Cvitić" (Vela Luka), te Udruge dijaliziranih i
transplantiranih bolesnika. Ţupanica Buconić istaknula je da je Dubrovaĉko-neretvanska
ţupanija ove godine financirala udruge invalida s petsto tisuća kuna, te da i iduće godine
mogu oĉekivati otprilike isti iznos, dok je kasnije u hotelu "Lero" Mirjana Beg, struĉna
savjetnica za socijalnu skrb i zdravstvo Dubrovnika najavila da će se idućih dana na adrese
udruga razaslati upitnici pomoću kojih će se odrediti prioriteti u financiranju i saĉiniti plan
djelovanja i financiranja udruga u iduće ĉetiri godine.

Loše vrijeme, uz kišu koja je neprestano padala, nije sprijeĉilo dubrovaĉke invalide da se
odazovu pozivu na proslavu MeĊunarodnog dana invalida u hotelu "Lero". Sluţbeni dio
programa predvodili su predsjednici udruga: Rosa Matić, predsjednica Udruge slijepih i
slabovidnih DNŢ, dr. Ivo Jerković, predsjednik Udruge gluhih i nagluhih DNŢ, Sonja
Mladošić, predsjednica Udruge multipla skleroza DNŢ, Antonija Roszahegy Nikolić,
predsjednica Udruge distrofičara i ostalih tjelesnih invalida DNŢ, i Jenny Hansal,
predsjednica humanitarno-mirotvorne organizacije "Deša" koja se bavi oĉuvanjem

8 U SVIJETU TIŠINE, broj 3 / 2009.

tradicije i edukacijom, uglavnom ţena. Nakon što su svi predsjednici pozdravili prisutne i
obratili im se s nekoliko rijeĉi o budućim planovima tih organizacija, kako i priliĉi, mikrofon
je prepušten uvaţenim gostima, predstavnici Dubrovačko-neretvanske ţupanije Ankici
Dţono-Boban i predstavnici Grada Dubrovnika Mirjani Beg. Obje su potvrdile da ni Grad
Dubrovnik ni DNŢ neće zaboraviti na invalide i da će uĉiniti sve što je u njihovoj moći da se
iznaĊu rješenja za pojedine kritiĉne situacije a koja će zadovoljiti obje strane. Za kraj, svim su
invalidima Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije poţeljele sve najbolje za nadolazeće blagdane i
u novoj 2009. godini. Iako ĉitavom svijetu prijeti teška recesija, Rosa Matić istaknula je da
ona invalidima neće predstavljati nikakvu novost, jer su mnogi od njih nauĉili ţivjeti skromno
i veseliti se malim stvarima, što ih ĉini boljim ljudima od nekih normalnih, nazovimo ih tako.

Nakon toga, predsjednici udruga podijelili su po nekoliko zahvalnica zasluţnim
volonterima i suradnicima, te je sluţbeni dio programa završen. Uslijedila je bogata lutrija, s
više od stotinu primamljivih nagrada, a za fond nagrada kao i za cjelokupnu organizaciju
zasluţne su Dubravka Dţamonja, tajnica Udruge slijepih, Patricija Švaljek, tajnica
Udruge multipla skleroza, i Stanka Grbić, tajnica Udruge gluhih i nagluhih. Ĉitav je
dogaĊaj ocijenjen iznimno uspješnim i medijski popraćenim, barem što se tiĉe jutarnjeg
programa prezentacije ispred palaĉe Sponza i prijema kod ţupanice kojeg su pohodili mnogi

novinari, dok je na popodnevnoj proslavi kamerman napravio nekoliko kratkih snimaka za
Dubrovaĉku televiziju.

U SVIJETU TIŠINE, broj 3 / 2009. 9

4. ODNOS SOCIJALNE SREDINE PREMA
GLUHIM I NAGLUHIM OSOBAMA

Razgovor sa ĉlanovima:

ZDRAVKO TROJANOVIĆ - TROJO

1. Da li ste zadovoljni sa sadašnjim radom

Udruge?
Sadašnjim radom Udruge sam relativno
zadovoljan, no naravno da bi moglo biti malo
bolje, uvijek ostaje prostora i mogućnosti za
više rada i bolji kontakt sa članovima.
2. Vaši prijedlozi za budući rad?
Članovi očekuju malo više osobnog kontakta,
trebaju im makar i sitni znaci paţnje, za što
vjerujem da Udrugu ne bi previše koštalo.
Svakom bi se članu pismeno trebao čestitati
rođendan, a više puta tijekom godine bi se, na
značajne datume, trebala organizirati
okupljanja, uz domjenak i tombulu, naravno,
pod preduvjetom da se racionalnije raspolaţe
sredstvima od uplaćenih članarina i prodanih
baterija. Ne bi bilo loše sastaviti upitnik
kojim bi se sagledala socijalna slika člana,
njegove ţelje i potrebe, te ga poslati svim članovima na kućnu adresu. Upitnik bi
svakako sadrţavao i obavijest o dostupnosti tumača znakovnog jezika. Općenito
smatram da je gluhim i nagluhim osobama uskraćeno puno toga, posebice na
području kulture, pa ne bi bilo loše s kazalištem i organizatorima Ljetnih igara
unaprijed dogovoriti neke predstave koje bi tumač prevodio na znakovni jezik, pa
pismeno obavijestiti sve članove na koje predstave mogu doći.
Udruga bi trebala ponuditi i pomoć oko kompletiranja i usmjeravanja medicinske
dokumentacije na pravo mjesto, jer svi znamo kako moţe biti frustrirajuće
nekoliko puta obići liječnike i HZZO, pogotovo ako vam je kao gluhoj osobi
oteţana komunikacija s vanjskim svijetom. Dobrom voljom ljudi dala bi se
organizirati i razmjena dokumenata e-mailom ili faxom, Udruga bi tu
predstavljala sluţbenu i vjerodostojnu „kontrolnu točku“. Za članove bi se
eventualno mogao organizirati i neki popust na kurirske usluge (to ne bi bilo loše
napraviti u suradnji s drugim udrugama invalida).
Što se tiče djelovanja na drţavnoj razini, trebalo bi lobirati da Vlada Republike
Hrvatske čim prije donese odluku za titlovanje programa – to je ţelja i potreba
svih gluhih i nagluhih osoba u Hrvatskoj.
3. S obzirom da ste Vi jedan od osnivača Udruge, kako ocjenjujete rad Udruge danas?
Kao što sam već rekao, radom Udruge sam zadovoljan, iako se uvijek moţe više i bolje.
Trebalo bi poraditi na tome da se dobije veći prostor (cca 100 m²) koji bi se mogao koristiti i
kao boravak za ĉlanove, tu bi se mogle igrati društvene igre, ĉitati novine, gledati televizija,
uĉiti znakovni jezik, napraviti caffe bar gdje bi se mogao posluţivati ĉaj, kava, pivo,
bezalkoholna pića i tako dalje.

10 U SVIJETU TIŠINE, broj 3 / 2009.

5. NOVA DOGAĐANJA U UDRUZI

5.1. S vjetrom kroz tišinu, 7. put

I ove godine Udruga skipera Jadrana i Udruga gluhih i nagluhih Primorsko-goranske ţupanije
uz podršku Hrvatskog Saveza gluhih i nagluhih organiziraju jedriliĉarsko druţenje „S vjetrom
kroz tišinu“, po sedmi put. Druţenje će se odrţati od 24.-26 travnja u Nerezinama na
otoku Lošinju.
Ovaj u Hrvatskoj, a i šire, jedinstven projekt objedinjuje u sebi nekoliko ciljeva. Osim što
gluhe i nagluhe osobe dobiju priliku nauĉiti nešto i sudjelovati u regatnom jedrenju, njihovi
instruktori, inaĉe ĉujuće osobe, zajedno s njima razvijaju i usvajaju znakovni jezik vezan za
ovaj sport, te time stvaraju ĉvrstu podlogu za proširenje turistiĉke ponude jer u Europi i
svijetu postoji veliki broj gluhih osoba, a postoji mogućnost da nove znakove znakovnog
jezika usvoje i ostale drţave odluĉe li se omogućiti svojim gluhim drţavljanima plovidbu
jedrilicama. Projekt je 2007. godine bio predstavljen na 15. Svjetskom kongresu gluhih i
nagluhih u Madridu, i mnogi su pokazali interes za njega, a prošle godine su na jedriliĉarskom
druţenju sudjelovali i Austrijanci, Talijani i Slovenci. Odrţana je i natjecateljska regata na
kojoj su prvo mjesto zauzeli Slovenci, drugo Talijani i treće mjesto Hrvatska i to baš grupa iz
Dubrovnika.

Ukoliko ste zainteresirani za sudjelovanje u ovogodišnjem jedriliĉarskom druţenju, javite se u
ured Udruge, gdje ćete dobiti više informacija o programu.

U SVIJETU TIŠINE, broj 3 / 2009. 11

5.2. Ţivot piše romane
Od trnja do zvijezda

...tako bismo mogli opisati uspon mladog dubrovačkog sportaša Lukše Backovića.
Ţivot većinom prihvaćamo zdravo za gotovo, nekad i ne osobito sretni, stalno u iščekivanju nečeg
velikog što će nas zauvijek promijeniti i udijeliti nam blagostanje, i tek kad vidimo nekoga tko se kroz
ţivot probija trnovitim i strmim putem, shvatimo koliko smo sretni i koliko bismo više trebali cijeniti ono
što imamo. A još kad netko takav zablista kao zvijezda na onom dijelu neba koji nije svakome dostupan,
ne moţemo, a da se ne zadivimo snazi, upornosti i ţudnji za ţivotom koje se u toj osobi kriju.
Legitimni je nasljednik jednog od naših najboljih paraolimpijaca, svog sugrađanina Mihovila Španje. S
obzirom da mu je plivanje najbolja terapija, dok je pohađao sedmi razred osnovne škole, uključio se u
plivački klub "Jug" gdje ga trenira Marija Butigan, a s vremenom je postigao rezultate koji su ga
podignuli u sam vrh među hrvatskim plivačima s invaliditetom. Najbolje mu leţi upravo leđno plivanje, a
prije dva mjeseca, na prvenstvu za osobe s invaliditetom odrţanom u Utrinama (Zagreb), u svojoj je
kategoriji osvojio četiri zlata: na 50 (dva zlata, jer je rezultat ovog natjecanja proglašen najboljim
rezultatom prvenstva) i 100 metara leđno, te 200 metara slobodno. San mu je nastupiti na
Paraolimpijskim igrama u Londonu 2012. godine.
Lukša se, između ostalog, bavi i plesom, odnosno stepom, od četvrtog razreda osnovne pleše u
"Step 'n' Jazz" studiju, gdje ga poučava profesorica Shona Valjalo, a sudjelovao je i na svjetskom
prvenstvu stepera u Njemačkoj, odakle su se Dubrovčani vratili s dva pehara i medaljama.

12 U SVIJETU TIŠINE, broj 3 / 2009.

5.3. Psi – ispomoć gluhim osobama

U prošlom smo broju objavili članak o psima koji pomažu gluhim osobama da se bolje snalaze u
svakodnevnim životnim situacijama. Po objavljivanju članka, javilo nam se nekoliko članova
Udruge koji su potvrdili svoja pozitivna iskustva s psima, navodeći da im u većini slučajeva i nije
potrebna posebna obuka, već da su se psi sami prilagodili obitelji u kojoj žive i počeli
upozoravati na goste, zvonjavu telefona i slično. Ukoliko ste i Vi zainteresirani za psa koji bi
Vam pomagao u svakodnevnom životu, možemo Vam ponuditi volontersku pomoć oko odabira
prikladnog psa iz azila na Žarkovici i savjete oko prehrane, njege i držanja. Više informacija
možete dobiti u Udruzi, a možete se obratiti i na brojeve mobitela 091/591 8434 i 091/881
5711 i razgovarati s volonterima Društva za zaštitu životinja.
Inače, u azilu na Žarkovici trenutno se nalazi oko 300 štenaca i odraslih pasa koji traže dom i
nekoga tko će ih voljeti. Ako niste u mogućnosti udomiti psa, možete pomoći i na drugi način.
Ako kod kuće imate starih novina, plahta, deka, tepiha i slično, donirajte ih, njima će dobro
doći. Isto tako, dobrodošle su i donacije u psećoj hrani i novcu, a ako se odlučite donirati
određeni iznos novca, uplatu možete obaviti na žiro računu kod OTP Banke, broj 2407000-
1100024932.

U SVIJETU TIŠINE, broj 3 / 2009. 13

6. Suradnja s drugim udrugama

Sindikat umirovljenika Hrvatske

Još od 2003. godine uspješno suraĊujemo s Sindikatom umirovljenika Hrvatske, Podruţnica
Dubrovnik, koji se bori za prava umirovljenika i starijih osoba. Prilikom posjeta našoj Udruzi,
svakako posjetite i prostorije Sindikata koje se nalaze u neposrednoj blizini, a gdje moţete
preuzeti pisane materijale koji će vas informirati o radu Sindikata i vašim pravima. Prenosimo

dio programa Sindikata:

Program Socijalno-zdravstvene zaštite u 2009. godini

 Besplatni zdravstveni savjeti umirovljenicima (pacijentima)
S obzirom na složenu problematiku osoba treće životne dobi, SUH Podružnica Dubrovnik u
suradnji sa Zakladom SimBex d.o.o. u Dubrovniku, Bana Josipa Jelačića 1, tel. 417-905,
organizira višestruku aktivnost u cilju prevencije, terapije i rehabilitacije iz socijalno-
zdravstvene problematike starijih osoba. U prostorijama Zaklade SimBex radi se
svakodnevno na edukaciji pacijenata, u vremenu od 8-12 sati, zbrinjava i educira o
pravilnoj upotrebi pomagala, prevenciji dekubitusa, pomoći prilikom nabavke pomagala,
nabavke elastično-kompresivnih terapijskih čarapa, davanja stručnih savjeta iz svih
područja medicine. Kontakt osoba: medicinska sestra Marina Vojčić, mob. 098/315-529

 Predavanja "Prevencijom do zdravlja"
Teme: respiratorne bolesti, stres inkontinencija, zdrava prehrana i fizička aktivnost,
osteoporoza, šećerna bolest, prijelom kuka starijih osoba, duševni poremećaji starijih
osoba, optimalna terapija kroničnih bolesnika, obiteljska problematika treće životne dobi,
bolesti krvnih žila i njihovo liječenje, itd.

 Tečaj "Njega bolesnika i prva pomoć u kući" Cilj tečaja je osposobljavanje
umirovljenika i članova njihovih obitelji za njegu bolesnika i pružanja prve pomoći u
vlastitoj obitelji ili pružanju dobrosusjedske pomoći. Tečaj počinje 21. travnja s početkom u
19 u prostorijama Medicinske škole, Baltazara Bogišića 10. Program tečaja obuhvaća 35
školskih sati predavanja s praktičnim vježbama, a predavači su nastavnici Medicinske
škole. Tečaj je besplatan, a program i literaturu također besplatno osigurava Podružnica.
Već ga je pohađalo više od 70 polaznika, koji su na kraju dobili diplome o završenom
internom tečaju. Prijave primamo u uredovno vrijeme navedeno na kraju ovih programa.

 "Pješačenjem do zdravlja" Pješačenje je "conditio sine qua non" (uvjet bez kojeg se ne
može nešto učiniti) normalnog ljudskog življenja. Pješačenje je najprirodniji i za zdravlje
najkorisniji način čovjekova kretanja. Ovaj oblik tjelesne aktivnosti je najjednostavniji,
najpristupačniji i za zdrave i za bolesne, za svaku životnu dob i za oba spola, i što je
najbitnije, najjeftiniji je za društvo i za osobe pojedinačno. Pješačenje, posebice u prirodi, u
kombinaciji s odgovarajućim vježbama, blagotvorno djeluje na čovjekov organizam i
općenito na njegovo fizičko i psihičko stanje. Susreti, druženja i pješačenja održavaju se po
dogovoru. Ako ste zainteresirani nazovite prof. Vesnu Mijović, mob. 091/543-0011.

 Posjete bolesnicima u kući i domovima umirovljenika, s uručenjem tzv. «paketa
pažnje» Kada ste bolesni, telefonirajte nam!

 Pomoć u prehrambenim proizvodima najugroženijim umirovljenicima

Posjetite nas u našim prostorijama u ulici Josipa Kosora 30
ponedjeljkom, srijedom i petkom od 9-11 sati, a informacije
možete zatražiti i na tel./fax 332-857.

14 U SVIJETU TIŠINE, broj 3 / 2009.

8.HIPERTENZIJA

Hipertenzija (povišeni krvni tlak) je jedna od najproširenijih bolesti današnjice i jedan od
vodećih ĉimbenika rizika za nastanak bolesti srca i krvnih ţila.

Povišeni krvni tlak po definiciji znaĉi izmjerene vrijednosti tlaka iznad normale, najmanje tri
puta u dva razliĉita vremena. Normalom se smatraju vrijednosti tlaka do 140/90 mmHg, a
optimalne vrijednosti su do 120/80 mmHg.

Hipertenzija je tiha, podmukla bolest, koja godinama ne mora pokazivati nikakve simptome.
Najĉešće se otkriva sluĉajno, tek kada se manifestiraju oštećenja na srcu, mozgu,
bubrezima, očima i krvnim ţilama, zamijete se i visoke vrijednosti krvnog tlaka. Bolest i
njene komplikacije na srcu, mozgu i bubrezima dovode do nesposobnosti za rad u najboljoj
radnoj ţivotnoj dobi.

Iako se hipertenzija relativno lako dijagnosticira, pretpostavlja se da je broj oboljelih mnogo
veći. U velikim epidemiološkim studijama zapaţeno je da polovica svih oboljelih od
hipertenzije uopće ne zna da ima povišeni tlak. Od polovice onih koji znaju za bolest tek pola
ih se lijeĉi, no samo pola od njih izlijeĉi se dobro i ima normalne vrijednosti tlaka.
Pravodobno i ispravno lijeĉenje hipertenzije neosporno moţe produljiti oĉekivano trajanje
ţivota.

U SVIJETU TIŠINE, broj 3 / 2009. 15

Uzroci, učestalost i faktori rizika

Krvni tlak je odreĊen koliĉinom krvi koju pumpa srce, te veliĉinom i stanjem arterija. Mnogi
drugi faktori mogu utjecati na krvni tlak, ukljuĉujući volumen tekućine u tijelu, sadrţaj soli u
tijelu, stanje bubrega, ţivĉanog sustava, krvnih ţila, i razine razliĉitih hormona u tijelu.
Uzrok "esencijalne" hipertenzije se ne moţe ustanoviti. Ona moţe biti uzrokovana genetskim
faktorima i faktorima okoliša, kao što su unos soli ili drugi.
Esencijalna hipertenzija obuhvaća preko 95% svih hipertenzija.
"Sekundarna" hipertenzija je hipertenzija izazvana nekim drugim poremećajem.

Simptomi
 glavobolja (ponekad) ;
 umor;
 smetenost;
 promjene vida;
 muĉnina, povraćanje;
 anksioznost;
 pretjerano znojenje;
 bljedilo koţe, ili crvenilo lica ili drugih podruĉja;
 drhtanje mišića;
 bolovi sliĉni angini pectoris: bolovi u prsnom košu;

Napomena: ĉesto nisu prisutni nikakvi simptomi.

Dodatni simptomi koji mogu biti povezani s ovom bolešću su:
 krvarenje iz nosa - simptom;
 osjećaj lupanja srca;
 zvukovi/zujanje u ušima.

Znakovi i ispitivanja
Na hipertenziju se moţe posumnjati kad je krvni tlak visok. Stalno povišen krvni tlak iznad
140 sistoliĉki (što oznaĉava tlak koji se stvara prilikom otkucaja srca) ili 90 dijastoliĉki (što
oznaĉava tlak kad srce odmara), ili stalno iznad "normalnog" krvnog tlaka neke osobe, smatra
se hipertenzijom. Mogu se provesti ispitivanja pretpostavljenih uzroka i komplikacija. Ona
ovise o prisutnim simptomima, povijesti bolesti i rezultatima pregleda.

Ova bolest takoĊer moţe izmijeniti rezultate slijedećih pretraga:
 vidno polje;
 vrijednosti eritrocita;
 oftalmoskopija;
 snimanje jetre;
 alfa-1 antitripsin

Liječenje
Cilj lijeĉenja je smanjiti krvni tlak na razinu na kojoj je smanjen rizik od komplikacija.
Lijeĉenje se moţe provoditi kod kuće uz nadzor lijeĉnika, ili u bolnici.
Provjeravajte krvni tlak u redovnim vremenskim razmacima (onoliko ĉesto koliko vam
preporuĉi lijeĉnik). Promjene u naĉinu ţivota mogu smanjiti visoki krvni tlak, ukljuĉujući
smanjenje tjelesne teţine i promjene u prehrani.

16 U SVIJETU TIŠINE, broj 3 / 2009.

Očekivanja (prognoza)
Hipertenzija zahtijeva doţivotnu kontrolu, i lijeĉenje moţe povremeno zahtijevati izmjene.

Komplikacije:

 hipertenzivna bolest srca;

 infarkt srca; zatajenje srca;
 oštećenje krvnih ţila (ateroskleroza);
 oštećenje bubrega; zatajenje bubrega;
 moţdani udar; oštećenje mozga;

 gubitak vida.

Prevencija
Promjene u naĉinu ţivota mogu biti korisne za kontroliranje visokog krvnog tlaka.
Smanjite tjelesnu teţinu, ako ste pretili. U nekim sluĉajevima, smanjenje tjelesne teţine moţe
biti jedini potreban naĉin lijeĉenja. Izmjene u prehrani mogu biti korisne, posebno smanjeno

konzumiranje soli.
Vjeţbajte kako biste poboljšali srĉanu kondiciju. Izmjene u prehrani mogu biti korisne,

posebno smanjeno konzumiranje soli.

Rizici
Ĉimbenici rizika za nastanak hipertenzije: debljina, unos soli, alkohol, neaktivnost, stres,
pušenje, visoki kolesterol, šećerna bolest, rasa i naslijeĊe.

Ako imate hipertenziju, što trebate učiniti da biste drţali krvni tlak pod kontrolom?
Najvaţnije za uspjeh lijeĉenja je vaša potpuna suradnja. Svaki bolesnik koji boluje od
povišenog krvnog tlaka ili ima veliki rizik oboljenja morao bi se pridrţavati zdravog stila
ţivota.
To znaĉi: smanjite tjelesnu teţinu ako ste

predebeli, smanjite unos soli u organizam,
povećajte koliĉinu kalija i kalcija u prehrani,

izbjegavajte prekomjeran unos alkohola u
organizam (više od dva pića na dan), bavite se
fiziĉkom aktivnošću i nemojte pušiti.

Ako krvni tlak usprkos svemu tome ostane
povišen, lijeĉnik će vam propisati
lijekove.Jednom kad se poĉnu uzimati lijekovi,
jako je vaţno da se njihovo uzimanje ne prekida.

Ljudi koji prestanu uzimati lijekove gotovo se
uvijek vrate na prijašnje vrijednosti krvnog tlaka
ili ĉak i više. Lijeĉenje je za većinu pacijenata
doţivotno. Ako imate ikakvih problema vezanih
uz uzimanje lijekova, uvijek to recite lijeĉniku.

Nemojte sami prekidati uzimanje lijekova.
U cilju kontrole povišenog krvnog tlaka ili bilo

koje druge bolesti i u cilju postizanja najboljeg
rezultata lijeĉenja, pacijent mora slijediti
medicinske savjete. To ukljuĉuje ţivljenje
zdravim stilom ţivota i uzimanje lijekova u
koliĉini i u vrijeme koje je preporuĉio lijeĉnik.

U SVIJETU TIŠINE, broj 3 / 2009. 17

Puno ljudi, naţalost, ne ţivi zdravim stilom ţivota i ne uzima lijekove kao što im je
propisano. Mnogi ljudi jednostavno zaborave uzeti lijekove. Drugi prestanu uzimati lijek, jer
vjeruju da im je od njega lošije ili zato što im je preskup. Neki prestanu uzimati lijek, jer im je
bolje i pogrešno zakljuĉe da im lijek više nije potreban. Neki prestanu uzimati lijek jer im se
krvni tlak normalizira i pogrešno zakljuĉe da su «izlijeĉeni». Nekontrolirana hipertenzija
ozbiljan je problem. Ona moţe izazvati bolesti srca, srĉani infarkt, moţdani udar ili zatajenje
bubrega.
Ako osjetite nus pojave od svojeg lijeka ili imate problema s uzimanjem lijeka na naĉin na
koji vam je propisan, nastavite ga uzimati, ali kontaktirajte sa svojim lijeĉnikom ili
ljekarnikom što prije i razgovarajte s njim o tome.
Vrijednosti vašeg krvnog tlaka neće biti iste tijekom dana i mogu biti više ako ste pod stresom
ili ako imate bolove. Mjerite krvni tlak uvijek u isto doba dana kako biste dobili vrijednosti
koje se mogu najbolje usporeĊivati. Bez obzira na sve, najtoĉnije vrijednosti vašeg krvnog
tlaka su one koje vam izmjeri zdravstveni djelatnik, znaĉi lijeĉnik ili medicinska sestra.

Mjerenje tlaka u Udruzi

Napisala: Irmela Čustović

18 U SVIJETU TIŠINE, broj 3 / 2009.

8. VAŠI ĈLANCI

8.1. Nezaposlenost i zapošljavanje osoba s
invaliditetom

Piše: Vedran Kastrapeli

Što je invaliditet?

U literaturi, u pravnim i ostalim dokumentima, koriste se različite definicije i pojmovi
za osobe s invaliditetom. Primjerice, navode se pojmovi poput invalidne osobe,
osobe s hendikepom, osobe s posebnim potrebama, osobe s teškoćama, tjelesno i
mentalno oštećene osobe i slično.

Invaliditet je bilo kakvo ograničenje ili nedostatak (koje proizlazi iz oštećenja)
sposobnosti za obavljanje neke aktivnosti na način ili u opsegu koji se smatra
normalnim za ljudsko biće.

U Republici Hrvatskoj ne postoji jedinstvena definicija osoba s invaliditetom. Različiti
sustavi koriste također i različite pojmove, što ponekad rezultira manjim ili većim
praktičnim problemima. Tako, primjerice, sustav socijalne skrbi koristi pojam tjelesno
ili mentalno oštećene osobe, dok sustav prosvjete koristi pojam djeca i mladež s
teškoćama u razvoju, a sustav mirovinskog osiguranja i zapošljavanja koristi pojam
osobe s invaliditetom. Prema jednoj od definicija koju daje Zakon o profesionalnoj
rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom iz 2002. godine, osoba s
invaliditetom je svaka osoba kod koje postoji tjelesno, osjetilno ili mentalno oštećenje
koje za posljedicu ima trajnu ili na najmanje 12 mjeseci smanjenu mogućnost
zadovoljavanja osobnih potreba u svakodnevnom životu.

Kako se mogu zaposliti osobe s invaliditetom?

Osobe s invaliditetom se mogu zaposliti pod općim i posebnim uvjetima.

1. Opći uvjeti
Tijela državne uprave, tijela sudbene vlasti i druga državna tijela, tijela jedinica
lokalne i područne samouprave, javne službe, izvanproračunski fondovi, te pravne
osobe u vlasništvu ili u pretežitom vlasništvu RH dužni su na primjerenom radnom
mjestu, prema vlastitom odabiru, u primjerenim radnim uvjetima imati zaposleno:

U SVIJETU TIŠINE, broj 3 / 2009. 19

- do 31.12. 2011. g. najmanje jednu osobu s invaliditetom na svakih 35 zaposlenih
- do 31.12. 2014. g. najmanje jednu osobu s invaliditetom na svakih 25 zaposlenih
- do 31.12. 2017. g. najmanje jednu osobu s invaliditetom na svakih 20 zaposlenih
Obveza zapošljavanja osoba s invaliditetom ne odnosi se na poslodavca - fizičku ili
pravnu osobu – koji zapošljava manje od dvadeset djelatnika.
Poslodavci koji imaju obvezu zapošljavanja osoba s invaliditetom dužni su dati
prednost osobi s invaliditetom ukoliko udovoljava svim traženim uvjetima propisanim
natječajem.
Poslodavci koji imaju obvezu zapošljavanja osoba s invaliditetom, a nisu ih zaposlili,
imaju obvezu plaćanja Posebnog doprinosa za poticanje zapošljavanja osoba s
invaliditetom.
Poslodavci koji nemaju obvezu zapošljavanja osoba s invaliditetom dužni su također
plaćati Poseban doprinos za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom.

2. Posebni uvjeti
Pod posebnim uvjetima smatra se zapošljavanje u ustanovi ili trgovačkom društvu
osnovanom radi zapošljavanja osoba s invaliditetom, kao i samozapošljavanje osoba
s invaliditetom. Isto tako, pod posebnim uvjetima zapošljavaju se osobe s
invaliditetom koje se ne mogu zaposliti pod općim uvjetima.

Opće korisnosti pri zapošljavanju osoba s invaliditetom su:
 temeljno ljudsko pravo
 ekonomska isplativost
 stvaratelji, a ne korisnici državnog proračuna
 smanjenje socijalnih i drugih davanja
 smanjenje izdataka za zdravstvenu skrb

Korisnosti za osobe s invaliditetom su:
 bolja slika o sebi
 veće samopouzdanje
 društveno aktivniji
 kompetentniji u svakodnevnom osobnom životu
 ekonomski superiorniji
 manje pobolijevaju
 generalno visoko zadovoljni svojim poslom
 pozitivni odnosi sa kolegama i nadređenima

Barijere pri zapošljavanju osobe s invaliditetom su:
 restriktivna pravila i odredbe u svezi obuke i zaposlenja
 radna praksa – nemogućnost pridržavanja pravilima
 nepristupačna radna mjesta
 pretpostavke i predrasude poslodavaca o sposobnostima

20 U SVIJETU TIŠINE, broj 3 / 2009.

Nezaposlene i zaposlene osobe s invaliditetom u 2008. godini na području
Dubrovačko-neretvanske županije

U razdoblju od početka siječnja do kraja prosinca 2008. godine na području
Dubrovačko-neretvanske županije s evidencije Hrvatskog zavoda za zapošljavanje -
Područne službe Dubrovnik zaposlilo se ukupno 28 osoba s invaliditetom (1 osoba s
oštećenjem vida, 4 osobe sa oštećenjem sluha, 1 osoba s poremećajem govora, 6
osoba sa tjelesnim invaliditetom, 10 osoba s mentalnom retardacijom, 1 osoba s
psihičkim i organskim smetnjama, 4 osobe s kombiniranim smetnjama i jedna osoba
s kroničnom bolesti). Na kraju prosinca 2008. godine na evidenciji nezaposlenih
Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – Područne službe Dubrovnik bila je 61 osoba s
invaliditetom, od toga 25 žena. Uspoređujući sa istim razdobljem prošle godine,
smanjila se nezaposlenost invalida za 14,1%. Najviše ih je nezaposlenih s
mentalnom retardacijom i tjelesnim invaliditetom.

Prema starosnoj strukturi, najviše je na evidenciji invalida između 30 i 34 godine
starosti s udjelom od 26,2% u odnosu na ukupan broj nezaposlenih osoba s
invaliditetom.

Prema obrazovnoj strukturi najviše je nezaposlenih invalida sa srednjom školom za
zanimanja do 3 godine i školom za kvalificirane i visokokvalificirane radnike (udio
57,4%), iza kojih slijede invalidi sa srednjom školom za zanimanja u trajanju od 4 i
više godina (udio 19,7%).

U SVIJETU TIŠINE, broj 3 / 2009. 21

8.2. Moj glas za službeno priznanje znakovnog jezika

Dubrovnik je sredinom siječnja ove godine dobio, odlukom predsjednice
Županijskog suda u Dubrovniku Josite Begović, svog stalnog sudskog tumača za
znakovni jezik, gospođu Ljiljanu Kosović, inače pravnicu po struci. To je značajan
korak naprijed za populaciju gluhih osoba u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, u
kojoj, prema podacima, postoji četrdesetak osoba koje se u svakodnevnoj
komunikaciji služe isključivo znakovnim jezikom, dok je broj onih koji kombiniraju
znakovni jezik i govor nešto više. Znakovni jezik je prirodni jezik gluhih, gluha
djeca usvajaju znakove istom lakoćom kao što čujuća djeca usvajaju govor, i iako
se isprva mislilo da su znakovi samo šturi oblik izražavanja najosnovnijih potreba,
lingvistička istraživanja govore drugačije: znakovni jezik se ni po čemu ne razlikuje
od govornog. Gluhi su ljudi, recimo tako, posebna kultura, sigurno da jednog
političara ili misicu kojima treba prevoditelj nećemo nazvati nesposobnom ili
invalidnom osobom, oni govore svojim materinjim jezikom kojeg drugi ljudi ne
moraju poznavati, ali ga moraju priznati kao ravnopravnog.

Udruga gluhih i nagluhih osoba
Dubrovačko-neretvanske županije provodi
tečaj znakovnog jezika još od 2004.
godine, a osim gospođe Kosović i tajnice
Udruge Stanke Grbić, a povremeno i
gostiju poput gospođe Mirjane Juriše iz
Zagreba, svoje znanje znakovnog jezika
zainteresiranima prenosi desetak članova
koji se njime izvrsno služe te koji i
sami imaju predispozicije biti tumači
u određenim situacijama. Ministarstvo
obitelji, branitelja i međugeneracijske
solidarnosti prošle godine je za
dubrovački projekt tumača za znakovni
jezik osiguralo 55 tisuća kuna, a da su

22 U SVIJETU TIŠINE, broj 3 / 2009.

potrebe za tumačem velike govori činjenica da je otprilike trećina od petstotinjak
članova Udruge tijekom prošle i pretprošle godine zatražila usluge tumača.
Najčešće je riječ o starijim osobama koje su morale posjetiti liječnika, otići na
HZZO ili mirovinsko i slično, ali i mlađi ljudi trebaju pomoć u različitim životnim
situacijama. Iako se u mnogim slučajevima gluhe osobe uspijevaju snaći i
uspostaviti kontakt s okolinom, nekad to nije moguće. I upravo tu uskače tumač,
smirena i nepristrana osoba, koja tečno prevodi s govornog jezika na znakovni i
obratno. Tako su protekle godine tumači dubrovačke Udruge gluhih i nagluhih
imali priliku prevoditi na znakovni jezik mise, kazališne predstave, književne
večeri, različita predavanja, a jednom su usluge tumača zatrebale gluhoj majci
koja je u dubrovačkoj bolnici donosila svoje dijete na svijet.

Protekla je godina bila u znaku kampanje za službeno priznavanje hrvatskog
znakovnog jezika, a time i mogućnost obrazovanja gluhih osoba na znakovnom
jeziku. Za njih je to isto kao izgradnja liftova i rampi za pristup tjelesnih invalida
javnim zgradama: neophodno da bi se smanjile prepreke koje im onemogućuju
pristup informacijama i prijeko potrebnim uslugama, ali i kulturnom uzdizanju.
Naprimjer, u mnogim zemljama niti jedan manje ili više značajan događaj ne
prolazi bez prijevoda na znakovni jezik, čak ni sportski događaji.

Marijana Čanić

U SVIJETU TIŠINE, broj 3 / 2009. 23

9. STVARALAŠTVO - IZ PERA NAŠIH ČLANOVA

9.1. Priča o gluhonijemoj djevojci

Ovo je istinita priča o djevojci koja je rođena gluha, ali upornošću roditelja i nje
same, ona danas govori i čita s usana, a imala je lijepe uspjehe u ţivotu.
Zamijenila sam imena i mjesta zbog zaštite njezina identiteta.

Jednog proljetnog dana u ranu zoru, rodila se mala djevojčica velikih crnih očiju i
nazvali su je Višnja. Roditelji su brzo opazili da ne reagira na zvukove, samo
se smiješila i nije davala glasa od sebe. Spoznali su svoju tešku sudbinu da je
gluha i da neće ni govoriti. Ali postoje liječnici koji moţda mogu učiniti čudo i
vratiti sluh njihovom čedu, a u najgorem slučaju tu su i škole gdje će ona naučiti
govoriti, čitati s usana i naučiti sustav komunikacije (znakovni jezik).
Obitelj je ubrzo nakon rođenja Višnje odselila u zemlju gdje je djevojčica mogla
dobiti najviše u napredovanju i ona je napredovala izvanredno. Samo malo
čudan govor je odavao određeni nedostatak. Bilo je to davno, kada u našoj
zemlji nisu postojale takve mogućnosti kao što postoje danas. Višnja je naučila
hrvatski i jezik zemlje u kojoj je živjela, govoriti i čitati s usana.
Promatrala je svijet oko sebe, ljepote prirode, no najteže je bilo gledati
zaljubljene parove, jer bi mladići odlazili od nje kad bi naučili njezin defekt. A
ljubav je nešto najljepše što ti se u ţivotu moţe dogoditi. Ali Višnji se nije
događala. A vlastito čedo u rukama je opet najsretniji trenutak u ţivotu koji se
njoj moţda nikada neće dogoditi.
Godine su prolazile. Stasala je Višnja u lijepu i dobru djevojku. Ţivjela je
jednostavno i mirno poput nevinog vrapčića. Njena ljepota rasla je s godinama,
kao da su se zrak i sunce kojima se predavala od jutra do večeri u ljepoti slijevali
da je uveličaju i osvijetle.
Moţda u mom ţivotu uđe muškarac – mislila je Višnja – kao što sam ja, moţda se
zavolimo i stvorimo obitelj i dom.
I tako jednog dana, baš na njezin 27-mi rođendan, napravili su roditelji, kao i
svake godine, tortu sa dvije velike i sedam malih svijeća. Došlo je mnogo
prijatelja, jer se u obitelji rodila još jedna lijepa djevojčica. Jedan prijatelj doveo
je nepoznata momka, lijepa i naočita i ubrzo se on našao pored Višnje. Privukla
ga je njena ljepota, iskrene i duboke oči poput zrele višnje. I ona je gledala
momka koji joj se na prvi pogled jako svidio, ali se nije usudila progovoriti. I ona
je privukla momka. Sasvim joj se pribliţio i upitao: „Kako se zoveš ljepotice?“
Višnja je pocrvenjela, sva krv joj je navrla u lice ali je uspjela promucati: „Višnja“.
Momak je odmah shvatio u čemu je problem, ali to ga nije smetalo, pa je
odgovorio: „Ja sam Zvonimir, znaš bučan sam kao zvono, ali i miran kao janje.
To ti kaţe moje ime“.
Momak je bio iz njene domovine, što je za obojicu predstavljalo veliku sreću.
Odjednom je bliskost bila uzajamna, ostali su dugo udubljeni u razgovor i osjetili
kao da su cijeli ţivot proveli zajedno. Nije mu smetao njen čudan govor, a ona je
dobro razumjela svaku njegovu riječ.

24 U SVIJETU TIŠINE, broj 3 / 2009.

Ljubav se rodila i oni su se počeli sastajati svaki dan. On je obasjavao tračkom
radosti, i kao što je prvi pogled izazvao srsi u cijelom tijelu, tako je i prvi poljubac
i dodir tijela izazvao nešto poput udara munje. Skoro se onesvijestila od silnih
drhtaja i emocija koje su je preplavile.
Tako su Višnja i Zvonimir provodili dane i uţivali jedno u drugome, i voljeli se
dušom i tijelom. Kad su prvi put vodili ljubav to je bilo kao provala vulkana i ta
ljubav urodila je plodom ljubavi, koji se ubrzo počeo nazrijevati pupanjem i
oblinama lijepog tijela Višnje. Postala je još ljepša a lice je obasjavao blaţeni
smiješak.
„Kako ćemo ga nazvati“ – pitao je jednog dana Zvonimir. „A kako znaš da će biti
ON“ – pitala je Višnja. „Eto znam, iako bi više volio djevojčicu kao što si ti“. „Bit
će plav i stasti kao ti, Zvonimire i nazvat ćemo ga Dubravko“.
Vjenčanje je bilo skromno i ljupko. Višnja više nije morala gledati
zaljubljene, jer je i sama doţivjela veliku ljubav, a uskoro će drţati svoje čedo na
rukama. To će biti najsretniji dani u njenom ţivotu.
Njen Dubravko je rastao. Imao je dobar sluh i nazivao je mama, što je ona
dobro razumjela i s ponosom gledala kako se razvija i koliko je lijep. Podarit će
mu svu svoju ljubav, sada ima svoj dom i obitelj, ono o čemu je godinama sanjala.
Sretna je, njen san je ispunjen, njena ljubav je stamena kao stijena. Duboka i
postojana.

Ništa više ne znam o ovoj obitelji, jer smo nakon rata izgubili sve veze. Samo
znam da je Višnja prije udaje bila jednom proglašena najljepšom djevojkom svoga
kraja u novoj domovini.

Teica Margaretić, prof.

U SVIJETU TIŠINE, broj 3 / 2009. 25

9.2. Ston u srcu i pjesmi

„Od svih istina najdublje su i najtrajnije istine srca“
Antun Barac

Stone, stari ljubavniĉe, reci mi,
kaţi mi, dok prolazim tvojim ulicama,
gdje su nestala sva draga lica?.
gdje su nestali prijatelji?.
gdje su nestala druţenja i priĉe?,
na klupama i mjestima, na placi,
osoba koje su uveseljavale prolaznike
dosjetkama i toplinom rukovanja.

Gdje su nestala okupljanja na Komardi?
Starijih i mlaĊih, da sa smijehom uz
igranje balota i boća ispune prostor,
kojeg sada prekriva drveće i sušenje rublja,
krošnje drveća sakrivaju gledanje zvijezda
iznad Stona koje su ljeti osvjetljavale
umorna tijela od ljetne ţege odmarajući
se na zelenom tepihu trave.

Reci mi stari prijatelju, gdje je nestao
plato pokraj fontane okruţen oleandrima?,
da mladi u ritmu muzike i plesa sakriju
tople zagrljaje i ukradene poljupce,
Gdje je nestalo ţuborenje vode u fontani?,
da napoji ţedna usta i ohladi ĉelo od
sparnih noći i topline dana, a prolazniku pruţi
ugoĊaj u ljepoti kamenog zdanja
koje vjekovima priĉa ime Stona.

Zašto je nestala kamena ribarnica?
Koja je ljepotom mjesta i svoje raskošnosti
ispunjavala prostor do kamenog mosta,
pruţajući druţenja ribarima, Brodaca, Luke i
ostalih mjesta s ljudima Stona i svakodnevnih
prolaznika.

Odgovori mi, zašto nema kupaća i kupanja
na Ponti, laĊa i ĉamaca uz rivu,
radosti i skakanja s Velikog mula.
Ni brodovi ne dolaze,
a niti fero se na mulu pali,
dok je kuća tete Jele davno nestala
kao i vaĊenje ''kaparucula''
iz kanala koji odvaja solila od mjesta kupanja.

26 U SVIJETU TIŠINE, broj 3 / 2009.

Nestala je i ograda od ruţa uzduţ Solane
koje su pjenile pogled prolaznika i
sakrivale crninu ţuljevitih ruka
i naborenih ĉela i obraza,
da znojem, morem i solju
prehrane sebe i obitelj svoju!

Reci mi gdje je nestalo hrid s
kapelicom sv. Vicence
na putu prema Supau i Malom Stonu?
Zašto su utihnula zvona Sv. Mihajla
koja su nagovještavala nevere
i razbijale oblake i gromove,
ĉuvajući tako tebe i stonsko polje.
Pomogni mi da shvatim
nestanak ĉarolije iz djetinstva i
mladosti moje.
Reci mi stari prijatelju, ĉita li se natpis na Vratima od polja
na kojima je utkana povijest tvoja i
Velika moć Sv. Vlaha.

Šapni mi, kada će ponovo zazvoniti zvona Sv. Vlaha,
pozivajući na misu i oglašavajući slavlje i njegovo štovanje,
a uz jecanje istih zvona ispraćivati mile i drage u tišini ĉempresa
Sv. Kate.

…….. Prohujale su godine a moj stari ljubavnik moj prijatelj doţivio je mnoge promjene.
Razaranja ratom i potresima vidljiva su još i danas opustjele su ulice i placa a ljepotu prošlosti
zamjenjuju betonska zdanja i drugi sadrţaji. Privreda je zamrla ili bolje reĉeno nestala. Mladi
danas, kao i ranije odlaze na školovanje i ostaju u traţenju boljeg ţivljenja u drugim mjestima,
ali sigurno negdje, kao i ja, maštaju o Stonu ţeleći ga u srcu saĉuvati samo za sebe. MeĊutim,
Ston je i danas ĉarolija, koja pozivlje da doĊeš i šetnjom po gradu i okolici upoznaš ljepotu,
koju sve nedaće nisu mogle uništiti. Nicao je kao feniks i ostao ĉvrst kao starac ovjenĉan u
najljepšim kulama i zidinama svijeta.

Darinka Jauković

U SVIJETU TIŠINE, broj 3 / 2009. 27

9.3. Moja generacija

Mi smo generacija rock & rolla
votke-Ċus i rum-cola
generacija iz zadimljenih kafića
što je htjela više od polovnog fića

Mi smo generacija plavih vestita
poboţne molitve na ponoćki

pune tajnog i slatkog ushita
a nakon nje puno slavlja i iskrenih ĉestitki

Mi smo generacija

koja je trebala biti jedna od zadnjih
s nama je trebala umrijeti i naša nacija
po mišljenju nekih

Jer doista uĉismo strani jezik

stranu povijest i junake

slavismo strani praznik
i tuĊe ideale

Ali mi smo generacija
koja imala je tri Majke
to je bila naša generacija

Molili smo da nas mimoiĊe
taj krvavi kaleţ
pun boli i suza
a kad došli su smrt, razaranje i paleţ
molili smo budi volja tvoja

Jer mi smo ostvarili ono
što se ĉinilo poput bajke
ono što se prenosilo s koljena na koljeno

jer mi smo generacija koja ima tri Majke

Danas smo veterani
mladi, ali naborani
gordi i ponosni
jer nismo posljednji

Oko nas gradovi

i mjesta draga
a unutra oţiljci

i tragovi rata

Nikša Slade

28 U SVIJETU TIŠINE, broj 3 / 2009.

9.4. Verižice moje majke

Bila je mlada i lijepa,
bila je moja mati,
a sad je mrtva
pošla je vjeĉno spati . . .

Sve me na nju sjeća,
rijeĉi, hrana, obiĉaj, odjeća,
sveĉana pogaĉa i boţićna svijeća . . .
i rijeĉi: " Budi dobar, nek te prati sreća".

Uspomena je puno dragih
al najdraţa je ostala jedna,
veriţice zlatne moje majke
ukras na glavu i nošnju,
rad antikih starih zlatara,
prelijepo raĊene sa puno ţara,
sa biserom, kovano staro zlato,
volim ih, vrijedne su ljubavi, paţnje i para,
jer to je moje majke, uspomena stara . . .

I sad, ako hoću biti lijepa i mlada,
stavim veriţice na uši
i osjećam se ko u mene mati,
ta uspomena draga sa kojom ću vjeĉno spati . . .

Tihomir Vranješ

U SVIJETU TIŠINE, broj 3 / 2009. 29

10. GOVORITE LI ZNAKOVNI??

Poziv na

druţenje S vjetrom

kroz tišinu!

30 U SVIJETU TIŠINE, broj 3 / 2009.

SAVJETOVALIŠTE – INFORMACIJSKI CENTAR

UDRUGE GLUHIH I NAGLUHIH
DUBROVAĈKO-NERETVANSKE ŢUPANIJE

Dubrovnik, Josipa Kosora br. 30

Voditeljica: dipl. defektolog Dušica Šutalo
Izvoditeljica: soc. radnik Darinka Jauković

č e t v r t k o m od 18,00 do 20,00 sati

 rana psihosocijalna podrška roditeljima i ĉlanovima obitelji
osoba sa invaliditetom,

 edukacija, potpora i osnaţivanje osoba sa oštećenim sluhom i
ĉlanova obitelji,

 upoznavanje sa mreţom specijaliziranih ustanova i institucija
koje provode rehabilitaciju i lijeĉenje, skrb, obrazovanje,.....i
struĉna pomoć u izboru,

 upoznavanje sa pravima svih sustava skrbi za osobe sa
oštećenim sluhom i osoba sa invaliditetom. Upoznavanje sa
povlasticama u mogućnostima poboljšanja kvalitete ţivota.

USLUGE SU BESPLATNE

U SVIJETU TIŠINE, broj 3 / 2009. 31

PARTNERI U PROVOĐENJU PROGRAMA I
PROJEKATA UDRUGE

GRAD DUBROVNIK DUBROVAĈKO-NERETVANSKA ŢUPANIJA

GRAD KORĈULA GRAD METKOVIĆ OPĆINA ŢUPA DUBROVAĈKA

32 U SVIJETU TIŠINE, broj 3 / 2009.